Meusveuilini prediplomski studij Mediteranska poljoprivreda Ak. god. 2010/2011 Modul: Pedologija

Seminarski rad: PRIPREMNI RADOVI ZA PEDOLOKA ISTRAIVANJA

Mentor: dr. sc. Milo Boko Studenti: Cari Marijo, mat.br. 150 :Vukovi Ante, mat. br. 151

U Splitu, studeni 2010.

Sadraj1. Pripremna faza u pedolokom istraivanju 1.1. Pedoloka istraivanja.....................................................................................3 1.2. Posebnost i vanost pripremne faze u pedolokom istraivanju..............................3

2. Analiza postojeih podataka o objektu istraivanja 2.1. Definicija i analiza geolokih karata....................................................................4 2.1. Definicija i analiza hidrogeolokih karata............................................................6 2.3. Definicija i analiza topografskih karata...............................................................7 2.4. Definicija i analiza karata pokrivenosti vegetacijom..............................................7 2.5. Definicija i analiza pedolokih karata..................................................................8 2.6. Definicija i analiza zranih i satelitskih snimaka te fotoinerpretacija........................9

3. Potrebitosti za terenska istraivanja 3.1. Izbor transportnog sredstva................................................................................9 3.2. GPS oprema.................................................................................................10 3.3. Oprema za stacionarna mjerenja.......................................................................103.4. Pedoloki alati...............................................................................................11

5. Zakljuak.........................................................................................................11

6. Literatura.........................................................................................................11

2

1. Pripremna faza u pedolokom istraivanju1.1. Pedoloka istraivanjaPedoloka istraivanja polazite su za razne ljudske djelatnosti i interese. Od esencijalnog znaenja su za samu pedologiju, a svoju nezaobilaznu primjenu pronala su agronomiji, graevinarstvu, eksploataciji graevinskog materijala te svim ostalim djelatnostima ija je izvedba usko vezana za tlo. Generalno promatrajui pedoloka istraivanja, moemo ih podijeliti u vie kompaktnih i meuovisnih cjelina. To su pripremna faza o kojoj emo govoriti u nastavku rada, terenska faza istraivanja te u konanici, laboratorijska analiza i interpretacija prikupljenih podataka.

1.2. Posebnost i vanost pripremne faze u pedolokom istraivanjuImajui u vidi nerazdvojnost svih faza pedolokog istraivanja, nipoto ne smijemo potcijeniti ili zanemariti pripremnu fazu. Radom u ovom stadiju istraivanja stjeemo uvid u problematiku istraivanja. Takoer, upoznajemo se s onime to nas eka na terenu. Jedna od vanijih stavki ove faze jest da u veini sluajeva uvelike olakava nae istraivanje, dajui nam pritom uvid u postojee podatke, bilo to putem postojeih karata, orto-foto snimaka ili postojeih znanstvenih lanaka. Dakle, na rad moe biti uvelike skraen uvidom u ovu materiju. Takoer generirajui time sliku o onome to nas eka izbjegavamo moebitne situacije na terenu za koje nebi bili pripremljeni. Analizirajui razne geografske karte dobijamo uvid u prostor pedolokog istraivanja, u njegovu strukturu, reljef( nagib padina), geoloki sastav ( a time i kemijsko-fizioloka svojstva), raspored antropogenih utjecaja(naselja, prometnice i ostalo), smjetaj podzemnih voda i njihov utjecaj na sveukupnu biosferu( pa tako i na tlo). Svi ovi podaci omoguuju nam predvianje situacije na terenu to dovodi do odabira prave opreme, utede vremena a time i novca.

3

Sljedom dosad napisanog, u ovome radu nastojat emo predoiti pripremnu fazu pedolokih istraivanja kroz sve njene segmente i njenu posebitost posrednog upoznavanja sa stanjem na terenu.

2. Analiza postojeih podataka o objektu istraivanja2.1. Definicija i analiza geolokih karatato je geoloka karta i zbog ega ju koristimo prilikom pedolokih istraivanja? Geoloka karta je grafiki nain prikaza geoloke grae, starosti stijena, njihova sastava i meusobnih odnosa, kao i ostalih vanih geolokih pojava nekog terena na topografskoj karti (http://hr.wikipedia.org/wiki/Geolo%C5%A1ka_karta ). Naime geologija je u uskoj vezi s pedologijom to je jasno uoljivo prilikom analize nastanka pojedinih vrsta tala.Troenjem stijena razliite geoloke grae nastaju razliiti matini supstrati to se onda odnosi i na karaktersitike pojedinog tla.Geoloko porijeklo matinog supstrata ima vanu ulogu u koliini troine odnosno dubini tla, teksturu,kemijski sastav te homogenost odnosno raspored slojeva tla. Uzimajui sve to u obzir razlikujemo nekoliko vrsta matinih supstrata vezanih za geoloko porijeklo koji su vani za nastanak poljoprivrednog tla: 1) Eolsko porijeklo To su praporni(lesni ) supstrati koji se nastali u doba pleistocena a odnose se uglavnom na kontinentalnu Hrvatsku: a) Karbonatni b) Izlueni c) Posmeeni d) Pleistocenske ilovae 2) Aluvijalno porijeklo imaju rijeni nanosi( holocenske su starosti) 3) Deluvijalno porijeklo se odnosi na razliite sedimente koji se akumuliraju u podnojima brda 4) Laporasto i flino porijeklo

4

5) Litogenogenog porijekla su tla koja su nastala iz vrstih stijena a podrazumjevaju se sve eruprivne, metamorfne i neke sedimentne stijene(bree, konglomerati, vapnenci,dolomiti itd.)

Geoloke karte se dijele prema: 1)mjerilu: a) pregledne g. k (1:100000 i manje), b)osnovne g. k (1:100000 do 1:10000) c)detaljne g. k. i planovi(1:10000 i vee) 2) prema sadraju: a)ope, b) namjenske Uz topografsku podlogu sastoji se od geolokog stupa, geolokog profila te pripadajueg tumaa. Geoloki stup predstavlja grafiki prikaz utvrenih tvorevina po vremenu nastanka te njihov geoloki odnos i debljinu. Geolokim profilom smatramo presjek terena u kojem je prikazan stvarni strukturni odnos naslaga do odreene dubine. Na karti su naznaene granice izmeu naslaga razliite starosti geneze i litolokog sastava. Ono to je nama najzanimljivije u interpretaciji geoloke karte su stratigrafske i litoloke jedinice koje su prikazane razliitim simbolima i bojama. Dakle razliiti tipovi metamorfnih, sedimentnih te magmatskih stijena prikazani su razliitim simbolima i bojama. Slika 1: Geoloka karta RH

5

Izvor: www.hgi.cgs.hr/images/geoloska-karta-republike/hrvatske

2.1. Definicija i analiza hidrogeolokih karataOpenito hidrogeologija je znanost koja prouava podzemne vode, njihovo porijeklo, zakone kretanja, fizikokemijska svojstva, uzajamno djelovanje podzemnih povrinskih i atmosferskih voda, raspored propusnih i nepropusnih stijena itd. Hidrogeoloka je prema tome geografska karta koja objedinjuje sve ove podatke o promatranom podruju te na svojstven nain to prikazuje. Hidrogeologija je od posebne vanosti za pedoloko istraivanje jer na temelju podataka koje nam prezentira saznajemo o prirodi povrine koja nas zanima o njezinoj propusnosti nainu drenae a da ne spominjemo potencijal podzemnih voda u vodoopskrbi aridnih podruja u poljoprivredi. Slika 2: Hidrogeoloka karta Istre

6

Izvor: www.istra.Izmk.hr/userfiles/image/slike_istra/Hidrogeoloka-karta.gif

2.3. Definicija i analiza topografskih karataTopografska karta je vrsta geografske karte koja sadri detaljne informacije o prikazanome podruju to se odnosi na naselja, prometnice, vodu, vegetaciju, oblike reljefa i granice teritorijalnih podruja sve dopunjeno opisom karte.Svaki segment topografske karte prikazan je jednakom vanou te stoga ona prua najbolji opi pregled.U pedolokom istraivanju nuno je prije samog odlaska na teren detaljno prouiti i predvidjeti sve to nas eka, a upravo ova vrsta karte, izuzev orto-foto snimaka, prua najbolji uvid o tome. Slika 3: Topografska karta

7

Izvor: www.monolit.si/img/s_slotopo.gif

2.4. Definicija i analiza karata pokrivenosti vegetacijomPri definiciji i analizi geolokih karata, ve je bilo spomenuto i da opisati od tlo kao ove moemo smjesu organske injenice pokrivenosti pojednostavljeno anorganske materije. uoavamo Polazei vanost

humificirane, karata

vegetacijom. Definirajui ih kaemo da su to one karte koje nam pruaju uvid u biljni pokrov promatranog podruja. Takorei one nam daju predodbu te mogunost pretpostavke o organskoj komponenti tla. Naime, upravo o vrsti biljnog pokrova ovisi kvantitet te kvalitet humificirane organske materije u tlu. Tako primjerice uoivi na karti ciljanog podruja umu listaa, oekujemo na terenu zatei visoke i kvalitetne koliine humificirane tvari.

2.5. Definicija i analiza pedolokih karataZa zapitati se je zato bi ope vrili pedoloko istraivanje na odreenom podruju ukoliko za to isto podruje ve postoji pedoloka karta. Odgovor lei u injenici da utjecajem odreenih mikroreljefnih ili pak mikroklimatskih initelja i uvjeta postoji mogunost nastanka pedolokih odlika razliitih od prevladavajuih okolnih. Takorei mogue je da je promatrani teren iz spomenutih razloga heterogen pa je tako i novo pedoloko istraivanje nuno ukoliko ga vrimo u svrhu odreenog projekta. Isto tako, moramo uzeti u obzir i mjerilo postojee pedoloke karte za ciljano podruje. Tako npr. ukoliko imamo kartu mjerila 1:50000, neemo se oslanjati na nju ukoliko vrimo istraivanje povrine 1ha. Analogno tome, kartu mjerila 1:10000 ve moemo uzeti u obzir. U ovoj pripremnoj fazi pedoloka karta moe olakati na rad iz ve spomenutog razloga spremnosti na odreene prilike na terenu. tovie, ako se kasnije zateeno stanje na terenu podudara sa istraivanjem od prije, tada je na rad jo vie olakan. Slika 4: Pedoloka karta Istre

8

Izvor: www.istra.Izmk.hr/userfiles/image/slike_istra/Tlo-Pedoloska.gif

2.6. Definicija i analiza zranih i satelitskih snimaka te fotointerpretacijaPolazite za izradu ortofoto snimka jest zrana fotografija. Ona moe biti snimljena bilo iz aviona, balona ili pak satelita iz orbite. Nakon snimanja fotografije na njoj se primjenjuju razne geometrijske transformacije kako bi se uklonila ptija perspektiva i ostale varijacije snimka. U daljnjem koritenju ortofoto snimka u pripremnoj fazi koristimo fotointerpretaciju. Fotointerpretacija je specifian nain analiziranja fotografije u kojem opaamo i diferenciramo objekte koji su nam bitni. Kao alatom u takvom nainu analiziranja sluimo se stereoskopom koji slui produbljivanju fotografije tj. prikaz u 3D formatu. Klasini nain fotointerpretiranja ukljuuje nekoliko imbenika: lokacija, veliina, oblik, sjena, boja, tekstura, uzorak, visina/dubina, reljefni oblici, antropogeni imbenici. Slika 5: Zrani snimak Jelse

9

Izvor: www.h-alter.org/admin/fckeditor/image/0307

3. Potrebitosti za terenska istraivanja

3.1. Izbor transportnog sredstvaPri izboru terenskog vozila bitno je pripaziti da ukoliko polazimo na teren strmog reljefa, koristimo vozilo s tzv. 4x4 pogonom.

3.2. GPS opremaModerni GPS sustavi omoguuju nam brojne mogunosti koje se iz dana u dan poveavaju. Dijele se na: prijamnike bez karte, prijamnike s jednostavnom kartom i prijmnike s kartama. U naem sluaju ovi posljednji predstavljaju esencijalnu opremu za nae istraivanje. Ovakva vrsta ureaja omoguuje nam prenoenje potrebnih karata i podataka elektronskim putem.Napredniji ureaji imaju brojne prikljuke pomou kojih imamo mogunost spojiti se na osobno raunalo te brojne druge komande meu kojima je i takozvani dnevnik trase koji biljei nae cjelokupno kretanje to je izuzetno korisno u pedologiji.

Slika 6: GPS navigacija

10

Izvor: www.blog.tmcnet.com/blog/tom-keating-images/pharos

3.3. Oprema za stacionarna mjerenjaPrilikom izlaska na teren potrebno se opskrbiti s odreenom strunom opremom kojom mjerimo razliite fiziko-kemijske karakteristike tla. Neophodno je da prije samog odabira promislimo o samom cilju naeg istraivanja to dovodi i do pravilnog odabira potrebnih sredstava. Neka od opreme za stacionarna mjerenja: Oprema za mjerenje infiltracije, Oprema za mjerenje vlage u tlu: gravimetrijski, tenziometrima, elektrometrijski, neutronskim mjeraima

3.4. Pedoloki alatiUzimajui u obzir razliite uvjete na terenu moramo sa sobom ponijeti odgovarajui alat koji emo koristiti prilikom otvaranja pedolokog profila i uzorkovanja tla. Dakle u to spadaju odgovarajui tipovi pijuka, lopata. Pri uzorkovanju tla koristimo razne vrste sondi i svrdla a za uzimanje uzorka u neporuneom stanju koristimo cilindre po Kopeckom te drvene ekie.

4. Zakljuak11

Kroz ovaj rad nastojali smo prikazati neizostavnost pripremne faze u pedolokom istraivanju. Prikazujui razne oblike prikupljanja podataka prije samog susreta s terenom, takoer smo pokuali predoiti mogunost pojednostavljenja daljnjeg istraivanja, a kroz injenicu da je obrada postojeih podataka velika uteda vremena i novca.

5. LiteraturaSlika 1:www.hgi.cgs.hr/images/geoloska-karta-republike/hrvatske Slika 2:www.istra.Izmk.hr/userfiles/image/slike_istra/Hidrogeoloka-karta.gif Slika 3:www.monolit.si/img/s_slotopo.gif Slika 4:www.istra.Izmk.hr/userfiles/image/slike_istra/Tlo-Pedoloska.gif Slika 5:www.h-alter.org/admin/fckeditor/image/0307 Slika 6:www.blog.tmcnet.com/blog/tom-keating-images/pharos Sraka M. 2005. Autorizirane pripreme za vjebe iz Pedologije. Zagreb: Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za pedologiju. Bensa A. i Bogunovi M. Autorizirana priprema za predavanja: Geneza tala i fiziografska svojstva. Zagreb: Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za pedologiju. www.hr//wikipedia.org/wiki/Geoloka_karta www.hr//wikipedia.org/wiki/topografska_karta www.kartografija.hr/obrazovanje/prirucnici/gpspoc/gpspoc/htm

12