Planiranje istraivanjaPrikupljanje podatakaObrada podatakaTumaenje rezultataUnos podataka

CILJ ISTRAIVANJAOpisatiObjasnitiPredvidjetiOrue: STATISTIKA

UZORAKKakvo je stanje u populaciji?ReprezentativanNereprezentativanNereprezentativan

UZORAKVrste uzoraka (naini uzimanja uzoraka)SluajniStratificiraniSustavniPrigodniSvaki lan populacije ima jednaku vjerojatnost biti odabran(izvlaenje brojeva iz eira, tablice sluajnih brojeva, raunalni programi...)Uzima se svaki n-ti lan populacijePopulacija se dijeli na slojeve pa se iz njih uzimaju sluajni uzorciPodatci se uzimaju od ispitanika koje imamo pri ruci

UZORAKVeliina uzorkaVarijabilnost mjerene pojaveeljena preciznost mjerenjaSnaga istraivanja vjerojatnost pronalaenja razlike koja zaista i postoji u populacijiPogrjeke:alfa pronali smo statistiki znaajnu razliku, a razlike zapravo nemabeta nismo pronali razliku, a razlika zapravo postoji

OBLIKOVANJE SKUPINA

LJESTVICE MJERENJANOMINALNAORDINALNAINTERVALNAOMJERNAbroj stoji umjesto imena (npr. spol muki=0, ene=1) brojevi oznaavaju redoslijed, ali ne znamo KOLIKE su razlike(npr. kolske ocjene 1, 2, 3, 4, 5)imamo redoslijed i razlike ali brojani odnosi ne oznaavaju odnose u mjerenoj pojavi jer nema apsolutne nule (npr. temperatura 20C nije dvostruko toplije od 10C) brojani odnosi oznaavaju odnose u mjerenoj pojavi jerpostoji apsolutna nula(npr. duina 20 cm je dvostruko due od 10 cm)

LJESTVICE MJERENJA-doputeni postupci

VJEBAordinalnanominalnaintervalnaomjernaomjerna

OBRADA PODATAKA:Kakvi su stavovi studenata medicineprema znanosti?Postoje li razlike u stavovima premaznanosti izmeu studenata razliitih godina?Postoji li povezanost izmeu stavova prema znanostiprosjeka ocjena?

OPISSrednje vrijednosti i raspenjaRaspodjela

SREDINJE VRIJEDNOSTI I RASPRENJA

1+2+2+2+2+3+3+4+81+2+2+3+3+3+4+4+5M=CSREDNJE VRIJEDNOSTI

RASPODJELA PODATAKAC=4C=4

Chart1

20

10

5

25

40

Sheet1

201052540

510202540

Sheet1

0

0

0

0

0

Sheet2

Sheet3

Chart2

5

10

20

25

40

Sheet1

201052540

510202540

Sheet1

Sheet2

Sheet2

5

10

20

25

40

Sheet3

VRIJEDNOSTI KOJE SE JAKO RAZLIKUJUPanja! Moda je pogrjeka, a moda neistraena pojava!

NORMALNA RASPODJELATestiranje normaliteta raspodjele: Kolmogorov-Smirnov testparametri

DRUGE RASPODJELEAsimetrina udesnoAsimetrina ulijevoStoastaSpljotenaBimodalna

Aritmetika sredina i standardna devijacijaSredinja/dominantna vrijednost i interkvartilno rasprenje/totalni rasponParametrijska statistikaNeparametrijska statistika

ZBOG POGRJEKE MJERENJA DOBIVENI REZULTATI UVIJEK SU SAMO PROCJENA STANJA U POPULACIJIRASPON POUZDANOSTI(CONFIDENCE INTERVAL)RASPON U KOJEM SE, UZ ODREENU SIGURNOST (95%, 99%),NALAZI PRAVI REZULTAT U POPULACIJINpr. M=20, 95%CI 18-24C=76, 99%CI 69-85

IZBOR ODGOVARAJUEG STATISTIKOG POSTUPKA

p

PRIMJERRezultati randomiziranog kontroliranog pokusa pokazuju da je novi lijek u pokusnoj skupini prosjeno smanjio dijastoliki tlak s 99 mmHg na 96 mmHg, p

Sluanje kolegija utjee na stvaranje pozitivnijih stavova prema znanostiSluanje kolegija utjee na stvaranje pozitivnijih stavova prema znanostiPOVEZANOSTKorelacija izmeu stavova prema znanosti i sluanja kolegija Uvod u znanstveni rad u medicini iznosi =0.84, p

i...RAZGOVARAJTE SA STATISTIARIMA, I ONI SU LJUDI!ODGOVORNO TUMAITE!PALJIVO PLANIRAJTE!SUSTAVNO OBRAUJTE!

Procjena veliine uzorka Koliki uzorak mi treba? esto pitanje vano pitanje odgovor nije sasvim jednostavan

grafiki nain procjene veliine uzorka Altmanov nomogram

Procjena veliine uzorka potrebna 3 parametra (kliniki) relevantna razlika razina znaajnosti (0.05, 0.01) snaga

Procjena veliine uzorka primjer 1 kategorijske varijableIspitujemo novi antibiotik. Dosad koriteni lijek uinkovit je u 40% sluajeva, a novi, da bi se isplatio mora biti uinkovit u barem 60% sluajeva.Koliko ispitanika trebamo da bismo, uz dvosmjernu znaajnost od 0.05 i snagu od 80%, provjerili takvu razliku u uinkovitosti lijekova?SR=(0.6-0.4)/0.5=04.

Procjena veliine uzorka primjer 1 kategorijske varijableKoliki uzorak biste trebali da je sve isto, samo uz znaajnost od 0.01?

Procjena veliine uzorka primjer 2 kontinuirane varijableKoliki uzorak je potreban da bi se, uz dvosmjernu znaajnost od 0.05 i 80% snage, provjerila razlika u razini kolesterola od 1.0 mmol/l izmeu aritmetikih sredina dviju skupina ispitanika? Oekujemo podjednaku standardnu devijaciju u obje skupine od 3.0 mmol/l.SR=1/3=0.333SR=/0, pri emu je: kliniki relevantna razlika 0 oekivana standardna devijacija

Procjena veliine uzorka primjer 2 kontinuirane varijable150 po skupini

Procjena veliine uzorka zakljuno u procjenu veliine uzorka treba ukljuiti i oekivano osipanje ispitanikanpr. dodati 20-30% za istraivanja koja e due trajati zaokruite na cijeli broj veliina uzorka jest vana, ali ne znai nita ako uzorak nije dobro odabran

Sluajni uzorak daje veliku vjerojatnost reprezentativnog uzorka (esto preskupo ili nemogue)Sistematski oblik sluajnog uzorka ima smisla samo ako je lista sastavljena bez smislenog sustavaStratificirani esto bolja reprezentativnost nego kod sluajnog uzorkaKlaster loija verzija sluajnog uzorka (djelomino i strat.)Kvotni jo loiji (zapravo nesluajni stratificirani)Prigodni esto jedina mogunost, moe biti sasvim u redu ali paziti na probleme (npr. Psihijatar procjenjuje % frigidnih ena)Sluajni uzorak daje veliku vjerojatnost reprezentativnog uzorka (esto preskupo ili nemogue)Sistematski oblik sluajnog uzorka ima smisla samo ako je lista sastavljena bez smislenog sustavaStratificirani esto bolja reprezentativnost nego kod sluajnog uzorkaKlaster loija verzija sluajnog uzorka (djelomino i strat.)Kvotni jo loiji (zapravo nesluajni stratificirani)Prigodni esto jedina mogunost, moe biti sasvim u redu ali paziti na probleme (npr. Psihijatar procjenjuje % frigidnih ena)