of 26 /26
UNIVERZITET U TRAVNIKU FARMACEUTSKO - ZDRAVSTVENI FAKULTET Klinička istraživanja Studenti: Burak ÇİTİL

Klinička istraživanja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

klinicka istrazivanja

Text of Klinička istraživanja

UNIVERZITET U TRAVNIKUFARMACEUTSKO - ZDRAVSTVENI FAKULTET

Klinika istraivanja

Studenti: Burak TLBroj index-a: 412/12

Sadraj

1.KLINIKA ISTRAIVANJA12. RAZVOJ LIJEKA I FAZE KLINIKIH ISTRAIVANJA32.1. Otkrivanje lijeka32.2. Sinteza i odabir oblika32.3. Neklinika istraivanja32.4. Klinika istraivanja43. KAKO SE PROVODE KLINIKA ISTRAIVANJA64. MOGUE KORISTI I RIZICI OD SUDJELOVANJA95. PRAVA I ZATITA ISPITANIKA116. POJMOVI U KLINIKIM ISPITIVANJIMA127. LITERATURA17

1. KLINIKA ISTRAIVANJA

Klinika istraivanja su znanstveno-medicinska istraivanja koja se provode na zdravim ili bolesnim ispitanicima koji su dobrovoljno dali pristanak za sudjelovanje.Klinikim istraivanjem prikupljaju se podaci o djelotvornosti i sigurnosti primjene lijekova, medicinskih proizvoda, dijagnostikih metoda, metoda spreavanja (prevencije) bolesti, medicinskih postupaka (npr. kirurkoga postupka) ili naina lijeenja. Ispituju se i novi lijekovi i ve odobreni lijekovi koji se mogu ispitivati u dodatnim indikacijama (kod drugih bolesti), u novim oblicima, na posebnim podskupinama bolesnika i slino.

Slika 1. Epruvete sa uzorcima

Klinika istraivanja vaan su i neizostavan dio napretka savremene medicine, lijeenja bolesti i zdravstvene skrbi. Svi lijekovi koje uzimamo (npr. lijekovi protiv bolova, alergije ili povienoga krvnog pritiska) proli su postupak klinikog istraivanja.Klinika istraivanja provode se prema unaprijed odreenom planu istraivanja (protokolu) te u skladu s nizom meunarodnih propisa, konvencija i smjernica te propisa zemlje u kojima se provode. Velik broj osoba te dravna i druga tijela redovito kontroliraju i nadgledaju cjelokupni postupak provoenja klinikog istraivanja i tako osiguravaju da se svi koji sudjeluju u provoenju istraivanja pridravaju potrebnih propisa i postupaka.Glavna naela prilikom provoenja svakoga klinikog istraivanja jesu zatita prava, sigurnosti i povjerljivosti podataka ispitanika te tonost i pouzdanost rezultata. Ta se naela skupno nazivaju Dobrom klinikom praksom.Klinika istraivanja nuna su jer je, prije nego to se neki lijek pone primjenjivati na irokoj populaciji bolesnika, potrebno u strogo kontroliranim uvjetima i na manjem broju ljudi utvrditi dovoljno podataka o lijeku (njegovoj djelotvornosti i tetnim uincima) da se na temelju tih podataka nakon registracije lijek moe sigurno koristiti u lijeenju bolesnika u svijetu. Navedeni pristup naziva se medicina temeljena na dokazima (eng. evidence based medicine). Rezultati klinikih istraivanja koriste se za registraciju lijeka u razliitim zemljama svijeta, u znanstvene svrhe te za unapreenje smjernica lijeenja bolesti.Klinika istraivanja provode se u gotovo svim zemljama svijeta, a najvei broj istraivanja provodi se u razvijenim zemljama poput SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Francuske, Njemake itd.

2. RAZVOJ LIJEKA I FAZE KLINIKIH ISTRAIVANJA

2.1. Otkrivanje lijeka

U laboratorijima irom svijeta svakodnevno se otkrivaju spojevi koji mogu postati novi, korisni lijekovi. Vrlo esto se, za sastavljanje jednoga spoja za koji se smatra da sadrava potrebna svojstva (molekula ili lijek kandidat), odabire od 15.000 do 20.000 molekula. U nekim sluajevima molekule kandidati trae se ciljano kada se, znajui mehanizam nastanka bolesti, trai spoj koji e, djelovanjem na tono odreenome mjestu u organizmu, sprijeiti njezin nastanak ili razvoj. S druge strane, novi lijekovi kandidati mogu se otkriti i sluajno kada se primjenom spojeva na razliite pokusne modele primijete pozitivni uinci.

2.2. Sinteza i odabir oblika

Nakon identifikacije molekule kandidata potrebno je utvrditi oblik u kojemu ona najbolje djeluje (otopina, tableta, kapsula itd.) i nain primjene buduega lijeka (na usta, u venu, preko koe itd.). Treba osigurati oblik lijeka koji e u ciljani dio tijela stii u potrebnoj dozi te da je primjena lijeka prikladna i jednostavna. 2.3. Neklinika istraivanja

Najprije se, s pomou razliitih hemijskih i biohemijskih proba, kultura stanica i ivotinjskih modela, laboratorijski ispituju molekule kandidata. Prikupljaju se podaci o sigurnosti, djelotvornosti, mehanizmu djelovanja i farmakolokoj aktivnosti lijeka. Ta faza obino traje nekoliko godina.

2.4. Klinika istraivanja

Nakon to se u neklinikim ispitivanjima prikupi dovoljno podataka koji upuuju na djelotvornost i sigurnost primjene lijeka, lijek je spreman je za prvu primjenu kod ljudi u sklopu klinikih istraivanja. Samo otprilike jedna od 10.000 molekula ispitivanih u neklinikim uvjetima dospije u fazu klinikog istraivanja.Klinika istraivanja provode se u etiri faze*, a prve tri moraju se provesti prije dobivanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet (registracije lijeka). Ukupni kliniki razvoj lijeka moe trajati deset i vie godina.

I. faza istraivanja poinje prvom primjenom lijeka u ljudi. Provodi se na malom broju ispitanika (20 100) koji su najee zdravi dobrovoljci. Samo se lijekovi za koje se oekuje vei stupanj toksinosti, poput kemoterapije, ispituju na bolesnicima. U ovoj se fazi ispituje ponaanje lijeka u organizmu, njegova raspoloivost te mogui neeljeni dogaaji primjene lijeka. Budui da je najee rije o zdravim ispitanicima, cilj nije lijeenje bolesti, ve utvrditi raspon doze koju je potrebno primijeniti da bi lijek u djelotvornoj dozi stigao do ciljnog mjesta u organizmu.

Taj raspon doze koristit e se u buduim ispitivanjima. Vani su i podaci o podnoljivosti lijeka, odnosno priroda tetnih dogaaja/nuspojava. Istraivanja I. faze provode se u samo jednom ispitnom centru ili nekoliko njih te je obino potreban boravak u bolnici radi pomnoga praenja reakcija. To je jedina faza klinikog istraivanja u kojoj se ispitanicima daje novana naknada za sudjelovanje u ispitivanju. Nakon to se ispitivanjima I. faze utvrdi dinamika lijeka u organizmu i razumna sigurnost primjene lijeka, kree se s ispitivanjima II. faze.

II. faza istraivanja (esto se naziva i terapijskom istraivakom fazom) poinje ispitivati djelotvornost lijeka kod veeg broja ispitanika (obino do nekoliko stotina) koji boluju od odreene bolesti. Poblie se odreuju optimalno djelotvorne doze lijeka, a djelotvornost lijeka usporeuje se sa standardno dostupnim lijeenjem ili placebom. Takoer se prikupljaju vani podaci o sigurnosti primjene lijeka i nainu ponaanja lijeka u tijelu ljudi koji boluju od neke bolesti, to se moe razlikovati u odnosu na zdrave osobe. Cilj je ove faze istraivanja utvrditi ima li lijek eljeni terapijski uinak uz prihvatljive tetne dogaaje.

III. faza istraivanja (esto se naziva i terapijskom potvrdnom fazom) poinje nakon to se u II. fazi pokae jednakost ili prednost lijeenja ispitivanim lijekom u odnosu na postojee standardno lijeenje. Ta faza slui za potvrdu podataka dobivenih u II. fazi i obino ukljuuje vei broj (od nekoliko stotina do nekoliko tisua) ispitanika u brojnim centrima i zemljama irom svijeta. Najee se u dvjema skupinama ili vie njih ponovno ispituje djelotvornost i sigurnost primjene lijeka u usporedbi s trenutanim standardom lijeenja (i/ili placebom). U toj fazi istraivanja, za razliku od II. faze, lijek se obino primjenjuje u duljem razdoblju, kod bolesnika koji imaju razvijen razliit stupanj teine bolesti, u kombinaciji s drugim lijekovima itd. Nakon dovretka istraivanja, obrade i analize podataka te objave rezultata istraivanja, za lijekove za koje se utvrdilo da su djelotvorni i pritom prihvatljiva sigurnosnog profila (kod kojih oekivana korist nadilazi oekivanu kodljivost lijeenja), podaci se u obliku registracijskih dosjea predaju na pregled regulatornim tijelima razliitih zemalja. U sluaju povoljne ocjene, dobiva se odobrenje za stavljanje lijeka u promet (ili registracija lijeka) te lijek postaje dostupan za lijeenje bolesnika irom svijeta.

IV. faza istraivanja provodi se na veem broju ljudi (nekoliko hiljada) nakon to je lijek odobren za primjenu i slui prikupljanju to detaljnijih podataka o sigurnosti primjene lijeka, naroito ozbiljnih nuspojava koje se javljaju u rijetkim sluajevima. Ta vrsta istraivanja esto se zove i postmarketinko ispitivanje ili ispitivanje promatranjem. Cjelokupni razvoj lijeka, dakle, nerijetko traje 10 15 godina i zahtijeva znatna financijska sredstva. Smatra se da se, tokom proteklog desetljea, troak razvoja jednoga novog lijeka popeo na vie od milijarde amerikih dolara.

* Posljednjih godina uvodi se i koncept klinikog istraivanja 0. faze u kojem se ispitanicima (obino njih 10 15) daju male doze ispitivanog lijeka kako bi se provjerilo hoe li se lijek u ljudskom organizmu ponaati onako kako se predvia na temelju neklinikih istraivanja. Ta vrsta istraivanja, zbog malih koritenih doza, ne daje podatke o djelotvornosti i sigurnosti lijeka, ve ima za cilj ubrzanje razvoja lijeka.

3. KAKO SE PROVODE KLINIKA ISTRAIVANJA

Klinika istraivanja, prema unaprijed utvrenom planu istraivanja (protokolu), najee provode strunjaci u zdravstvenim ustanovama, sveuilitima ili ustanovama specijaliziranim za istraivanja. Osim lijenika (ispitivaa) koji izravno provode istraivanja, u provoenje klinikih istraivanja moe biti ukljuen i niz drugih strunjaka: znanstvenici, medicinske sestre i drugi zdravstveni djelatnici, strunjaci zadueni za praenje sigurnosti istraivanja, strunjaci za procjenu i praenje etinosti istraivanja, statistiari, naruitelji istraivanja itd.

U klinikom ispitivanju kao ispitanici mogu sudjelovati svi koji su na to dobrovoljno pristali i potpisali dokument koji se zove informirani pristanak. Pojam "informirani pristanak" ujedno oznauje i postupak kojim obueno medicinsko osoblje, najee ispitiva, moguim ispitanicima objanjava sve elemente klinikog istraivanja, svrhu istraivanja, lijek koji se ispituje, druge mogunosti lijeenja, koristi i rizike te prava ispitanika. Ti podaci navedeni su i u pisanom obliku informiranog pristanka, koji ispitanik i ispitiva, ako ispitanik odlui sudjelovati u ispitivanju, vlastoruno potpisuju uz navoenje datuma. Ispitanik zadrava jedan primjerak potpisanog dokumenta. Kada se ispitanici ubrajaju u tzv. zatiene skupine (djeca, psihijatrijski bolesnici kojima je oduzeta poslovna sposobnost , bolesnici bez svijesti itd.), informirani pristanak potpisuje roditelj, zakonski zastupnik ili skrbnik ispitanika. U sluajevima kada ispitanik ne zna ili ne moe itati, informirani pristanak potpisuje nepristrani svjedok.

Iznimno je vano da prije potpisivanja informiranog pristanka budui ispitanici budu u potpunosti upoznati sa svim vidovima istraivanja i dobiju odgovore na sva pitanja. Moraju imati dovoljno vremena za prouavanje svih informacija, a, ako ele, mogu se savjetovati s obitelji, prijateljima ili obiteljskim lijenikom. Informirani pristanak ima sredinje mjesto u zatiti bolesnika.

Postupak detaljnog informiranja ispitanika nastavlja se i tijekom cijelog istraivanja. Lijenik koji provodi ispitivanje mora stalno obavjetavati ispitanika o novim spoznajama koje bi mogle utjecati na njegovo sudjelovanje u ispitivanju. Da bi sudjelovali u ispitivanju, ispitanici moraju ispunjavati unaprijed odreene kriterije za sudjelovanje u ispitivanju (tzv. kriterije za ukljuivanje). Ti kriteriji mogu sadravati dijagnozu odreene bolesti, dob, spol, zdravstveno stanje, odreene pokazatelje bolesti itd. Najee se postojanje tih kriterija utvruje razgovorom lijenika s ispitanikom, pregledom medicinske dokumentacije te obavljanjem pregleda i razliitih pretraga tijekom tzv. postupka probira.

Nakon to se utvrdi da bolesnici ispunjavaju sve kriterije i da su polazine procjene zdravstvenog stanja odgovarajue, ispitanici dobivaju ispitivani lijek, lijek usporedbe ili placebo te se provode daljnje procjene uinka lijeenja. Kako bi se osigurala nepristranost ispitivaa i ispitanika prema rezultatima lijeenja i ishodu istraivanja, ispitanici se esto nasumino razvrstavaju u razliite skupine lijeenja (randomizacija). Dodatna metoda kojom se osigurava nepristranost naziva se sljepoa istraivanja. To znai da ispitanici i/ili ispitivai ne znaju koji lijek (ili koju dozu lijeka) ispitanik dobiva. U sluaju hitnog stanja ispitiva taj podatak moe odmah doznati.

Ispitanik se moe u svakom trenutku povui iz klinikog istraivanja svojevoljno, a da to ne utjee na njegova prava ili uobiajenu zdravstvenu zatitu. O tome zbog vlastite sigurnosti treba obavijestiti lijenika koji provodi ispitivanje. Takoer, lijenik koji provodi ispitivanje moe donijeti odluku o prekidu sudjelovanja ispitanika ako procijeni da je to u ispitanikovu najboljem interesu. Odluku o prekidu istraivanja moe donijeti i naruitelj istraivanja, osobito ako se analizom podataka tijekom istraivanja utvrdi da lijek nema oekivanu djelotvornost ili ima neprihvatljive rizike.

Trajanje ispitanikova sudjelovanja u klinikom ispitivanju moe biti od jednog dana do nekoliko godina. O trajanju istraivanja i uestalosti posjeta ustanovi u kojoj se ono provodi te ostalim obvezama tijekom istraivanja ispitanik mora biti obavijeten prije poetka istraivanja.

Veina klinikih istraivanja ne stvara trokove za ispitanika. Troak lijekova i postupaka predvienih planom istraivanja pokriva naruitelj istraivanja, a postupke kojima bi bolesnici bili podvrgnuti neovisno o sudjelovanju u ispitivanju najee pokriva zdravstveno osiguranje ispitanika. U nekim ispitivanjima mogua je nadoknada putnih trokova ispitanicima. U klinikim ispitivanjima ne smiju sudjelovati trudnice i dojilje, a ene u reproduktivnoj dobi (koje mogu zatrudnjeti) moraju se obvezati da e upotrebljavati prikladnu i sigurnu metodu spreavanja zaea zbog moguih tetnih posljedica djelovanja lijeka na plod koje obino nisu poznate. U nekim ispitivanjima obvezu upotrebe prikladne metode spreavanja zaea, zbog istog razloga, mogu imati i mukarci.

Tijekom istraivanja, provoenjem razliitih metoda poput razgovora, pregleda, laboratorijskih i drugih pretraga, prikupljaju se podaci predvieni Planom istraivanja. Najvaniji podaci usmjereni su ka procjeni djelotvornosti i sigurnosti primjene ispitivanog lijeka, no esto se prikupljaju i ostali podaci, poput onih o kvaliteti ivota, trokovima lijeenja i slino. Posebna pozornost posveuje se stalnom i aurnom prikupljanju podataka o tetnim dogaajima kako bi ispitanici u svakom trenutku bili zatieni od moguih negativnih posljedica lijeenja. Svi podaci obrauju se u za to specijaliziranim centrima. Nakon analize podataka objavljuju se rezultati klinikog istraivanja, donosi odluka o djelotvornosti i sigurnosti ispitivanog lijeka te se kree u daljnje postupke istraivanja ili se lijek registrira.

4. MOGUE KORISTI I RIZICI OD SUDJELOVANJA

Sudjelovanje u klinikom ispitivanju ispitaniku prua priliku za aktivnu skrb o vlastitu zdravlju. Ispitanik moe imati izravnu korist i tako to e imati pristup lijeenju koje inae ne bi mogao dobiti (primjerice, najnoviji lijekovi za lijeenje raka ili lijekovi koje ne pokriva zdravstveno osiguranje). Vaan je i doprinos medicinskim istraivanjima od kojih veliku korist mogu imati drugi oboljeli i narataji koji dolaze. Ispitanici u prethodnim generacijama koji su sudjelovali u ispitivanju lijekova koje danas upotrebljavamo pomogli su istraiti lijekove bez kojih je suvremena medicina nezamisliva. Ispitanicima se takoer u sklopu klinikih istraivanja esto prua pojaan nadzor zdravstvenog stanja te razina skrbi koja ponekad nije mogua u uobiajenoj praksi.

Iako ne postoji jamstvo uspjenosti lijeenja u klinikom ispitivanju, svi koji sudjeluju u provoenju klinikog istraivanja vjeruju da e novi lijek biti bolji i uspjeniji od trenutanog standarda lijeenja.Ako se od sudjelovanja u ispitivanju za ispitanika ne oekuje nikakva izravna korist jer je rije, na primjer, o ispitivanju biokemijskih parametara ili mehanizma djelovanja lijeka, ispitanik o tome mora biti unaprijed obavijeten kako bi mogao donijeti odluku o sudjelovanju.

Rizici sudjelovanja u klinikom ispitivanju ukljuuju nedjelotvornost i tetne uinke, odnosno nuspojave lijeka koji se ispituje te rizike koji su povezani s postupcima koji se provode u ispitivanju. Meu rizike pripada i mogunost dobivanja placeba. U klinikim istraivanjima u kojima se koristi placebo posebnim se praenjem bolesnika osigurava da se bolesnik koji zbog koritenja placeba nema primjeren uinak lijeenja na vrijeme iskljui iz istraivanja ili pone s dobivanjem aktivnog lijeka. U lijeenju teih bolesti prihvaaju se samo istraivanja u kojima, uz placebo, bolesnici dobivaju i standardno popratno lijeenje.

Lijenik koji provodi ispitivanje (ispitiva) duan je prije poetka istraivanja ispitanike upoznati sa svim poznatim rizicima. Prije odobravanja istraivanja nadlena tijela procjenjuju opravdanost i prihvatljivost rizika za ispitanike te se odobravaju samo ona istraivanja u kojima se smatra da su rizici opravdani i prihvatljivi s obzirom na korist. Veina rizika poznata je prije poetka istraivanja, no ako se tijekom istraivanja utvrde novi rizici, ispitanici o tome moraju biti pravodobno obavijeteni kako bi mogli procijeniti ele li nastaviti sudjelovati u ispitivanju.

Klinika istraivanja pokrivena su policom osiguranja od odgovornosti te u sluaju zdravstvenog oteenja koje nastane kao posljedica sudjelovanja u ispitivanju bolesnici imaju pravo na nadoknadu trokova lijeenja.

5. PRAVA I ZATITA ISPITANIKA

Neotuiva prava svakog ispitanika su:- pravo na samostalno i slobodno odluivanje o sudjelovanju u klinikom ispitivanju- pravo na povlaenje iz klinikog istraivanja u bilo kojem trenutku bez negativnih posljedica i gubitka prava na lijeenje- pravo na potpune, tone i razumljive informacije o ispitivanju- pravo na zatitu privatnosti podataka.

U klinikim ispitivanjima primjenjuju se ista etika i pravna naela koja vrijede za uobiajenu medicinsku praksu. Usto, klinika istraivanja strogo su kontrolirana meunarodnim i nacionalnim zakonima i propisima. Svrha tih propisa je najvii stupanj zatite prava i sigurnosti ispitanika.

Sve profesionalne osobe ukljuene u provoenje klinikih istraivanja moraju slijediti navedene propise i naela. Osiguranje visokih standarda sigurnosti za ispitanike provodi se razliitim mehanizmima kontrola i inspekcija. Zbog velike osjetljivosti podataka koji se prikupljaju u klinikim ispitivanjima, a ukljuuju osobne i medicinske podatke o svakom ispitaniku, na snazi je i niz propisa i mehanizama kojima se osigurava privatnost ispitanika. Stoga veina istraivanja za identifikaciju bolesnika koristi samo tzv. broj ispitanika kojim se osigurava da se prikupljeni podaci nakon slanja i obrade ne mogu povezati s imenom i prezimenom ispitanika i njegovim povjerljivim podacima.

6. POJMOVI U KLINIKIM ISPITIVANJIMA

Djelotvornost lijeka jest svojstvo lijeka da povoljno djeluje na bolest ili stanje.

Dobra klinika praksa jest skup meunarodno priznatih etikih i znanstvenih postupaka i zahtjeva koji se slijede pri planiranju, provoenju, biljeenju i izvjeivanju o klinikim ispitivanjima.

Informirani pristanak jest suglasnost ispitanika za sudjelovanje u klinikom ispitivanju dana, na temelju primljenih, pravilno dokumentiranih obavijesti o prirodi i vanosti, posljedicama i rizicima istraivanja, u pisanom obliku, koju je ispitanik potpisao uz navoenje datuma. Ako je osoba nesposobna za davanje takve suglasnosti ili je maloljetna, suglasnost potpisuje zakonski zastupnik ili skrbnik.Postupak detaljnog informiranja ispitanika nastavlja se i tijekom istraivanja. U svakom trenutku lijenik koji provodi ispitivanje mora obavijestiti ispitanika o novim spoznajama koje bi mogle utjecati na njegovo sudjelovanje u ispitivanju. Inspekcija jest in regulatornog tijela kojim se pregledava dokumentacija, mjesto provoenja istraivanja i ostali resursi kako bi se provjerilo pridravanje propisa, dobre klinike prakse i plana istraivanja. Ispitanik jest osoba koja sudjeluje u klinikom ispitivanju. Ispitiva jest lijenik ili osoba s odgovarajuim strunim kvalifikacijama za klinika istraivanja odgovorna za voenje klinikog istraivanja na mjestu istraivanja.

Ispitivani lijek jest tvar koja se ispituje u klinikom ispitivanju. Ispitivani lijek ispituje se ili koristi kao lijek usporedbe u klinikom ispitivanju, a ukljuuje i lijekove koji imaju odobrenje za stavljanje u promet, ali se upotrebljavaju na drukiji nain od odobrenoga, ili se razlikuju u formulaciji ili pakovanju, ili se koriste kod indikacija za koje nisu odobreni. Ispitivanje lijeka jest postupak utvrivanja njegove djelotvornosti, sigurnosti primjene i kakvoe. Kliniko ispitivanje lijeka jest svako ispitivanje na ljudima koje se provodi u skladu s planom istraivanja, namijenjeno otkrivanju ili provjeri farmakokinetikih i farmakodinamikih svojstava lijeka i/ili otkrivanju nuspojava ili interakcija lijekova, radi utvrivanja sigurnosti primjene i/ili djelotvornosti. Lijek jest svaka tvar ili mjeavina tvari namijenjena lijeenju ili spreavanju bolesti kod ljudi. Meudjelovanje lijekova jest promjena uinka lijeka pri primjeni s nekim drugim lijekom ili vie njih. Promjena uinka moe se oitovati promijenjenom djelotvornosti ili tetnim uincima. Nadzor jest in naruitelja istraivanja kojim se pregledava dokumentacija, mjesto provoenja istraivanja i ostali resursi kako bi se utvrdilo pridravanje propisa, dobre klinike prakse i plana istraivanja. Naruitelj istraivanja jest pravna ili fizika osoba koja je odgovorna za poetak, provoenje klinikog istraivanja i/ili o ijem se troku provodi kliniko ispitivanje. Naruitelji istraivanja mogu biti akademske zajednice, farmaceutske tvrtke, lijenici pojedinci itd. Neintervencijsko (opservacijsko) ispitivanje lijeka jest ispitivanje u kojem se ispitivani lijek propisuje u skladu s odobrenjem za stavljanje u promet i prate se odreeni podaci o ispitanicima. Bolesnici se lijee sukladno uobiajenoj praksi, a propisivanje lijeka neovisno je o odluci o tome da se bolesnika ukljui u ispitivanje. Ne provode se dodatni dijagnostiki postupci ni postupci praenja bolesnika.

Nepristrani svjedok jest osoba koja svjedoi postupku informiranja bolesnika te potpisuje informirani pristanak u sluaju kada ispitanik ne zna ili ne moe itati. Neovisno etiko povjerenstvo jest samostalno tijelo koje ine zdravstveni radnici i drugi lanovi nemedicinske struke ija je zadaa tititi prava, sigurnost i dobrobit ispitanika ukljuenih u klinika istraivanja te pruiti jamstvo u pogledu te zatite, meu ostalim, izraavajui miljenje o planu istraivanja, podobnosti ispitivaa, pravne osobe u kojoj se provodi ispitivanje, opreme te metodama i dokumentima koji e se koristiti za obavjeivanje ispitanika i dobivanje njihovih suglasnosti na temelju informiranog pristanka.

Nuspojava jest svaka tetna i neeljena reakcija na ispitivani lijek primijenjen u bilo kojoj dozi.

Odobrenje za stavljanje gotovog lijeka u promet (registracija lijeka) jest odobrenje agencije za lijekove i medicinske proizvode kojim se dovrava postupak utvrivanja kakvoe, djelotvornosti i sigurnosti gotovog lijeka i dobiva suglasnost za stavljanje lijeka u promet.

Placebo jest neaktivna tvar ili postupak, nalik lijeku ili lijeenju koje se ispituje, koji nema ljekovita medicinska svojstva te koji se primjenjuje da bi se utvrdilo koliki je utjecaj psiholoke reakcije na uspjeh lijeenja (placebo uinak).

Plan istraivanja (protokol) jest dokument koji objanjava razlog i svrhu provoenja istraivanja, kojim se propisuju uvjeti za provoenje istraivanja, raspored pretraga i postupaka koji e se provoditi te u kojem se navode podaci koje je potrebno prikupiti kako bi se dokazalo da je lijek siguran i djelotvoran, kao i nain njihove statistike obrade.

Privola (eng. assent) jest suglasnost djeteta za sudjelovanje u klinikom ispitivanju koju dijete daje uz informirani pristanak roditelja. Ako je mogue, dobiva se u pisanom obliku.

Probir jest postupak kojim se utvruje ispunjava li ispitanik kriterije za ukljuivanje u ispitivanje.

Randomizacija jest postupak kojim se nasumce odreuje razvrstavanje ispitanika za lijeenje prema odreenom postupku (npr. hoe li biti primijenjena vea ili manja doza ispitivanog lijeka, usporedni lijek ili placebo). To se odreuje sluajnim odabirom. Ni ispitanik ni ispitiva ne mogu utjecati na to kojoj skupini lijeenja e ispitanik pripasti. Taj postupak osigurava veu objektivnost podataka dobivenih klinikim ispitivanjem.

Registracija lijeka vidjeti Odobrenje za stavljanje gotovog lijeka u promet.

Sigurnost primjene lijeka jest prihvatljiv odnos djelotvornosti i kodljivosti lijeka.

Sljepoa istraivanja jest postupak kojim se osigurava nepristranost ispitanika, ispitivaa i naruitelja istraivanja, a znai da im nije poznat podatak u kojoj skupini lijeenja se pojedini ispitanik nalazi (npr. koju dozu lijeka dobiva, dobiva li ispitivani lijek, lijek usporedbe ili placebo itd.). Istraivanja se s obzirom na sljepou dijele u etiri skupine:

a) otvoreno ispitivanje u njemu i ispitiva i ispitanik znaju kojoj skupini lijeenja ispitanik pripada b) jednostruko slijepo ispitivanje u njemu ispitanik ne zna, a ispitiva zna kojoj skupini lijeenja ispitanik pripada c) dvostruko slijepo ispitivanje u njemu ni ispitanik ni ispitiva ne znaju kojoj skupini lijeenja ispitanik pripadad) trostruko slijepo ispitivanje u njemu ni ispitanik, ni ispitiva, ni osobe koje analiziraju podatke ne znaju kojoj skupini lijeenja ispitanik pripada.

Suradljivost ispitanika (eng. compliance) jest ispitanikovo pridravanje uputa za redovito uzimanje ispitivanog lijeka te ostalih obveza propisanih planom istraivanja.

tetan dogaaj jest svaki tetan i neeljen znak, simptom ili bolest (ukljuujui i odstupanja u laboratorijskim nalazima) vremenski povezan s primjenom lijeka, a koji uzrono-posljedino ne mora biti povezan s primjenom lijeka.

Uputa za ispitivae jest dokument u kojem su prikazani svi rezultati do tada provedenih klinikih i neklinikih istraivanja lijeka. U tom dokumentu navedene su sve strunjacima potrebne spoznaje kako bi bili upoznati sa svojstvima lijeka.

Usporedni lijek jest lijek koji se koristi u klinikom ispitivanju kako bi se djelotvornost ispitivanog lijeka mogla usporediti s onom ve registriranoga lijeka.

7. LITERATURA

1. Stjepan Gamulin, KLINIKA ISTRAIVANJA, Medicinska Naklada. Zagreb 2015,

2. http://www.klinickaispitivanja/link/klinicka-istrazivanja

3. http://www.berlin-chemie.rs/Kompanija/Istrazivanje-i-razvoj/Klinicka-istrazivanja

Slike preuzete sa:https://www.google.ba/search?q=klinicka+istrazivanja&client=opera&biw=1280&bih=700&noj=1&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi2pZDi9O_JAhVpc3IKHddYC68Q_AUICCgB#imgrc=JYNoeLlsXOKpdM%3A

1