NACRT ISTRAIVANJA

PRIKAZ ISTRAIVANJARAZVOJ PRIKAZA LJUDSKOG LIKA U DJEJEM CRTEUTihana TrakoSAETAK

Djeci je crtanje uobiajen nain izraavanja. Jedna od sve ee koritenih tehnika u istraivanjima djejeg emotivnog i intelektualnog razvoja su analize djejih radova. Razlog toga je taj da su djeca oputena dok crtaju i stoga ne osjeaju da su testirana. Jedan od takvih testova je i tzv. Goodenough - Harris test ,,Nacrtaj ovjeka, na kojem se i temelji ovo istraivanje. Cilj ovog istraivanja je ustanoviti prosjean broj detalja na prikazu ljudskog lika, na uzorku od N=21 osnovnokolaca etvrtog razreda. Dvije hipnoze su postavljene. Prema prvoj se oekivalo da e veina uenika imati vie 37 detalja (51%) na svojim crteima. Druga hipnoza je bila da e djevojice imati vei broj detalja od djeaka. Vrsta istraivanja je kvantitativno i transverzalno, metoda istraivanja je deskriptivna, a tehnika istraivanja analiza djejih radova. Instrument za prikupljanje podataka bio je likovni zadatak crtanja Svetog Nikole i krampusa. Djeji radovi su analizirani na temelju Goodenough - Harris testa prema kojemu postoje 73 detalja (kriterij od 73 detalja). Rezultati pokazuju da su obje hipoteze odbaene. Od 21 uenika samo je 5 uenika imalo broj detalja vei od 37 (51%). to se tie druge hipoteze, iako je samo nekolicina djeaka imala neto vie detalja, broj detalja je bio priblino jednak. Istraivanje je takoer pokazalo da je prosjean broj detalja uenika na prikazu ljudskog lika 32,14 (od moguih 73). Kljune rijei: djeji crte, Goodenough - Harris test, ljudska figura, analiza djejih radova, broj detalja na djejim crteima. 1. UVODKako se razvija djetetova psiha i motorika, razvija se i njegov interes za svijet oko sebe. im mu to motorike sposobnosti dozvole, dijete poinje arati. ,,Postoje razna gledita o tome zato se dijete voli likovno izraavati. Neki smatraju da je to uroena sklonost za igru, drugi da se dijete likovno izraava da bi zadovoljilo unutarnju potrebu za izraavanjem, a trei izdvajaju motoriku aktivnost kao osnovu likovnog izraavanja.Svaki od ovih stavova posjeduje djeli istine. Dijete se likovno izraava kako bi pokazalo ono to ga zanima i uzbuuje (Grguri-Jakubin, 1996, str. 27). Razvoj osnovnih sposobnosti likovnog izraavanja djece tee odreenim, moglo bi se rei programiranim radom. Svaka razvojna faza organski izrasta, tj. nastavlja se na prethodnu. U opisivanju djetetova likovnog izraavanja postoje razliite periodizacije koje se bitno ne razlikuju, osim u pogledu dobnih granica. Tako, Herbert Read razlikuje tri razvojna stupnja u likovnom izraavanju. Prvi stupanj (do 7. godine) je razdoblje u kojem dijete upoznaje stvarnost te ga karakterizira slobodni likovni izraz. U drugom stupnju (7. - 14. godine) dijete sa zanimanjem promatra svijet oko sebe i stjee sve sloenije likovne spoznaje. Trei stupanj (14. - 20. godine) vrijeme je shvaanja likovnih vrijednosti.U veini periodizacija djejeg likovnog izraavanja uoavamo Luquetov model, prema kojemu postoje 3 faze. Prva faza je faza aranja (primarni simboli) i traje do 4. godine. Glavne karakteristike ove faze proizlaze iz razvoja motorike ruke i ake djeteta. Likovni izraz u toj fazi djeluje kao sluajan ili nesreen. Takav sluajni crte prisutan je kao prvi korak u razvoju djeje mogunosti da kontrolira olovku i da ostavlja njome trag na papiru. Tek dvogodinjaci poinju pridavati veu pozornost tragovima na papiru. Poetkom tree godine djeca poinju davati imena tzv. primarnim simbolima. Kako se razvija motorika ruke, tako i dijete iz vibrirajuih, zgusnutih linija dolazi do kruga, te crta krune oblike koji sluajno mogu predstavljati ovjeka. Uskoro nakon stvaranja svog prvog simbola za iva bia, djeca u taj oblik poinju unositi manje krugove. Obino se smatra da su to oi, veliki krug je glava, a linije ruke i noge. Zato je takav ovjek nazvan glavonoac. Meutim, kao to krug ne znai glavu nego cjeloviti ivi sustav, ni mali krugovi u njemu ne znae oi nego openito sposobnost ili funkciju percipiranja. Za nos i usta djeca ne pokazuju zanimanja. Njihovom pojavom, treba posumnjati na mogunost pojave ablona. Od 4. 6. godine traje faza shema ili sloenih simbola. Poetkom 4. godine djeca poinju davati imena svojim crteima. Crtei ove faze ispunjeni su simbolima koji se odnose na znaajke ili akciju objekata koje crtaju (urba, skakanje, plesanje, zvukovi, i sl.). Pri crtanju prostora, rub papira najee oznaava liniju tla ili ga dijete samo nacrta. Prevladava prevaljivanje oblika. Ljudske figure dobivaju ruke, tijelo, noge, kosu koja reprezentira spol. Udovi dobivaju debljinu. Iza 5. godine javlja se i prikaz profila, osnovnih pokreta te predimenzioniranje vanijih dijelova. Od 6. godine dijete prelazi u viu fazu likovnog razvoja koju nazivamo fazom intelektualnog realizma. Ova faza je karakteristina za razdoblje razredne nastave. Unutar ove faze razlikujemo nekoliko naina likovnog izraavanja kod djece: transparentni prikaz(rendgenski prikaz oblika, tj. kod crtanja kue dijete crta i sve detalje koje se nalaze unutar kue, u interijeru), prikaz akcije u fazama kretanja (kad crta igru loptom, dijete prikazuje kako uzima loptu, kako ju udara, te kako lopta pada preko ograde), prevaljivanje oblika, rasklapanje oblike (kod crtanja kue dijete prikazuje prednju, zadnju i bone strane kue), vertikalna perspektiva (jedno iza drugog prikazuje na povrini slike jedno iznad drugog), obrnuta perspektiva (iskrivljavanje vienog, ono to je prostorno dalje prikazuje se ire, ono to je prostorno blie prikazuje se ue), poliperspektiva (odreeni oblik dijete promatra i izraava s raznih strana, s raznih kutova gledanja i raznih stajalita. U istom crteu pojavljuju se likovi koji su gledani odozgo, dok su neki drugi gledani sa strane). Faza sheme i faza intelektualnog realizma su dio faze djejeg realizma. Intelektualni realizam prelazi u fazu vidnog ili optikog realizma kad djeca zanemaruju ono to znaju o predmetima radi uspostavjanja prividnih odnosa. Likovni izraz se pribliava izrazu odraslih. Karakterizira ga geometrijska, atmosferska i koloristika perspektiva te analitiko promatranje. U dananje vrijeme crtei su najbolji naini na koji se dijete moe izraziti te se oni sve vie smatraju odrazima njihova emocionalnog i intelektualnog ivota. Djeca se mogu koristiti crtanjem u svrhu istraivanja, rjeavanja problema i sl. Prema Huzjaku slike ,,nisu samo dobre za gledanje, ve su dobre za miljenje (Huzjak, 2008, str. 33). Budui da je razvoj djejeg crtea usko povezan s intelektualnim i kognitivnim razvojem, tako se pratei razvoj crtea, moe pratiti i kognitivno napredovanje djeteta. Postoje ak i testovi inteligencije za djeju dob koji se temelje na crteu ljudske figure. Najpoznatiji je test Florence L. Goodenough Draw-A-Man, odnosno Draw-A-Person test (,,Nacrtaj ovjeka) kojeg je predstavila 1926.godine u knjizi Measurement of intelligence by drawings (Mjerenje inteligencije na temelju crtea). Florence Goodenough je tada prva primijenila djeji crte kao mjeru inteligencije djeteta. Test je izraen za djecu u dobi od 4 - 10 godina. U tom je testu zadatak djeteta da nacrta ljudsku figuru, a stupanj djejeg intelektualnog razvoja odreuje se prema vjernosti crtea i prema broju prikazanih detalja (Bali-imrak, 2010). Dakle, tu se razmatra broj anatomskih i odjevnih detalja koje je dijete navelo, kako su sklopljeni i sl., a to je broj detalja vei, to je rezultat bolji. Svaki detalj predstavlja jedan bod. Skala ovog tipa testa sastoji se od 51 detalja, a smatra se da je potrebno oko 10 minuta za izradu crtea. Ljudski lik izabran je zato to je on jedna od najeih tema djejih crtea i to je blizak svakom djetetu. Dale B. Harris je radio s Florence Goodenough na njezinoj knjizi ,,Measurement od intelligence by drawing, no Florence Goodenough umrla je prije nego je knjiga zavrena. Cilj Dale B. Harissa nakon njene smrti, 1963. godine, bio je preoblikovati i proiriti njen test ,,Nacrtaj ovjeka, a ne ga mijenjati. Verzija Dale B. Harissa nazvana je Goodenough - Harris test. Test se primjenjivao na pojedinca ili na skupini djece u dobi od 3 do 15 godina, dakle proiren je i na adolescente. Test se sastoji od ,,Draw a man, ,,Draw a women i ,,Self - drawing testa. Trajanje izrade crtea nije ogranieno, ali obino je potrebno oko 15 minuta. Prije crtanja, djetetu se naglaava da nacrtaju cijelo tijelo, a ne samo glavu i ramena (Thomson Gale, 1998). Test se boduje skalom od 73 detalja (Graziano i Nabors). Pri provoenju Goodenough - Harris testa uenicima se dijele papiri i olovke, te im se daje uputa da na danom papiru nacrtaju ovjeka i da paze da crte bude to bolji. Uenicima je reeno i da si uzmu vremena i rade paljivo. Ispitivaima je reeno da promatraju uenike dok crtaju te da zabiljee bilo kakve kritike od strane djece. Nakon to su uenici nacrtala crtee, ispitivai su razgovarali s njima o njihovim crteima kako bi se razjasnile bilo kakve nejasnoe u vezi crtea (U.S Department of Health, Education and Welfare, 1970). Bodovanje crtea se temeljilo na nekoliko kriterija a) postojanje ili izostavljanje odreenog dijela tijela na crte, b) pravilno ili nepravilno postavljeni dijelovi tijela, c) broj detalja, d) proporcije. Test se ocjenjuje na temelju kriterije od 73 boda, koristei se posebnim normama za enske i muke osobe. Goodenough Harris test se danas koristi pri upisu u kolu, kako bi se utvrdilo koliko je dijete intelektualno spremno upisati 1. razred. 2. CILJ, PROBLEMI I HIPOTEZE ISTRAIVANJA2. 1. CILJ: Cilj je ovog istraivanja bio ustanoviti prosjean broj detalja na prikazu ljudskog lika,

na uzrastu 4. razreda.2. 2. PROBLEM 1: Hoe li veina uenika imati vie od 37 detalja (51 %)? PROBLEM 2: Hoe li djevojice imati vei broj detalja od djeaka?

2. 3. HIPOTEZA 1: Veina e uenika imati vie od 37 detalja (51 %). HIPOTEZA 2: Djevojice e imati vei broj detalja od djeaka. 3. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA3. 1. Ispitanici

Istraivanje je provedeno u Osnovnoj koli Davorin Trstenjak u Zagrebu, Savska cesta 77. Ispitanici su bili uenici 4. b razreda, uiteljice Jasenke Pernar. U istraivanju je sudjelovalo 21 uenik (N = 21). Uzorak je bio prigodan. 3. 2. Vrsta, metoda, tehnika i instrumenti istraivanja

Vrsta istraivanja je kvantitativno i transverzalno. Metoda istraivanja je deskriptivna. Tehnika istraivanja je analiza djejih radova. Instrument za prikupljanje podataka bio je likovni zadatak: crtanje Svetog Nikole i krampusa.3. 3. PostupakIstraivanje je provela Tihana Trako, studentica 5. godine Uiteljskog fakulteta, autorica ovog nacrta istraivanja. Istraivanje je provedeno na javnom satu, na vjebama iz kolegija Istraivanje djejeg likovnog stvaralatva, 5. prosinca 2013. u 4. b razredu Osnovne kole Davorin Trstenjak. Sat je poeo u 8:00 i trajao 45 minuta. Istraivanje je bilo transverzalno. Nakon pripremanja radnih jedinica i demonstracije rada laviranim tuem uenicima su objanjeni likovni problemi; crte po karakteru i znaenju te tonovi. Motiv je bio Sveti Nikola i krampus, a tehnika lavirani tu (pero i kist). Uenici su uz pomo nekoliko cjelovitih reprodukcija ponovili i usvojili crte po znaenju i karakteru te akromatske tonove. Nakon toga s uenicima se vodio razgovor o tome to se slavi sljedei dan, 6. prosinca 2013., tko je Sveti Nikola, tko je krampus, to oni predstavljaju te kako izgledaju. Uenicima su prikazane i razliite fotografije Svetog Nikole i krampusa. Uenici su na kraju dobili zadatak da laviranim tuem naslikaju Svetog Nikolu i krampusa koristei se crtama po znaenju i karakteru te akromatskim tonovima. Pri tome im je dana uputa da likovi moraju biti to vei, dakle preko cijelog papira. 4. OBRADA REZULTATAMetoda istraivanja je kvantitativna. Ovim istraivanjem se mjerio broj detalja na prikazu ljudskog lika. Mjerenje se temeljilo na Goodenough - Harris testu ,,Nacrtaj ovjeka prema kojemu postoji maksimalno 73 detalja. U svrhu provjere prvog problemskog pitanja, prvo se analizom djejih radova, uz pomo Goodenough - Harris testa prema kojemu postoje 73 detalja, izbrojio broj detalja na djejim radovima. Na taj se nain dobio toan broj detalja svakog pojedinog uenika, a time i broj uenika koji su imali vie od 37 detalja ili 51% (Tablica 1). Zatim se, u svrhu dobivanja nekih dodatnih informacija u vezi uenikih radova, najprije napravila ljestvica od 5 stupnjeva prema sloenosti crtea (Tablica 2.), prema kojoj se na 1. stupnju nalazio raspon detalja od 1 do 15, na 2. stupnju raspon od 16 do 29 detalja, na 3. stupnju raspon od 30 do 44, na 4. stupnju raspon od 45 do 59, a na 5. stupnju raspon od 60 do 73 detalja. Nakon analize djejih radova, rezultati su se s obzirom na broj uenika i frekvenciju (postotak) raspodijelili prema stupnjevima uspjenosti prikaza i prikazali u obliku ranga. (Tablica 3). Zatim se, koristei se dobivenim rezultatima (broj detalja svakog pojedinog uenika; x1, x2,...) i ukupnim brojem uenika (N=21), izraunala aritmetika sredina, kako bi se dobio prosjean broj detalja (Slika 1). Na kraju su se, pomou statistikog programa SPSS 17, dobivene informacije prikazale i pomou krivulje distribucije koja se usporedila sa Gaussovom krivuljom distribucije te se izraunala i asimetrinost (Slika 2). U svrhu provjere drugog problemskog pitanja, napravljena je tablica u kojoj se prikazao broj detalja svakog pojedinog rada, posebno za djevojice, a posebno za djeake (Tablica 4). Na taj nain se provjerila druga hipoteza (Djevojice e imati vei broj detalja od djeaka). 5. REZULTATIHipoteza 1. Veina e uenika imati vie od 37 detalja (51 %). Broj detalja 47 39 34 25 36 40 36 28 34 31 33 44 25 26 39 35 33 35 23 29 34

Tablica 1. Broj detalja na uenikim radovimaNakon analize ueniki radova, pomou Goodenough - Harris testa, samo je 5 uenika imalo vie od 37 detalja (51%) od moguih 73 detalja (Tablica 1.). Tako je jedan uenik imao 47 bodova, jedan 45 boda, dva uenika su imala 40 bodova i jedan 39 bodova. Na temelju ovih rezultata moemo zakljuiti da je hipoteza 1. odbaena. No, unato tome to je hipoteza odbaena, Tablica 3. nam pokazuje da je veina uenika (16 ili 66,67%) bila unutar 3. stupnja (30 - 44) kojemu i hipotezom predvieni broj detalja (37) pripada. Prema rangu oni su na prvom mjestu. Na drugom mjestu se nalazilo est uenika (28,57%) iji je broj detalja pripadao 2. stupnju (16 - 29), a treem mjestu nalazio se samo jedan uenik (4,76%) s brojem detalja 47, to pripada tzv. 4. stupnju (45 - 59). Naime, za tog uenika je i prije poetka istraivanja bilo reeno da je darovit za crtanje, a to se ovim rezultatom i potvruje. Na 1. i 5. stupnju nije se nalazio niti jedan uenik. BROJ DETALJASTUPNJEVI SLOENOSTI CRTEA

1 - 151.

16 - 292.

30 - 443.

45-594.

60 -735.

Tablica 2. Ljestvica stupnjeva sloenosti crtea prema detaljima

BROJ DETALJABROJ UENIKA (N=21)FREKVENCIJA (%)RANG BROJA UENIKA PREMA STUPNJEVIMA

60 - 7300

45 - 5914,763

30 - 441466,671

6 - 29628,572

1 - 1500

Tablica 3. Tablica stupnjeva uspjenostiRaunanjem aritmetike sredine (Slika 1.), na temelju broja detalja svakog pojedinog uenika i ukupnog broja uenika (21), dobili smo prosjean broj detalja uenikih radova ( = 32,14).

Slika 1. Aritmetika sredinaDobivene informacije mogu se prikazati i pomou krivulje distribucije (Slika 1). Na dobivenoj krivulji distribucije moemo primijetiti da je krivulja pomaknuta malo u lijevo s obzirom na Gaussovu krivulju distribucije. U izraunu asimetrinosti u statistikom programu SPSS 17, iznos za asimetrinost je =-0.2.

Slika 2. Krivulja distribucije u odnosu na Gaussovu krivulju

Hipoteza 2. Djevojice e imati vei broj detalja od djeaka.Rezultati dobiveni analizom uenikih radova (tablica 4) pokazuju da je broj detalja kod djeaka vei nego kod djevojica. Time je i hipoteza 2 odbaena. Unato tome, vano je naglasiti da nema velikih razlika u broju detalja, odnosno razlike su minimalne. Vee odstupanje se moe vidjeti kod djeaka s 47 bodova, no tu je rije o djeaku darovitom za crtanje. DJEVOJICE44 39 35 3534 34 33 333129 26 2523

DJEACI4740393636342825

Tablica 4. Broj detalja djevojica i djeaka7. RASPRAVA

Na svim crteima osnovni dijelovi tijela (glava, vrat, trup, ruke i noge) su prikazani dvodimenzionalno, dakle nacrtani su s dvije crte. Svi radovi imaju glavu i oi, no to im je jedino zajedniko. Nakon toga detalji poinju znatno varirati od crtea do crtea. Tako je samo jedanaest uenika nacrtalo oba uda, koja su samo kod par radova dobro spojeni za tijelo. Jedan od razloga toga to veina radova (trinaest uenika), pa su se samim time ruke ili ramena bila nastavak glave umjesto vrata ili su izlazili iz sredine trupa. Troje uenika nacrtalo je noge na oba lika (Sveti Nikola i Krampus) iako su se na reprodukciji noge vidjele samo na krampusu.est uenika je nacrtalo likove prema reprodukciji (noge i stopala kod krampusa i samo stopala, koja se provide ispod odjela, kod Svetog Nikole). Ostali su uenici crtali Svetog Nikolu ili samo do polovice trupa ili veinu tijela, ali bez stopala. Od devet uenika koji su na neki nain nacrtali stopala, sedmero ih je nacrtalo stopala u proporciji s tijelom. Kako su kod veine radova noge dobile stopalo, tako su i kod veine radove ruke dobile prste. No, kod nekih crtea nacrtana je samo jedna ruka, kod nekih crtea ruke ni prsti uope nisu prikazane, dok su kod nekoliko radova prikazani samo prsti koji se vire ispod haljine Svetog Nikole.Kod detalja lica, od trinaest uenika koji su nacrtali oi sa sljepoonicom, devet ih je pri tome prikazalo oi u proporciji (oblik elipse). Ostali uenici crtaju oi jo uvijek samo kao toku. Takoer, veina uenika je imala i detalje poput nosa, usta i usana. Od toga je samo osam uenika crtalo usta, odnosno usne, dvodimenzionalno tzv. dvjema crtama koje se umjesto jednom crtom spajaju krajevima, a samo je jedan uenik dodao detalj poput zuba. Ostali uenici ili nisu uope nacrtali usta (troje uenika) ili je nacrtalo usta jednom samo jednom crtom (deset uenika). Samo su etiri uenika nacrtala nos dvodimenzionalno, pet uenika uope nije nacrtalo nos, a ostali uenici su ili nacrtali nos u obliku slova L ili samo kao crticu ili toku. Jedan je uenik nacrtao nos kao njuku.

to se tie proporcija veina uenika je potivala proporcije glave (1:7), ruku i nogu, odnosno stopala.

Prema Goodenough - Harris testu, da bi se dobio bod, obrisna je linije glave, trupa ili openito cijelog tijela trebala biti jasna i cjelovita bez tendencije da se preklapa, kria ili isprekida. No, analiza radova je pokazala da kod skoro svih radova to nije tako. Razlog toga bi mogla biti i tehnika kojom su uenici radili svoje likove (lavirani tu). Veina uenika je strukturalno, vlas po vlas, rjeavala kosu i dlake. Odnosno kosa i dlake nisu transparentne. Veina je uenika (11) pri crtanju pazila i na transparentnost cijelog lika. Neki su laviranim tuem ispunili veinu crtea, pa ak i cijeli crte.

Velika je veina uenika crtala i odjeu (odijelo Svetog Nikole - haljina i kapa, detalj odjee oko trupa krampusa). Uz odjeu veina je uenika posvetila pozornost i na detalje poput ukrasa na haljini i kapi Svetog Nikole, tap Svetog Nikole ili groe i posudu koju krampus dri u rukama na reprodukciji. Kod devet uenika likovi nisu sasvim statini, odnosno ruke kod likova su u nekoj vrsti pokreta. Takoer, od dvije prikazane reprodukcije krampusa, samo su 2 uenika prikazala lik Svetog Nikole u profilu. 8. ZAKLJUAK

U ovom istraivanju cilj je bio ustanoviti prosjean broj detalja na prikazu ljudskog lika, na uzrastu 4. razreda. Istraivanje je pokazalo da je prosjean broj detalja 32,14. Istraivanje se temeljilo na crtanju Svetog Nikole i krampusa, promatranjem fotografija na powerpoint prezentaciji. Pri tome su postavljene dvije hipoteze (veina e uenika imati broj vie od 37 detalja (51%), te e djevojice imati vei broj detalja od djeaka). Polazei od postavljenih hipoteza u istraivanju doli smo do nekih zakljuaka.

Hipoteza 1 je odbaena te je veina uenika imala broj detalja manji od predvienih 37 detalja (51%). Od 13 djevojica samo su dvije imale broj detalja vei od 37 (44 i 39), a od 8 djeaka trojica (39, 40, 47), uz to da je djeak od 47 detalja darovit za crtanje. Hipoteza 2 je takoer odbaena te su djeaci imali vei broj detalja od djevojica. No, razlike su bile minimalne. Broj detalja kod djeaka je 47, 40, 39, 36, 36, 34, 28, 25, a kod djevojica 44, 39, 35, 35, 34, 34, 33, 33, 31, 29, 26, 25, 23

Zakljuno, analiza djejih radova (crtei Svetog Nikole i krampusa) pokazala se kao dobra tehnika za istraivanje detalja na uenikim radovima. To bi moglo otvoriti vrata koritenju ove tehnike u istraivanjima slinih tematika u kojima bi bilo dobro dublje istraiti primjeuju li zaista djeaci detalje vie od djevojica. Bilo bi dobro otkriti da li je tehnika (lavirani tu) imala ikakav uinak na uenike rezultate, te bi moda bilo dobro ponoviti istraivanje s drugom tehnikom (olovka) ili kombinacijom tehnika (flomaster i akvarel). 9. LITERATURA1. Bali-imrak, A. (2010). Svijet djejeg likovnog stvaralatva. URL: http://www.korakpokorak.hr/ upload/Dijete_vrtic_obitelj/dijete_vrtic_obitelj_62-63.pdf, 23.11.2013. 2. Gale, T. (1998). Gale Encyclopedia of Childhood and Adolescence. URL: http://www. healthline. com/galecontent/goodenough-harris-drawing-test, 23.11.2013 3. Graziano, A., Nabors, C. Florence L. Goodenough and Dale B. Harris, Draw-A-Man Test. URL: http://www.docstoc.com/docs/98824563/Florence-L-Goodenough-and-Dale-B-Harris, 23.11.2013 4. Grguri, N., Jakubin M. (1996). Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa. 5. Huzjak, M. (2008). Uimo gledati 1 - 4, prirunik za uitelje. Zagreb: kolska knjiga. 6. U.S Department of Health, Education and Welfare (1970). Intellectual Maturity of Children as Measured by the Goodenough - Harris Drawing Test. URL: http://www.cdc.gov/nchs/data/series/ sr_11/sr11_138.pdf, 23.11.2013development of the human form in children's drawingsTihana TrakoABSTRACT

Drawing is a common way of expression for children. One of more frequently used techniques in the research of child emotional and intellectual development utilizes childrens drawings in its analyses. The reason for this is that children are relaxed while drawing and thus do not feel that they are being tested. One of these tests is the so-called Goodenough Harris Draw a person test, upon which this study is based. The aim of the study is to establish an average number of details in the depiction of human figure, on a sample of N=21 primary school fourth graders. Two hypotheses were posed. According to the first, the majority of students were expected to have more than 37 details (51%) in their drawings. The second hypothesis was that female students will have a larger number of details then males. This is a quantitative and transverse type of research, the method used is descriptive, and the research technique is the analysis of childrens drawings. The instrument for data collection was a visual task of drawing St. Nicholas and the boogeyman/krampus. Childrens drawings of these two human figures were analyzed based on Goodenough Harris test, which states that there can be 73 details in total (73 scorable criteria).The results show that both hypotheses are to be rejected. Out of 21 students only 5 drew more than 37 details (51%). As far as the second hypothesis, although a few males drew somewhat more details, the number of details was approximately the same for both males and females. The study has also shown that the average number of details for a character sketch is 32, 14 (out of 73).

Keywords: childrens drawings, Goodenough Harris test, human figure, analysis of childrens drawings, number of details in childrens drawings

PRILOZI

DJEACI

DJEVOJICE