Sveučilište u Zadru - unizd.hr 2016... · Divković, Mirko, Latinsko-Hrvatski jezik rječnik, Zagreb (bilo koji reprint) Dopunska: prema konzultaciji s nastavnikom Pripremni Pripremni

Sveučilište u Zadru

Odjel za klasičnu filologiju Obala kralja Petra Krešimira IV. 2

23 000 Zadar

Program preddiplomskoga dvopredmetnog sveučilišnog

studija latinskoga jezika i rimske književnosti

(revidirana verzija iz 2005. godine koja uključuje izmjene i dopune odobrene

odlukama Senata Sveučilišta u Zadru u razdoblju od 2005. do 2016. godine)

Zadar, 2016.

2

1. UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Studij latinskoga jezika i književnosti nalazi se u nezahvalnu položaju između nevelika tržišta

rada i goleme civilizacijske, a jednim dijelom i nacionalne vrijednosti. Ipak, profesori

latinskoga potrebni su općim i klasičnim gimnazijama i klasičnim odjeljenjima osnovnih

škola, medicinskim i nekim drugim srednjim školama, filozofskim fakultetima, arhivima,

muzejima, knjižnicama, izdavačima, prevodilaštvu, državnoj upravi, a emancipacijom

poduzetništva i svakom sektoru gdje je potrebno šire obrazovanje od srednjoškolskoga,

inicijativnost, umna i radna disciplina, planiranje i provedba plana i snalaženje u svladavanju

prepreka. Zato je glavni razlog pokretanja ovoga preddiplomskog studija omogućavanje

nastavka i završetka diplomskoga studija latinskoga jezika i književnosti. Tržište rada

pokazuje sve više potreba za kvalifikacijama višima od srednje, a ne nužno i diplomiranima.

Nakon trogodišnjega studija latinskoga jezika i rimske književnosti student stječe temeljno

znanje u struci, poznaje jezik dovoljno da može samostalno čitati i prevoditi osnovne izvorne

tekstove klasičnoga razdoblja i smjestiti ih u kontekst rimske književnosti. Time je

osposobljen za rad u kulturi, medijima, izdavačkim kućama, poduzetništvu ili može nastaviti

diplomski studij latinskog jezika i rimske književnosti.

1.2. Dosadašnja iskustva predlagača

Odjel (prije Odsjek) za klasičnu filologiju provodi studij latinskoga jezika i književnosti od

osnutka Filozofskoga fakulteta u Zadru 1955. godine, a studij grčkoga od 1986. godine.

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Ovaj je studij strukturiran i koncipiran tako da omogući maksimalnu fluktuaciju studenata i

nastavnika, bilo unutar matične ustanove-predlagača (s Odjela klasične filologije na

komplementarne Odjele i obrnuto), ili s nje na druge istovrsne i djelomice istovrsne.

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija: Latinski jezik i rimska književnost

2.2. Nositelj studija: Sveučilište u Zadru

Izvođač studija: Odjel za klasičnu filologiju

2.3. Trajanje: šest semestara.

2.4. Uvjeti upisa: četverogodišnja srednja škola i položeni ispiti državne mature ili prijemni

ispit na Odjelu za klasičnu filologiju

2.5. Kompetencije nakon preddiplomskoga studija

Nakon trogodišnjega studija latinskoga jezika i rimske književnosti student stječe temeljno

znanje u struci, poznaje jezik dovoljno da može samostalno čitati i prevoditi osnovne izvorne

tekstove klasičnoga razdoblja i smjestiti ih u kontekst rimske književnosti. Time je

3

osposobljen za rad u kulturi, medijima, izdavačkim kućama, poduzetništvu ili može nastaviti

diplomski studij latinskog jezika i rimske književnosti.

2.6. Akademski naziv po završetku preddiplomskoga studija

Završetkom preddiplomskoga studija latinskoga jezika i rimske književnosti stječe se

akademski naziv "sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)

latinskoga jezika i književnosti", akademska kratica: univ. bacc. philol. lat.

2.7. Ciljevi, zahtjevi studija i ishodi učenja

Uspješno položeni svi ispiti, obranjen završni rad i obavljene druge obaveze studijskoga

programa koje donose najmanje 90 ECTS, osnovni su zahtjevi studijskoga programa.

Osnovni je cilj preddiplomskoga studija Latinskoga jezika i rimske književnosti osposobiti

studenta za nastavak studiranja na diplomskoj razini. Drugi je cilj istovremeno osposobiti

studenta koji ne želi nastaviti studij za poslove za koje je potrebna sprema viša od

srednjoškolske, a niža od diplomske. Do tih općih vode posebni, stručni ciljevi. Na prvome je

mjestu postići kod studenta vrlo visoku sigurnost u aktivnome znanju klasične latinske

morfologije i sintakse, sadržane u odabranim tekstovima, što znači sigurnost u njihovu

prepoznavanju, razumijevanju i prevođenju. Komplementaran je cilj usvojiti temeljni klasični

leksik. Sljedeće je postići znanje povijesti latinskoga jezika, njegova razvoja na fonetskoj i

morfološkoj razini, sličnosti i razlika prema srodnim indoeuropskim jezicima. Usto student

koji uz latinski ne studira i grčki dužan je naučiti osnove grčkoga jezika (morfologiju) radi

boljega razumijevanja njemu najsličnijeg latinskoga jezika i najsrodnije rimske književnosti.

Cilj je također usvojiti pregled čitave rimske književnosti, najvažnijih autora, djela,

književnih razdoblja i vrsta, a posebno epike, satire, lirike, epigrama, historiografije, retorike,

epistolografije i filozofije, steći sposobnost jezične i stilske analize reprezentativnih izvornih

tekstova i pisanja rada o tome, što student konačno pokazuje kraćim završnim radom.

Iz toga slijede ovi ishodi učenja:

‒ sposobnost i vještina snalaženja u klasičnoj latinskoj rečenici: analizirati, razumjeti i

prevesti, a uvjeti su za to vrlo sigurno znanje morfologije i sintakse (najmanje 90%

točnosti) kao i temeljnoga leksika

‒ sposobnost smještanja latinskoga teksta i njegova autora u književni i povijesni

kontekst, a uvjeti za to su poznavanje povijesti latinskoga jezika i književnosti, antičke

metrike i stilistike

‒ sposobnost i vještinu pisanja stručnoga rada na zadanu temu bilo iz jezika ili iz

književnosti, što podrazumijeva sposobnost planiranja, izbora odgovarajuće literature,

izradu koncepta, analizu korpusa i interpretaciju rezultata, uz zadovoljavajuće umijeće

izražavanja na hrvatskome jeziku.

Usporedno s tim stručnim ishodima očekuju se i opći: umna i radna disciplina, planiranje i

provedba plana, inicijativnost, snalaženje u svladavanju prepreka, odgovornost za uspjeh i

neuspjeh.

4

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis predmeta na preddiplomskome studiju latinskoga jezika i književnosti

3.1.1. OBVEZNI PREDMETI

A. OBVEZNI PREDMETI

I. semestar P S V ECTS

Latinski jezik I 30 - 30 7

Osnove grčkog jezika I 15 - 15 3

Uvod u studij klasične filologije* 15 15 - 3

II. semestar

Latinski jezik II 30 - 30 7

Osnove grčkog jezika II 15 - 15 3

Pregled rimske književnosti 15 15 - 3

III. semestar

Historijska fonetika klasičnih jezika I 15 - - 2

Latinski jezik III 30 - 30 5

Metrika* 15 - - 2

Rimska književnost: Retorika, epistolografija i filozofija 15 - - 2

Rimska književnost: Retorika, epistolografija i filozofija (seminar) - 30 - 3

Starolatinski natpisi I 15 - - 2

IV. semestar

Historijska fonetika klasičnih jezika II 15 - - 2

Latinski jezik IV 30 - 30 5

Rimska književnost: Historiografija 15 - - 2

Rimska književnost: Historiografija (seminar) - 30 - 3

Starolatinski natpisi II 15 - - 2

V. semestar

Latinska historijska gramatika I 15 - - 2

Latinska lektira I - 30 - 4

Rimska književnost: Epika i satira 15 - - 2

Rimska književnost: Epika i satira (seminar) - 30 - 3

VI. semestar

Latinska historijska gramatika II 15 - - 2

Latinska lektira II - 30 - 4

Rimska književnost: Lirika i epigram 15 - - 2

Rimska književnost: Lirika i epigram (seminar) - 30 - 3

Završni rad** 2

Napomene:

1. * Kolegiji označeni zvjezdicom zajednički su za studente Latinskoga jezika i rimske književnosti i

studente Grčkoga jezika i književnosti. Studentima koji studiraju oba predmeta stoga nedostaju tri boda

odnosno dva, koliko vrijede Uvod u studij klasične filologije odnosno Metrika. Zato moraju izabrati

dodatne izborne kolegije u vrijednosti od (najmanje) tri odnosno dva boda.

2. ** Studenti koji na drugoj studijskoj grupi u kombinaciji sa studijem Latinskoga jezika i rimske

književnosti polože završni ispit ili obrane završni rad nisu obvezni polagati ili obraniti isti na studiju

Latinskoga jezika i rimske književnosti. Time se studentima omogućava pisanje završnoga rada/ispita

samo na jednome dvopredmetnom studiju. Studenti koji žele pisati završni rad/ispit samo na drugome

studiju, bodove nadoknađuju s izbornim predmetom s Odjela za klasičnu filologiju iz bilo kojega

semestra, uključujući i već odslušane i položene predmete iz prethodnih godina studija.

5

3. Uz zadovoljavanje prethodno navedenih pravila, višak bodova iz jednoga semestra može se prenositi u

sljedeći semestar. 4. Tumač kratica: P = predavanja, S = seminar, V = vježbe

3.1.2. IZBORNI PREDMETI

Tijekom preddiplomskoga studija studenti mogu odabrati izborne predmete s Odjela za

klasičnu filologiju, Centra za strane jezike ili bilo koje druge sastavnice Sveučilišta u Zadru.

Kako je za studente ovoga studija najkorisnije učiti velike europske jezike (engleski,

njemački, francuski, talijanski, španjolski), studentima se preporučuje njihovo upisivanje ili

upisivanje izbornih predmeta s matičnoga studija.

Na preddiplomskome studiju latinskoga jezika i rimske književnosti mogu se upisati izborni

predmeti:

P S V ECTS

Zimski semestar:

Klasična mitologija 15 - - 3

Latinske jezične vježbe I - - 30 2

Latinske jezične vježbe III - - 30 2

Pregled antičke civilizacije 15 15 - 3

Uvod u metodologiju znanstvenog i stručnog rada 15 15 - 3

Ljetni semestar:

Antička kazališna radionica - 30 - 3

Grčka epistolografija 15 - - 2

Latinske jezične vježbe II - - 30 2

Latinske jezične vježbe IV - - 30 2

Stručna ekskurzija: svaku drugu godinu naizmjenično Italija

(Rim) i Grčka – studenti sufinanciraju dio troškova

Tumač kratica: P = predavanja, S = seminar, V = vježbe.

3.2. OPIS PREDMETA

3.2.1. OBVEZNI PREDMETI

Naziv predmeta: ECTS Semestar

Latinski jezik I 7 zimski

Godina

studija: 1.

Jezik

izvođenja:

Hrvatski jezik Razina

ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

obvezan za studente 1. godine studija Latinskog jezika i rimske književnosti;

izboran za studente drugih studija

Preduvjet

upisa:

studenti koji upisuju Latinski jezik I kao izborni predmet to mogu učiniti uz

odobrenje predmetnog nastavnika i pročelnika Odjela za klasičnu filologiju

Nositelj: Dr. sc. Zvonko Liović, predavač

Izvoditelji: Dr. sc. Zvonko Liović, predavač

6

Organizacija

nastave:

Predavanja Seminari Vježbe

30 - 30

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave

studentske ankete i analiza rezultata

Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave

prema Pravilniku o sustavu osiguranja kvalitete Sveučilišta u Zadru

izvješće o izvedenoj nastavi

Cilj predmeta: besprijekorno poznavanje latinske morfologije imena i pravilan pristup čitanju

latinskog teksta

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

1: morfologija imena

2: morfologija glagola

3: osnove sintakse

4: rad na tekstu

Lit

eratu

ra Obvezna:

Pavao Knezović, Šime Demo - Latinski jezik 1 i 2, izd. Sveučilište u Zagrebu 2015

(besplatno dostupno na:

www.hrstud.unizg.hr/images/50014183/Latinski_jezik%201-2-udzbenik.pdf)

C. Iulius Caesar Augustus Octavianus, Res Gestae Divi Augusti (monumentum

Ancyranum) - tekst će biti podijeljen na nastavi

Gortan, Gorski, Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga, Zagreb (bilo koje

izdanje)

Divković, Mirko, Latinsko-Hrvatski jezik rječnik, Zagreb (bilo koji reprint)

Dopunska: prema konzultaciji s nastavnikom

Pripremni

materijali:

Pripremni materijali dodjeljuju se na nastavi

Nastavne metode i način izvođenja predmeta

usmeno izlaganje, razgovor, čitanje i rad na tekstu, PP prezentacija

Izračun ECTS bodova

NAPOMENA: Prosječno radno opterećenje studenta/ice za stjecanje 1 ECTS boda = 25 - 30 sati

Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama

(upisati udio u ECTS

bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara

bodovnoj vrijednosti

predmeta):

Pohađanje nastave 1,25 Praktični rad Kolokvij 1

Priprema za

predavanje 1 Referat Pismeni ispit 1

Domaće zadaće 1,5 Seminarski rad Usmeni ispit 1,25

Istraživanje Esej (Ostalo

upisati)

Eksperimentalni rad Projekt (Ostalo

upisati)

7

Ish

od

i u

čen

ja Očekuje se da će student biti sposoban:

primijeniti pravila o naglasku i klasičnom izgovoru prilikom čitanja

prepoznati, razlikovati, grupirati i navesti morfološke oblike (imenice; pridjevi;

pridjevski stupnjevi; zamjenički pridjevi; posvojne, pokazne i odnosne zamjenice;

prilozi; brojevi; prezentski i perfektni oblici glagola, infinitiva i participa)

uočiti konstrukcije akuzativ s infinitivom i ablativ apsolutni i prepoznati njihovu

ulogu u rečenici te ih sukladno kontekstu prevesti

razumjeti i prevesti jednostavan latinski tekst

prepoznavati sintaktičke uloge osnovnih rečeničnih dijelova i objasniti njihov

međusobni odnos

steći fond riječi pripadan obrađenom tekstu i najučestalijim riječima latinskog

jezika.

Ocjenjivanje stečenih znanja i vještina

NAPOMENA: Konačna ocjena formirat će se na temelju ostvarenog uspjeha na svim elementima

ocjenjivanja koja su dolje navedena. Svi elementi ocjenjivanja moraju biti ocijenjeni prolaznom

ocjenom.

Elementi ocjenjivanja

Broj elemenata Bodovi

Aktivnost na predavanjima 1 10

Domaće zadaće 1 10

Kolokvij* 1 10

Pismeni ispit** (1) (10)

Usmeni ispit 1 70

Ukupno (4) 5 100

* Tijekom semestra studenti su dužni položiti tri kolokvija. Postotak točnih odgovora potreban za

prolaz po svakom kolokviju iznosi 85%. Studenti koji polože kolokvije oslobođeni su obveze pisanja

pismenog ispita.

** Studenti koji tijekom semestra ne polože kolokvije pišu pismeni ispit. Postotak točnih odgovora

potreban za prolaz na pismenom ispitu iznosi 95%.

Formiranje ocjene pismenih

ispita/kolokvija/usmenih

ispita

U postotku (od – do) Ocjena

0 – 90 1 (nedovoljan)

91 – 93 2 (dovoljan)

94 – 95 3 (dobar)

96 – 97 4 (vrlo dobar)

89 - 100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata

Nazočnost nastavi (u postotcima)

Oblik nastave Redovni studenti Izvanredni studenti

Predavanja 75 -

Vježbe 75 -

Evidencija nazočnosti Obrasci evidencije nazočnosti studenata na nastavi

Uvjeti za dobivanje potpisa (nabrojati):

pohađanje nastave (student je dužan doći pripremljen za nastavu), položeni kolokviji

8


Osnove grčkog jezika I 3 zimski

Godina

studija:

1. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

obavezni (za studente Latinskog jezika i rimske književnosti koji ne slušaju

predmet Grčki jezik I)

izborni (za studente drugih studija)

Preduvjet

upisa:

-

Nositelj: dr. sc. Teuta Serreqi Jurić, predavač

Izvoditelji: dr. sc. Teuta Serreqi Jurić, predavač

Organizacija

nastave:


15 - 15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave

Studentske ankete i analiza rezultata

Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave

Prema Pravilniku o sustavu osiguranja kvalitete Sveučilišta u Zadru

Izvješće o izvedenoj nastavi

Cilj predmeta:

Ovladati pravilima o izgovoru i naglašavanju grčkih riječi.

Upoznati se s osnovama grčke morfologije imena.

Analizirati jednostavnije grčke rečenice.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

1: grčka fonologija i naglasak

2: deklinacije imenica i pridjeva

3: konjugacija prezentske osnove

Lit

eratu

ra Obvezna: Sabadoš - Sironić - Zmajlović, Grčka vježbenica, Zagreb: Školska knjiga

Dopunska: Musić - Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, Zagreb: ŠK

Pripremni

materijali:



usmeno izlaganje, pisanje, razgovor, čitanje i rad na tekstu, PP prezentacija



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij (1,5)

Priprema za

predavanje 0,5 Referat

Pismeni

ispit 1,5

Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad Usmeni

ispit

9

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen

ja

primijeniti pravila o izgovoru i naglasku prilikom čitanja grčkih tekstova

prepoznati i definirati riječi s obzirom na naglasak

prepoznati, razlikovati, grupirati i navesti morfološke oblike deklinacijskog

sustava te prezentske oblike (indikative i imperative glagola I. konjugacije)

konjugacijskog sustava

usporediti reprezentativne grčke morfološke oblike sa srodnim latinskim oblicima

usvojiti određeni grčki vokabular

koristiti se stečenim znanjem na morfološkoj razini u prevođenju rečenica i

jednostavnih tekstova

analizirati strukturu jednostavne rečenice




ocjenom.





Kolokvij* (1) (80)

Pismeni ispit** 1 80

Usmeni ispit***

Ukupno 3(4) 100

* Tijekom semestra studenti pišu kratke tjedne provjere i tri kolokvija. Postotak točnih odgovora

potreban za prolaz po svakom kolokviju iznosi 75%. Studenti koji polože kolokvije oslobođeni su

obveze pisanja pismenog ispita.



*** Studenti koji nakon položenih kolokvija odnosno pismenog ispita žele veću ocjenu mogu

odgovarati usmeno.



ispita




81 – 86 3 (dobar)


94 - 100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75%

Vježbe 75%


10


redovno pohađanje nastave


Uvod u studij klasične filologije 3 zimski

Godina

studija:

1 Jezik

izvođenja:

Hrvatski jezik

Razina

ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

obavezan

Preduvjet

upisa:

-

Nositelj: izv. prof. dr. sc. Milenko Lončar

Izvoditelji: izv. prof. dr. sc. Milenko Lončar

Organizacija

nastave:


15 15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

- upoznati studente s postankom i povijesnim razvojem klasične filologije od

antičkih vremena do danas.

- naglasiti važnost postanka i razvoja knjige, odnosno razvoja kritike teksta kao

osnovnog filološkog alata.

- definirati osnovne pojmove razvoja indouropeistike i opću podjelu indoeuropskih

jezika s posebnim naglaskom na razvoj klasičnih jezika.

- upoznati studente s najosnovnijim modernim filološkim alatima.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

1. Povijesni razvoj knjige i postanak i razvoj klasične filologije u antici.

2. Moderni filološki alati i osnovne metode modernih kritičkih izdanja.

3. Pregled razvoja indoeuropeistike.

Lit

era

tura

Obvezna:

Stipčević, A. "Povijest knjige", Zagreb 1985. str. 65-160.

Lesky, A. "Povijest grčke književnosti", Zagreb 2001. str. 11-22.

Vratović. V. "Rimska književnost", Zagreb 1977. str. 189-213.

Kapović, M. "Uvod u indoeuropsku lingvistiku", Zagreb 2008. str. 1-116.

Matasović, R. "Kratka poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika", Zagreb

1997. str. 19-28, 33-38.

Matasović, R. "Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika", Zagreb

2007. str. 21-34.

Dopunska:

Jäger, G. "Einfuhrung in die Klassische Philologie", München 1990.

Dickey, E. "Ancient Greek Scholarship", Oxford 2007. str. 3-17.

Benveniste, É. "Riječi indoeuropskih institucija", Zagreb 2005. (odabrani dijelovi)

Clackson J. "Indo-European linguistics", Cambridge 2007. str. 1-27.

Pripremni - na internetu; u knjižnicama; na nastavi;

11

materijali:


Predavanja uz PP prezentacije, diskusija, izlaganje seminarskih radova



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje nastave 1 Praktični rad Kolokvij

Priprema za predavanje Referat Pismeni

ispit 1

Domaće zadaće Seminarski rad 1 Usmeni

ispit 1


upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen

ja Nakon položenog ispita studenti će moći:

- opisati razvoj knjige kao medija i odrediti najvažnije knjižnice starog, srednjeg i novog

vijeka.

- definirati postanak i zadaću klasične filologije kao suvremene znanosti.

- navesti faze nastanka i karakteristike kritičkog izdanja klasičnog teksta.

- navesti indoeuropske jezike s posebnim naglaskom na razvoj klasičnih jezika.

- valorizirati ulogu proučavanja klasičnih jezika u suvremenoj znanosti.




ocjenom.




Seminarski rad 1 20

Pismeni ispit 1 40

Usmeni ispit 1 30

Ukupno 4 100

* Tijekom semestra studenti su dužni napisati i izložiti kraći seminarski rad na zadanu temu.



ispita


0-60 1 (nedovoljan)

61-70 2 (dovoljan)

71-80 3 (dobar)

81-90 4 (vrlo dobar)

91-100 5 (izvrstan)

O bv

ez e stu

de

na ta Nazočnost nastavi (u postotcima)


12

Predavanja 75% 10%

Vježbe



Redovito pohađanje i aktivnost na nastavi (diskusija).


Latinski jezik II 7 ljetni

Godina

studija: 1.

Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

obvezan

Preduvjet

upisa:

Latinski jezik I

Nositelj: mr. sc. Sanja Smodlaka Vitas, predavač

Izvoditelji: mr. sc. Sanja Smodlaka Vitas, predavač

Organizacija

nastave:


30 - 30

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta: Temeljni je cilj kolegija svladavanje morfoloških i sintaktičkih pravila latinskog

jezika te samostalno čitanje i analiza zadanog teksta

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

1. Osobitosti imenica

2. Osobitosti glagola

3. Osnove sintakse

Lit

era

tura

Obvezna:

Gortan, Gorski, Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga. Zagreb, 1987.

Divković, Mirko, Latinsko-Hrvatski jezik rječnik, Zagreb, 1987.

G. Iulius Caesar. De bello Gallico, I

Dopunska:

Knezović, P., Demo, Š., Latinski jezik 1-2, Zagreb, 2014.

Steadman , G., College Caesar : Latin text with facing vocabulary and

commentary, Geoffrey Steadman, 2011.

Caesar, De bello Gallico 1; edited with introduction, notes and vocabulary by

Colin Ewan, London: Bristol Classical Press, 2005.

Caesar, De bello Gallico : liber primus; tekst i komentar priredio Josip Talanga,

Zagreb : Kruzak, 1996.

Pripremni

materijali:

Pripremni materijali nalaze se na e-learning sustavu „Merlin“ ili ih na nastavi

dodjeljuje nastavnik

13


Predavanje uz PP prezentacije, diskusija



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje nastave 1 Praktični rad Kolokvij 1.5

Priprema za predavanje 1 Referat Pismeni ispit 1.5

Domaće zadaće 1 Seminarski rad Usmeni ispit 1


upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen

ja

Očekuje se da će student biti sposoban:

besprijekorno primijeniti pravila o naglasku i klasičnom izgovoru prilikom čitanja

prepoznati, razlikovati, grupirati i navesti morfološke oblike (osobitosti u

deklinacijama i rodovima; konjugacija)

razumjeti glavne glasovne promjene

navesti sastavne dijelove složenih riječi

prepoznati uloge imenskih oblika glagola u rečenici te ih sukladno kontekstu

prevesti

razumjeti i prevesti jednostavan latinski tekst

opisati sintaktičke uloge osnovnih rečeničnih dijelova te ih usporediti s hrvatskom

sintaksom




ocjenom.



Priprema za predavanje 1 10

Kolokvij* 1 (50)

Pismeni ispit 1 50

Usmeni ispit 1 40

Ukupno 4 100

* Student koji uspješno položi sve kolokvije oslobođen je pismenog dijela ispita.



ispita


0-74 1 (nedovoljan)

75-80 2 (dovoljan)

81-86 3 (dobar)


94-100 5 (izvrstan)

14

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% 10%

Vježbe 75% 10%



Redovito pohađanje, priprema i aktivno sudjelovanje na nastavi


Osnove grčkog jezika II 3 ljetni

Godina

studija:

1. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

obvezni (za studente Latinskog jezika i rimske književnosti koji ne slušaju predmet

Grčki jezik I)

izborni (za studente drugih studija)

Preduvjet

upisa:

odslušane Osnove grčkog jezika I

Nositelj: dr. sc. Teuta Serreqi Jurić, predavač

Izvoditelji: dr. sc. Teuta Serreqi Jurić, predavač

Organizacija

nastave:


15 - 15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

Upoznati osnove grčke morfologije imena (komparacija pridjeva, tvorba i

komparacija priloga, zamjenice, brojevi) i glagola.

Analizirati i prevesti jednostavnije grčke rečenice i tekstove na Hrvatski jezik jezik.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

1. morfologija imena (komparacija pridjeva, tvorba i komparacija priloga,

zamjenice, brojevi)

2. morfologija glagola

Lit

era

tura

Obvezna: Sabadoš - Sironić - Zmajlović, Grčka vježbenica, Zagreb: Školska knjiga

Dopunska: Musić - Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, Zagreb: ŠK

Pripremni

materijali:



usmeno izlaganje, pisanje, razgovor, čitanje i rad na tekstu, PP prezentacija

15



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij (1,5)

Priprema za

predavanje 0,5 Referat Pismeni ispit 1,5

Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad Usmeni ispit


upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen

ja prepoznati i opisati komparativne oblike pridjeva i priloga te zamjenice i brojeve

prepoznati, razlikovati, grupirati i navesti morfološke oblike deklinacijskog i

konjugacijskog sustava

usporediti reprezentativne grčke morfološke oblike sa srodnim latinskim oblicima

razviti grčki vokabular

koristiti se stečenim znanjem na morfološkoj razini u prevođenju rečenica i

jednostavnih tekstova




ocjenom.





Kolokvij* (1) (80)

Pismeni ispit** 1 80

Usmeni ispit***

Ukupno 3 (4) 100

* Tijekom semestra studenti pišu dva kolokvija. Postotak točnih odgovora potreban za prolaz po

svakom kolokviju iznosi 75%. Studenti koji polože kolokvije oslobođeni su obveze pisanja pismenog

ispita.



*** Studenti koji nakon položenih kolokvija odnosno pismenog ispita žele veću ocjenu mogu

odgovarati usmeno.



ispita




81 – 86 3 (dobar)


94 - 100 5 (izvrstan)

16

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75%

Vježbe 75%



redovno pohađanje nastave


Pregled rimske književnosti 3 Ljetni

Godina

studija: 1. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

obvezni

Preduvjet

upisa:

Nositelj: Doc. dr. sc. Diana Sorić

Izvoditelji: Doc. dr. sc. Diana Sorić

Organizacija

nastave:


15 15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta: Temeljni je cilj kolegija predstaviti rimsku književnost s kronološkog i generičkog

aspekta, navesti reprezentativne književne rodove i vrste te najvažnije autore.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

Tematska cjelina 1:

Uvodna razdoblja rimske književnosti

Tematska cjelina 2:

Rimska književnost tzv. zlatnog vijeka

Tematska cjelina 3:

Rimska književnost četvrtog i petog razdoblja

Lit

era

tura

Obvezna:

V. Vratović, „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske književnosti, knj. 2,

ur. V. Vratović, Zagreb, 1977.

M. Budimir, M. Flašar, Pregled rimske književnosti – De auctoribus

Romanis, Beograd, 1986.

Škiljan, D. (ur.), Leksikon antičkih autora, Zagreb, L&G i MH, 1996.

(natuknice o obrađivanim autorima)

Tekstovi podjeljeni na satu

17

Dopunska:

G. B. Conte, Latin Literature – a History, Baltimor i London, 1994.

(talijanski original: Firenca, 1987.)

Z. Zmajlović – D. Sabadoš, Anthologia Latina, 1975, Školska knjiga,

Zagreb.

Pripremni

materijali:



Predavanja uz PP prezentacije, diskusija



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij

Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 2

Domaće zadaće Seminarski rad 0,5 Usmeni ispit


upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen

ja

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

prepoznati i opisati osnovne karakteristike rimske književnosti

navesti osnovne biografske i bibliografske podatke o najvažnijim autorima

navedenog razdoblja

povezati nastajanje pojedinih književnih vrsta unutar šireg društvenog i

književnopovijesnog konteksta

u sklopu seminarskog rada pripremiti, prezentirati, analizirati, uspoređivati zadane

tekstove te o njima zajednički diskutirati




ocjenom.




Seminarski rad 1 30

Kolokvij* 1

Pismeni ispit 1 60

Ukupno 4 100

* Tijekom semestra studenti nisu dužni izlaziti na kolokvije.



ispita


0-60 1 (nedovoljan)

18

61-70 2 (dovoljan)

71-80 3 (dobar)


91-100 5 (izvrstan)

Primjer pitanja na usmenom ispitu Ishod učenja koji se provjerava

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% 10%

Vježbe



Redovito pohađanje nastave


Historijska fonetika klasičnih jezika I 2 Zimski

Godina

studija: 2 Jezik

izvođenja


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

Obavezni

Preduvjet

upisa:

nema

Nositelj: Doc. dr. sc. Nada Bulić

Izvoditelji: Daniel Nečas Hraste, viši predavač

Organizacija

nastave:


15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

Rekonstruirati, koliko je moguće, historijski razvoj grčkog, latinskog i općenito

indoevropskog vokalskog sustava s posebnim naglaskom na grčke dijalekte i italske

jezike.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

I. rekonstrukcija i.e. vokala

II. vokalske promjene u latinskom i grčkom

Lit

eratu

ra

Obvezna:

RIX, Helmut: Historische Grammatik des Griechischen, Darmstadt 1982.

MATASOVIĆ, Ranko: Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika,

Zagreb 1987.

ERNOUT, Alfred - MEILLET Antoine: Dictionaire étymologique de la langue

19

latine, Paris 1959.

FRISK, Hjalmar: Griechisches etymologisches Wörterbuch, Heidelberg 1980.

Dopunska:

Pripremni

materijali:



Predavanje, terenski rad, diskusija; stvaranje baze indoevropskog etimološkog rječnika.



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje nastave Praktični rad Kolokvij

Priprema za


Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 1


upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen

ja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

prepoznati reflekse indoevropskih vokala u vokalskom inventaru klasičnih jezika

samostalno učiti neklasične i.e. jezike

analizirati i uspoređivati odnos grčkih dijalekata i italskih jezika

kritički pristupati izvorima, interpretirati ih i koliko je moguće rekonstruirati




ocjenom.




Pismeni ispit 1 40

Usmeni ispit 1 50

Ukupno 3 100

* Tijekom semestra studenti nisu dužni izlaziti na kolokvije.



ispita


0–74 1 (nedovoljan)

75-80 2 (dovoljan)

20

81-86 3 (dobar)


94-100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% -

Vježbe -



Redovito izvršavanje obaveza na predavanjima.


Latinski jezik III 5 zimski

Godina

studija:

2. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

obvezan za studente 2. godine studija Latinskog jezika i rimske književnosti;

izboran za studente drugih studija

Preduvjet

upisa:

položeni Latinski jezik I i Latinski jezik II



Organizacija

nastave:


30 - 30

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

Ovladati deskriptivnom gramatikom latinskog jezika upotpunjujući prethodno

stečeno znanje o morfologiji i osnovama sintakse sintaksom padeža i rečenice

čitanjem Ciceronovih djela

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

1: Sintaksa padeža

2. Sintaksa rečenice

3. Rad na tekstu

Lit

eratu

ra

Obvezna:

Tekst:

Ciceronis In Catilinam I, IV, bilo koje izdanje

Ciceronis De re publica, II, bilo koje izdanje

Gramatika:

Gortan, Gorski, Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, bilo

koje izdanje

Rječnici:

21

Divković, Mirko, Latinsko-Hrvatski jezik rječnik, Naprijed, Zagreb,

1997. (Reprint 2. izd. iz 1900.) ili

Marević, Jozo i drugi, Lexicon Latino-Croaticum encyclopaedicum,

Marka, Velika Gorica, 2000.

Dopunska:

Tekst s komentarom:

Cicero, Catilinarians, edited by Andrew R. Dyck, Cambridge university

press, 2008.

Steadman, Geoffrey, Cicero's First Catilinarian: Latin Text with Facing

Vocabulary and Commentary, Geoffrey Steadman, 2016.

Gramatike:

Leumann, Hofmann, Szantyr, Lateinische Grammatik, Zweiter Band,

Syntax und Stilistik, C. H. Beck, München, 1965.

Menge, Hermann, Lehrbuch der Lateinischen Syntax und Semantik,

Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, 2000.

Scherer, Anton, Handbuch der lateinischen Syntax, Carl Winter,

Universitätsverlag, Heidelberg, 1975.

Barić, Eugenija, i drugi, Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb,

2003.

Rječnici:

Glare, P. G. W., Oxford Latin Dictionary, Clarendon Press, Oxford,

1982.

Lewis, C. T. - Short, C., A Latin Dictionary, Clarendon Press, Oxford,

1879. (više pretisaka)

Pripremni

materijali:

Pripremni materijali nalaze se na e-learning sustavu „Merlin“ ili ih nastavnik

dodjeljuje na nastavi


usmeno izlaganje, razgovor, čitanje i rad na tekstu, PP prezentacija



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Priprema za

predavanje 1 Referat Pismeni ispit 1

Domaće zadaće 0,75 Seminarski rad Usmeni ispit 1

Istraživanje Esej (Ostalo upisati)

Eksperimentalni rad Projekt (Ostalo upisati)

Ish

od

i u

čen

ja

primijeniti stečena znanja i iskustva u pravilnoj usmenoj, auditivnoj i pismenoj

uporabi latinskog jezika

razviti aktivni i pasivni latinski vokabular i reproducirati stečene jezične vještine

analizirati i interpretirati sintaktičke pojave i probleme u latinskoj rečenici

samostalno gramatički analizirati, razumjeti i prevesti latinske tekstove na

Hrvatski jezik kao i hrvatske rečenice i sintagme na latinski

prepoznati i opisati specifične kontekstualne, sadržajne i jezične osobine zadanih

tekstova

primijeniti zakonitosti latinske sintakse i usporediti sintaktičke pojave s

istovrsnim fenomenima u hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima

22

integrirati povijesni i civilizacijski kontekst u razumijevanje teksta




ocjenom.




Pismeni ispit 1 65

Usmeni ispit 1 25

Ukupno 3 100

* Tijekom semestra studenti su dužni pisati dva kolokvija. Student se uspješno riješenim kolokvijima

može osloboditi obveze pisanja pismenog ispita.



ispita



75– 80 2 (dovoljan)

81– 86 3 (dobar)

87– 93 4 (vrlo dobar)

94– 100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75%

Vježbe 75%



pohađanje nastave (student je dužan doći pripremljen za nastavu)

Šifra predmeta: Naziv predmeta: ECTS Semestar

METRIKA 2 zimski

Godina studija: 2.

Jezik

izvođenja:

Hrvatski

jezik Razina ishoda

učenja: 6

Status predmeta Obvezni

Preduvjet upisa: Nema

Nositelj: Doc. dr. sc. Linda Mijić

Izvoditelji: Doc. dr. sc. Linda Mijić

Organizacija

nastave:


15 ‒ ‒

Praćenje

uspješnosti izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete izvedbe Prema Pravilniku o sustavu osiguranja kvalitete Sveučilišta u Zadru


23

nastave

Cilj predmeta: Osposobiti studente za metričku analizu i ritmičko čitanje latinskih i grčkih

stihova.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

I. CJELINA: Osnove prozodije

II. CJELINA: Stihovi

III. CJELINA: Strofe

Lit

era

tura

Obvezna:

Veljko Gortan, Oton Gorski, Pavao Pauš, Latinska gramatika. Zagreb: Školska

knjiga (bilo koje izdanje), poglavlje o rimskoj metrici

Majnarić, Nikola, Grčka metrika, Zagreb, 1948.

Dopunska: Leksikon antičkih termina, priredio Dubravko Škiljan, Zagreb, 2003.

Pripremni

materijali:

Pripremni materijali nalaze se na e-learning sustavu „Merlin“

Dodatni materijali koji se donose na predavanja


Predavanje, rad na tekstu, diskusija



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij* 1*


ispit 1

Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni

ispit 0,5

Istraživanje Esej Kratke

provjere


upisati)

Ish

od

i

uče

nja


objasniti osnovne pojmove antičke metrike

primijeniti pravila antičke prozodije

razlikovati stope, stihove i strofe antičke poezije

metrički analizirati različite vrste antičkih stihova te ih pravilno ritmički čitati




ocjenom.




Kolokvij* 1 25*

Pismeni ispit 1 50

Usmeni ispit 1 30

Ukupno 4 100

* Tijekom semestra studenti su dužni pisati dva kolokvija. Studenti, koji pozitivno riješe kolokvije,

oslobođeni su pismenoga dijela ispita.

24



ispita




81 – 86 3 (dobar)


94 –100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% -

Vježbe -



Redovito pohađanje, aktivnost na nastavi, pisanje kolokvija.

Naziv predmeta: ECTS Semest

ar

Rimska književnost: Retorika, epistolografija, filozofija 2 Zimski

Godina

studija:

2. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

Obvezni

Preduvjet

upisa:

-



Organizacija

nastave:


15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

Temeljni je cilj kolegija predstaviti najvažnije autore retoričkih, epistolografskih i

filozofskih djela iz rimske književnosti . Studenti će se također upoznati s

generičkim pravilima navedenih književnih vrsta.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

Tematska cjelina 1:

Retorika

Tematska cjelina 2:

Epistolografija

Tematska cjelina 3:

Filozofija

25

L

iter

atu

ra

Obvezna:



V. Vratović, Rimska književnost, u: Povijest svjetske književnosti, knj.

2, ur. V. Vratović, Zagreb, 1977.



Dopunska:

M. Beker, Kratka povijest antičke retorike, Zagreb, 1997.

P. Bizzelland, B. Herzberg, The Retorical Tradition, Readings from

Classical Times to the Present, Boston / New York, 2001.

Castillo, C., 1974. «La epístola como género literario de la antigüedad a

la edad media latina», Est. Clás. 18, 427-442.

Clough, Cecil H. 1976. «The cult of antiquity: letters and letter

collections» u Cultural Aspects of the Italian Renaissance. Manchester,

University Press. 33-67.

Coleman, R., 1974. «Seneca's Epistolary Style», Classical Quarterly 24,

276-289.

Cugusi, Paolo, 1983. Evoluzione e forme dell'epistolografia latina nella

tarda repubblica e nei primi due secoli dell'impero, con cenni

sull'epistolografia preciceroniana. Roma – Herder.

Hutchinson, G. O., 1998. Cicero's Correspondence. A Literary Study.

Clarendon Press, Oxford.

Novaković, Darko, 1982. «Fabularni oblici u antičkoj epistolografiji.

Latina et Graeca. Zagreb.

Novaković, Darko, 1995b. «Stilska dimenzija figura u antičkoj

retoričkoj tradiciji», u Tropi i figure. (ur. Živa Benčić i Dunja Fališevac),

Zagreb. 11-51.

Pripremni

materijali:



Predavanja uz PP prezentacije, diskusija



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 1,5

Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit


upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen

ja


definirati pojmove antička retorika, epistolografija i filozofija

prezentirati osnovne značajke zastupljenih žanrova

prezentirati osnovne bibliografske podatke najistaknutijih predstavnika tih

žanrova

26




ocjenom.




Pismeni ispit 1 60

Usmeni ispit 1 30

Ukupno 3 100

*



ispita


1-60 1 (nedovoljan)

61-70 2 (dovoljan)

71-80 3 (dobar)


91-100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% 10%

Vježbe





Rimska književnost: Retorika,

epistolografija, filozofija - seminar 3 Zimski

Godina

studija:

2. Jezik

izvođenja:

Hrvatski jezik Razina ishoda

učenja: 6

Status

predmeta

Obvezni

Preduvjet

upisa:

Položeni Latinski jezik I i II



Organizacija

nastave:


30

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



27

Cilj predmeta: Osposobiti studente za samostalnu analizu latinskih tekstova iz književnog

područja retorike, epistolografije i filozofije.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

Tematska cjelina 1:

Retorika

Tematska cjelina 2:

Epistolografija

Tematska cjelina 3:

Filozofija

Lit

era

tura

Obvezna:

Izbor iz Ciceronova retoričkog djela De oratore

Izbor iz pisama Cicerona i Plinija Mlađeg

Izbor iz Ciceronova filozofskog djela De amicitia

Dopunska:

M. Beker, Kratka povijest antičke retorike, Zagreb, 1997.

P. Bizzelland, B. Herzberg, The Retorical Tradition, Readings from

Classical Times to the Present, Boston / New York, 2001.

Pripremni

materijali:



Prevođenje i analiza zadanih tekstova



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):



Domaće zadaće Seminarski rad 1 Usmeni ispit


upisati)


upisati)

Ish

od

i

uče

nja


samostalno čitati i prevoditi zadane tekstove

književno i stilsko tumačiti prevedene tekstove




ocjenom.




Seminarski rad 1 30

Pismeni ispit 1 60

Ukupno 3 100

* Tijekom semestra studenti su dužni redovito se pripremati za nastavu.

28



ispita


0-74 1 (nedovoljan)

75-80 2 (dovoljan)

81-86 3 (dobar)


94-100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja

Vježbe 75% 10%





Starolatinski natpisi I 2 Zimski

Godina

studija:

2. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

Obavezni

Preduvjet

upisa:

Latinski jezik I i II



Organizacija

nastave:


15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

Obrada najvažnijih latinskih natpisa iz doba republike. Historijskogramatička

analiza natpisnih tekstova. Odnos arhajskog i vulgarnog latinskog. Smještanje

natpisa u povijesni kontekst.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

I cjelina: natpisi do kraja IV. stoljeća

II cjelina: posvetni natpisi iz III. i II. stoljeća

III cjelina: natpisi na manjim predmetima iz III. i II. stoljeća

Lit

er

atu

ra

Obvezna:

1. Corpus inscriptionum latinarum

2. Inscriptiones latinae liberae rei publicae

3. Daniel Nečas Hraste: Starolatinski natpisi

29

Dopunska:

1. E. H. Warmington, Remains of Old Latin, Vol. IV: Archaic Inscriptions,

London 1940.

2. A. Ernout, Recueil des textes latins archaïques, Paris 1957.

3. V. Pisani, Testi latini arcaici e volgari, Torino 1960.

Pripremni

materijali:






Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Priprema za




upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen


prepoznati stara italska pisma i identificirati koji je jezik na njima pisan

odrediti vrijeme postanka pojedinog natpisa i komentirati njegov povijesni

kontekst

ustanoviti socijalnu pripadnost postavljača natpisa

prepoznavati i analizirati metričke dijelove natpisa

kritički obrađivati epigrafske izvore i rekonstruirati oštećene dijelove natpisa




ocjenom.




Pismeni ispit 1 40

Usmeni ispit 1 50

Ukupno 3 100



ispita



75–80 2 (dovoljan)

81–86 3 (dobar)

30

87–93 4 (vrlo dobar)

94–100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% -

Vježbe -





Historijska fonetika klasičnih jezika II 2 Ljetni

Godina

studija:

2. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

Obavezni

Preduvjet

upisa:

nema



Organizacija

nastave:


15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

Rekonstruirati, koliko je moguće, historijski razvoj grčkog, latinskog i općenito

indoevropskog konsonantskog sustava s posebnim naglaskom na grčke dijalekte i

italske jezike.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

I. rekonstrukcija i.e. konsonanata

II. konsonantske promjene u latinskom i grčkom

Lit

era

tura

Obvezna:

RIX, Helmut: Historische Grammatik des Griechischen, Darmstadt 1982.

MATASOVIĆ, Ranko: Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika,

Zagreb 1987.


latine, Paris 1959.

FRISK, Hjalmar: Griechisches etymologisches Wörterbuch, Heidelberg 1980.

Dopunska:

31

Pripremni

materijali:






Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Priprema za




upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen


prepoznati reflekse indoevropskih konsonanata u konsonantskom inventaru

klasičnih jezika


analizirati i uspoređivati odnos grčkih dijalekata i italskih jezika





ocjenom.




Pismeni ispit 1 40

Usmeni ispit 1 50

Ukupno 3 100


ispita/kolokvija/usmenih ispita U postotku (od – do) Ocjena



81–86 3 (dobar)



Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% -

Vježbe -


32




Latinski jezik IV 5 ljetni

Godina

studija:

2. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

obvezni

Preduvjet

upisa:

Položeni Latinski jezik I i II, odslušan Latinski jezik III



Organizacija

nastave:


30 - 30

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta: Temeljni je cilj kolegija svladavanje sintaktičkih pravila latinskog jezika te

samostalno čitanje i analiza zadanog teksta

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

1. Vergilije, Ekloge

2. Ovidije, Ljubavno umijeće, III

3. Plaut, Ćup

Lit

era

tura

Obvezna:

Gramatika:

Gortan, Gorski, Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, bilo

koje izdanje

Rječnici:

Divković, Mirko, Latinsko-Hrvatski jezik rječnik, Naprijed, Zagreb, 1997.

(Reprint 2. izd. iz 1900.), ili

Marević, Jozo i drugi, Lexicon Latino-Croaticum encyclopaedicum,

Marka, Velika Gorica, 2000.

Tekst:

Vergili Eclogae, I, IV, IX, bilo koje izdanje

Ovidi Ars amatoria, III, bilo koje izdanje

Plauti Aulularia, bilo koje izdanje

Dopunska:

Gramatike:

Leumann, Hofmann, Szantyr, Lateinische Grammatik, Zweiter Band,

Syntax und Stilistik, C. H. Beck, Munchen, 1965.

Menge, Hermann, Lehrbuch der Lateinischen Syntax und Semantik,


Scherer, Anton, Handbuch der lateinischen Syntax, Carl Winter,

33


Barić, Eugenija, i drugi, Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb,

2003.

Rječnici:

Glare, P. G. W., Oxford Latin Dictionary, Clarendon Press, Oxford, 1982.

Lewis, C. T. - Short, C., A Latin Dictionary, Clarendon Press, Oxford,


Tekst s komentarom:

Clausen, Wendell, A commentary on Virgil Eclogues, Clarendon Press,

Oxford, 1995.

Vergilius, Eclogues, edited by Robert Coleman, Cambridge university

press, 2003.

Ovid, Ars amatoria, Oxford university press, Oxford, 2014.

Ovid, Ars Amatoria Book 3, ed. with introduc. and comment. by Roy K.

Gibson, Cambridge university press, 2009.

Ovid, Ars Amatoria Book 3, ed. by Christopher M. Brunelle, Oxford,

2015.

Pripremni

materijali:



Predavanje, rad na tekstu, temeljita sintaktička raščlamba.



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje nastave - Praktični rad - Kolokvij -

Priprema za predavanje 0,5 Referat - Pismeni

ispit 2

Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad - Usmeni

ispit 2

Istraživanje - Esej - (Ostalo

upisati) -

Eksperimentalni rad - Projekt - (Ostalo

upisati) -

Ish

od

i u

čen

ja



upotrebi latinskog jezika

razviti aktivni i pasivni latinski vokabular i reproducirati stečene jezične vještine




prepoznati i opisati specifične kontekstualne, sadržajne i jezične osobine zadanih

tekstova

primijeniti zakonitosti latinske sintakse i usporediti sintaktičke pojave s istovrsnim

fenomenima u hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima

valorizirati Vergilijevo, Ovidijevo i Terencijevo djelo




ocjenom.

34




Domaće zadaće 1 5

Pismeni ispit 1 55

Usmeni ispit 1 30

Ukupno 4 100




ispita




81–86 3 (dobar)



Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% -

Vježbe 75% -



75% nazočnost nastavi i redovita priprema za čitanje tekstova (vađenje riječi i prevođenje)


Rimska književnost: Historiografija 2 Ljetni

Godina

studija:

2. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

Obvezni

Preduvjet

upisa:

-



Organizacija

nastave:


15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

Temeljni je cilj kolegija predstaviti najvažnije autore historiografskih djela iz

rimske književnosti . Studenti će se također upoznati s generičkim pravilima te

književne vrste.

35

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

Tematska cjelina 1:

Počeci historiografije

Tematska cjelina 2:

Razvijena historiografija (antikvarijanizam, biografija, historiografska

monografija.)

Tematska cjelina 3:

Poganska i kršćanska historiografija

Lit

eratu

ra

Obvezna:

M. Budimir, M. Flašar, Pregled rimske književnosti – De auctoribus Romanis,

Beograd, 1986.

Gross, M., Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja. Zagreb,

2001.

V. Vratović, Rimska književnost, u: Povijest svjetske književnosti, knj. 2, ur. V.

Vratović, Zagreb, 1977.

G. B. Conte, Latin Literature – a History, Baltimor i London, 1994. (talijanski

original: Firenca, 1987.)

Dopunska:

Comber, M., Re-reading the Roman Historians. V: M. Bentley (Ed.), Companion

to Historiography. New York 1997.

Fornara, C. W., The Nature of History in Ancient Greece and Rome. Berkeley -

Los Angeles – London, 1983.

Pročitati u prijevodu po izboru:

Kornelije Nepot, O istaknutim vojskovođama stranih naroda (prev. J. Miklić),

Zagreb: Matica hrvatska, 1999.

Svetonije, Dvanaest rimskih careva (prev. S. Hosu), Zagreb 21978.

Tacit, Anali, Zagreb: Matica hrvatska, 2006.

Tacit, Kornelija Tacita manja djela (= Agricola, Germania) (prev. i prir. M.

Šrepel), Zagreb: Matica hrvatska, 1889.

Tacit, Historije (prev. J. Miklić), Zagreb: L&G, 1987.

Cezar, Moji ratovi (prev. T. Smerdel), Zagreb: Zora, 1972.

Gaj Salustije Krisp, Djela (Katilinin rat, Rat s Jugurtom, Historije, Dvojbena

djela) (prev. J. Miklić), Zagreb: Matica hrvatska, 1998.

Pripremni

materijali:






Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):





upisati)


upisati)

36

Ish

od

i u

čen

ja


prepoznati i opisati formalne osobine historiografskih žanrova u rimskoj

književnosti

navesti najvažnije autore rimske historiografije i njihova djela

izložiti dijakronijsku sliku rimske historiografije

prepoznati i interpretirati formalne, stilske i svjetonazorske karakteristike

pojedinih autora i djela

komentirati povijesni kontekst

tumačiti utjecaj društveno-političkih i povijesnih događaja na razvoj

historiografije




ocjenom.




Pismeni ispit 1 60

Usmeni ispit 1 30

Ukupno 3 100

*



ispita


1-60 1 (nedovoljan)

61-70 2 (dovoljan)

71-80 3 (dobar)


91-100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% 10%

Vježbe





Rimska književnost: Historiografija, seminar 3 Ljetni

Godina

studija:

2. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

Obvezni

Preduvjet

upisa:

Položeni Latinski jezik I i II

37



Organizacija

nastave:


30

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta: Osposobiti studente za samostalnu analizu latinskih tekstova iz književnog

područja rimske historiografije.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

Tematska cjelina 1:

Memoarska historiografija

Tematska cjelina 2:

Analistika

Tematska cjelina 3:

Biografija

Lit

eratu

ra

Obvezna: Izbor iz historiografskih djela Cezara, Salustija, Livija, Tacita i

Svetonija.

Dopunska:

Comber, M., Re-reading the Roman Historians. V: M. Bentley (Ed.),

Companion to Historiography. New York 1997.

Fornara, C. W., The Nature of History in Ancient Greece and Rome.

Berkeley -Los Angeles – London, 1983.

Marincola, J., Authority and Tradition in Ancient Historiography,

Cambridge, 2004.

Pripremni

materijali:






Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):





upisati)


upisati)

Ish

od

i

uče

nja



književno- povijesno tumačiti prevedene tekstove

38




ocjenom.




Seminarski rad 1 30

Pismeni ispit 1 60

Ukupno 100




ispita


0-74 1 (nedovoljan)

75-80 2 (dovoljan)

81-86 3 (dobar)


94-100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja

Vježbe 75% 10%





Starolatinski natpisi II 2 Ljetni

Godina

studija:

2. Jezik

izvođenja:


učenja: 6

Status

predmeta

Obavezni

Preduvjet

upisa:

Latinski jezik I i II

Nositelj: Daniel Nečas Hraste, viši predavač


Organizacija

nastave:


15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



39

Cilj predmeta:

Obrada najvažnijih latinskih natpisa iz doba republike. Historijskogramatička

analiza natpisnih tekstova. Odnos arhajskog i vulgarnog latinskog. Smještanje

natpisa u povijesni kontekst.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

I cjelina: elogia Scipionum

II cjelina: javni i posvetni natpisi iz II. i I. stoljeća

III cjelina: tabellae defixionum i epitafi

Lit

era

tura

Obvezna:

1. Corpus inscriptionum latinarum

2. Inscriptiones latinae liberae rei publicae

3. Daniel Nečas Hraste: Starolatinski natpisi

Dopunska:

4. E. H. Warmington, Remains of Old Latin, Vol. IV: Archaic

Inscriptions, London 1940.

5. A. Ernout, Recueil des textes latins archaïques, Paris 1957.

6. V. Pisani, Testi latini arcaici e volgari, Torino 1960.

Pripremni

materijali:






Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Priprema za




upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen


prepoznati stara italska pisma i identificirati koji je jezik na njima pisan

odrediti vrijeme postanka pojedinog natpisa i komentirati njegov povijesni

kontekst

ustanoviti socijalnu pripadnost postavljača natpisa

prepoznavati i analizirati metričke dijelove natpisa

kritički obrađivati epigrafske izvore i rekonstruirati oštećene dijelove natpisa




ocjenom.




40

Pismeni ispit 1 40

Usmeni ispit 1 50

Ukupno 3 100



ispita




81–86 3 (dobar)



Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% -

Vježbe -





Latinska historijska gramatika I 2 Zimski

Godina

studija:

3 Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

Obavezni

Preduvjet

upisa:

nema



Organizacija

nastave:


15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta: Rekonstruirati, koliko je moguće, historijski razvoj latinskog i općenito

indoevropskog morfološkog sustava s posebnim naglaskom na italske jezike

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

I. Imenice, pridjevi i prilozi

II. Zamjenice

41

Lit

era

tura

Obvezna:

MATASOVIĆ, Ranko: Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika, Zagreb 1987.


latine, Paris 1959.

Dopunska:

Pripremni

materijali:






Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Priprema za




upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen


prepoznati reflekse indoevropskih imenskih oblika u konsonantskom inventaru

grčkoga


analizirati i uspoređivati odnos grčkih dijalekata





ocjenom.




Pismeni ispit 1 40

Usmeni ispit 1 50

Ukupno 3 100



ispita



42


81–86 3 (dobar)



Primjer grupnog zadatka (projekta) ili seminara ili

vježbi

Ishod učenja koji se provjerava

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% -

Vježbe -





Latinska lektira I 4 V.

Godina

studija:

III. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

obvezan

Preduvjet

upisa:

Položeni Latinski jezik III i IV (upisana III. god.) ili na drugi način stečeno

odgovarajuće znanje latinskoga

Nositelj: Dr. sc. Ankica Bralić Petković, viša asistentica

Izvoditelji: Dr. sc. Ankica Bralić Petković, viša asistentica

Organizacija

nastave:


- 30 -

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

- poučiti studente vještini raščlambe Vergilijevih djela odabranih za čitanje na

jezičnoj, stilskoj i sadržajnoj razini

- ponoviti, učvrstiti i dopuniti opće poznavanje morfologije i sintakse te leksika

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

1. Vergilije, Eneida I

2. Vergilije, Eneida II

3. Vergilije, Eneida VI

4. Vergilije, Georgike

Lit

eratu

ra

Obvezna:

Tekst:

- Vergili Aeneis I, II, VI, izvorni tekst, bilo koje izdanje

- Vergili Georgica I 1-99, II 136-176, II 458-540, izvorni tekst, bilo koje

izdanje

43

Gramatika:

- Gortan, Gorski, Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, bilo

koje izdanje

Rječnici:

- Divković, Mirko, Latinsko-Hrvatski jezik rječnik, Naprijed, Zagreb,

1997. (Reprint 2. izd. iz 1900.), ili

Marević, Jozo i drugi, Lexicon Latino-Croaticum encyclopaedicum, Marka,

Velika Gorica, 2000.

Dopunska:

Gramatike:

- Leumann, Hofmann, Szantyr, Lateinische Grammatik, Zweiter Band,


- Menge, Hermann, Lehrbuch der Lateinischen Syntax und Semantik,


- Scherer, Anton, Handbuch der lateinischen Syntax, Carl Winter,


- Barić, Eugenija, i drugi, Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb,

2003.

Rječnici:

- Glare, P. G. W., Oxford Latin Dictionary, Clarendon Press, Oxford,

1982.

- Lewis, C. T. - Short, C., A Latin Dictionary, Clarendon Press, Oxford,


- komentirana izdanja navedenih djela na hrvatskome ili stranom jeziku.

http://www.perseus.tufts.edu/hopper/collection?collection=Perseus:collection:

Greco-Roman

Pripremni

materijali:



Prevođenje; sintaktička i stilska analiza navedenih tekstova



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Priprema za predavanje 0,5 Referat - Pismeni ispit -

Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad - Usmeni ispit 3


upisati) -


upisati) -

Ish

od

i u

čen

ja

Očekuje se da će student:

- učvrstiti potpuno pasivno i aktivno poznavanje latinske morfologije i sintakse

- steći vještinu prevođenja težih sintaktičkih konstrukcija

- naučiti prepoznavati obilježja Vergilijeva jezika

- čitanjem i prevođenjem određenog broja stranica latinskih autora steći iskustvo

za razumijevanje i prijevod svakog latinskog teksta

- utvrditi poznavanje metrike stečeno prethodne godine; s lakoćom čitati

heksametar.

http://www.perseus.tufts.edu/hopper/collection?collection=Perseus:collection:Greco-Roman


44




ocjenom.




Zadaća na vježbama 1 10

Usmeni ispit 1 75

Ukupno 3 100

*



ispita


0-74 1 (nedovoljan)

75-80 2 (dovoljan)

81-86 3 (dobar)


94-100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja - -

Vježbe 75% -



75% pohađanja vježbi i redovita priprema za nastavu


Rimska književnost: Epika i satira 2 Zimski

Godina

studija:

3. Jezik

izvođenja:


učenja: 6

Status

predmeta

Obvezni

Preduvjet

upisa:

-



Organizacija

nastave:


15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



45

Cilj predmeta: Temeljni je cilj kolegija predstaviti najvažnije autore i djela rimske epike i satire

te upoznati studente s generičkim pravilima tog književnog žanra.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

Tematska cjelina 1:

Epika

Tematska cjelina 2:

Satira

Lit

eratu

ra

Obvezna:

V. Vratović, „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske književnosti, knj. 2,

ur. V. Vratović, Zagreb, 1977.



Pavličić, Pavao, «Epska književnost», u: Škreb, Z. – Stamać, A., Uvod u

književnost (bilo koje izdanje)



Dopunska:

Toohey, Peter, Reading Epic, An Introduction to Ancient narratives, 1992.

Keane, Catherine, Figuring Genre in Roman Satire, Oxford University

Press, 2006.

Hooley, Daniel M., Roman Satire, Bleckwell Publishing, 2007.

Pročitati u prijevodu po izboru:

Vergilije, Eneida, u: Djela P. Vergila Marona : Ekloge, Georgike, Eneida /

preveo i protumačio Tomo Maretić. Velika Gorica: Papir, 1994.

Lukrecije, O prirodi, (preveo Marko Tepeš ), Zagreb: MH 2 1952.

Ovidije, Metamorfoze (preveo Tomo Maretić), Zagreb : Europapress

holding , 2008.

Klaudije Klaudijan, Otmica Prozerpine (prev. Marina Miličević), Zagreb:

L&G 1997.

Bilo koja antologija rimske satire

Pripremni

materijali:



Predavanje, LCD projekcije, diskusija



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):





upisati)


upisati)

46

Ish

od

i u

čen

ja


prepoznati i opisati formalne osobine klasičnog antičkog epa

navesti najvažnije autore rimske epike i njihova djela

prepoznati i interpretirati formalne i stilske karakteristike pojedinih autora i epova

prepoznati i opisati formalne osobine satire

navesti najvažnije autore rimske satire i njihova djela

tumačiti utjecaj društveno-političkih i povijesnih događaja na razvoj satire i na

književnost i kulturu općenito




ocjenom.




Pismeni ispit 1 60

Usmeni ispit 1 30

Ukupno 3 100

*



ispita


1-60 1 (nedovoljan)

61-70 2 (dovoljan)

71-80 3 (dobar)


91-100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% 10%

Vježbe





Rimska književnost: Epika i satira, seminar 3 Zimski

Godina

studija:

3. Jezik

izvođenja:


učenja: 6

Status

predmeta

Obvezni

Preduvjet

upisa:

Položeni Latinski III i IV



47

Organizacija

nastave:


30

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta: Osposobiti studente za samostalnu analizu (jezičnu, književnu i stilsku) epskog i

satiričnog teksta te za izradu seminarskog rada.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

Tematska cjelina 1:

Epika

Tematska cjelina 2:

Satira

Lit

eratu

ra

Obvezna:

Izbor iz Vergilijeve Eneide

Izbor iz Horacijevih Satira

Izbor iz Juvenalovih Satira

Dopunska:

Toohey, Peter, Reading Epic, An Introduction to Ancient narratives,

1992.

Keane, Catherine, Figuring Genre in Roman Satire, Oxford University

Press, 2006.

Hooley, Daniel M., Roman Satire, Bleckwell Publishing, 2007.

Pripremni

materijali:






Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):





upisati)


upisati)

Ish

od

i

uče

nja



književno i stilsko tumačiti prevedene tekstove

48




ocjenom.




Seminarski rad 1 30

Pismeni ispit 1 60

Ukupno 3 100




ispita


0-74 1 (nedovoljan)

75-80 2 (dovoljan)

81-86 3 (dobar)


94-100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja

Vježbe 75% 10%




Naziv predmeta: ECTS Semes

tar

Latinska historijska gramatika II 2 Zimsk

i

Godina

studija:

3. Jezik

izvođenja:


učenja: 6

Status

predmeta

Obavezni

Preduvjet

upisa:

nema



Organizacija

nastave:


15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



49

Cilj predmeta: Rekonstruirati, koliko je moguće, historijski razvoj latinskog i općenito indoevropskog

morfološkog sustava s posebnim naglaskom na italske jezike.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina: I. Verbum finitum

II. Verbum infinitum

Lit

era

tura

Obvezna:

MATASOVIĆ, Ranko: Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika, Zagreb 1987.


latine, Paris 1959.

Dopunska:

Pripremni

materijali:






Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Priprema za




upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen

ja


prepoznati reflekse indoevropskih glagolskih oblika u latinskome


analizirati i uspoređivati odnos italskih jezika





ocjenom.




Pismeni ispit 1 40

Usmeni ispit 1 50

50

Ukupno 3 100



ispita




81–86 3 (dobar)



Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% -

Vježbe -





Latinska lektira II 4 VI.

Godina

studija:

III. Jezik

izvođenja:


učenja: 6

Status

predmeta

obvezan

Preduvjet

upisa:

Položeni Latinski jezik III i IV ili na drugi način stečeno odgovarajuće znanje

latinskoga

Nositelj: Dr. sc. Ankica Bralić Petković, viša asistentica

Izvoditelji: Dr. sc. Ankica Bralić Petković, viša asistentica

Organizacija

nastave:


- 30 -

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

- poučiti studente vještini raščlambe Ciceronovih i Tacitovih djela odabranih za

čitanje na jezičnoj, stilskoj i sadržajnoj razini

- ponoviti, učvrstiti i dopuniti opće poznavanje morfologije i sintakse te leksika

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

1. Ciceron, Govor za pjesnika Arhiju

2. Ciceron, Lelije ili O prijateljstvu

3. Tacit, Razgovor o govornicima

4. Tacit, Povijesti, I

51

Lit

era

tura

Obvezna:

Tekst:

- Ciceronis Pro Archia poeta, izvorni tekst, bilo koje izdanje

- Ciceronis Laelius de amicitia, izvorni tekst, bilo koje izdanje

- Taciti Dialogus de oratoribus, izvorni tekst, bilo koje izdanje

- Taciti Historiae, izvorni tekst, bilo koje izdanje

Gramatika:

- Gortan, Gorski, Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, bilo

koje izdanje

Rječnici:

- Divković, Mirko, Latinsko-Hrvatski jezik rječnik, Naprijed, Zagreb,

1997. (Reprint 2. izd. iz 1900.), ili



Dopunska:

Gramatike:

- Leumann, Hofmann, Szantyr, Lateinische Grammatik, Zweiter Band,


- Menge, Hermann, Lehrbuch der Lateinischen Syntax und Semantik,


- Scherer, Anton, Handbuch der lateinischen Syntax, Carl Winter,


- Barić, Eugenija, i drugi, Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb,

2003.

Rječnici:

- Glare, P. G. W., Oxford Latin Dictionary, Clarendon Press, Oxford,

1982.

Lewis, C. T. - Short, C., A Latin Dictionary, Clarendon Press, Oxford, 1879.

(više pretisaka)

komentirana izdanja spomenutih pisaca na hrvatskome ili stranom jeziku

http://www.perseus.tufts.edu/hopper/collection?collection=Perseus:collection:

Greco-Roman

Pripremni

materijali:



Prevođenje; sintaktička i stilska analiza navedenih tekstova



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Priprema za predavanje 0,5 Referat - Pismeni

ispit -

Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad - Usmeni

ispit 3


upisati) -


upisati) -

Ish

od

i u

čen

ja Očekuje se da će student:

- potpuno učvrstiti poznavanje latinske morfologije i sintakse

- samostalno analizirati i prevoditi teže sintaktičke konstrukcije

- prepoznati i opisati specifične kontekstualne, sadržajne i jezične osobine

zadanih tekstova

- naučiti prepoznavati obilježja Ciceronova (usporedba govorničkih i filozofskih



52

djela) i Tacitova (usporedba i pitanje autentičnosti Dijaloga) jezika

- čitanjem i prevođenjem većeg broja stranica latinskih autora steći iskustvo za

razumijevanje i prijevod svakog latinskog teksta.




ocjenom.





Usmeni ispit 1 75

Ukupno 3 100

*


ispita/kolokvija/usmenih ispita U postotku (od – do) Ocjena

0-74 1 (nedovoljan)

75-80 2 (dovoljan)

81-86 3 (dobar)


94-100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja - -

Vježbe 75% -



75% pohađanja vježbi i redovita priprema za nastavu


Rimska književnost: Lirika i epigram 2 ljetni

Godina

studija:

3 Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

obavezni

Preduvjet

upisa:


Izvoditelji: Dr. sc. Zvonko Liović, viši predavač

Organizacija

nastave:


15

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


53

Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

- upoznati se s jezikom i stilom najvažnijih rimskih liričara i epigramatičara

proučavajući izabrane dijelove izvornog teksta.

- analizirati odabrane ulomke iz lirike (Horacije, Katul, Tibul, Propercije, Ovidije)

i epigrama (Marcijal) na satu

- prenijeti stečeno znanje i vještine na interpretaciju drugih umjetničkih tekstova.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

1. Izbor iz rimske lirike (Horacije, Katul, Tibul, Propercije, Ovidije)

2. Izbor iz rimske epigramatike (Marcijal)

3. održavanje seminara

Lit

eratu

ra Obvezna:

M. Budimir, M. Flašar, Pregled rimske književnosti – De auctoribus Romanis,

Beograd, 1986.

Vratović, V., "Rimska književnost" u: Povijest svjetske književnosti 2, ur. V.

Vratović, Zagreb 1977.

Marko Valerije Marcijal: Epigrami; prevela i priredila Marina Bricko, Zagreb,

Matica hrvatska, 1998.

Kvint Horacije Flak: Ode i epode; preveo s latinskoga, uvod napisao i sastavio

bilješke Šimun Šonje, Edicije Božičević, Zagreb, 2015.

Katul, Pjesme / Carmina (prev. D. Škiljan), Zagreb 2006.

Ovidije, Ljubavi; Umijeće ljubavi; Lijek od ljubavi (prev. T. Ladan). Zagreb:

Znanje, 1973.

Dopunska:

Iz lirike starog Rima / Katul, Propercije, Tibul ; <preveo s latinskoga Nikola

Šop>

Zagreb : Zora, 1950.

Pripremni

materijali:






Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):



Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 0,5


upisati)


upisati)

Ish

od

i

uče

nja

Nakon odslušanog kolegija studenti će:

moći definirati glavna jezična i stilska obilježja rimskih liričara i povijesni razvoj

rimske lirike i elegije

razumjeti rimski doprinos epigramatici i njezin razvoj

steći uvid u društvene i izvanjezične okolnosti u kojima su navedena djela

54

nastala i time proširiti svoje znanje o određenim fazama rimske povijesti i

kulture.




ocjenom.




Pismeni ispit 1 60

Usmeni ispit 1 20

Ukupno 3 100

*



ispita


0-60 1 (nedovoljan)

61-70 2 (dovoljan)

71-80 3 (dobar)


91-100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% 10%

Vježbe





Rimska književnost: Lirika i epigram (seminar) 3 ljetni

Godina

studija:

3 Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

obavezni

Preduvjet

upisa:

položen Latinski jezik III i IV



Organizacija

nastave:


30

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


55

Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

- upoznati se s jezikom i stilom najvažnijih rimskih liričara i epigramatičara

proučavajući izabrane dijelove izvornog teksta.

- analizirati odabrane ulomke iz lirike (Horacije, Katul, Tibul, Propercije, Ovidije)

i epigrama (Marcijal) na satu i samostalno izraditi seminar prema temi odabranoj u

dogovoru s nastavnikom.

- prenijeti stečeno znanje i vještine na interpretaciju drugih umjetničkih tekstova.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

1. Izbor iz rimske lirike (Horacije, Katul, Tibul, Propercije, Ovidije)

2. Izbor iz rimske epigramatike (Marcijal)

3. održavanje seminara

Lit

eratu

ra

Obvezna:

Horace: Odes Book I (Cambridge Greek and Latin Classics), edited by Raland

Mayer Cambridge University Press, 2012.

Katul, Pjesme / Carmina (prev. D. Škiljan), Zagreb 2006.

Marko Valerije Marcijal: Epigrami; prevela i priredila Marina Bricko, Zagreb,

Matica hrvatska, 1998.

Dopunska:

Iz lirike starog Rima / Katul, Propercije, Tibul ; <preveo s latinskoga Nikola

Šop>

Zagreb : Zora, 1950.

Ovidije, Ljubavi; Umijeće ljubavi; Lijek od ljubavi (prev. T. Ladan). Zagreb:

Znanje, 1973.

Pripremni

materijali:






Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit

Domaće zadaće Seminarski rad 2 Usmeni ispit 0,5


upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen

ja Nakon odslušanog kolegija studenti će:

moći pročitati, razumjeti i interpretirati zadani tekst

moći prepoznati najvažnije jezične i stilske karakteristike dvojice najvažnijih

rimskih liričara, Katula i Horacija

moći prepoznati najvažnije jezične i stilske karakteristike rimske elegije i

epigrama

usavršiti samostalno istraživanje i obradu određene teme (u dogovoru s

nastavnikom) izradom seminarskog rada

56

preko gramatičkih, stilskih i drugih jezičnih karakteristika i osobitosti navedenih

autora i djela usavršiti i proširiti svoje poznavanje latinskog jezika općenito,

steći uvid u društvene i izvanjezične okolnosti u kojima su navedena djela

nastala i time proširiti svoje znanje o određenim fazama rimske povijesti i

kulture.




ocjenom.




Seminarski rad 1 60

Usmeni ispit 1 20

Ukupno 3 100




ispita


0-74 1 (nedovoljan)

75-80 2 (dovoljan)

81-86 3 (dobar)


94-100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% 10%

Vježbe



3.2.1. IZBORNI PREDMETI

ZIMSKI SEMESTAR


Klasična mitologija 3 zimski

Godina

studija: 1, 2 i 3

Jezik

izvođenja: Hrvatski jezik

Razina ishoda

učenja: 6

Status

predmeta izborni

Preduvjet

upisa:

Gimnazijsko znanje engleskog jezika

Nositelj: Izv. prof. dr. sc. Milenko Lončar


57

Organizacija

nastave:


15 0 0

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

Predmet ima dva glavna cilja. Prvi je da se studenti upoznaju s važnijim likovima

klasične (grčke i rimske) mitologije, pričama koje se vezuju uz njih i kulturom

koja ih je proizvela. Drugi je cilj pokušati odgovoriti na pitanje zašto se mitovi

uopće javljaju - koje društvene i(li) psihološke potrebe ispunjavaju i kako utječu

na život ljudi (u antici i u moderno doba).

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

1. Uvod u grčku i latinsku mitologiju i mitografiju. Antički izvori

2. Mitski besmrtnici

3. Heroji i ostali smrtnici

4. Rimsko naslijeđe

Lit

eratu

ra

Obvezna:

Primarni izvori:

Hesiod: Poslovi i dani, Postanak bogova; Homerove himne (pr. Branimir

Glavičić), Demetra 2005.

Apolonije Rođanin: Doživljaji Argonauta (pr. Branimir Glavičić), Demetra

2008. (izbor)

Homer: "Ilijada" i "Odiseja" - (bilo koje izdanje) (izbor)

Pindar: "Ode i fragmenti", (pr. Ton Smerdel), Matica hrvatska 1952. (izbor)

S. M. Trzaskoma, R. S. Smith, S. Brunet: "Anthology of Classical Myth -

Primary Sources in Translation", Hackett pub. 2004. (izbor)

T. Gantz: "Early Greek Myth: A Guide to Literary and Artistic Sources", Johns

Hopkins University Press, 1996. (izbor)

Ostalo:

R. Woodard: "The Cambridge companion to Greek mythology", CUP 2007.

M. Eliade, "Mit i zbilja", Matica hrvatska, Zagreb, 1970.

M. Solar: "Edipova braća i sinovi", Naprijed, Zagreb, 1998.

G. S. Kirk: "Myth - its Meaning and Functions in Ancient and Other Cultures",

CUP, 1970.

P. Veyne: "Les Grecs ont-ils cru à leurs mythes? Essai sur l'imagination

constituante", Paris 1983. [ili prijevod Paule Wissing: "Did the Greeks Believe

in Their Myths? An Essay onthe constitutive Imagination", Chicago 1988.]

Dopunska:

Walter F. Otto: "Bogovi Grčke: slika božanskog u zrcalu grčkog duha" (pr. I.

Mikecin), AGM 2004.

M. Eliade: "Mit o vječnom povratku" (pr. Ljiljana Novković), Jesenski i Turk

2007.

E. M. Meletinski: "Poetika mita", Nolit 1983.

J.-P. Vernant: "Myth and Thought among Greeks", New York 2006.

J.-P. Vernant: "Myth and Society in Ancient Greece", New York 1990.

J.-P. Vernant: "Myth and Tragedy in Ancient Greece", New York 1990.

R. Abenstein: "Griechische Mythologie", Ferdinand Schöningh verlag 2005.

H. Morales: "Classical Mythology - A Very Short Introduction", Oxford 2007.

58

Mark P. O. Morford: "Classical Mythology", Oxford 2003.

H. J. Rose: "A Handbook of Greek Mythology", Routledge 2005.

J.-P. Vernant, "Myth and Society in Ancient Greece" Brighton, 1980.

M. Grant: "Myths of the Greeks and Romans", Meridian 1995.

J. March: "Cassell's Dictionary of Classical Mythology", Cassell&co. 2001.

Pripremni

materijali:






Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):



ispit 1,5


ispit 1


upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen

ja Upoznati se s osnovnim metodama i terminologijom studija klasične filologije.

Upoznati se s glavnim likovima i najvažnijim mitološkim ciklusima klasičnog mita

Shvatiti kako su klasični (mitografski i drugi) tekstovi prilagođavani u antičkoj i

modernoj kulturi

Razvijati neovisni istraživački duh i kritičko razmišljanje u vezi s klasičnim mitom

putem različitih književnih teorija i tumačenja.




ocjenom.




Pismeni ispit 1 60

Usmeni ispit 1 30

Ukupno 3 100

*



ispita


0-60 1 (nedovoljan)

61-70 2 (dovoljan)

71-80 3 (dobar)


91-100 5 (izvrstan)

59

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75%

Vježbe





Latinske jezične vježbe I 2 Zimski

Godina

studija:

1. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

Obavezni

Preduvjet

upisa:

Nema



Organizacija

nastave:


30

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta: Usvajanje latinske deskriptivne gramatike na odabranim tekstovima.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

I cjelina: nomen

II cjelina: verbum

III cjelina: osnovne značajke latinske sintakse

Lit

era

tura

Obvezna:

1. Gortan, Gorski, Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga. Zagreb, 1987.

2. Divković, Mirko, Latinsko-Hrvatski jezik rječnik, Zagreb, 1987.

3. Caesar, De bello Gallico, I

Dopunska:

Pripremni

materijali:






60

Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Priprema za

predavanje 0.15 Referat

Pismeni

ispit 0, 85


ispit 1


upisati)


upisati)

Ish

od

i

uče

nja


razumjeti i gramatički analizirati latinski tekst

prepoznati i opisati specifične jezične osobine zadanog teksta

primijeniti teoriju kontekstualnog određenja značenja




ocjenom.




Pismeni ispit 1 40

Usmeni ispit 1 50

Ukupno 3 100



ispita




81–86 3 (dobar)



Ob

vez

e st

ud

enata



Predavanja -

Vježbe 75% -



Redovito izvršavanje obaveza na predavanjima. Uvjet za izlazak na usmeni ispit je izvrsno

riješen pismeni test prepoznavanja morfoloških oblika.

Šifra

predmeta: Naziv predmeta: ECTS Semestar

Latinske jezične vježbe III 2 Zimski

Godina

studija:

2. Jezik

izvođenja:


učenja: 6

61

Status

predmeta

Obavezni

Preduvjet

upisa:

nema



Organizacija

nastave:


30

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

besprijekorno poznavanje latinske sintakse i pravilan pristup čitanju latinskog

teksta

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

1. Rad na tekstu Ciceronis De re publica

Lit

eratu

ra Obvezna:

Pavao Knezović, Šime Demo - Latinski jezik 1 i 2, izd. Sveučilište u Zagrebu

2015 (besplatno dostupno na:

www.hrstud.unizg.hr/images/50014183/Latinski_jezik%201-2- udzbenik.pdf)

Ciceronis de re publica - tekst će biti podijeljen na nastavi

Gortan, Gorski, Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga, Zagreb (bilo koje

izdanje)

Divković, Mirko, Latinsko-Hrvatski jezik rječnik, Zagreb (bilo koji reprint)

Dopunska:

Pripremni

materijali:



usmeno izlaganje, razgovor, čitanje i rad na tekstu



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Priprema za


Pismeni

ispit 0,85


ispit 1


upisati)


upisati)

62

Ish

od

i u

čen

ja



uporabi latinskog jezika

razviti aktivni i pasivni latinski vokabular i reproducirati stečene jezične

vještine




prepoznati i opisati specifične kontekstualne, sadržajne i jezične osobine

zadanih tekstova

primijeniti zakonitosti latinske sintakse i usporediti sintaktičke pojave s

istovrsnim fenomenima u hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima

integrirati povijesni i civilizacijski kontekst u razumijevanje teksta




ocjenom.




Pismeni ispit 1 40

Usmeni ispit 1 50

Ukupno 3 100



ispita




81–86 3 (dobar)



Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja -

Vježbe 75% -




63


Pregled antičke civilizacije 3 Zimski

Godina

studija: 1., 2., 3.

pd Jezik


Razina

ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

Izborni (za studente prve godine koji studiraju Grčki i Latinski jezik; za studente

druge i treće godine koji studiraju jedan ili oba studija na Odjelu za Klasičnu

filologiju

Preduvjet

upisa: Nema

Nositelj: Doc. dr. sc. Anita Bartulović

Izvoditelji: Doc. dr. sc. Anita Bartulović

Organizacija

nastave:


15 15 ‒

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

Upoznati grčku i rimsku civilizaciju posredstvom pisanih i materijalnih izvora u

kontekstu najvažnijih povijesnih zbivanja u antičkoj Grčkoj i antičkome Rimu kao

odraza društveno-političkih i ekonomskih gibanja; upoznati terminologiju iz pravno-

političke i vojne povijesti te iz religijske i svakodnevne sfere života; naglasiti

civilizacijski doprinos antičke Grčke i Rima europskoj kulturi; uputiti studenta na

samostalni rad istraživanjem recentne literature i primarnih izvora kao i kvalitetnih

internetskih izvora. Seminarski dio prati teorijski dio kolegija.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

I. Pregled najvažnijih političko-administrativnih institucija i službi u kontekstu

najvažnijih povijesnih zbivanja u antičkoj Grčkoj i antičkome Rimu.

II. Svakodnevni život u Grčkoj i Rimu (religijski rituali i svetkovine, kalendar,

higijena i zdravlje, prehrana, obitelj, odgoj i obrazovanje, odijevanje, stanovanje,

arhitektura i umjetnost, ratovanje).

III. Nasljeđe Grčke i Rima u europskoj civilizaciji s naglaskom na naše jadransko

područje.

Lit

era

tura

Obvezna:

Musić, August. 2008. Nacrt grčkih i rimskih starina. Drugo dopunjeno izdanje.

Zagreb: Ex libris.

Chamoux, Françoix. 1967. Grčka civilizacija. Preveo Borislav Radović. Beograd:

Jugoslavija. (izabrana poglavlja)

Grimal, Pierre. 1968. Rimska civilizacija. Preveo Milutin Garašanin. Beograd:

Jugoslavija. (izabrana poglavlja)

Dopunska:

Bauman, Richard. 1992. A. Women and Politics in Rome. London and New York:

Routledge.

Burckhardt, Jacob. 2001. Povijest grčke kulture I. Prevela Olga Kostrešević.

Zagreb: Prosvjeta.

Carcopino, Jerome. 1964. Daily Life in Ancient Rome. London: Penguin books.

Dillon, Matthew. 2001. Girls and Women in Classical Greek Religion. London and

64

New York: Routledge.

Durando, Furio. 1999. Drevna Grčka. Prevela Doroteja Rojnić. Zagreb: Mozaik

knjiga.

Hanson, Victor Davis. 1999. The Wars of the Ancient Greeks. London: Cassell.

Kyle, Donald G. 1998. Spectacles of Death in Ancient Rome. London and New

York: Routledge.

Liberati, Anna Maria, Fabio Burbon. 2000. Drevni Rim. Preveli Ivana Robić i

Hrvoje Potrebica. Zagreb: Mozaik knjiga.

Lisičar, Petar. 1971. Povijest Grka i Rimljana. Zagreb: Školska knjiga.

Ogden, Daniel. 2007. A Companion to Greek Religion. Oxford: Blackwell

Publishing.

Phang, Sara Elise. 2008. Roman Military Service. New York: Cambrige University

Press.

Robinson, Cyril Edward. 1933. Everyday Life In Ancient Greece. Oxford: At the

Clarendon Press.

Rüpke, Jörge. 2007. A Companion to Roman Religion. Oxford: Blackwell

Publishing.

Izvori:

Herodot. Povijest. 2007. Preveo Dubravko Škiljan. Zagreb: Matica hrvatska.

Pauzanija. Vodič po Heladi. 2008. Preveo Uroš Pasini. Split: Književni krug.

Plutarh. 2008. Usporedni životopisi. Preveo Zdeslav Dukat. Zagreb: Nakladni zavod

Globus

Tacit. Anali. 2006. Preveo Josip Miklić. Zagreb: Matica hrvatska.

Svetonije. 1978. Dvanaest rimskih careva. Preveo Stjepan Hosu. Zagreb: Naprijed.

Itd. (Izvori dostupni također u engleskome prijevodu na

http://www.perseus.tufts.edu/hopper/)

Pripremni

materijali: Pripremni materijali dijele se na predavanju.


Usmeno izlaganje, prezentacija, razgovor.



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje nastave 1 Praktični rad Kolokvij 1 ili


ispit 1

Domaće zadaće Seminarski rad 0,5 Usmeni

ispit 0,5


upisati)


upisati)

Ish

od

i u

čen

ja

objasniti karakteristične pojmove koji se pojavljuju na području državne uprave i

administracije, vojske, religije, arhitekture, svakodnevnoga života itd. uzimajući u obzir

utjecaje društveno-gospodarskih gibanja u određenom povijesnom razdoblju

opisati i smjestiti pojedine znamenitosti u povijesni kontekst

ustanoviti sličnosti i razlike između grčkoga i rimskoga poimanja religije, državnoga

uređenja, umjetnosti itd.

usporediti odnos grka i rimljana prema raznim narodima s kojima su dolazili u susret

identificirati utjecaje različitih kultura implementiranih u grčku i rimsku kulturu

vrednovati utjecaje antičke civilizacije na istočnojadranskoj obali

http://www.perseus.tufts.edu/hopper/

65

upotrebljavati i interpretirati materijalne i pisane izvore

kritički prosuditi vrijednost internetskih izvora.


NAPOMENA: Konačna ocjena formirat će se na temelju ostvarenoga uspjeha na svim elementima


ocjenom.

Elementi ocjenjivanja Broj elemenata Bodovi


Seminarski rad 1 20

Kolokvij* 1* 50*

Pismeni ispit 1 50

Usmeni ispit 1 20

Ukupno 5 100

* Tijekom semestra studenti su dužni uraditi jedan seminarski rad te su dužni polagati kolokvije.

Studenti koji su uspješno položili oba kolokvija oslobođeni su izlaska na pismeni ispit te pristupaju

samo usmenom ispitu.



ispita




71 – 80 3 (dobar)


91 – 100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% 10%

Seminari 75% 10%



Redovito pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, pisanje seminara i kolokvija.


UVOD U METODOLOGIJU ZNANSTVENOG

I STRUČNOG RADA 3 zimski

Godina studija: 1. Jezik


Razina

ishoda

učenja:

6

Status predmeta obvezni / izborni

Preduvjet upisa: nema

Nositelj: Doc. dr. sc. Linda Mijić

Izvoditelji: Doc. dr. sc. Linda Mijić

Organizacija

nastave:


15 15 -

Praćenje

uspješnosti izvedbe

nastave


66

Osiguranje

kvalitete izvedbe

nastave



Cilj predmeta:

Upoznati studente s osnovnim karakteristikama znanstveno-istraživačkog rada

u polju klasične filologije, osposobiti ih za znanstveno istraživanje, kritičko

čitanje literature i primjenu akademskih standarda prilikom izrade pisanih

radova.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

I. Metodologija znanstvenog istraživanja.

II. Osnove akademskog pisanja.

Lit

era

tura

Obvezna:

Oraić Tolić, D., Akademsko pismo. Strategije i tehnike klasične retorike za

suvremene studentice i studente, Zagreb, 2011.

Zelenika R., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,

Rijeka, 2000.

Dopunska:

Gačić, M., Kako izraditi završni i diplomski rad, Zagreb, 1987.

Gačić, M., Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova, Zagreb, 2001.

Mejovšek, M., Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i

humanističkim znanostima, Jastrebarsko - Zagreb, 2003.

Silobrčić, V., Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Zagreb, 2003.

Pripremni

materijali:



predavanje, diskusija, prezentacija



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje nastave 1 Praktični rad Kolokvij


Domaće zadaće Seminarski

rad 1 Usmeni ispit

Istraživanje Esej (Ostalo upisati)

Eksperimentalni rad Projekt (Ostalo upisati)

Ish

od

i u

čen

ja


objasniti osnovne pojmove iz teorije znanosti

koristiti metode znanstvenog istraživanja

analizirati i valorizirati različite vrste znanstvenih radova

ispravno se služiti izvorima i literaturom

primijeniti pravila akademskog pisanja pri oblikovanju stručnog i znanstvenog rada

izraditi prezentaciju i predstaviti svoje istraživanje




ocjenom.

67

Elementi ocjenjivanja Broj elemenata Bodovi


Seminarski rad 1 40

Pismeni ispit 1 50

Ukupno 3 100



ispita


1-60 1 (nedovoljan)

61-70 2 (dovoljan)

71-80 3 (dobar)


91-100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e st

ud

enata



Predavanja 75% -

Vježbe 75% -



Redovitost pohađanja nastave, aktivnost na nastavi, izvršavanje zadaća

LJETNI SEMESTAR


Antička kazališna radionica 3 ljetni

Godina

studija:

I-III, I-II Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

7

Status

predmeta

izborni

Preduvjet

upisa:

nema

Nositelj: izv. prof. dr. sc. Milenko Lončar

Izvoditelji: izv. prof. dr. sc. Milenko Lončar

Organizacija

nastave:


- 30 -

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave

Prema Pravilniku o sustavu osiguranja kvalitete Sveučilišta u Zadru;


68

Cilj predmeta:

- Aktualizacija Aristofanove drame

- Upoznavanje antičke kulture i uspoređivanje s aktualnim zbivanjima i običajima

- Poticanje kreativnost studenata pri prilagođavanju antičkog teksta scenskom

izvođenju i današnjem vremenu

- Naviknuti studente na zajednički rad i odgovornost pri stvaranju predstave

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

I. odabir Aristofanove predstave i podjela uloga

II. prilagođavanje i uvježbavanje teksta

III. priprema scene i kostima, uvježbavanje teksta i pokreta na sceni

Lit

era

tura

Obvezna: Aristofan, Izabrane komedije, prev. M. Škiljan, Zagreb, 2000.

Dopunska: Nikola Batušić, Uvod u teatrologiju, Zagreb, 1991.

B. Senker, Uvod u suvremenu teatrologiju, I, Zagreb, 2010; II, 2013.

Pripremni

materijali:

Bit će uručeni studentima na nastavi ili e-poštom.

Snimke dosadašnjih predstava:

http://www.unizd.hr/klasicnafilologija/obavijesti/view/articletype/articleview/a

rticleid/12922


Čitanje teksta, objašnjavanje, razgovor, izvođenje kazališne predstave



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje nastave 1 Praktični rad - Kolokvij -

Priprema za predavanje 1 Referat - Pismeni

ispit -

Domaće zadaće - Seminarski rad - Usmeni

ispit -

Istraživanje - Esej - Predstava 1


upisati) -

Ish

od

i u

čen

ja

Nakon položenog ispita student će:

- Steći potpuno iskustvo u pripremi antičke kazališne predstave koje će moći

samostalno primjenjivati

- Steći kreativno iskustvo u pripremi teksta, garderobe i scene

- Uvježbat zajednički rad i probuditi osjećaj uzajamne odgovornosti u ostvarivanju

cilja

- Učenjem uloge temeljito upoznati jedno Aristofanovo scensko djelo

- Ustanoviti temeljne odrednice antičke kulture u odnosu na suvremenu




ocjenom.



Kolegij se ne ocjenjuje, već se

samo upisuje da je izvršeno.

http://www.unizd.hr/klasicnafilologija/obavijesti/view/articletype/articleview/articleid/12922

http://www.unizd.hr/klasicnafilologija/obavijesti/view/articletype/articleview/articleid/12922

69

Ukupno

* Tijekom semestra studenti su/nisu dužni …

Formiranje ocjene U postotku (od – do) Ocjena

Napomena: Po izvršenju zadataka i ovisno o uspjehu predstave studenti dobivaju opisnu ocjenu

'izvršeno'.

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja - -

Vježbe 80% -



Nazočnost na nastavi, priprema za nastavu, sudjelovanje u izvođenju predstave


Grčka epistolografija 2 Ljetni

Godina

studija:

1., 2. ili

3. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

Izborni

Preduvjet

upisa:

-

Nositelj: Izv. prof. dr. sc. Milenko Lončar

Izvoditelji: Dr. sc. Sabira Hajdarević, predavač

Organizacija

nastave:


15 - -

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave

Prema Pravilniku o sustavu osiguranja kvalitete Sveučilišta u Zadru - Izvješće o

izvedenoj nastavi.

Cilj predmeta:

promotriti širenje pisma kao sredstva komunikacije u grčkom društvu,

pratiti njegovo infiltriranje u druge žanrove („umetnuta pisma“) i uočavati

(s vremenom sve veću) ulogu koje u njima ima (dokument u historiografa,

„kinetička pisma“ u tragedijama (Euripid) i romanu)

definirati nužne preduvjete za postupno oslobođenje pisama iz drugih

žanrova i njihovo izdvajanje u samostalne cjeline, tj. pseudonimne i

fikcionalne zbirke

naglasiti važnost utjecaja retorike, Druge sofistike i aticizma na sadržaj i

formu pisama tih zbirki

upoznati studente s najznačajnijim predstavnicima podžanra fikcionalne

epistolografije i obilježjima njihovih djela (Alkifron, Elijan, Filostrat i

Aristenet)

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

Tematska cjelina 1:

Pismo u grčkom društvu; pojava, širenje, pojačavanje važnosti i zastupljenosti.

70

Antičke epistolarne teorije i priručnici za pisanje pisama.

Tematska cjelina 2:

“Umetnuta pisma”, tj. pisma u drugim grčkim književnim vrstama: pisma u

historiografiji, tragediji i romanu. Roman u pismima.

Tematska cjelina 3:

Grčke epistolarne zbirke.

Lit

eratu

ra

Obvezna:

Benner, A. R. i Fobes, F. H. (ed.) (1949): The Letters of Alciphron, Aelian and

Philostratus, Harvard Un. Press, Cambridge, Mass,

Hajdarević, S. (2015): Grčke fikcionalne zbirke pisama u kontekstu; čimbenici

razvoja i obilježja književne (pod)vrste, L&G, 26, Zagreb,

Malherbe, A. J. (1988): Ancient Epistolary Theorists, Scholars Press, Atlanta,

Novaković, D. (1982): Fabularni oblici u antičkoj epistolografiji, L&G, 20,

Zagreb, 69-85,

Stirewalt, M. L. (1993): Studies in Ancient Greek Epistolography, SBL, Resources

for Biblical Study 27, Scholars Press, Atlanta,

TRAPP, M. (ed.) (2003): Greek and Latin Letters. An Anthology with Translation,

Cambridge Un. Press, Cambridge, Mass.

Dopunska:

Arnott, W. G. (1973): Imitation, Variation, Exploitation. A Study in Aristaenetus,

GRBS, 14, 197-211,

Galle Cejudo, R. J. Jesus (1994-1995): La carta ficticia griega y el dialogo,

Excerpta Philologica 4-5, 41-61,

Grabar’ - Pass’ek, M. E. (ed.) (1967): Antičnaja epistolografija: Oč’erki (ruski

jezik; original: Aнтичная эпистолография), Nauka, Moskva,

Hajdarević, S. (2013): Umijeće varijacije u Aristenetovim „Ljubavnim pismima“

(diss.), Zadar,

Kater, R. A. (1983): „Notes on „Primary“ nad „Secondary“ Schools in Late

Antiquity“, TAPA, 113, 323-346,

Morello, R. i Morrison, A. D. (ed.) (2007): Ancient Letters: Classical and Late

Antique Epistolography, Oxford Un. Press,

Muir, J. (2009): Life nad Letters in the Ancient Greek World, Routledge Mon. in

Cl. St., New York,

Rosbottom, R. C. (1977): Motifs in Epistolary Fiction: Analysis of a Narrative

Sub-genre, L´ Esprit créateur, 17, 279 -30,

Rosenmeyer, P. (2001): Ancient Epistolary Fictions. The Letter in Greek

Literature, Cambridge Un. Press, Cambridge,

Stowers, S. K. (1986): Letter Writing in Greco-Roman Antiquity, Westminster

Press, Philadelphia.

Pripremni

materijali:

Sve potrebne materijale studenti će dobiti na nastavi.


Predavanja uz PPprezentacije, diskusija.



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS


Priprema za predavanje 0,5 Referat Pismeni

ispit 1,0


ispit


upisati)

71

bodova odgovara


predmeta):


upisati)

Ish

od

i u

čen

ja

Nakon odslušanog kolegija studenti će biti sposobni:

odrediti razvojne stupnjeve postupne implementacije pisma u grčku književnost

uočiti (sve važniju) ulogu pisama u književnim vrstama grčke književnosti te

navesti načine na koje ona pridonose zapletima (kinetička pisma)

definirati nužne preduvjete za pojavu epistolarnih zbirki (retorika, Druga sofistika)

i izdvojiti sadržajne i formalne osobitosti pisama koje su rezultat njihova utjecaja

navesti glavne predstavnike pseudonimnih i fikcionalnih epistolarnih zbirki te

ključne osobitosti njihovih djela

valorizirati Aristenetove inovacije i staviti ih u kontekst




ocjenom.





Pismeni ispit 1 70

Ukupno 3 100

*



ispita


0-60 1 (nedovoljan)

61-70 2 (dovoljan)

71-80 3 (dobar)


91-100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja 75% 10%

Vježbe - -



Redovito pohađanje nastave, aktivnost na nastavi (diskusija).

Raspored održavanja kolokvija i ispita


Latinske jezične vježbe II 2 Ljetni

Godina

studija:

2. Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

72

Status

predmeta

Obavezni

Preduvjet

upisa:

Nema



Organizacija

nastave:


30

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta: Usvajanje latinske deskriptivne gramatike na odabranim tekstovima.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

I cjelina: nomen

II cjelina: verbum

III cjelina: osnovne značajke latinske sintakse

Lit

eratu

ra Obvezna:

1. Gortan, Gorski, Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga. Zagreb, 1987.

2. Divković, Mirko, Latinsko-Hrvatski jezik rječnik, Zagreb, 1987.

3. Caesar, De bello Gallico, I

Dopunska:

Pripremni

materijali:






Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Priprema za


Pismeni

ispit 0,85


ispit 1


upisati)


upisati)

73

Ish

od

i

uče

nja


razumjeti i gramatički analizirati latinski tekst

prepoznati i opisati specifične jezične osobine zadanog teksta

primijeniti teoriju kontekstualnog određenja značenja




ocjenom.




Pismeni ispit 1 40

Usmeni ispit 1 50

Ukupno 3 100



ispita




81–86 3 (dobar)



Ob

vez

e st

ud

enata



Predavanja -

Vježbe 75% -



Redovito izvršavanje obaveza na predavanjima. Uvjet za izlazak na usmeni ispit je izvrsno

riješen pismeni test prepoznavanja morfoloških oblika.

Šifra

predmeta: Naziv predmeta: ECTS Semestar

Latinske jezične vježbe IV 2 ljetni

Godina

studija:

2 Jezik

izvođenja:


ishoda

učenja:

6

Status

predmeta

izborni

Preduvjet

upisa:

položen Latinski jezik II

Nositelj: Dr. sc. Liović Zvonko, predavač

Izvoditelji: Dr. sc. Liović Zvonko, predavač

Organizacija

nastave:


- - 30

74

Praćenje

uspješnosti

izvedbe

nastave


Osiguranje

kvalitete

izvedbe

nastave



Cilj predmeta: Predmet prati i dopunjuje predmet Latinski jezik IV. Cilj je razviti sposobnost

samostalne analize (s naglaskom na sintaksu) i prevođenja latinskog teksta.

Opis predmeta

po cjelinama:

Cjelina:

Ovidius, Ars amatoria III

Lit

eratu

ra Obvezna:

Ovid, Ars Amatoria Book 3. Commentary by Christopher M. Brunelle.

Christopher M. Brunelle, Oxford 2014

Gortan, Gorski, Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, bilo koje

izdanje

Divković, Mirko, Latinsko-Hrvatski jezik rječnik, Naprijed, Zagreb, 1997.

(Reprint 2. izd. iz 1900.)



Dopunska:

Pripremni

materijali:



Rad na tekstu, diskusija



Raspodjela ECTS

bodova prema

studijskim obvezama


bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje nastave 1 Praktični rad Kolokvij* 0,5*


ispit 0,5


ispit 0,5


upisati)


upisati)

Ish

od

i

uče

nja


samostalno gramatički analizirati i pripremiti prijevod latinskog teksta na Hrvatski

jezik

75

prepoznati i opisati specifične kontekstualne, sadržajne i jezične osobine zadanog

teksta

ispravno metrički čitati tekst

razviti vokabular i reproducirati stečene jezične vještine

interpretirati povijesni odnosno mitološki kontekst na osnovi tekstualnog sadržaja




ocjenom.





Kolokvij* 1 40*

Pismeni ispit 1 40

Usmeni ispit 1 20

Ukupno 6 100

* Tijekom semestra studenti su dužni pisati kolokvij. Studenti, koji pozitivno riješe kolokvij, oslobođeni

su pismenoga dijela ispita.



ispita




81 – 86 3 (dobar)


94 –100 5 (izvrstan)

Ob

vez

e

stu

den

ata



Predavanja -

Vježbe 75% -



Redovito pohađanje, aktivnost na nastavi, pisanje kolokvija.

Documents

Sveučilište u Zadru - unizd.hr 2016... · Divković, Mirko, Latinsko-Hrvatski jezik rječnik, Zagreb (bilo koji reprint) Dopunska: prema konzultaciji s nastavnikom Pripremni Pripremni