PRILOG IV: Zagađenje mora fekalnim vodama

- stupio na snagu 27. rujna 2003.g.

- prilog IV revidiran 01. travnja 2004. i stupio na snagu 01.

kolovoza 2005.

- pod fekalnim vodama se smatraju otpadne vode iz sanitarnih

prostorija ( smeđe i crne vode), prostorija za smještaj životinja.

Odredbe priloga IV. MARPOL konvencije primjenjuju se na:

- nove brodove od 400 brt i više

- nove brodove s manje od 400 brt, ali služe za prijevoz više od

15 osoba

- na postojeće brodove u eksploataciji pravila ce se početo

primjenjivati 10 godina nakon stupanja ovoga priloga na snagu

( od 27. rujna 2013. prilog IV vrijedi i za postojeće brodove)

Prema Prilogu IV zabranjeno je svako ispuštanje fekalnih voda u morski okoliš

OSIM ako je brod opremljen jednim od uređaja za tretitanje fekalnih voda

Prema pravilniku Hrvatskog registra brodova, koji je u skladu s MARPOL

konvencijom, brod mora biti opremljen s jednim od uređaja:

a) - uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda plus eventualno

sabirni tank

- ako brod posjeduje ovakav uređaj nije mu zabranjeno ispuštati

potpuno obrađene fekalne vode u morski okoliš

b) - uređajem za usitnjavanje i dezinfekciju fekalnih voda sa sabirnim

tankom za kasnije ispuštanje u more u dozvoljenim područijima

- u ovom slučaju dozvoljeno je ispuštanje ovako obrađenih fekalnih

voda na udaljenosti većoj od 3 nm od najbliže obale

c) – samo sabirni tank za kasnije pražnjenje fekalnih voda u kopnene ili

ploveće spremnike za prihvat otpadnih fekalnih voda

- u ovom slučaju ovako neobrađeni otpad smije se ispuštati u morski

okoliš na udaljenosti od najmanje 12 nm od najbližeg kopna pri

umjerenoj količini ispuštanja a brzina broda ne smije biti manja od 4

čvora

Najčešći su uređaji na brodu za biološko pročišćavanja fekalnih voda:

- djeluju na načelima biološko-kemijske razgradnje organske tvari

kod fekalnih crnih voda (wc, pisoar), te dezinfekcije fekalnih

smeđih voda ( tuševi, umivaonici, kuhinje, podni izljev)

Pročišćavanje otpadne vode

- ispuštanje usitnjenih i dezinficiranih fekalnih voda u more dopušteno je

izvan teritorijalnih voda najbliže kopnene države

Izgled uređaja za biološko tretiranje otpadne vode

Temelj rada biološkog uređaja za pročišćivanje fekalnih voda:

- fekalna se voda kroz grubu rešetku uvodi u prvi dio bioaeracijskog

bazena u kojemu se intezivno mješa s aktivnim muljem (sadrži niz

mikroorganizama (amebe, bakterije, protozoe) koji upijaju čestice

organske tvari iz fekalnih voda

- mulj se u bioaeracijski bazen doprema doprema u zračnom tlaku

- zračni tlak tj. stlačeni zrak osigurava dostatnu količinu kisika koja

je potrebna za proces metabolizma kod mikroorganizama

- procesom metabolizma odvija se proces razgradnje organske tvari

u staničnoj masi mikroorganizama

- iz prvog dijela bioaeracijskog bazena fekalna voda se odvodi u

drugi dio gdje se dovršava proces upijanja organske tvari

- fekalna voda se vodi pomoću centrifugalne pumpe kroz filtracijski

membranski filter koji odvaja preostale organske čestice od čiste vode

- organske čestice se ponovo vračaju u drugi dio bioaeracijskog bazena,

a čista voda se sakuplja u sabirnom tanku te ispušta izvan broda

- najmoderniji uređaji za biološko pročišćivanje ne zahtjevaju nikakvu

dezinfekciju fekalnih voda dezinfekcijskm sredstvima ( klor, natrijev

hypoklorit i slično)

- u ovom slučaju obrađene fekalne vode smiju se ispuštati i u zaštićenim

područjima

- uređaji za biološko pročišćivanje gdje se koristi dezinfekcija klorom ili

sredstvima na bazi klora, dezinfekciju obavljaju u sabirnom tanku,

odakle se obrađena fekalna voda ispušta izvan broda

- koncentracija slobodnog klora na ispustu iz broda ne smije biti viša od 5 mg/l

obrađene fekalne vode

Uređaj za biološko pročišćivanje otpadnih voda na putničkom brodu

membranski filter MBR- membrane bioreactor (membranski bioreaktor)

Sustav obrade otpadne vode na brodu pomoću biološkog uređaja

- postoje još i dodatne metode obrade otpadne sanitarne vode na brodovima

- to su procesi flokulacije i flotacije

Flokulacija

- flokulacija je proces u kojemu se dodaje kemikalija (npr. Coagulant – željezni

klorid ili aluminijski sulfat) za povezivanje i zgrušnjavanje sitnijih čestica

organske tvari i masnoća u veće čestice koje će se u procesu flotacije ukloniti

iz otpadne vode

- također prilikom ovoga procesa kontrolira se i vrijednost pH otpadne vode te se

po potrebi dodavaju i kemikalije za povećanje pH vrijednost otpadne vode

- pH vrijednost mora biti između 6 i 9, tj. blago lužnata da bi se otpadna voda

mogla ispustiti izvan broda nakon pročišćavanja

Proces flokulacije

Flotacija

- flotacija je čisto fizikalni tretman za uklanjanje krutih čestica i masti

- dio vode odvodi se u uređaj koji se zove zračni bubanj i u njemu se upuhuje

u vodu zrak pod tlakom od 4 do 6 bara tj. stvara se vodena disperzija.

- nakon što je voda zasićena mjehurićima zraka ponovo dolazi do redukcijskog

ventila na ulazu u modul za flotaciju gdje se tlak naglo smanjuje što rezultira

stvaranjem mikrobalončića zraka koji će se uhvatili za prethodno zgusnute

čestice organske tvari i masnoće u flokulacijskoj komori

- budući da su čestice okružene ovim mikrobalončićima one isplutavaju na

površinu komore za flotaciju i mogu se ukloniti s površine kao talog

Čestice u procesu flotacije

- vrlo važan element u modulu za flotaciju je brisač taloga

- brisač kruži po površini i odnosi zgrušane nečistoće koje su isplivale na površinu.

- brzina brisača u flotacijskom modulu je također bitna

- ako brisač ide prebrzo, s zgrušanim nečistoćama pokupiti će dosta vode, a to

će stvarati problem prilikom izgaranja u spalionici otpada, kamo se transportira

talog iz flotacijskog modula

- ako brisač ide presporo pokupljeni sadržaj će biti gust i to će stvarati problem

za rad vijčanih pumpa koje transportiraju talog do spalionice

Brisač taloga

OBRADA TALOGA OTPADNIH SANITARNIH VODA

- Talog nastaje kao ostatni dio prilikom procesa obrade brodskih otpadnih voda

- Da bi se talog mogao spaliti u spalionici otpada potrebno ga je pravilno obraditi

- Pod pojmom obrade taloga misli se na izdvajanje vode iz taloga da bi se

omogućilo njegovo lakše izgaranje

- Talog se obrađuje u dvije osnovne faze: odvlaživanje i sušenje taloga

Odvlaživanje taloga

- Talog se iz tanka taloga pomoću pumpa prebacuje do iscjeđivača taloga

- Na putu od tanka do iscjeđivača talog polazi kroz statički mješač gdje se dodaje

kemikalija u obliku polimera koja dovodi do stvrdnjavanja krutih čestica te dolazi

do odvajanja krutih čestica od vode

- Nakon iscjeđivača izdvojeni talog ide u tank za suhi talog a iscijeđena

(separirana) voda u tank za prikupljanje crne otpadne vode

Sustav za odvlaživanje taloga

- U stanici za dodavanje polimera nalazi se već spomenuta kemikalija u obliku

polimera koja se automatski dozira u talog koji pumpa dobavlja iz tanka taoga

prema iscjeđivaču

- U statičkom mješaču dolazi do miješanja taloga i te kemikalije

- Iscjeđivač (dekanter), koji radi na principu odvajanja krutih čestica od tekućih

pomoću centrifugalne sile, koristi se za odvlaživanje taloga

Rezultat procesa u iscjeđivaču (dekanteru)

- Talog se nakon tretmana u iscjeđivaču prebacuje u tank za odvlaženi talog

- Iz tanka za odvlaženi talog, talog se pomoću pumpa prebacuje u postrojenje

za sušenje taloga

- Talog se u sušari suši uz pomoć parnih grijača

- Proces sušenja je zatvoreni krug zbog neugodnih mirisa.

Sustav za sušenje taloga otpadnih sanitarnih voda

- Talog koji je u sušari suši se uz pomoć vrućeg zraka iz zagrijača koji je

grijan pomoću pare

- Zrak koji grije talog prilikom napuštanja sušioca je zasićen vlagom i prvo

prolazi kroz filter te se uz pomoć kompresora potiskuje u kondenzator

- Vlaga se iz vrućeg zasićenog zraka u kondenzatoru kondenzira a ostatak

zraka ponovno ide u zagrijač

- Dio zraka koji se ispušta u atmosferu prolazi kroz filter za uklanjanje

neugodnih mirisa

- Nakon što je obavljen postupak sušenja talog se prebacuje u tank za suhi

talog iz kojeg se dozira i ubacuje u brodsku spalionicu otpada.

Sustav fekalnih voda na putničkom brodu