of 55/55

preuzmite powerpoint prezentaciju drama u kazalištu

  • View
    255

  • Download
    8

Embed Size (px)

Text of preuzmite powerpoint prezentaciju drama u kazalištu

  • *

  • Drama u kazalitu

    *

  • DRAMAknjievni rod namijenjen izvoenju na pozornici

    *

  • Zbog svoje je scenske namjene, knjievni dramski tekst podijeljen na:REPLIKE (ULOGE)dijelovi teksta koje na sceni izgovaraju glumci

    DIDASKALIJE (UPUTE)dijelovi teksta koji upuuju redatelja i glumce kako izvoditi predstavu i itateljima omoguuju da bolje razumije zbivanja i likove u tekstu

    (najee pisane kosim slovima u zagradi)

    *

  • DIJELOVI DRAMSKE PREDSTAVE

    *

  • IN Vei zaokrueni dio dramske radnje koji se sastoji od vie prizora

    U kazalinoj predstavi oznaava se dizanjem i sputanjem zastora

    *

  • SLIKADio dramskoga djela prepoznatljiv po promjeni izgleda pozornice

    *

  • PRIZORDio ina koji se prepoznaje po ulasku novoga lika na pozornicu

    *

  • DRAMSKA RADNJARadnja koja se zasniva na sukobu meu likovima

    *

  • STUPNJEVI (DIJELOVI)DRAMSKE RADNJEUVOD (EKSPOZICIJA)ZAPLET (SUKOB)VRHUNAC SUKOBA (KULMINACIJA)PREOKRET (PERIPETIJA)RASPLET

    (svaka drama ne mora nuno imati sve dijelove)

    *

  • DRAMSKA SITUACIJAtrenutak u kazalinoj predstavi koji je dramatski vaan ili istaknut

    prikazuje odnos meu likovima u odreenom prostoru i vremenu

    *

  • DRAMSKE VRSTE

    *

  • TRAGEDIJA Vrsta drame u kojoj sukobi meu likovima dovode na kraju do smrti glavnog lika (likova) to kod gledatelja izaziva osjeaj ganua i potresenosti (katarza)

    Nastala je u staroj Grkoj iz dionizijskih sveanosti tj. igara posveenih bogu vina i veselja Dionizu

    *

  • KOMEDIJADramsko djelo u kojem se prikazuju smijene i aljive strane ivota.

    VRSTE KOMEDIJA:KOMEDIJA KARAKTERA (pojedinac je smijean zbog neke mane ili pretjerane osjeajnosti)

    KOMEDIJA INTRIGE (zapleti proizilaze iz nesporazuma, nepanje i sl.)

    KOMEDIJA SITUACIJE (neoekivani, neobini ili nemogui poloaj u koji dolazi lik tijekom radnje)

    KOMEDIJA RAZGOVORA (duhoviti razgovori, dosjetke i sl.)

    *

  • DRAMA U UEM SMISLU

    dramska predstava koja obrauje prosjene likove

    zavretak ne mora biti nuno tragian

    *

  • LIKOVI U DRAMIPROTAGONISTglavni lik, nositelj radnje i pokreta zbivanja

    ANTAGONISTlik koji je svojim idejama i postupcima suprotstavljen glavnom liku

    *

  • POJMOVI VEZANI UZ DRAMU I KAZALITE

    AFI popis lica u kazalinoj predstaviGESTA pokreti ruku, nogu, cijeloga tijelaGLUMA tumaenje dramskog teksta na sceni govorom, mimikom i gestomKOSTIMOGRAFIJA osmiljavanje, kreiranje i izrada scenske odjee i kostimaMASKA predmet izraen za potrebe predstave kojim se pokriva lice (obrazina, krabulja, krinka)

    MIMIKA pokreti lica, izrazi licaMIZANSCENA raspored glumaca na scenskom prostoruREDATELJ osoba koja postavlja predstavu na scenu, bira glumce i ostale suradnikeSCENA pozornicaSCENOGRAFIJA oprema pozornice za predstavu

    *

  • POZNATE FACE

    *

  • Sofoklo

    *

  • Euripid

    *

  • Shakespeare

    *

  • Dri

    *

  • Marinkovi

    *

  • Krlea

    *

  • KAZALITEZgrada ili prostor u kojem se odravaju kazaline predstave

    *

  • Grko kazaliteGrko kazalite je bilo veoma cijenjeno. U dvoranama je bilo do 25.000 sjedala, a u Ateni ak 30.000 sjedala. Sjedala su bila poredana u polukrugu. Oblailo se u razne kostime u ast grkog boga vina, Dioniza. U poetku je to bio obian krug usred neke ravnice u kojem se pjevalo i plesalo - orhestra. Gledatelji su stajali sa strane, a da bi bolje vidjeli uskoro su se poeli smjetati po okolnim breuljcima. Tamo su s vremenom poeli graditi i sjedala, u poetku drvena, a kasnije kamena i tako je nastalo poluokruglo gledalite ili theatron.

    *

  • *

  • Rimsko kazalite

    Kazalite Rimljana bilo je vrlo aroliko: izvode se vulgarnizirane komedije, a popularni su i pantomima, mim kao i okrutne priredbe koje svoj vrhunac doivljavaju u cirkusima i arenama.

    *

  • *

  • Glumci u prvim kazalitimaMukarci su igrali i enske osobe (likove). Kako je u drami bilo esto vie od tri uloge, morali su pojedini glumci igrati vie osoba (likova). Rijetko se uzimao etvrti glumac. Glumci su nosili maske.

    Glumci su mogli biti samo slobodni graani. Budui su kazalita bila pod vedrim nebom i velikih dimenzija, glumci su morali imati jak glas i odlinu dikciju. Glumci su bili na visokoj cijeni (osobito protagonisti). Uivali su velike povlastice. Osloboeni su poreza i ratne slube, a bila im je zajamenaimovinska sigurnost. Za predstave se brinula drava.Predstave je ocjenjivala drijebom izabrana komisija. Prva je nagrada bila -BRLJANOV VIJENAC Trea nagrada bila je jednaka porazu.

    Zapisnici o nagradama i pobjedama spremali su se u dravni arhiv, a poslijeurezivali u mramor. Aristotel je zapise o tome sakupio u djelu DIDASKALIJE

    *

  • VRSTE KAZALITA

    profesionalno

    profesionalno kazalite za djecu

    lutkarsko kazalite

    amatersko

    *

  • TKO RADI U KAZALITU

    *

  • Umjetniko osoblje su svi sudionici koji (samostalno ili grupno) stvaralaki sudjeluju u radu na kazalinoj predstavi. To su:glumacredateljdramaturgscenografkostimografkoreografautor glazbe

    *

  • Glumac ili glumica osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetnikoj izvedbi.

    Taj se izraz obino odnosi na ljude koji glume u filmskoj industriji, na televiziji, u kazalitu ili na radiju, a ponekad se koristi i za uline zabavljae.

    Osim igranja dramskih uloga, glumci mogu i pjevati, plesati, raditi samo na radiju ili "posuivati glas".

    *

  • Redatelj Kazalini redatelj je osoba koja idejno i organizacijski postavlja kazalini komad na scenu. Sudjeluje u osmiljavanju scenskog izgleda predstave te je odgovoran za sve vezano za kazalinu predstavu i rad sa glumcima.

    *

  • Dramaturg Naziv dramaturg oznauje osobu koja odabire kazaline komade za repertoar i kreira umjetniki profil odreenog kazalita. Najee je to priznati knjievnik ili literarni strunjak.

    U novije doba koristi se i naziv dramaturg predstave, a oznaava osobu koja sudjeluje u radu na odreenoj kazalinoj predstavi svojim savjetima, mijenja dramski tekst te sudjeluje u redateljevu radu sa glumcima.

    *

  • Scenograf-stvaratelj likovne opreme predstave. On, u suradnji sa redateljem, likovno osmiljava scenski prostor pri emu brine i o arhitekturi prostora, rasvjeti, dekoracijama te svim ostalim vizualnim elementima pozornice. Cjelokupno likovno oblikovanje scenskog prostora nazivamo scenografija.

    *

  • Kostimografbi trebao biti vrstan poznavatelj stilova i naina oblaenja u razliitim vremenskim razdobljima.

    On crta kostime za kazalite ili film te nadgleda njihovu izradu.

    Crtanje i kreiranje kostima za potrebe scenske umjetnosti naziva se kostimografija.

    *

  • Kazalino tehniko osoblje

    inspicijentkazalini aptakazalini elektriarscenski radnikrekviziterkazalini minkeref rasvjetekazalini ton majstor

    *

  • Inspicijentje osoba koja se brine da pokus ili predstava teku bez zastoja, nadzire i upravlja svim poslovima iza kulisa. On daje glumcima znak kad trebaju izai na pozornicu, tehnikom osoblju daje znakove za promjene scene, svjetla, muzike i ostalih scenskih elemenata. Pri tom se slui inspicijentskom knjigom u koju su uneseni znakovi i brojevi svih promjena unutar jedne kazaline predstave. Za inspicijenta se ponekad koristi i naziv voditelj predstave.Kazalini apta je osoba koja glumcima ape, "dobacuje" tekst njihovih uloga na pokusima i na predstavama. Prvotni naziv za tu funkciju, sufler, koristio se tijekom 19. stoljea. Kazalini apta kao ispomo koristi tkz. aptaevu knjigu u kojoj se nalazi kompletan tekst predstave kao i njegove zabiljeke i oznaka za stanke u glumevoj interpretaciji.

    Neke pozornice su na svom prosceniju zadrale tkz. aptaevu koljku unutar kojeg bi apta bio skriven od oka publike te bi mogao aptati glumcima no u suvremenom kazalitu obiaj je da se apta smjesti sa strane pozornice, iza kulisa.

    *

  • Rekviziter je kazalini radnik koji se brine o predmetima koje glumci koriste na pozornici, a potrebni su im za probu ili predstavu. Za te predmete koristimo pojam rekviziti, a skup svih tih predmeta unutar jedne predstave zove se rekvizita.

    Kazalini se rekviziter koji brine iskljuivo o oruju koje se upotrebljava u predstavi ponekad naziva oruar.

    Kazalino administrativno osoblje (kazalina uprava)intendant voditelj kazalitaimpresario organizator glumaca i ostalih kazalinih djelatnikakazalini blagajnikbiljeter

    *

  • Dijelovi kazaline zgradeKazalina dvoranaPozornicaGledalitePomona pozornica (komorna pozornica)GarderobaPredvorjeRadionice

    *

  • Gledalite - prostor za gledatelje

    Dijelovi:

    Parter (parket)

    Loe

    Mezanin prizemlje

    Balkon

    *

  • Pozornica scenski prostor tj. mjesto na kojem se odigrava predstava.

    Drugi nazivi za pozornicu su: scena, bina, prizorite

    *

  • Danas su kazaline pozornice uglavnom slinih oblika i razlikujemo ih po povrini i po tehnikoj opremljenosti, ovisno o namjeni. Razliite vrste pozornica su:

    arenakomorna pozornicapozornica-podijpozornica-kutijaekspirijanska pozornicakruna pozornicakabuki staza

    *

  • Arenaoznaava scenski prostor krunog, polukrunog ili ovalnog tipa, preteno na otvorenom prostoru. Dosta esto se za isti prostor rabi i termin amfiteatar. Najpoznatiji i najbolje ouvani takav scenski prostor kod nas je Pulska arena.

    *

  • Pozornica-kutijaje tip pozornice kakav je nastao u baroknom kazalitu, a jo je i poznat po nazivima talijanska pozornica i pozornica katulja.

    Ima oblik kutije koja nema jednu stranicu i to onu okrenutu prema publici. To je ujedno i najei tip pozornice.

    *

  • Lutkarsko kazaliteVrste lutaka

    *

  • Ginjol lutka na ruci

    *

  • Javajka lutka na tapu

    *

  • Marioneta lutka na koncu

    *

  • HRVATSKA KAZALITA

    *

  • HNK u SplituHNK u Zagrebu

    *

  • HNK u RijeciHNK u Osijeku

    *

  • *

  • *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *