UNIVERZITET U TUZLIFARMACEUTSKI FAKULTET
AMRA BAIPREHRANA NOVOROENETA I DOJENETASEMINARSKI RAD
TUZLAMAJ,2014
UNIVERZITET U TUZLIFARMACEUTSKI FAKULTET
AMRA BAIPREHRANA NOVOROENETA I DOJENETASEMINARSKI RAD
TUZLAMAJ,2014
Naziv predmeta: Bromatologija Voditelj: Dr.sc.Midhat Jai,
van.prof.Broj stranica: 18Broj slika: 6Broj literaturnih referenci:
10
Saetak:
Odgovarajua prehrana tokom djetinjstva je neophodna da bi se
osigurao rast, zdravlje i razvoj djece. Dojenje pokazuje i
kratkorone i dugorone koristi, i za majku i za dijete, ukljuujui
zatitu djece od raznih akutnih i hroninih poremeaja. Majino mlijeko
sadri sve neophodne hranljive materije i u potpunosti zadovoljava
potrebe dojeneta u prvih 6 mjeseci ivota. Oko 6. mjeseca dojene je
i razvojno spremno za koritenje ostalih namirnica.
Summary:
Adequate nutrition during infancy and early childhood is
essential to ensure the growth,health and development of children.
Breastfeeding confers short-term and long-term benefits on both
child and mother, including helping to protect children against a
variety of acute and chronic disorders. Breast milk contains all
the nutrients that an infant needs in the first 6 months of life.
At about 6 months of age an infant is also developmentally ready
for other foods.
Sadraj
1.UVOD12. ISHRANA DJECE DO 6 MJESECI22.1 DOJENJE22.1.1 PREDNOSTI
DOJENJA32.1.2 IZDAJANJE I UVANJE IZDOJENOG MLIJEKA32.2 MEHANIZAM
NASTANKA MAJINOG MLIJEKA42.3 FAZE MAJINOG MLIJEKA52.3.1 SASTAV
ZRELOG MAJINOG MLIJEKA62.4 ADAPTIRANA MLIJENA FORMULA82.4.1 RIZICI
I NEDOSTACI PREHRANE MLIJENOM FORMULOM103. ISHRANA DJECE OD 6 DO 12
MJESECI113.1. UVOENJE DOHRANE113.1.1 KOJOM HRANOM ZAPOETI
DOHRANU?113.1.1.1 VRSTE NAMIRNICA124. PROBAVNE TEGOBE DOJENADI154.1
VRAANJE HRANE ILI REGURGITACIJA154.2 KOLIKE154.3 OPSTIPACIJA
(ZATVOR)165. ZAKLJUAK176. LITERATURA18
1.UVOD
Segment zatite zdravlja, koji zapoinje odmah po roenju te traje
itav ivot, je prehrana. Supstance, koje u obliku hrane unosimo u
organizam i koje nakon hemijskih pretvorbi postaju njegov sastavni
dio te se koriste kao izvor energije za zatitu od tetnih tvari ili
mikroorganizama iz okoline, svakako predstavljaju temelj "bioloke
snage" organizma.Najbolja hrana za tek roeno dijete je mlijeko
njegove majke koje ono doji. Majino mlijeko je svojim sastavom
prilagoeno potrebama djeteta za rast i razvoj. Majino mlijeko sadri
zatitne tvari koje tite tek roeno dijete, ali i tokom cijele prve
godine ivota. Posebno je vano tokom prvih est mjeseci dok njegov
odbrambeni sistem jo nije dovoljno razvijen da ga brani od virusa,
bakterija i alergena koji ga okruuju.Dio zatitnih tvari prenesenih
majinim mlijekom zadrava se u crijevu bebe inei zatitni film na
sluznici crijeva koji ga tite od svih klica unesenih putem usta, a
njih je veliki broj.Majino mlijeko lui i enzime koji pomau u borbi
protiv bolesti. Prema tome, majino mlijeko je prva vakcina koje
dijete u ivotu dobije!Dojenad se u prvih est mjeseci brzo razvija,
njihova tjelesna masa se udvostruuje. Za daljnji rast potrebno im
je vie nego samo majino mlijeko ili adaptirano mlijeko. Naravno da
e majka i dalje dojiti dojene i nakon estog mjeseca pa najmanje do
navrene godine dana. Istovremeno se poinje uvoditi dopunska
mijeana, kaasta hrana: mlijeno-itne, povrtno-itne, povrtno-mesne i
vono-itne kaice koje e postupno postajati sve gue ime se potie
dojene na vakanje i gutanje.
2. ISHRANA DJECE DO 6 MJESECI2.1 DOJENJEDojenje je najprirodniji
i najbolji nain hranjenja novoroeneta i dojeneta. Dojenje je
najbolja hrana za dojene jer iskljuivo dojenje u prvih 6 mjeseci
ivota zadovoljava sve potrebe dojeneta za rastom i razvojem, a
nakon navrenog 6. mjeseca dojenje je dio raznovrsne prehrane.
Novoroene u prvih par dana treba da sisa na zahtjev, tj.kad god
hoce. U prve tri nedjelje beba obino sisa 10-12 puta 5 do 10 minuta
svaku dojku. Vremenski intervali mogu biti razliiti.
Slika br.1-Ispravan poloaj tokom dojenjaIspravan poloaj je kada
je dijete okrenuto majci glavom i cijelim tijelom. Pri dodiru sa
bradavicom beba e refleksno otvoriti usta. Jezik bebe treba biti
ispruen ispod bradavice, usne ispupene prema vani, nos i brada
moraju dodirivati dojku, a ustima joj je cijela bradavica i vei dio
areole.
Slika br.2- Neispravan poloaj tokom dojenjaU ovom sluaju dijete
dri samo bradavicu, tako da nee dobiti dovoljno mlijeka i moe
otetiti bradavicu. Najbolji znak da dijete dobro napreduje i dobiva
dovoljno majinog mlijeka jeste broj mokrih pelena i stolica. Tokom
prvih mjesec dana dijete bi u 24 sata trebalo imati minimalno 5 ili
6 mokrih pelena i 3 do 4 stolice. Kada majka iz objektivnih razloga
ne moe dojiti( koliina njenog mlijea ne zadovoljava potrebe
dojeneta, patoloki uzroci kod kojih treba prekinuti dojenje, kada
dojenje usprkos majinim naporima nije uspjeno ..) najbolja je
zamjena za dojenje upotreba zamjenske mlijene hrane, a ne kravljeg
mlijeka. 2.1.1 PREDNOSTI DOJENJA
Prednosti dojenja za dijete: dojenje pomae suzbijanju gojaznosti
majino mlijeko je probavljivije od dojenake formule djevojice
hranjene formulom u veoj su opasnosti od raka dojke u kasnijoj dobi
ivota prehrana adaptiranim mlijekom povezana je sa niim
koeficijentom inteligencije majino mlijeko pomae izbacivanju
mekonija majino mlijeko prua imunitet od bolesti i pomae u razvoju
imunolokog sistema bebe dojenje zadovoljava bebine emocionalne
potrebe i poveava povezanost izmeu majke i djeteta
Prednosti dojenja za majku: rizik obolijevanja od raka dojke je
vei ako majka ne doji bebino sisanje pomae vraanje maternice u
prvobitno stanje nedojenje poveava enin rizik od raka jajnika.
Prema istraivanjima, dojenje u trajanju od 12 do 24 mjeseca moe
smanjiti rizik od raka jajnika za treinu dojenje pomae majkama pri
gubitku vika kilograma steenih tokom trudnoe2.1.2 IZDAJANJE I
UVANJE IZDOJENOG MLIJEKA
Ishrana izdojenim majinim mlijeko podrazumijeva da majka
iskljuivo koristi izdajanje za uspostavu i odravanje laktacije.
Runo izdajanje je najstariji, najpraktiniji i najjeftiniji oblik
izdajanja. Ne zahtijeva nikakvu dodatnu opremu. Ovo izdajanje je
njeno i ne uzrokuje bol ili modrice na dojci. Osim runog, za
izdajanje se koriste i razne mehanike i elektrine izdajalice. Kod
upotrebe ovih izdajalica vano je voditi rauna o njihovoj istoi.
Majino mlijeko moe se pohraniti na sljedeim temperaturama:a)
kolostrum-na 27-32C -12 satib) zrelo mlijeko 1. na sobnoj
temperaturi -do 15C- 24 sata-19-22C-10 sati-25C-4 do 6 sati-30-38C
4 sati2. u hladnjaku -na temperaturi 0-4C do 8 dana3. u zamrzivau-u
pretincu zamrzivaa unutar hladnjaka do 2 sedmice-u pretincu
zamrzivaa koji je dio hladnjaka od dva dijela 3-4 mjeseca-u
zamrzivau sa konstantnim dubokim smrzavanjem na -19C 6 mjeseci ili
due
Za pohranjivanje je najbolje koristiti spremnike od tvrde
plastike ili stakla, sa vrstim poklopcem ili u vreice posebno
namijenjene uvanju majinog mlijeka. Plastini spremnici su puno
bolji od staklenih jer leukociti iz mlijeka prijanjaju na staklene
stijenke i gube svoju djelotvornost.Mlijeko iz fridera treba
zagrijati pod mlazom tople vode, povremenim treenjem boice sve dok
se ne postigne eljena temperatura. Izdojeno majino mlijeko nije
homogenizirano pa je normalno da se podijeli u dva dijela- masni
dio i vodenasti dio. Protresanjem, rasporeuje se masnoa u
mlijeku.
2.2 MEHANIZAM NASTANKA MAJINOG MLIJEKA
Ve prije same trudnoe zapoinje prprema organizma trudnice na
proces dojenja. Kod veine trudnica na samom poetku trudnoe dolazi
do poveanja grudi, irenja mlijenih lijezda to je najee praeno
bolnou na dodir i osjeajem nelagode kod trudnica.Mammilaeodnosno
bradavice postaju tamnije, a areole se ire. U posljednjim mjesecima
trudnoe u grudima majki se stvara takozvano predmlijeko. Izgled i
koliina mlijeka se mijenja u prvom mjesecuMeutim, unato tome to su
tokom trudnoe prisutni svi hormoni potrebni za laktaciju, a mlijene
lijezde potpuno razvijene, u trudnoi ne dolazi do laktacije. Razlog
za to su visoke koncentracije hormonaestrogena i progesterona, koji
sprjeavaju uinakprolaktinana ljezdano tkivo dojke. Prolaktin je
polipeptidni hormon kojeg luihipofiza i koji uestvuje u nizu
biohemijskih dogaanja u trudnoi,a takoer je najvaniji hormon za
biosintezu mlijeka. On omoguava sintezu primarnog proteina -
kazeina, neophodnog za produkciju mlijeka . Maksimalna vrijednost
prolaktina u organizmu je u trudnoi,a iznosi oko 6000 ng/ml.
Izlaskomplacente dolazi do naglog snienja koncentracije estrogena i
progesterona te poinje neometano laktogeno djelovanje prolaktina.
Laktacija poinje dva do tri dana nakon poroda. Ako ena ne doji,
traje najmanje sedam dana, a nivo prolaktina u tom sluaju pada na
normalu za oko dvije do tri sedmice. Prolaktin na kraju trudnoe ima
gotovo deset puta veu koncentaciju nego prije same trudnoe. Ipak,
pored prolaktina, za laktaciju su neophodni i drugi hormoni, kao to
su inzulin, progesteron, estrogeni kortizol. Humani placentarni
laktogen takoer ima laktogeno djelovanje.Podraaj za produkciju
prolaktina je dojenje. Dojenjem se nervni podraaji prenose
uhipotalamus, gdje se smanjuje produkcijadopamina, koji ima ulogu
koenja luenja prolaktina. Koncentracija prolaktina postaje normalna
tri do etiri mjeseca po porodu, ali se dojenjem odrava laktacija
jer dojenje stimulira luenje i oksitocina, hormona koji potie
kontrakciju glatkih miia u dojkama te tako pomae istiskivanju
mlijeka pri dojenju. Zahvaljujui ovim mehanizmima, koliina
novostvorenog mlijeka u dojkama je ekvivalentan podojenom mlijeku.
Ako se dojka ne prazni, sekrecija mlijeka poinje opadati ve nakon
48 sati.
Slika br.3-Anatomija dojke2.3 FAZE MAJINOG MLIJEKA
Majino mlijeko mijenja boju i konzinstenciju, ne samo iz sedmice
u sedmicu, ve ovisno o dobu dana, pa ak i tokom jednog
hranjenja.
Postoje tri faze majinog mlijeka:1. Prvih nekoliko dana nakon
poroda, beba se hrani gustim i ukastim mlijekom koje se lako
probavlja. To je kolostrum kojeg je majka proizvodila od drugog
tromjeseja trudnoe. Proizvodi se u malim koliinama, oko 40-50 ml
tokom prvog dana, ali je to ujedno i koliina koju novoroene treba u
tom periodu. Kolostrum je bogat leukocitima i antitijelima,
pogotovo IgA, i sadri velike koliine proteina, minerala i u mastima
topivih vitamina (A, E i K). On pomae bebama u stvaranju prve
stolice, koja se naziva mekonij. Mlijeko se poinje proizvoditi u
veim koliinama 2 do 4 dana poslije poroaja. 2. Od sedmog do
etrnaestog dana kolostrum se zamjenjuje prijelaznim mlijekom. To je
tekuina narandaste boje, sa smanjenom koliinom proteina i bogatija
laktozom, lipidima i kalcijem. Od petog dana, novoroene u toku 24 h
uzima 500-800 ml majinog mlijeka. 3. Od etrnaestog dana naziva se
zrelo majino mlijeko. Ono je plavkasto-bijelo i lagano prozirno te
sadri sve to je potrebno za bebin rast: vodu, proteine,
ugljikohidrate, masti, minerale i vitamine iz svake skupine.
Preporuuje se uzimati dodatno vitamin D( tokom trudnoe) i vitamin
K( poslije poroda).2.3.1 SASTAV ZRELOG MAJINOG MLIJEKA
Majino mlijeko ima sve to je potrebno: savreno zadovoljava sve
nutritivne potrebe tek roene bebe te se njegov sastav mijenja kako
mjeseci prolaze i kako se mijenjaju bebine potrebe.Svjetska
zdravstvena organizacija (WHO) preporuuje iskljuivo dojenje od
roenja djeteta, odnosno dojenje bez davanja ikakvih drugih tekuina
ili hrane tokom prvih est mjeseci djetetova ivota. Nakon est
mjeseci, WHO preporuuje nastavak dojenja (uz postepeno uvoenje
druge hrane), sve do druge godine ivota, pa i due.
PROTEINI Sadraj proteina iznosi 11,0-12,0 g/l mlijeka. Proteini
majinog mlijeka se sastoje iz kazeina i proteina surutke. Kazein
ini 40% ukupne koliine proteina. U eludcu se zgruava u vidu finih
flokula. Osnovna uloga kazeina je nutritivna. Proteini surutke ine
60% ukupne koliine proteina. Sastoje se iz laktalbumina,
laktoferina, lizozima, serumskih albumina i imunoglobulina.
Tabela 1: Dnevne potrebe u proteinima g/kg tjelesne mase 0-2
mjeseca2,2 g
3-5 mjeseci1,85 g
6-8 mjeseci1,65 g
9-11 mjeseci1,5 g
MASTISadraj masti u majinom mlijeku dosta je nestalan. Na
koliinu masti djeluju brojni faktori (trajanje trudnoe, stadijum
laktacije, faza podoja, doba dana, ishrana dojilje). Koliina masti
se kree od 35-45 g/l mlijeka. Predstavljaju odlian izvor energije.
Obezbjeuju 40-50% potrebne dnevne energije bebe. Masti majinog
mlijeka ine: trigliceridi, fosfolipidi, holesterol i slobodne masne
kiseline. Majino mlijeko je bogato lipazom. Lipaze pomau varenje i
resorpciju masti majinog mlijeka u tankom crijevu jer je aktivnost
pankreasne lipaze i koliina une soli neznatna.
Tabela 2: Dnevne potrebe u mastima g/kg tjelesne maseDo 1 g3-4
g/kg
1,1-10 god.4-5 g/kg
UGLJENI HIDRATIU majinom mlijeku se nalaze kao laktoza i
oligosaharidi. Laktoze ima 70g/l mlijeka. Pod dejstvom laktaze se
razlae na glikozu i galaktozu. Laktoza i laktuoloza pomau razvoj
laktobacilusa bifidusa tzv. Bifidus faktor koji sprjeava razvoj
patogenih crijevnih bakterija.
MINERALISadraj minerala u majinom mlijeku je najvei u drugom
mjesecu laktacije. Ukupna koliina minerala iznosi 2g/l majinog
mlijeka. Tu se nalaze kalcijum, fosfor, magnezijum, hlor, natrijum,
sumpor, eljezo, bakar, jod, cink, mangan i fluor.VITAMINISadraj
vitamina prvenstveno zavisi od ishrane dojilje, ako majka jede
dobro uravnoteenu hranu, njeno e mlijeko zadovoljiti potrebe
djeteta u svim vitaminima i mikroelementima. Nedovoljna je koliina
vitamina D, pa su koa i izlaganje djeteta suncu izvor koji
osigurava vitamin D.ENZIMI I HORMONIMajino mlijeko sadri brojne
enzime, a neki od njih su: amilaza, alkalna fosfataza, katalaza i
dr. Od hormona u majinom mlijeku se nalaze gonadotropin, prolaktin
i eritropoetin. Tabela 3: Sastav kolostruma i zrelog
mlijekaKolostrum Zrelo mlijeko
Voda(g)8787
Suhi ostatak (g)1313
Ukupni proteini (g)7,91,1
Masti (g)1,34,5
Laktoza (g)3,26,8
Minerali(g)0,60,2
% od ukupnih proteinaKazein Proteini sirutkeGlavni proteini
sirutke (mg)a-laktoalbuminLaktoferinLizozimAlbuminIgA//
33338434363644060
2631684252142
Pojedini minerali
(mg)NatrijumKalijumHlorKalcijumMagnezijumFosfor
eljezo9255117314140,009155543334150,15
Vitamini (g)ACDRiboflavinNikotinska kiselina Tiamin894400
3075155343000,034317216
2.4 ADAPTIRANA MLIJENA FORMULA
Kod novoroeneta koje e se hraniti boicom za prvi obrok se daje
sterilna voda, kako bi se ispitao refleks sisanja i gutanja, jer
voda nee tetiti djetetu sa poremeajem hranjenja. Iako mlijene
formule po sastavu nisu identine sa majinim mlijekom, tako su
koncipirane da mogu da zadovolje nutritivne potrebe u ovom uzrastu.
Inae se koriste kao zamjena, ili kao dopuna za majino mlijeko
(odnosno kad majke ne doje, ili nemaju dovoljno mlijeka).
Indikacije za koritenje formule: zamjena za majino mlijeko kada
bebanije u stanju da sisa dopuna dojenju bebama koje ne napreduju
adekvatno u tjelesnoj teini
Medicinske kontraindikacije za dojenje: infekcije majke
uzrokovane mikroorganizmima koji prelaze u mlijeko uroeni
metaboliki poremeaji kod bebe, ili drugi razlozi koji prouzrokuju
osjetljivost na komponente majinog mlijeka majina izloenost
lijekovima koji se izluuju mlijekom, a koji su tetni za bebu
Postoji puno vrsta adaptiranog mlijeka. Oni su najese grupisani
u vise linija proizvoda namijenjenih razliitim dobnim skupinama.
Ujedno je svaka linija maksimalno prilagoena djetetovom probavnom
sistemu koji jo nije potpuno razvijen i neodgovarajue adaptirano
mlijeko moglo bi prouzroiti zatvor, dijareju ili greve.
Mlijena formula dijeli se na: prvo mlijeko koristi se u prehrani
novoroenadi do estog mjeseca, a kasnije se moe nastaviti hraniti
prvim mlijekom ili se bebi daje obogaena mlijena formula, koja
sadri vee koliine eljeza, vitamina i minerala prijelazno zamjensko
mlijeko od 6 do 12 mjeseci, i to je mlijena formula oznaena brojem
2. Razlikuje se od poetne po veoj koliini bjelanevina (30% vie),
koja je i dalje smanjena u odnosu na kravlje mlijeko. I ova formula
je obogaena mineralima, vitaminima i oligoelementima.
Smjernice za proizvodnju zamjenskog mlijeka za dojenad temelje
se na tome kako da mlijena formula bude to blie sastavu majinoga
mlijeka. Evropska komisija za hranu dala je smjernice za
proizvodnju zamjenskog mlijeka. One se prije svega odnose na
koliinu bjelanevina koja ne smije biti vea od 1,4 g/100 ml, a
sveukupna energetska vrijednost 65 kcal/100 ml. Najbolja su
zamjenska mlijeka koja sadre 1,2 do 1,4 g bjelanevina/100 ml
mlijeka. Sadraj bjelanevina odnosi se na poetno mlijeko, a nakon 6
mjeseci sadraj bjelanevina moe biti neto vei.
Postoje dva osnovna tipa formule: na bazi kravljeg mlijeka na
bazi soje
Kod formule proizvedene od kravljeg mlijeka su modifikovane
masti, ugljeni hidrati i nivo preoteina. Dodati su vitamini i
minerali kako bi bila hranljivija i svarljivija.
Formula na bazi soje koristi sojine proteine umjesto onih iz
kravljeg mlijeka i preporuuje se bebama kod kojih postoji
intolerancija laktoze ( nepodnoenje mlijenog eera) ili alergija na
granu. Raspored dnevnih obroka dojenadi na adaptiranom mlijeku: na
roenju: 8-10 obroka po 60-120 ml II i III mjesec: 5-6 obroka po
120-180 ml IV -VI mjesec: 5-6 obroka po 150-180 ml VII-IX mjesec:
4-5 obroka po 180-200 ml X-XII mjesec: 3-4 obroka po 200-240 ml
Prema nainu pripreme adaptirana mlijeka se mogu podijeliti na
tri vrste:1. Spremno za mijeanje ( najvie rasprostranjeno na tritu.
Prodaje se u prahu odnosno kao koncentrovana tenost, i treba da se
rastvori u obinoj ili sterilisanoj vodi. )2. Spremno za sipanje (
prodaje se u konzervama razliite veliine. Konzerva se otvori naspe
u sterilnu boicu i tako ponudi bebi.)3. Spremno za upotrebu
(prodaje se spakovano u boicu i spremno za upotrebu. Koliina ve
pripremljenog mlijeka u boici je 125 ml, odnosno 250 ml. Na flaicu
se stavi sterilisana cucla i beba me da pije)
Adaptirano mlijeko se priprema sa kupljenom vodom za bebe ili
prokuhanom vodom iz esme, to je manje preporuljivo. Prije nego se
umijea adaptirano mlijeko u prahu, prokuhana voda treba da se
ohladi na barem 50C kako se ne bi unitili vrijedni sastojci.
Idealna temperatura za hranjenje je oko 37 C. Adaptirano mlijeko se
uvijek mora pripremati svjee, odnosno neposredno prije hranjenja.
Veoma je bitna sterilizacija boice, danas postoje adekvatni
sterilizatori, a mogue je i jednostavno prokuhati boicu. 2.4.1
RIZICI I NEDOSTACI PREHRANE MLIJENOM FORMULOM
a) Rizici za dijete Poveani rizik od vie vrsta zaraznih bolesti,
uglavnom infekcija probavnog i dinog sistema kao i infekcija uha,
mokranog sistema i drugih infekcija Poveani rizik od
neuhranjenosti, ukljuujui proteinsko-energetsku neuhranjenost
Poveani rizik od smrtnosti dojenadi u siromasnijim zemljama Poveani
rizik od hospitalizacije Slabiji rezultati kod razvoja mozga i
testova pokazatelja kognitivnog razvoja
b) Rizici za majku Sporiji povratak na predtrudniku teinu
Poveani rizik za rak dojke i jajnika Poveani rizik za osteoporozu i
lom kuka nakon menopauzec) Drugi nedostaci prehrane mlijenom
formulom za ene, porodice i zajednice Poveanje troka za kupovinu
mlijene formule Trokovi kupovine boica, dude, vode i
sterilizacijskih proizvoda i opreme
Slika br.4- Adaptirana mlijena formula
3. ISHRANA DJECE OD 6 DO 12 MJESECI
U dobi od est mjeseci energetska vrijednost nutrijenata u
majinom mlijeku ili mlijenoj formuli vie nije dovoljna da zadovolji
sve potrebe dojeneta za njegov uredan rast i razvoj. Potrebno je
dojenetu obogatiti ishranu pa se uvodi dohrana. Poetak dohrane ne
znai prestanak dojenja kao ni zamjenu majinog mlijeka ili mlijene
formule nemlijenom hranom. Dohrana je dodavanje neke druge hrane
majinom mlijeku ili mlijenoj formuli. Naravno beba nastavlja dojiti
tokom prve godine, pa i nakon toga. Ne postoji gornja granica
trajanja dojenja te nema dokaza o tetnosti produenja dojenja do
tree godine ivota ili due na psiholoke ili razvojne procese
djeteta(1). U prvoj godini bebe rastu bre nego kasnije. U dobi od
etiri do est mjeseci udvostrue svoju poroajnu teinu, a do prve
godine je utrostrue. Za djecu od est do 23 mjeseca se smatra da su
hranjena na pravilan nain u skladu sa uzrastom ako uz dojenje
dobijaju dopunsku, vrstu, poluvrstu ili meku/kaastu hranu(2). 3.1.
UVOENJE DOHRANE
Kod uvoenja dohrane treba povesti rauna o odreenim smjernicama i
potovati odreena pravila: Obavezno pranje ruku prije pripreme
namirnica, kao i prije hranjenja djeteta Pribor za jelo je plastina
kaika za bebe, plastina tacna, zdjelica i plastina aa za bebe iz
koje e lake piti. Ovo posue nije potrebno sterilizovati nego ga
treba dobro oprati i osuiti. Namirnice treba da budu svjee,
kontrolisanog porijekla i kvalitete Nove namirnice uvoditi jednu po
jednu u poetku u obliku kaa i miksanih pripravaka Nikada ne uvoditi
dvije ili vie namirnica prvi put zajedno zbog mogunosti
intolerancije Djetetu se ne smije staviti previe hrane u usta Ne
smije se koristiti smrznuta hrana u ishrani dojeneta Kaice se
pripremaju bez dodatka soli, eera i zaina Ne hraniti dijete u leeem
poloaju
3.1.1 KOJOM HRANOM ZAPOETI DOHRANU?
Obino se zapoinje sa niskoalergenom hranom-vonim sokovima, vonim
kaama, itnim kaama i povrtnim kaama. Ova hrana je po svom ukusu
slina slatkastom ukusu majinog mlijeka i mlijene formule pa e beba
lake prihvatiti ovakve prve obroke (3). Nakon privikavanja treba
ponuditi kae od povra. U sedmom mjesecu uvodi se meso i to prvo
bijelo meso (piletina, puretina), zatim mlada teletina, kao supe
ili kae sa povrem, a potom kao usitnjeno meso. Od navrenog osmog
mjeseca uvodi se bijela riba bez kosti, dinstana ili kuhana, a iza
desetog mjeseca junetina. umance, iskljuivo tvrdo kuhano, se uvodi
sa navrenih osam mjeseci, a bjelance nakon godinu dana. Ulje se
uvodi od osmog mjeseca ( maslinovo, suncokretovo), blago soljenje
treba zapoeti u jedanaestom mjesecu(4). Zbog mogue pojave
alergijskih reakcija u prvoj godini ivota ne treba davati:
jagodiasto voe (jagoda, malina, kupina), citrusno voe (kivi,
narana, limun, mandarina), kotunjavo voe (orah,badem, kikiriki,
ljenjak), okoladu, eurokrem, med, kvasac, koljke, bjelance jajeta i
hranu sa konzervansima. 3.1.1.1 VRSTE NAMIRNICA
VOE
Voe je vrijedan izvor vitamina, mineralnih soli i
ugljikohidrata. Posebno je vaan vitamin C koji poboljava
iskoristljivost druge hrane, posebno eljeza. U ishrani se priprema
na vie naina ( voni sokovi, vone kae, kompoti, peeno voe, rendano
voe). Voni sokovi su ugodnog ukusa i dobro djeluju na tonus
crijeva. To su sokovi prirodno cijeenog voa: jabuke, kruke i drugog
necitrusnog voa. U poetku se daje razrijeen i to 2-3 kaikice, a
nakon to ga dijete prihvati poveava se koliina. Sokovima se ne
dodaje eer. Sokove koristiti odmah nakon pripreme jer na zraku
vitamini oksidiraju i gube blagotvorne osobine. Vone kaice se mogu
dati kao meuobrok, a kasnije dodatkom raskuhane rie, riinih i
kukuruznih pahuljica mogu zamijeniti itav mlijeni obrok. U osmom
mjesecu moe sitno ribano, a u jedanaestom mjesecu daje se voe u
svjeem obliku.
Slika br.5 Voni sokovi i kaeITARICE I PROIZVODI OD
ITARICAMlijeno itne kaice mogu biti prijelazni obroci. itarice i
proizvodi od itarica sadre kompleksne ugljikohidrate koji bi
trebali da osiguraju najmanje 50% ukupnog energetskog unosa (5). U
poetku se koriste itatarice bez glutena na bazi kukuruza i rie.
Nakon sedmog mjeseca mogu se dati neki proizvodi od itarica koje
sadre gluten (griz, pahuljice, keks). POVREObino se poinje sa lako
probavljivim povrem: mrkva, krompir, tikvica, blitva, karfiol.
Povre se opere, kuha na vodi ili pari bez soli i eera te propasira
ili izmiksa. U osmom mjesecu se moe dodati kuhani krompir. Nakon
navrenog desetog mjeseca mogu se koristiti kupus, kelj i prokulice.
Od navrenih jedanaest mjeseci dodaju se mahunarke: grah, graak, lea
i mahune (4). MESOMeso je izvor esencijalnih aminokiselina,
vitamina i minerala. Meso se uvodi sa sedam mjeseci. Daje se kao
mesna supa sa povrem, tjesteninom ili itaricama kao miksana i
pasirana hrana, a kasnije kao usitnjeno meso. Od navrenog osmog
mjeseca moe se koristiti teletina i janjetina. Iznutrice sadre
veliku koliinu eljeza i mogu se koristiti od devetog mjeseca.
Govedina i svinjetina se ne preporuuju prije navrene godine dana.
Ne preporuuju se suhomesnati proizvodi, patete i hrenovke. Od
navrenog osmog mjeseca uvodi se bijela riba bez kosti, kuhana ili
dinstana, a poslije plava riba. MLIJEKO I MLIJENI PROIZVODISvjetska
zdravstvena organizacija (WHO) ne preporuuje kravlje mlijeko u
ishrani do navrene prve godine. Djeca doje ili piju mlijenu formule
odgovarajue za dob. Mlijeko je bogat izvor kalcija i mora biti
zastupljen u jelovniku djeteta. Mlijeni proizvodi jogurt i sir zbog
svoje kremaste konzistencije se obino sviaju dojenetu. Jogurt je
dobar tokom dohrane kada se dijete navikava na nove okuse, a moe se
ponuditi i kao meuobrok. Moe mu se dodati voe. Od navrenog desetog
mjeseca u jelovnik se mogu uvesti svjei sir, vrhnje i fermentirani
mlijeni napitci.JAJANakon navrenog osmog mjeseca ponuditi tvrdo
kuhan umanjak prvo malo, pa postepeno poveavati koliinu. Bjelanjak
treba ponuditi nakon prve godine. ZAINIBlago dosoljavanje je
dozvoljeno u jedanaestom mjesecu, ali ne treba davati biber,
papriku, senf, hren a ni sire. Perun i celer se mogu dati u obliku
aja ili u supama i varivima. Kim se moe dati ve u prvim mjesecima
ivota u supama ili aju, dobar je za probavu i odstranjenje plinova.
ULJESuncokretovo, maslinovo ili ulje od kukuruznih klica se uvodi u
osmom mjesecu. Moe i malo maslaca dok se margarin ne preporuuje.
AJMoe se davati povremeno kao napitak, svjee kuhan od ipka, komoraa
ili kamilice. MEDMed moe sadravati spore Clostridium botulinum, a s
obzirom da GIT ne sadri dovoljno kiseline koja bi unitila spore, ne
treba davati med dojenetu koje nije doseglo ivotnu dob od jedne
godine. VODAMajino mlijeko sadri ak 88% vode, tako da u prvih est
mjeseci zadovoljava sve potrebe za tenou, pa u prvim mjesecima nema
potrebe da se bebi daju dodatne koliine vode, osim ako pedijatar ne
kae drugaije. Dnevne potrebe za vodom kod novoroeneta su 60 ml/ kg
dnevno, a za dojene od 100-150 ml/kg. Uestalost konzumiranja
pojedinih grupa namirnica:Mlijeko i mlijeni proizvodi svaki
danMeso, perad, jaja, mahunarke svaki danRiba jednom
sedminoHljeb,itarice,krompir svaki danVoe svaki danPovre svaki
danVoda, aj svaki dan
Tabela 4: Gustoa hrane za razliitu dob i stepene
razvojaDob(mjeseci)Refleksi /spretnostiGustoa hrane
0-6-sisanje i gutanje-tekua
4-7-pojava ranog vakanja-poveana snaga sisanja-pomak refleksa
davljenja iz sredine jezika prema stranjoj treini
jezika-tekua-zgnjeene namirnice (iznimno kada djetetove
individualne potrebe zahtijevaju dodatak dopunske prehrane)
7-12-pranjenje lice usnama-grizenje i vakanje-boni pokreti
jezika-pomicanje hrane prema zubima-zgnjeene namirnice-sitno
narezane namirnice koje se dopunjuju vrstom hranom-postupan
prijelaz na pet obroka
12-24-kruni pokreti vakanja-stabilnost eljusti-postupan prijelaz
na vrstu hranu
(Standardne preporuke za Evropsku uniju, 2008) (6)
4. PROBAVNE TEGOBE DOJENADI
Najee probavne tegove su vraanje hrane, kolike i zatvor
(opstipacija). Kod nabrojanih tegoba nije rije o bolesnom djetetu,
nego su tegobe esto posljedica nedovoljno razvijenog probavnog
sistema.
4.1 VRAANJE HRANE ILI REGURGITACIJA
Vraanje hrane ili regurgitacija esta je tegoba dojenadi u prvoj
godini ivota koja se oituje kao nehotino vraanje majinog mlijeka
ili mlijene hrane iz eluca u jednjak. Obino se javlja odmah ili
ubrzo nakon obroka, a rjee za vrijeme spavanja. Vraanje hrane
uzrokuje nedovoljno razvijen sfinkter na donjem dijelu jednjaka. To
je mii izmeu eluca i jednjaka ija je zadaa sprijeiti da sadraj iz
eluca krene pogrenim smjerom. Kod jednostavnog vraanja hrane
dovoljna je prilagoena prehrana. Strunjaci udruge ESPGHAN (
Europska udruga pedijatara, gastroenterologa, hepatologa i
nutricionista) preporuuje da se dojenadi koju mui vraanje hrane
daje zgusnuta hrana(7).4.2 KOLIKE
Pod terminom kolike podrazumijeva se kompleks uestalog,
iznenadnog javljanja bolova i jakog neutjenog plaa u inae zdravog
dojeneta, obino u kasnim poslijepodnevnim i veernjim satima,
svakodnevno, tokom nekoliko sedmica, izmeu 3.sedmice i 3 mjeseca
ivota(8). Uzrok kolikama do danas nije poznat. Bolovi u stomaku,
posebno u veernjim satima su posljedica djelovanja vie faktora:
nezrelost crijeva, poveana koliina zraka, potreba za bliskim
kontaktom i pojava intolerancije na mlijeko. Postoji niz postupaka
kojima se pokuavaju ublaiti grevi. Posebna se panja poklanja
tehnici hranjenja, s ciljem da dijete proguta to manje zraka, a ako
ga je progutalo da ga to prije izbaci. Zatim masaa stomaka, topla
kupka. Mogue je dati i neki sirup na prirodnoj bazi koji se pokazao
kao uinkoviti, a za primjenu i vrlo jednostavno rjeenje. Postoje
brojni preparati u obliku granula koji se pomijeaju sa prokuhanom
vodom ili posebnom vodom za bebe. Glavni im je sastojak komora,
metvica i drugi slini sastojci. Treba izbjegavati dodatak eera koji
fermentira u crijevima djelovanjem bakterija te nastaju gasovi i
stanje se pogorava.4.3 OPSTIPACIJA (ZATVOR)
Opstipacija oznaava neredovito pranjenje crijev kod dojenadi
(manje od 2 puta u toku sedmice). Stolica je tvrda, izluivanje
stolice rjee, oteano, moe ak biti i bolno, na povrini stolice moe
se pojaviti krv. Ne postoje stroga pravila koja odreuju normalan
broj stolica dnevno. U veini sluajeva opstipacija dojenadi nije
uzrokovana boleu ve prehrambenim navikama. Izgled i broj stolica
razlikuje se kod dojenih beba, onih na mlijenoj formuli i beba na
dohrani. MAJINO MLIJEKOBebe koje su na majinom mlijeku vrlo rijetko
pate od zatvora. Velika veina beba prazni se tokom svakog podoja,
dok ostale bebe rjee imaju stolicu, posebno kada se hranjenje
majinim mlijekom dugo provodi bez dohrane. MLIJENA FORMULABeba koja
se hrani prilagoenim mlijekom moe katkad patiti od zatvora jer je
ovo mlijeko tee probavljivo od majina. Ako formula izazove zatvor,
roditelji je mogu zamijeniti prema savjetu pedijatra. Katkad bebama
vie odgovara formula na bazi soje.DOHRANAUnoenje novih namirnica u
bebinu prehranu promijeniti e uestaost pranjenja crijeva, ali i
izgled i teksturu stoluce. Nije nikakvo iznenaenje ako beba u tom
razdoblju razvije opstipaciju jer crijevima treba vremena da se
naviknu na novi sastav hranjivih supstanci. MAJINA
PREHRANAOpstipacija kod bebe na majinom mlijeku moe biti uzrokovana
majinom prehranom.DEHIDRACIJAMajinim mlijekom i mlijenom formulom
beba dobiva dovoljno tenosti. Meutim kada bebina prehran postane
raznovrsnija, organizmu je potrebno vie tenosti. Ne dobiva li je
dovoljno, doi e do dehidracije te e probavni sistem upijati vie
tenosti iz hrane i pia koje beba unosi, ali i iz otpada u njenim
crijevima. Rezultat je tvrda, dehidrirana stolica. FUNKCIONALNA
OPSTIPACIJABeba koja se prvi put susrela sa potekoom izbacivanja
tvrde stolice, zapamtila je taj dogaaj kao bolno i strano iskustvo.
Da bi izbjegla bol, beba podsvjesno zaustavlja stolicu, to moe
dovesti do opstipacije.ZDRAVSTVENA STANJA ILI BOLESTIIako nije
uobiajeno opstipaciju moe izazvati pritajeno zdravstveno stanje kao
to je hipotiroidizam, odreeni metaboliki poremeaji, neke alergije
na hranu i botulizam(9).
5. ZAKLJUAK
Tijekom cijele prve godine ivota mlijeko je glavna hrana
dojeneta. U prvih 4-6 mjeseci dojene iz mlijeka dobiva svu potrebnu
energiju i sve prehrambene tvari potrebne za rast i razvoj.Nakon 5.
ili 6. mjeseca potrebno je dojenetu prehranu obogatiti i drugim
vrstama hrane; postupnim uvoenjem voa, povra, mesa i itarica.U
izboru mlijeka za prehranu dojeneta uvijek valja prednost dati
majinom mlijeku, koje neka ostane jedino mlijeko dok je to mogue. U
sluajevima da je nemogue dojene hraniti majinim mlijekom, potrebno
je svakako koristiti prilagoeno, adaptirano kravlje mlijeko u
obliku razliitih djejih mlijeka u prahu.Majino mlijeko je sterilno
i sadri leukocite, antitijela i drugo, zadovoljava potrebe za vodom
i ionima, oligoelementima, te energetske potrebe. Majino je mlijeko
besplatno, uvijek na raspolaganju dojenadi, optimalne je
temperature i sterilno. Najee probavne tegove su vraanje hrane,
kolike i zatvor (opstipacija). Kod nabrojanih tegoba nije rije o
bolesnom djetetu, nego su tegobe esto posljedica nedovoljno
razvijenog probavnog sistema.
6. LITERATURA
1) APA, Breastfeeding and the Use of Human milk Pediatrics,
2005; 496-5062) World Health Organization, Guiding principles for
the complementary feedingf of the breastfed child, 20033) Vlada
Republike Srpske, Smjernice za ishranu dojenadi i djece predkolskog
i kolskog uzrasta, Banja Luka, Vlada Republike Srpske, 20124)
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo
zdravstva, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Smjernice za
zdravu ishranu djece predkolskog i kolskog uzrasta, Sarajevo,
20125) Vlada Republike Srpske, Smjernice za ishranu dojenadi i
djece predkolskog i kolskog uzrasta, Banja Luka, Vlada Republike
Srpske, 20126)
http://www.husd.hr/savjetnice/smjernice/7-prehrana-dojenceta-i-malog-djeteta-standardne-preporuke-za-eu
pristupljeno 15 maja 20147)
http://www.novalac.net/hr/tegobe-dojencadi/probavne-tegobe-dojencadi/vracanje-hrane/
pristupljeno 22 maja 20148)
http://www.bebe-nestle.hr/dojenacke-kolike-kako-pomoci-bebi/v/1052#.U30upPl_t9U
pristupljeno 15 maja 20149)
http://www.roditelji.hr/beba/zdravlje-i-prehrana/2194-opstipacija-kod-beba/
pristupljeno 15 maja 201410) World Health Organization, Infant and
young child feeding, France, World Health Organization 2009
1
18
