i Mediteranska prehrana skripta

IV Gimnazija Marko MarulićUlaganje u budućnost

Europska unija

Nutricionizami Mediteranska prehrana

skripta

MKMGmoderne kompetencije za modernu gimnaziju

www.moderna-gimnazija.eu

Fond: Europski socijalni fondOperativni program: Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013.Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva)Nadležno tijelo: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaPodručje: obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

INFO O PROJEKTU

Naziv projekta: Moderne kompetencije za modernu gimnazijuNaziv poziva za Promocija kvalitete i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja na dostavu projektnih srednjoškolskoj razini prijedloga: Broj ugovora HR.3.1.20 – 0027

OPĆI PODACI O NOSITELJU PROJEKTA

Naziv prijavitelja IV. gimnazija "Marko Marulić"OIB 79378469023Adresa Zagrebačka 2, Split, www.gimnazija-cetvrta-mmarulic-st.skole.hr

ODGOVORNA OSOBA NOSITELJA PROJEKTA

Ime i prezime Ninočka Knežević, prof.Kontakt telefon +385 21 348 380Kontakt mail [email protected]

PROJEKTNI PARTNERI Naziv pravne osobe OIB Mjesto Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet 20858497843 Split Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 02879747067 SplitSveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za stručne studije 29845096215 Split

Autori: Maja Antolić, prof. Višnja Banić, prof., Mirjana Boban, prof. Ninočka Knežević, prof., Ojdana Barčot, prof., Ivana Vuletić, prof., Marina Podrug, prof., Gorjana Karaman, prof., Mercedes Knežević, prof. Maša Raljević, prof.

Izrada skripte “Nutricionizam i Mediteranska prehrana” fakultativniog predmeta: Nutricionizam i Mediteranska prehrana financirana je sredstvima projekta „Moderne kompetencije za modernu gimnaziju“ dodijeljenih iz Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013., iz Europskog socijalnog fonda i odražava stavove autora

Nutricionizami mediteranska prehrana


1

UVOD

Svrha učenja i poučavanja predmeta

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) za očuvanje optimalnog zdravlja, potrebno je postići dinamičnu ravnotežu zičkog, emocionalnog, socijalnog, duhovnog i intelektualnog zdravlja. Nutricionizam je primijenjena prirodna znanost o hrani i njezinom djelovanju na ljudski organizam. Znanost o hrani predstavlja vrlo kompleksno, interdisciplinarno područje koje obuhvaća sljedeća područja: područje kemije hrane (nutritivne i ne-nutritivne komponente hrane); problematiku procesa probave hrane pri čemu je važna ziologija i anatomija čovjeka; područje sigurnosti hrane u kojem su važna znanja iz područja toksikologije i mikrobiologije hrane; područje načina čuvanja i pripreme hrane koje se dotiče prehrambene tehnologije; te područje utjecaja načina prehrane na zdravlje pojedinca kao i sastavljanje različitih režima prehrane s obzirom na pojedine bolesti ili s obzirom na ciljne skupine (trudnice, djeca, sportaši, starije osobe).

Edukacija učenika u području nutricionizma od vitalnog je značaja za njihovo psihozičko zdravlje, ali i za razvitak društva u cjelini jer se prevencijom direktno smanjuju troškovi liječenja i održava se broj radno sposobnih ljudi. Kroz Mediteransku prehranu kao tzv. zlatni standard prehrane proučava se kako pojedine skupine namirnica utječu na zdravlje i dugovječnost čovjeka te usporavaju razvoj bolesti koje su posljedica procesa starenja, odnosno upoznat će njene uloge u očuvanju zdravlja

Cilj ovog fakultativnog programa je osposobiti učenike da usporede čimbenike koji utječu na odabir hrane, deniraju načine iskorištavanja pojedinih komponenti hrane, analiziraju prehrambene vrijednosti hrane, razlikuju vrste makronutrijenta i mikronutrijenta u hrani kao i njihovu učestalost u kompletnom obroku i ulogu u organizmu; povezuju dostupne znanstveno utemeljene informacije o prehrambenim namirnicama te ih motivirati na donošenje odluka koje će im poboljšati zdravlje i spriječiti bolesti , odnosno potaknuti ih da preuzmu odgovornost za svoje zdravlje i razviju interes za korištenje prirodnih pripravaka u očuvanju i unapređenju zdravlja. Naglasak se stavlja na stjecanje znanja o povezanosti nepravilnih prehrambenih navika (preobilan unos energije i hranjivih tvari, nepravilan unos hranjivih tvari, nedostatan unos energije i hranjivih tvari) i pojave različitih kroničnih nezaraznih bolesti te upoznavanje s namirnicama i načinom prehrane koje mogu preventivno djelovati na spomenute bolesti. Učenici će stječi osnovne vještine procjenjivanja stanja uhranjenosti i izraditi osobni jelovnik sukladno s zološkim potrebama te izračunati dnevni kalorijski unos.

Od velike je važnosti osposobiti učenike da na osnovu analiziranja znanstvene medicinske literature i znanstveno utemeljenih informacija razlikuju reklamne materijale zasnovane na neutemeljenim zdravstvenim tvrdnjama i neprovjerenim teorijama, a koja nisu provjerena niti jednom kliničkom studijom u svrhu očuvanja zdravlja i liječenja bolesti, a koja su često dostupna na internetu i drugim popularnim medijima.


2

Obuhvaćeni sadržaji učenike će potaknuti na promišljanje o čovjekovoj povezanosti s prirodom, utjecaju koji prehrana ima na čovjeka, rizicima, prednostima i mogućnostima. Učenici bi trebali u današnjem užurbanom stilu življenja i usvojenim nezdravim prehrambenim navikama, promijeniti način života te postići višu razinu znanja o pravilnoj prehrani, osobnoj higijeni, tjelesnoj aktivnosti i mentalnom zdravlju. Dostupna brza i nekvalitetna hrana, zbog unošenja „praznih kalorija“ koje daju sitost ali ne i nutrijente potrebne za zdravi život, razvija epidemiju pretilosti i sklonost ka različitim oboljenjima, a tome je uveliko pridonio i sjedilački način života i rada.

Edukacija učenika u području nutricionizma od vitalnog je značaja za njihov osobni razvoj, ali i razvoj cijele države, jer problemi vezani uz prehranu iako različiti, gotovo podjednako su svugdje prisutni .

KONCEPTI U ORGANIZACIJI NASTAVNOGA FAKULTATIVNOG PREDMETA NUTRICIONIZAM I MEDITERANSKA PREHRANA:

U kurikulumu nastavnoga predmeta Nutricionizam i Mediteranska prehrana denirana su 3 kon-cepta koje proizlaze iz konceptualnog okvira prirodoslovnog područja nacionalnog kurikuluma:

1. Procesi i međuovisnosti u prehrani i zdravlju; 2. Oblici rada i korištenje laboratorijskih alata;3. Prirodoznanstveni pristup.

Svaki od navedenih makrokoncepata povezan je s više različitih koncepata međupredmetnih tema Zdravlje, Održivi razvoj, Učiti kako učiti, Građanski odgoj i obrazovanje, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj te koji doprinose razvoju prirodoznanstvene pismenosti.


3

1) PROCESI I MEĐUOVISNOSTI U PREHRANI I ZDRAVLJU

Cilj je ovoga područja staviti u međusoban odnos prehranu i zdravlje. Ova domena obuhvaća nastavne sadržaje koji se odnose na održavanje procese prehrane i prevencije bolesti u ljudskom tijelu, te se fokusira na međuovisnosti između utjecaja komponenti hrane na aktivnost gena u organizmu čovjeka. Očuvanje zdravlja kroz zdravu prehranu omogućava prirodan slijed razvoja pojedinca koji uključuje radnu sposobnost, dugovječnost i odgađanje simptoma starenja, reproduktivnu funkciju što sve zajedno podrazumijeva temeljne točke razvoja pojedinca i društva u cjelini, te cjelokupne civilizacije. Održivi razvoj teži očuvanju postojećeg obrasca dinamičke ravnoteže ljudskog organizma u prirodi što zahtijeva promišljeno i inovativno djelovanje u zaštiti prirode, ali i u zdravom načinu prehrane uz razvoj prihvatljive tehnologije i racionalne potrošnje. Obuhvaćeni sadržaji će učenika potaknuti na promišljanje o čovjekovoj povezanosti s okolišem, opasnosti od nepromišljenog djelovanja čovjeka njegove odgovornosti u održavanju zdravlja.

2.) OBLICI RADA I KORIŠTENJE LABORATORIJSKIH ALATA

Sadržaji ove domene omogućavaju stjecanje teorijskih i praktičnih vještina potrebnih za sigurno i precizno izvođenje laboratorijskih vježbi. Vještine se stječu kroz upoznavanje laboratorijskog pribora, pravila ponašanja i mjera sigurnosti tijekom eksperimenta; upoznavanje i primjenu temeljnih načela i značajki znanstvenih istraživanja te donošenje zaključaka na temelju rezultata objektivnog mjerenja.

3.) PRIRODOZNANSTVENI PRISTUP

Prirodoznanstveni pristup se temelji na načelima i pravilima znanstvenog istraživanja. Postojeća znanja koja su već vericirana kroz teorijska i eksperimentalna istraživanja propituju se utvrđenim znanstvenim metodologijama. Istim tim metodologijama se novopostavljena pitanja provjeravaju, a znanstveno utemeljenim metodama zaključivanja dolazi do novih spoznaja. Planiranje učenja i razumijevanje se provodi kroz opažanje, postavljanje istraživačkih pitanja, analizu usvojenih znanja, postavljanje eksperimentalnog okvira za dokazivanje istraživačkog pitanja, mjerenje, analiza izmjerenih podataka, kontekstualizacija i interpretacija izmjerenog kroz raspravu, te zaključivanje. Ove kompetencije su nužne i korisne u svim sferama života pri izgradnji stavova, donošenju odluka i prosudbi. Kroz ovu domene učenik će unaprijediti svoje sposobnosti opažanja, analiziranja, gračkog i tabelarnog prikazivanja dobivenih rezultata, te laboratorijske opreme.

1) PROCESI I MEĐUOVISNOSTI U PREHRANI I ZDRAVLJU

Cilj je ovoga područja staviti u međusoban odnos prehranu i zdravlje. Ova domena obuhvaća nastavne sadržaje koji se odnose na održavanje procese prehrane i prevencije bolesti u ljudskom tijelu, te se fokusira na međuovisnosti između utjecaja komponenti hrane na aktivnost gena u organizmu čovjeka. Očuvanje zdravlja kroz zdravu prehranu omogućava prirodan slijed razvoja pojedinca koji uključuje radnu sposobnost, dugovječnost i odgađanje simptoma starenja, reproduktivnu funkciju što sve zajedno podrazumijeva temeljne točke razvoja pojedinca i društva u cjelini, te cjelokupne civilizacije. Održivi razvoj teži očuvanju postojećeg obrasca dinamičke ravnoteže ljudskog organizma u prirodi što zahtijeva promišljeno i inovativno djelovanje u zaštiti prirode, ali i u zdravom načinu prehrane uz razvoj prihvatljive tehnologije i racionalne potrošnje. Obuhvaćeni sadržaji će učenika potaknuti na promišljanje o čovjekovoj povezanosti s okolišem, opasnosti od nepromišljenog djelovanja čovjeka njegove odgovornosti u održavanju zdravlja.

2.) OBLICI RADA I KORIŠTENJE LABORATORIJSKIH ALATA

Sadržaji ove domene omogućavaju stjecanje teorijskih i praktičnih vještina potrebnih za sigurno i precizno izvođenje laboratorijskih vježbi. Vještine se stječu kroz upoznavanje laboratorijskog pribora, pravila ponašanja i mjera sigurnosti tijekom eksperimenta; upoznavanje i primjenu temeljnih načela i značajki znanstvenih istraživanja te donošenje zaključaka na temelju rezultata objektivnog mjerenja.

3.) PRIRODOZNANSTVENI PRISTUP

Prirodoznanstveni pristup se temelji na načelima i pravilima znanstvenog istraživanja. Postojeća znanja koja su već vericirana kroz teorijska i eksperimentalna istraživanja propituju se utvrđenim znanstvenim metodologijama. Istim tim metodologijama se novopostavljena pitanja provjeravaju, a znanstveno utemeljenim metodama zaključivanja dolazi do novih spoznaja. Planiranje učenja i razumijevanje se provodi kroz opažanje, postavljanje istraživačkih pitanja, analizu usvojenih znanja, postavljanje eksperimentalnog okvira za dokazivanje istraživačkog pitanja, mjerenje, analiza izmjerenih podataka, kontekstualizacija i interpretacija izmjerenog kroz raspravu, te zaključivanje. Ove kompetencije su nužne i korisne u svim sferama života pri izgradnji stavova, donošenju odluka i prosudbi. Kroz ovu domene učenik će unaprijediti svoje sposobnosti opažanja, analiziranja, gračkog i tabelarnog prikazivanja dobivenih rezultata, te laboratorijske opreme.


4

1.Nutritivne vrijednosti

Pravilna prehrana podrazumijeva uravnotežen unos energije i hranjivih tvari koje se dijele u skupinu makronutrijenata i mikronutrijenata. Makronutrijenti osiguravaju dostatan unos energije, ali i tvari koje su neophodne za izgradnju, funkcioniranje i obnavljanje organizma. Mikronutrijenti su različiti spojevi koji su, također, neophodni za izgradnju i funkcioniranje organizma, ali se, za razliku od makronutrijenata, u tijelo unose u vrlo malim količinama te ne predstavljaju izvor energije.

1.1. Makronutrijenti (bjelančevine, ugljikohidrati i vlakna, masti)

Tablica 1.1. Osnovne skupine makronutrijenata i njihova uloga u organizmu

Izvor makronutrijenata u hrani i njihova uloga u organizmu

Ugljikohidrati Ugljikohidrati su glavna energetska hranjiva tvar i predstavljaju većinu energetskog unosa. Preporuča se odabir hrane koja je bogata škrobom i vlaknima, koja je ujedno i izvor minerala i vitamina, jer se dulje probavlja i daje bolji osjećaj sitosti. Prednost dati proizvodima od cjelovitih žitarica (kruh, kukuruzne i zobene pahuljice, müsli, žitarice u zrnu, tjestenina, brašno i dr.), kao i mahunarkama (soja, bob, grah, leća, slanutak i dr.), krumpiru, voću i korjenastom povrću.

Šećeri Izbjegavati slatkiše i druge slastice odnosno općenito proizvode s dodanim

šećerom, a umjesto njih uzimati svježe voće. Izbjegavati gazirana pića i/ili negazirana slatka pića, a preferirati svježe cijeđene sokove i biljne ili voćne čajeve bez dodanog šećera ili umjereno zaslađene medom.

Vlakna

Vlakna u pravilu nemaju iskoristive energetske vrijednosti, ali imaju cijeli niz značajnih funkcija u probavnom traktu. Vlakna usporavaju pražnjenje želuca, pospješuju probavu u tankom i debelom crijevu te sprečavaju nastanak brojnih bolesti. Najznačajnija vlakna su celuloza, hemiceluloza, pektin, lignin i inulin. Izvori vlakana su: cjelovite žitarice i proizvodi (npr. heljda, mekinje, zob, ječam itd.), mahunarke (npr. grah, grašak, bob, leća itd.), povrće (npr. blitva, mrkva, kelj, kupus itd.) i voće (npr. rogač, smokva, jabuka itd.).

Bjelančevine

Bjelančevine opskrbljuju organizam aminokiselinama koje su osnovni gradivni element stanica i nositelji su brojnih fizioloških funkcija. Bjelančevine iz životinjskog izvora imaju veću biološku vrijednost od onih iz biljnih izvora jer sadrže esencijalne aminokiseline. Preporuča se unos bjelančevina životinjskog porijekla (riba - skuša, oslić, tuna, srdele itd., mlijeko i mliječni proizvodi, sir, jaja, meso) i bjelančevina biljnog porijekla, kao što su mahunarke (soja, različite vrste leće, slanutak, bob, grah itd.) te orašasto voće (badem, lješnjak itd.). Za optimalan unos bjelančevina biljnog porijekla preporuča se kombiniranje hrane: žitarice - mahunarke (npr. riža s graškom ili lećom), žitarice - mliječni proizvodi (npr. sendvič sa sirom), mahunarke - sjemenke (popečci od slanutka sa sezamom).

Masti

Masti u prehrani značajan su izvor energije potrebne za održavanje normalnih funkcija organizma, osiguravaju esencijalne masne kiseline i pomažu apsorpciju pojedinih nutrijenata. Masti mogu biti u vidljivom obliku kao što su ulja i masti te u nevidljivom obliku kao dio hrane poput mesa ili mesnih proizvoda, te mlijeka i mliječnih proizvoda. Preporučuje se unos jestivih biljnih ulja umjesto masti životinjskog porijekla, izuzev ri- bljih ulja. Izbjegavati masti i ulja s visokim sadržajem zasićenih masnih kiselina, a birati ona bogata višestruko i jednostruko nezasićenim masnim kiselinama. Umjereno unositi hranu bogatu zasićenim masnim kiselinama (npr. majoneza, vrhnje, kobasice, paštete). Prednost dati krtom mesu. Prilikom termičke obrade hrane najbolje koristiti maslinovo ulje. Kombinirati masnoće npr. maslinovo i suncokretovo ulje ili npr. maslac i maslinovo ulje zbog ekonomičnosti.

Višestruko nezasićene masne kiseline

Nalaze se prvenstveno u biljnim uljima i orašastim plodovima te ribama. Preporuča se povećati unos Ω-3 masnih kiselina u odnosu na unos Ω-6 masnih kiselina.

Ω-3 masne kiseline

Hrana životinjskog porijekla bogata Ω-3 masnim kiselinama je plava riba (srdela, tuna, palamida i sl.) i losos. Hrana biljnog porijekla bogata Ω-3 masnim kiselinama su sjemenke lana, orašasti plodovi (orasi, bademi i lješnjaci), tofu i soja.


5

1.1.1. UGLJIKOHIDRATI

Ugljikohidrati se dijele na monosaharide, oligosaharide i polisaharide. Škrob je polisaharid, dokazujemo ga Lugolovom otopinom, koja u kontaktu sa škrobom poprima modru boju. Glukozu dokazujemo Fehlingovom otopinom, koja u kontaktu s glukozom mijenja boju od plave, preko zelene, do crvenog taloga

Kruh kao najrašireniji proizvod od žitarica, prema vrsti upotrijebljenih sastojaka i načinu izrade razvrstava se i stavlja na tržište pod nazivom: pšenični kruh, raženi kruh, kruh iz drugih krušnih žitarica, miješani kruh i kruh posebnih vrsta.

Tjestenine su proizvodi dobiveni miješanjem i oblikovanjem pšenične krupice ili namjenskog brašna s vodom bez ili s drugim dodacima poput jaja, mlijeka, povrća, mesa, prehrambenih vlakana, začina i minerala.Tjestenina sadrži najviše škroba (oko 70 %), 11-13 % bjelančevina i do 2,5 % masti. Škrob iz tjestenine polako se razgrađuje u glukozu i polako prelazi iz probave u krv te manje opterećuje probavu. Zbog prehrambenog sastava i svojih osobina tjestenine su posebno primjerene za preh-ranu sportaša i aktivnih ljudi, a većini ljudi, osobito mladima, predstavljaju omiljenu hranu.

1. NAZIV VJEŽBE: UGLJIKOHIDRATI

ZADATAK - Dokažite nazočnost škroba.

MATERIJAL I PRIBOR: različite vrste namirnica (npr. šećer, riža, sjemenke graha, gomolj krumpira, tjestenina, kruh, komadić margarina, Lugolova otopina, kapaljka, Petrijeve zdjelice.

POSTUPAK: Navedeni materijal rasporedite na poklopcu Petrijeve zdjelice, kapnitenekoliko kapi Lugolove otopine. Reakciju označite znakom minus (-) ako se boja ne promijeni, a znakom plus (+) ako se pojavi modra boja

Vrsta namirnice

reakcija

+ Lugolova otopina

+ Lugolova otopina

+ Lugolova otopina

+ Lugolova otopina

+ Lugolova otopina

+ Lugolova otopina

Tablica 1.2. Rezultati vježbe dokazivanja nazočnosti škroba


6

TJESTENINA

1. Koji ugljikohidrat sadrži tjestenina?2. Kojim pokusom bi dokazao da si u pravu?3. Koja je uloga ovog ugljikohidrata?4. Nalazi li se u svim organizmima?5. Kako se zovu monomerne jedinice koje ga grade?

VREĆICA BIJELOG ŠEĆERA

1. Kojoj vrsti ugljikohidrata pripada bijeli šećer?2. Od kojih monomera se sastoji? 3. Kojoj skupini šećera pripada s obzirom na broj molekula?4. Prikaži jednadžbom nastajanje ovog ugljikohidrata i imenuj vezu među monomerima5. Iz kojih biljaka ga možemo dobiti i koja je njegova uloga u organizmu?

a) Koja je veza prik azana na slici

a) peptidna b) glikogenska c) vodikova d) ništa nije točno

slika1.1. :Disaharid b) Spojevima pridruži odgovarajuća svojstva

1. škrob 2. laktoza 3. celuloza 4. saharoza A disaharid iz šećerne trske B sastojak mlijeka C potiče peristaltiku crijeva D sastavni dio DNA E pohranjuje se u gomolju krumpira Tablica: 1.3.upis x na točno polje F izgrađuje oklop kukaca

A B C D E F 1 2 3 4

Pitanja za ponavljanje: a. Koju smo otopinu rabili za dokazivanje škroba? b. Koja promjena dokazuje da namirnica sadrži škrob? c. Kojoj skupini ugljikohidrata pripada škrob? d. Kako se zove temeljna gradivna jedinica škroba? e. Zaokružite na slici temeljnu gradivnu jedinicu škroba (monomer). f. Kojim vezama se povezuju monomeri u polisaharidima?


7

BILJEŠKE


8

1.1.2. BJELANČEVINE

Bjelančevine su vrlo značajni organski spojevi. Čine veći dio biljnih i životinjskih tkiva. To su polim-eri sastavljeni od aminokiselina povezanih peptidnim vezama. Djelovanjem kiselina nastaje zgrušavanje (koagulacija) bjelančevina, dok visoke temperature u većini bjelančevina izazivaju koagulaciju. Peptidne veze dokazujemo biuret reakcijom pri kojoj plava boja CuSO4 prelazi u ljubičastu

2. NAZIV VJEŽBE: BJELANČEVINE

ZADATAK 1. Istražite djelovanje kiselina na bjelančevine.

MATERIJAL I PRIBOR: 2 satna stakalca, kapaljka, stakleni štapić, bjelanjak, mlijeko, razrijeđena octena kiselina (može i limunov sok)

POSTUPAK: Na jedno satno stakalce stavite malo mlijeka, a na drugo malo bjelanjka. Zatim na oba kapnite nekoliko kapi octene kiseline i promiješajte staklenim štapićem.

ZADATAK 2. Istražite djelovanje visokih temperature na bjelančevine

MATERIJAL I PRIBOR: epruveta, drvena štipaljka, plamenik, malo bjelanjka

POSTUPAK: U epruvetu stavite malo bjelanjka i zagrijte ga držeći epruvetu štipaljkom iznad plamena.

REZULTAT

REZULTAT


9

ZADATAK 3. Dokažite peptidne veze (biuret-reakcija).

Pojavljivanje crvenoljubičaste boje dokazuje postojanje peptidnih veza.

MATERIJAL I PRIBOR: vodena otopina bjelanjka, tekućina u kojoj se kuhalomeso, natrijev hidroksid (NaOH), otopina modre galice-bakrova sulfata (CuSO4), satno stakalce, kapaljka, stakleni štapić

POSTUPAK: Na satno stakalce stavite vodenu otopinu bjelanjka (bjelanjak na ½ litre vode). Kapnite istu količinu otopine NaOH i promiješajte. Kapnite 3 kapi otopine CuSO4 na različita mjesta otopine bjelanjka. Ne miješajte. Promatrajte promjenu boje. U epruvetu stavi tekućiniu u kojoj se kuhalo meso ili riba, dodajte istu količinu otopine NaOH, kapnite nekoliko kapi otopine CuSO4 i promiješajte.

REZULTAT: Plave kapi NaOH poprimit će ljubičastu boju (počevši od rubova), što je dokaz bjelančevinastog karaktera bjelanjka. Što se događa s plavom bojom u epruveti? Nacrtajte.

Slika 1.3.: satno stakalce Slika1.4.: epruveta

REZULTAT


10

1.1.3. MASTI

U prehrambenoj piramidi, masti i ulja se nalaze na njezinom vrhu što ukazuje na preporuku konzumiranja manjih količina te hrane. Dva su tipa masnoća, zasićene (uglavnom iz hrane životinjskog podrijetla) i nezasićene (uglavnom iz hrane biljnog podrijetla te ulja i ribe).Budući da masnoće osiguravaju dvostruku količinu kalorija u odnosu na ugljikohidrate, visok unos masti dovodi do pretjeranog unosa energije i povećane tjelesne mase. U dnevnoj prehrani školske djece energija koju daju masti trebala bi, ovisno o dobi, iznositi 25– 35 % cjelodnevnog energetskog unosa, pri čemu udio zasićenih masnoća ne bi smio biti veći od 10%.Prehrana bogata zasićenim masnoćama može biti uzrok povećanja kolesterola i povećanog rizika obolijevanja od koronarnih srčanih bolesti, dijabetesa i nekih tipova karcinoma.

3. NAZIV VJEŽBE: MASTI

ZADATAK 1. Istražite nazočnost masti (lipida) u odabranim namirnicama.

MATERIJAL I PRIBOR: sjemenke riže, graha, lješnjak, orah, badem

POSTUPAK: Na listić bijelog papira postavi odabranu sjemenku. Presavij listić tako da pokriješ sjemenku. Tupom stranom olovke čvrsto pritisni sjemenku između listića papira.

PITANJA:1. Koje sjemenke sadržavaju, a koje ne sadržavaju ulja ili masti? b) Po čemu si to zaključio/la?

ZADATAK 2. Istražite topljivost masti (lipida).

MATERIJAL I PRIBOR: suncokretovo ulje, voda, benzin, etanol, pipete, epruvete, stalak, stakleni štapić.

POSTUPAK: U 3 epruvete otpipetirajte jednaku količinu vode, benzina i etanola. U svaku epruvetu kapnite po nekoliko kapi ulja. Promatrajte topljivost ulja.

Pitanja za ponavljanje:1. Je li se ulje otopilo u svim otapalima?2. Kako biste denirali masti i ulja s obzirom na njihovu topljivost?


11

BILJEŠKE


12

1 .2. Mikronutrijenti (minerali i vitamini)

Vitamini i minerali imaju važnu ulogu u svakodnevnom funkcioniranju, rastu i razvoju, kao i obnavljanju organizma. Iako se radi o kemijski vrlo različitim spojevima, zajedničko im je da ih tijelo čovjeka ne može stvarati ili ih stvara u nedovoljnim količinama zbog čega se moraju unositi u tijelo kroz hranu.

Vitamini su organski spojevi raznovrsne strukture i kemijskih osobina. Dijele se u dvije osnovne skupine: vitamine topljive u vodi (vitamin C i vitamini B skupine: vitamin B1, B2, niacin, pantotenska kiselina, B6, folna kiselina, biotin i B12) te vitamine topljive u mastima (vitamini A, D, E i K).

Minerali su anorganski kemijski elementi. S obzirom na potrebne količine u organizmu, dijelimo ih na makroelemente (Na, Cl, S, K, Ca, P, Mg) i mikroelemente (Fe, J, F, Zn, Se, Cu, Mn, Cr, Mo, Co i Ni). Kalcij je najzastupljeniji mineral u našem tijelu.Tijekom rasta i razvoja djece povećane su potrebe za vitaminima i mineralima, naročito za željezom, kalcijem, cinkom i vitaminom D.

Dnevni unos i potrebne količine vitamina i minerala višestruko su manje od potrebnih količina makronutrijenata, pa se izražavaju u miligramima i mikrogramima umjesto u gramima. Međutim, iako su potrebni u vrlo malim količinama, nedovoljan unos hranom, nedovoljna apsorpcija te djelomičan ili potpuni nedostatak bilo kojeg od vitamina ili minerala nakon određenog vremena rezultirat će razvojem određenog poremećaja (npr. nedostatak vitamina D dovest će do razvoja rahitisa u dječjoj dobi, odnosno osteomalacije kod odraslih, a nedostatak željeza do anemije). Također, manjak jednog nutrijenta može promijeniti djelovanje drugog ili može uzrokovati manjak drugog npr. manjak vitamina B6 onemogućava apsorpciju Ca i potiče izlučivanje Mg iz organizma. Pojedina hrana sadrži kiseline koje stvaraju komplekse s mineralima koje organizam ne može apsorbirati pa ih izbacuje (npr. oksalna kiselina iz špinata veže kalcij koji iz tijela izlazi neiskorišten). Isto tako, prisutnost određenih spojeva pojačava iskoristivost drugih. Željezo iz hrane najbolje se iskorištava u prisutnosti vitamina C.

Optimalan unos vitamina i minerala postiže se raznolikom prehranom.

Za razliku od minerala koje uopće ne može stvarati, čovjek ima sposobnost sinteze nekih vitamina iz provitamina (npr. sinteza vitamina D iz provitamina D pomoću UV zraka), ali u količini koja ne zadovoljava ziološke potrebe pa ih je potrebno unositi i hranom. Najbolji izvori vitamina i minerala su voće, povrće te integralne žitarice i njihovi proizvodi. Za razliku od minerala, vitamini nisu stabilni na djelovanje čimbenika kao što su toplina, zrak, kiselina ili termička obrada. Stoga je potreban oprez pri pohranjivanju i termičkoj obradi hrane (npr. vitamin C nikad ne stavljati u čaj koji je vruć).Pojedini vitamini i minerali su antioksidansi (npr. vitamin C, vitamin E, selen) koji u organizmu čovjeka igraju važnu ulogu zaštite od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Denham je 1956. godine opisao slobodne radikale kao Pandorinu kutiju zla kojoj se može pripisati većina staničnih oštećenja.


13

Slobodni radikali su izrazito nestabilni, visoko reaktibilni spojevi koji se neprestano stvaraju u našem tijelu u ziološkim uvjetima, ali i pod utjecajem vanjskih okolišnih čimbenika kao što su zagađeni zrak (npr. ispušni plinovi iz automobila, tvornica i sl.), duhanski dim, alkohol, zračenja (sve vrste elektromagnetskog zračenja, uključujući i sunčeve UV zrake), različiti toksini i neki lijekovi. Velike količine slobodnih radikala nastaju i u stanju psihičkog i/ili zičkog stresa. Slobodni radikali imaju važnu ulogu u starenju, poremećaju rada imunološkog sustava i razvoju niza kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i tumore. Najviše antioksidansa koji neutraliziraju štetan učinak slobodnih radikala sadrži svježe voće i povrće.

Vitamini/ minerali

Preporučena hrana

Vitamin A* i β karoteni

Najbolji izvori su žumanjak jajeta, mrkva, marelica, žuto i tamnozeleno povrće (špinat, kelj, lišće peršina, blitva), paprika, šparoge, rajčica. Kuhanje i skladištenje ne utječe značajno na sadržaj vitamina u hrani.

Vitamin C Najbolji izvori su voće i povrće, naročito citrusno voće (limun, naranča,

mandarina, grejpfrut), kivi, trešnje, višnje i bobičasto voće, ananas, paprika, brokula, rajčice, kelj, peršin, cvjetača. Najbolje je konzumirati svježu hranu jer kuhanje i skladištenje dovodi do gubitka vitamina.

Vitamin E Najbolji izvori su ulja (posebno hladno prešana), orašasti plodovi, zeleno

lisnato povrće. Kuhanjem se ne gubi vitamin.

Folna kiselina

Najbolji izvori su zeleno lisnato povrće, krta teletina, jaja, riba, brokula, leća.

Kalcij Najbolji izvori su mlijeko i mliječni proizvodi, riba, jaja, tamno zeleno povrće (npr. špinat, blitva, brokula itd.) te kao dodatak jelima orašasti plodovi i sjemenke (sezam, mak).

Željezo**

Najbolji izvori su meso, mahunarke, tamnozeleno lisnato povrće.

Jod

Najbolji izvori su morski plodovi, morska sol, jogurt, mlijeko, jaja.

Cink Najbolji izvori su špinat, jogurt, mlijeko, janjetina, pšenične mekinje, mahunarke, sjemenke bundeve.

Tablica 1.4. Preporučena hrana koja je izvor pojedinih vitamina i minerala


14

NAZIV VJEŽBE : ODREĐIVANJE JODNOG BROJA MASLINOVOG I SUNCOKRETOVOG ULJA

SVRHA ODREĐIVANJAJodni broj je karakterističan pokazatelj za stupanj nezasićenosti masnih kiselina koje izgrađuju ulja ili masti Izračunavanje Jodnog broja (Jb) označava broj grama joda koji se adira na nezasićene masne kiseline u 100 g masti ili ulja.

Rezultat: Jb = m(J2) g x100 m(uzorka )100 g

Jb izražava u postotku onu količinu joda koju može vezati adicijom neka mast (ulje) ili masna kiselina. Nezasićene masne kiseline adiraju, ovisno o broju prisutnih dvostrukih veza, 2, 4, 6 ili više atoma halogena te nastaju halogenidi dotičnih masnih kiselina, dok zasićene kiseline ne mogu adirati halogene. Brzina adicije halogena ovisi, između ostalog, i o konstituciji nezasićenih masnih kiselina.

CH3 - (CH2 ) 7 - CH = CH - (CH2 ) 7 - COOH + JBr—› CH3 - (CH2 ) 7 - CH - CH - (CH2 ) 7 - COOH I I J Br

veći jodni broj = veći udio NMK

POSTUPAK:Uzorak otopimo u otapalu i na mast (ulje) djeluje se viškom halogena u otopini, a nakon izvršene reakcije adicije neadiranu količinu halogena ( onaj dio koji se nije adirao) odredimo jodometrijski pomoću otopine natrijevog tiosulfata (Na2S2O3). Kao otapalo služi tetraklorugljik (CCl4 ) ili triklorugljik (CHCl3) a kao sredstvo za halogeniranje smjesa otopina kalij bromata i kalij bromata (KBrO3 i KBr)Uporedno se radi i slijepa proba da se odredi ukupna količina halogena elementa. Pri određivanju jodnog broja važno je osigurati takve uvjete, da se na sve nezasićene veze adira jod, tj. da pri tome ne dođe do supstitucije. Na rezultate kod određivanja utiču: količina halogena, trajanje djelovanja halogena, osvjetljenje kao i položaj dvostrukih veza u masnim kiselinama.Izlučeni brom adira se na dvostruke veze , a suvišak broma reagira kalijevim jodidom prema jednadžbi :

Br2 + 2 J- —› J2 + 2Br- Oslobođeni jod titrira se otopinom natrijevog tiosulfata (Na2S2O3) u škrob kao indikator.

J2 + 2 Na2S2O3 —› 2 NaJ + Na2S4O6


15

Postupak: U čistu Erlenmayer tikvicu od 300 mL odvagnite približno 0.2-0.3 g ulja ili masti. Uzorak se otopii s 10-15 ml tetraklorugljika (CCl4 ) ili triklorugljika (CHCl3) ,dobro se promućka dok se ulje ili mast ne otopi. Doda se 50 cm3 kalijevog bromata , 10 cm3 kalijevog bromida i 15 cm3 10% klorovodične kiseline (HCl(aq)). Odmah zatvori tikvicu i promiješaj. Ostavi u mraku na 1h na sobnoj temperaturi. Zatim dodaj 15 cm3 10% otopine kalijevog jodida (KI). Oprezno promiješaj. Isperi stijenke tikvice s 50 cm3 vode, te ODMAH titriraj s 0,1mol/L otopinom natrijevog tiosulfata do svijetlo-žute boje joda, a zatim dodaj 2 cm3 otopine škroba i titriraj dok nestane modra boja škrob-jod kompleksa. Uporedno se radi slijepa proba na isti način, samo bez masti ili ulja.

Izračun:m(uzorka) =c(Na2S2O3) = 0,1mol/LM(I) =126,9g/molV1(Na2S2O3) =V2(Na2S2O3) =V= V1-V2

Jb = c(Na2S2O3)x V(Na2S2O3) M(I) x100 m(uzorka)

BILJEŠKE

ZADATAK 2. Istražite djelovanje visokih temperature na bjelančevine

MATERIJAL I PRIBOR: epruveta, drvena štipaljka, plamenik, malo bjelanjka

POSTUPAK: U epruvetu stavite malo bjelanjka i zagrijte ga držeći epruvetu štipaljkom iznad plamena.


16

1.2.1. Voće i povrće

Voće i povrće su dobri izvori vitamina, posebice vitamina C, B6, vitamina E, karotenoida i folata, različitih minerala (željezo, magnezij, kalcij, kalij), jednostavnih i složenih šećera (glukoze i fruktoze), pektina i drugih vlakana, voćnih kiselina i drugih sastojaka koji imaju antioksidativna svojstva te značajno smanjuju rizik za obolijevanje.Voće i povrće sadrži velike količine vode (65-95 %), lako je probavljivo, ima malu energetsku vrijednosti te je iznimno važno za dnevni unos topljivih i netopljivih vlakana. Netopljiva vlakna preveniraju opstipaciju i reguliraju probavu. Vlakna se osiguravaju kombinacijom hrane iz baze prehrambene piramide.Krumpir se s obzirom na visoki udio škroba (17-20 %) smatra prvenstveno škrobnom hranom. Sadrži manje vode u odnosu na ostalo povrće (oko 76-79 %), malo bjelančevina (2 %), ali je biološka vrijednost, zbog sastava esencijalnih aminokiselina, velika. Značajan je izvor kalija, željeza, vitamina B1 i folne kiseline. Sadrži dosta vitamina C koji se za vrijeme skladištenja i kuhanja smanjuje.

Orašasti plodovi i sjemenke sadrže veliku količinu bjelančevina (15-20 %), masti (50-60 %) te obiluju mineralima (magnezij, fosfor, cink, željezo) i vitaminima (vitamin E i vitamini B skupine).

4. NAZIV VJEŽBE: In vitro određivanje antioksidacijskog učinka biološki aktivnih molekula

UVOD

Što su slobodni radikali? Slobodni radikali su vrlo nestabilne molekule ili atomi koji u vanjskoj ljusci imaju jedan ili više nesparenih elektrona pa daju ili oduzimaju elektrone drugim molekulama što ih čini visoko reaktivnim.Antioksidansi su tvari koje štite stanice djelujući kao čistači slobodnih radikala. Time sprječavaju i popravljaju štetu koju nanose slobodni radikali. Djeluju na način da održavaju ravnotežu prooksidans/antioksidans u organizmu. OKSIDACIJSKI STRES je stanje prekomjernog stvaranja slobodnih radikala kisika, pri čemu dolazi do neravnoteže u stvaranja slobodnih radikala i mogućnosti stanice da ih razgradi. Narušavanja ravnoteže dovodi do pojave različitih bolesti.Sustav obrane organizma uvjetovan je dobrim dijelom primjerenom prehranom, (npr. vitamin E, vitamin C, beta-karoten i selen). Voće, povrće, aromatsko i začinsko bilje uglavnom su bogat izvor vitamina E, vitamina C, karotenoida. Začini poput klinčića, cimeta, kadulje, ružmarina i origana pokazuju visoka antioksidacijska svojstva, najviše zbog prisustva fenolne grupe spojeva. Premda su do sada provedene mnoge studije u cilju određivanja preporučene dnevne doze antioksidansa iz hrane, na ovom području postoje još uvijek brojna neslaganja.


17

Određivanje antioksidacijske aktivnosti biološki aktivnih molekula reakcijom Briggs-Raucher

Briggs – Rauscher reakcija složeni je sklop kemijskih reakcija prilikom kojih dolazi do promjene boje iz žute u plavu. Reakcije se odvijaju uzastopce kroz nekoliko minuta i nazivamo ih još i oscilirajućim reakcijama. Reakcijska smjesa sastoji se od 3 otopine koje pomiješane daju reakcijsku smjesu u kojoj dolazi do oscilirajućih reakcija i promjene boje iz žute u plavu.

Materijal: 30% H2O2 , KIO3, 1 M H2SO4 , MnSO4•H2O malonska kiselina, otopina škroba, destilirana voda, kuhalo, lijevak i cjedilo, pipeta, čašica, stakleni štapić

Postupak: Pripremiti sljedeće otopine:Otopina A pripremiti 100 ml 9% H2O2 na način da se 30 ml 30% H2O2 doda u 70 ml destilirane H2O.Otopina B pripremiti kiselu otopinu 0.2 M KIO3 dodavanjem 10 ml 1.0 M H2SO4 u 80 ml destilirane vode. Otopiti 4.3 g KIO3 u ovoj otopini i nadopuniti do 100 mlOtopina C pripremiti otopinu škroba na način da se otopi 0.1 g škroba u 90 ml kipuće destiliranevode. Kad se ohladi dodati 1.5 g malonske kiseline, 0.4 g MnSO4•H2O procijediti i nadopuniti do 100 ml.U čistu posudu za reakcijsku smjesu dodati 50 ml otopine A, zatim dodati 50 ml otopine B,dobro promiješati. Dodati 50 ml otopine C i pustiti da se reakcija odvija. Nakon dodatka zadnje otopine trebaju se pojaviti mjehurići. Otopina će mijenjati boju iz žute u plavu pa nazad u žutu i opet u plavu te se u potpunosti zaustaviti nakon osciliranja od 5-10 minuta.Oscilirajuće reakcije sastoje se od složenih redoks-reakcija koje mogu biti privremeno zaustavljene dodatkom dobrog antioksidansa. Oscilacije se, ovisno o vrsti i količini antioksidanata privremeno prekidaju. Vrijeme prekida oscilacijskih reakcija naziva se vremenom inhibicije (engl. Inhibition Time, IT), a izražava se u sekundama. Vrijeme potrebno da oscilirajuće reakcije ponovno krenu određuje jačinu antioksidansa - što je vrijeme duže, za antioksidans kažemo da je „jači“

Slika 1.5.Briggs Rauscher oscilirajuće reakcije


18

Slika 1.6. Upoznavanje s potrebnim materijalom za Briggs Rauscher oscilirajuće reakcije i demonstracija pokusa

BILJEŠKE


19

5. Naziv radionice: SUPERVOĆE EGZOTIČNO I DOMAĆE

Supervoće je naziv koji se odnosi na voće iznimne nutritivne i prehrambene kvalitete i okusa s velikim marketinškim potencijalom. Pojam su 2005. godine uvele prehrambena industrija iindustrija pića koje ga upotrebljavaju u reklamne svrhe.

Šumska borovnica može se pohvaliti da je prva voćna vrsta koja je okićena nazivom supervoće. Polifenolnim spojevima (skupina spojeva koja zbog svog antioksidacijskog djelovanja smanjuje rizik od mnogih kako kancerogenih tako i drugih bolesti, npr. kardiovaskularnih) bogatija je gotovo dvostruko više u odnosu na jabuku. Njezin antioksidacijski potencijal također je dvostruko veći od antioksidacijskog potencijala jabuke.

Uz borovnicu je posljednjih godina veliku pažnju privukao açai, bobice koje rastu u tropskoj klimi Amazone. Ističu se iznimno visokim antioksidacijskim učinkom (većim i od borovnice), smatra se da su dobre za rad srca, da djeluju detoksikacijski, da daju energiju itd. Na listi supervoća nalazi se i brusnica, goji, crveno grožđe, mango, manosteen, nar i pasji trn. U literaturi se mogu naći različite liste supervoća. Postoji lista doktora Paula Grossa, tzv. Berry Doctora, koja navodi dvadeset vrsta supervoća: mango, smokva, naranča, jagoda, goji, crveno grožđe, brusnica, kivi, papaja, borovnica, trešnje i višnje, malina, seaberry, guava, kupina, crni ribiz, datulje, nar, açai i suhe šljive. Vidi se da na ovoj listi ima i voća koje se za nas ne odlikuje egzotičnošću. Naše smokve, višnje, šljive, nar itd. voće je iznimnog sastava, a njegove su vrijednosti u narodu već dugo poznate.

dr. sc. Branka Levaj, PBF, iz knjige “100 (i pokoja više) crtica iz znanosti o prehrani”

ZADATAK: Odgovori na pitanja:

1. Što je supervoće?2. Je li jabuka spade u supervoće? 3.Duje trenira plivanje. Nakon napornog treninga osjeti bol u mišićima. Koje bi voće brzo pomoglo Duji?4.Koje je tvoje omiljeno supervoće?5.Kako supervoće djeluje na naše zdravlje?


20

BILJEŠKE


21

6. Naziv radionice: VODA

Voda je sastavni dio našeg tijela, čineći oko 60-75 % ukupne tjelesne mase. Udio vode u tijelu varira s obzirom na dob i spol pa se tako smanjuje sa starenjem te je veći kod muškaraca nego u žena. U vodenom mediju se odvijaju svi procesi izmjene tvari u organizmu: probava i apsorpcija hrane, prijenos hranjivih tvari i kisika prema svim stanicama u organizmu, uklanjanje štetnih tvari iz organizma te regulacija tjelesne temperature.

Da bi organizam mogao normalno funkcionirati, sadržaj vode u tijelu mora biti konstantan tj. mora postojati ravnoteža između unesene tekućine i one koja se izgubi. Vodu u organizam unosimo hranom, različitim napitcima (npr. sokovi, mlijeko, čajevi) te pitkom vodom. Voće i povrće ima visok sadržaj vode, posebno lubenica, krastavci. Postoji i tzv. metabolička voda koja nastaje oksidacijom hrane tj. njezinih komponenti: masti, ugljikohidrata i proteina. Alkoholna pića i pića koja sadrže kofein (kava, gazirana slatka pića) nisu dobar nadomjestak vode jer djeluju kao diuretici (pospješuju izlučivanje vode iz tijela) i tako pojačavaju dehidraciju. Organizam gubi vodu na više načina - putem kože (isparavanje, znojenje), pluća (disanjem), probavnog trakta (fecesom) i bubrega (mokraćom). Potreba za vodom ovisi o ravnoteži između unosa i gubitka tekućine te varira ovisno o prehrani, tjelesnoj aktivnosti, temperaturi okoliša i vlažnosti zraka. Potreba za unosom vode razmjerna je potrebama za energijom - što su veće potrebe za energijom, veće su i potrebe za vodom.

Zadatak: Odgovori na pitanja

1. Koliko dnevno unosiš vode u organizam ?2. Koja je uloga vode u našem organizmu ?3. Koje su posljedice unosa prekomjerne količine vode ?4. Što je dehidracija?5. Na koje načine unosimo vodu u tijelo, a na koje načine gubimo vodu iz tijela?

BILJEŠKE


22

3.SKUPINA RADIONICA : Radionice za razvoj kritičkog mišljenja kod učenika

Nekoliko primjera:

3.1. Naziv radionice: JE LI ZNAM KUHATI?

Zašto je važno znati kuhati?“ Velik broj glagola u našem jeziku koristimo za izražavanje i opisivanje načina pripreme neke namirnice: kuhanje, blanširanje, dinstanje, pečenje, prženje, roštiljanje i tako redom, a da gotovo nikad ne pomišljamo na činjenicu kako izlaskom pare i mirisa iz posuđa prilikom pripreme jela izlaze i velike količine nutritivno važnih tvari koje se na taj način, u aromatičnoj pari ili dimu, bespovratno gube. U jelu veoma često zaostaju određene masti koje su tamo dospjele dodavanjem, a rezultiraju većim količinama kalorija nego što ih sama namirnica daje.

Postoji opravdana potreba za učenjem vještine kuhanja. Brojne studije koje se bave javnim zdravljem u Europi i svijetu pokazale su da je kuhanje u funkcionalnom i socijalnom smislu jedna od najkorisnijih vještina. Na taj način svatko može postati samodostatan i ne ovisiti o drugima jer je sposoban sam sebi i svojim bližnjima prirediti nutritivno prihvatljiv i siguran obrok. Obrok koji će biti lišen štetnih mikroorganizama koji se kuhanjem uništavaju i obrok koji će iskoristiti sve najbolje iz namirnica koje nam stoje na raspolaganju. Nadalje briga o tome što jedemo na taj način postaje naš interes i zanimacija koja ostaje usađena u nama dok god smo pokretni i dok nas služe osnovni osjeti i sposobnosti rasuđivanja, dakle do pozne životne dobi. Sposobnosti koje se razvijaju kuhanjem te logikom i planiranjem redoslijeda pripreme pojedinog jela mogu se mjeriti s radom u laboratoriju ili uredu, s vođenjem nekog procesa, i na taj način od najranije dobi kroz sasvim drugu prizmu razvijamo odgovornost, logiku i sposobnost planiranja i praćenja procesa.

Dr. sc. Donatella Verbanac, doc. Odjel za međustaničnu komunikaciju, Centar za translacijska i klinička istraživanja, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, iz knjige “100 (i pokoja više) crtica iz znanosti o prehrani”

ZADATAK : Odgovori na pitanja.

1. Nabroji jela koja znaš skuhati.2. Zašto je neke namirnice potrebno duže kuhati, a kod drugih namirnica kuhanje i nije najbolji izbor pripremanja?3. Zašto mnogi smatraju kulinarstvo umjetnošću?4. Zašto je zdravije pripremati kod kuće obroke, nego koristiti gotova i brza jela?5. Jesu li bolji stručnjaci muškarci ili žene u kulinarstvu?6. Podijelite svoj omiljeni recept.7. Je li takvo pripremljeno jelo (misli se na omiljeni recept) pozitivno ili negativno utječe na zdravlje?8. Zaokružite namirnicu/ce koje je neophodno potrebno skuhati prije konzumiranjaa)mrkva b) bijeli kupus c) grašak d) patliđan e) rajčica f ) špinat g) grah


23

BILJEŠKE


24

3.2. Naziv radionice: Sol

UVODUnos soli denira se kao unos kuhinjske soli (natrij klorid) ili spojeva natrija. Dnevna potreba organizma za soli je 5-6 g. Mnogo industrijski prerađene hrane i jela sadrži veće količine soli od zioloških potreba. Preveliki unos dovodi do povećanja krvnog tlaka i rizika za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti. Preporuča se smanjivanje soli tijekom pripreme jela i nedosoljavanje za vrijeme konzumiranja obroka. U cilju smanjivanja unosa soli preporučuje se uporaba različitog bilja i začina kao zamjene za sol. Pri odabiru hrane, prednost se daje hrani s nižim sadržajem natrija.Sukladno zakonskoj regulativi, obvezna je uporaba jodirane soli.

Kako bi se osigurao niži unos soli, važno je čitati deklaraciju na proizvodima i odabrati one s manjom količinom soli. Preporuke za smanjenje unosa soli – osim odgovornog soljenja hrane ne dosoljavati hranu konzumirati što manje grickalica, krekera, čipseva i sl. Treba ograničiti konzu-maciju instant juha i jela (jer sadrže pojačivač okusa, natrijev glutaminat, koji je pravi primjer spoja koji sadrži natrij, a nije kuhinjska sol)

OBAVEZNO čitati deklaracije kupovnih proizvoda

ZADATAK: Raspraviti s učenicima kako, koliko i kada koristiti sol u prehrani.

PITANJE: Osobe s kojim zdravstvenim poteškoćama bi trebale biti oprezne pri unosu soli u organizam?

Pretpostavlja se kako je unos soli u Hrvatskoj između 10 i 12 g dnevno, odnosno dvostruko više od od preporučenog maksimuma.

BILJEŠKE


25

3.3. Naziv radionice: Šećer

UVOD:

Hrana i pića bogata šećerom često osiguravaju kalorije (»prazne kalorije«), ali malo esencijalnih hranjivih sastojaka. Prehrana bogata šećerom uzrokuje karijes. Izvori šećera su džem, med, slatka pića, kolači, sladoled, slatkiši, čokolada i slični proizvodi. Tijekom pripreme hrane preporučuje se korištenje manje šećera, kao i smanjenje količine šećera koja se dodaje u tople napitke. Zaserviranje deserta preporučuju se deserti na bazi voća ili mlijeka umjesto kolača koji često obiluju šećerom. Potrebno je čitati deklaraciju na proizvodima i odabrati one s manje šećera. Naime, mozgu je osnovni, a gotovo i jedini izvor energije glukoza – šećer koji se nalazi u našoj krvi I kojeg samo on dnevno treba oko 130 g.

ZADATAK: Postaviti pitanja za raspravu

Mnogo šećera kojeg nismo svjesni sadrže sokovi, nektari, bezalkoholna osvježavajuća pića, neka alkoholna pića i sl., ali općenito govoreći – šećera ima u velikoj većini kupovnih proizvoda.

BILJEŠKE


26

3.4.Naziv radionice: Prehrana i psiha

Tjelesna težina predstavlja ravnotežu između svih kalorija koje unesemo u organizam u obliku hrane i energije koju potrošimo za svakodnevne aktivnosti. Hranu uzimamo zbog metaboličkih signala u tijelu koji stvaraju osjećaj gladi ili sitosti. Osjećaj gladi je jači od osjećaja sitosti pa se lakše prejesti nego ne najesti se dovoljno. Kod ljudi postoje i vrlo jaki psihološki čimbenici koji utječu na količinu i vrstu hrane koju uzimamo. Svi smo sposobni jesti i kad nismo gladni (npr. u društvu). Jedemo i kad smo osamljeni, kad nam je dosadno, kad smo napeti ili nesretni. Istraživanja su pokazala da svi jedemo više nego što mislimo. Razlog leži u tome što ne brojimo usputne zalogaje. Ženama su glavna napast slatkiši, a muškarcima alkohol ili brzi obroci.U pravilnoj prehrani nema zabranjenih vrsta hrane ali treba paziti na količinu i omjer. Čest je problem kako i kada jedemo. Često jedemo iz navike (uz TV, u kinu, na utakmicama..).

Ispuni navedenu tablicu (budi iskren(a))

SITUACIJE KOJE DJELUJU KAO NAPAST DA NE

GRICKAM NEŠTO CIJELU VEČER

ČESTO JEDEM DOK GLEDAM TV

JEDEM NA PUTU IZ TRGOVINE

JEDEM NOĆU KAD SE PROBUDIM

JEDEM STOJEĆKI

KAD OTVORIM ČOKOLADU POJEDEM JE CIJELU

OSJEĆAJI KOJI NAS DOVODE U NAPAST

ČESTO JEDEM DA SE RAZVEDRIM

JEDEM KAD MI JE DOSADNO

JEDEM KAD SAM OSAMLJEN(A)

TEŠKO MI JE BACITI OSTATKE HRANE

JEDEM I KAD NE OSJEĆAM GLAD, NE ZNAM NI SAM(A) ZAŠTO

ČESTO RAZMIŠLJAM O HRANI

Tablica 1. 5.


27

Čini li ti se da imaš psihološku potrebu za hranom? Što učiniti da je smanjiš?1. Ne preskači obroke2. Kao međuobrok uvedi voće ili nemasnu hranu3. Jedi polako4. Nikad ne kupuj king-size ili jumbo-size hranu5. Uvijek jedi sjedećki, koristi tanjur6. Ne grickaj stalno nešto jer gubiš pojam o tome koliko si pojeo7. Pored kreveta ne drži nikakvu hranu, bolje stavi knjigu8. U kupovinu idi nakon obroka, kad kupuješ gladan kupit ćeš puno više nego trebaš9. Ako nastupi kriza zbog dosade, napravi nešto (pospremi sobu, pročitaj novine, nazovi prijatelja i budi ponos(a)n što si nadvladao(la) krizu

TJELESNA AKTIVNOST JE VRLO BITNA U REGULACIJI TEŽINE

3.5. Naziv radionice: Energetske vrijednosti

Dnevne energetske potrebe ovise, osim o razini osnovnih zioloških potreba, i o tjelesnoj aktivnosti i drugim vanjskim čimbenicima. U razdoblju rasta i razvoja posebno je potrebno voditi računa o potrebama za energijom i hranjivim tvarima. Ako prehranom dugoročno unosimo premalo ili previše energije ili hranjivih tvari, zdravlje djece i mladih može biti ugroženo.Čovjek star 20 god, mase 70 kg, dnevno treba 10-12 mega Joula (mega J=1000 kJ;1cal = 4,18 J)

Preporučeni dnevni energetski unos za djecu od 7-18 godina s umjerenom dnevnom tjelesnom aktivnošću

Dob

djeteta Preporučeni dnevni unos energije

Dječaci Djevojčice kcal/dan kJ/dan kcal/dan kJ/dan

7- 9 1970 8242 1740 7280 10 -13 2220 9288 1845 7719 14 -18 2755 11527 2110 8828

Tablica 1.6.


28

ZADATAK: moj uobičajeni dnevni jelovnik i njegova energetska vrijednost

namirnice energetska vrijednost u kJ

Doručak

Ručak

Večera

Međuobrok

ukupno

ZADATAK: Moje uobičajene dnevne aktivnosti i energetska potrošnja

aktivnosti energetska potrošnja

5Tablica:1.7.


29

3.6. NAZIV RADIONICE: Izrada jelovnika

Za zajutrak/doručak treba upotrijebiti kruh od crnog pšeničnog, raženog ili zobenog brašna, a miješani kukuruzni kruh valja izbjegavati budući da sadrži veliku količinu bijelog brašna (čitati deklaracije).

Preporuča se da doručak sadrži mlijeko ili mliječne proizvode.

Mješavina žitarica za zajutrak/doručak u jelovnicima sastavljena je od nezaslađenih žitnih pahuljica, suhog voća, orašastih plodova i sjemenki. Sredinom jutra poslužiti obrok s kalorijskim unosom koji odgovara 15 % ukupnog dnevnog energetskog unosa, prema dobnim skupinama.

Tablica1.8. Preporučena učestalost pojedinih kategorija hrane u planiranju dnevnih i tjednih

Preporučena učestalost pojedinih kategorija hrane u planiranju dnevnih i tjednih jelovnika za učenike K A T E G O R I J A H R A N E UČESTALOST KONZUMIRANJA

Mlijeko i mliječni proizvodi

Svaki dan

Meso, perad, jaja, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke u mljevenom obliku

Svaki dan, a od toga meso do 5 puta na tjedan

Riba

Najmanje 1 – 2 puta na tjedan

Žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir

Svaki dan

Voće

Svaki dan

Povrće

Svaki dan

Hrana s visokim udjelom masti, šećera i soli

Do dva puta mjesečno

Voda Svaki dan

1. ZADATAK :

a) IZRADI SVOJ IDEALNI TJEDNI JELOVNIKb) Navedi popis biljaka i životinja koje najčešće konzumirašc) Odredi svoju dnevnu potrošnju kalorija na način da napišeš svoj uobičajeni dnevni jelovnik i izračunate energetsku vrijednost

Učenike upozoriti da traže znanstveno utemeljene savjete u izboru namirnica radi zaštite svoga zdravlja. Osim na prehranu, učenici trebaju paziti i na tjelesnu aktivnost kao značajni čimbenik u borbi protiv pretilosti.


30

2. ZADATAK: Moj BMI

Odredite svoj index tjelesne mase – Body Mass Index, BMI masa u kg BMI = ___________ (visina u m)2

Ako je vrijednost Vašeg indexa ispod 25 Vi ste dobrog zdravlja, ako je iznad 25 Vi ste osoba prekomjerne tjelesne težine s povećanim rizicima da postanete žrtva, a ako je iznad 30 Vi ste tada pretila osoba, još jedna žrtva ove, danas najčešće i najrasprostranjenije bolesti suvremenog globaliziranog svijeta.

3. ZADATAK: MOJA PREHRAMBENA PIRAMIDA


31

BILJEŠKE


32

3.7. Naziv radionice: KRVNI TLAK I PULS

ZADATAK: izmjeri tlak i očitaj puls pomoću digitalnog tlakomjera

MATERIJAL I PRIBOR: - tlakomjer i uže za preskakanje ( mogu se raditi i čučnjevi)

POSTUPAK :Korak 1. Proučite kako radi tlakomjer i kako mjeriti krvni tlak uz pomoć tlakomjera. Korak 2. Iz svoje grupe podijelite osobe na one koje se redovito bave sportom i one koja se ne bave nikakvom sportskom aktivnošću. Korak 3. Kakve rezultate predviđate? Objasnite svoje odgovore. Korak 4. Izvedite mjerenja krvnih tlakova sportaša i nesportaša prije i poslije izvedene aktivnosti (preskakanje preko užeta 20 puta ili 20 čučnjeva) i ispunite tablicu. Što možete zaključiti na temelju mjerenja? Popunite posebno tablicu za sportaše i nesportaše.a) nakon mirovanjab) nakon 20 čučnjeva ili preskakanja konopa

krvni tlak

gornji tlak (sistolički)

donji tlak (dijastolički)

broj otkucaja u minuti u

mmHg u kPa u

mmHg u kPa

nakon mirovanja

nakon fizičkog napora

Tablica 1.9. Rezultati mjerenja krvnog tlaka

NAPOMENA: vrijednost krvnog tlaka koja je izražena u mmHg pretvorite u kPa 1 mmHg = 133,3 Pa. Npr. 120 mmHg je 120 x 133,3 Pa = 15 996 Pa, a 15 996 Pa = 15,996 kPa.

1. Što označava gornji (sistolički) tlak?2. Što označava donji (dijastolički) tlak?3. Zašto su krvni tlak i puls viši nakon napora?4. Danas sve veći broj ljudi ima povišene vrijednosti krvnog tlaka. Kako to objašnjavate s obzirom na današnji stil života?


33

BILJEŠKE


34

3.8. NAZIV RADIONICE : Poremećaji u prehrani: (pretilost, anoreksija i bulimija)

Moderne bolesti poremećaja prehrane : Primjer-pretilost

Pretilost ili debljina je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu s posljedičnim štetnim učinkom na zdravlje ljudskog organizma. Za određivanje stanja uhranjenosti koristi se nekoliko jednostavnih i praktičnih metoda, a to su: određivanje indeksa tjelesne mase,mjerenje opsega struka i mjerenje debljine kožnog nabora.

Udruga za prevenciju prekomjerne težine donijele je listu najčešćih razloga koji pogoduju nastan-ku prekomjerne tjelesne težine, a to su:

1. genetska predispozicija,2. usporen metabolizam i loša probava,3. nepravilne prehrambene navike,4. nedovoljna ili nikakva tjelesna aktivnost,5. preobilni obroci i brzo konzumiranje hrane,6. pogrešno vrijeme obroka (kasno navečer), preskakanje obroka (osobito doručka)7. dugi sati bez jela- načelo «gladovanja i prejedanja»,8. nepridržavanje pravila pet manjih obroka tijekom dana,9. nedovoljan unos voća i povrća u svakodnevnoj prehrani,10. nedovoljan unos tekućine (vode) u organizam,11. nekontroliran unos šećera i slatkiša,12. unos kalorijski bogate, a nutritivno siromašne hrane (grickalice, slatkiši)13. unos alkohola, gaziranih i zaslađenih pića,14. veliki unos soli u organizam,15. nedovoljno sna,16. lijekovi koji izazivaju debljanje (antidepresivi)17. zadržana prekomjerna tjelesna težina dobivena tijekom trudnoće,18. stres.

https://www.zdravobudi.hr/clanak/69/debljina-ili-pretilost


35

3.9. NAZIV RADIONICE: Mediteranska prehrana

Mediteranska je prehrana prema nutricionističkim spoznajama najkvalitetniji oblik prehrane današnjice. Prehrana je bogata vlaknima, antioksidativnim tvarima, vitaminima, mineralima, kvalitetnim proteinima ribe, složenim ugljikohidratima i nezasićenim masnoćama. Njome čuvamo zdravlje, posebno srca i krvožilnog sustava. Osim što je zdrava, mediteranska je kuhinja bazirana na maslinovom ulju, ribi i povrću, vrlo ukusna.

Zadatak vježbe je probuditi učeničku znatiželju i istraživački duh u području nutricionizma i potaknuti ih na očuvanje vrijednosti tradicionalne mediteranske kuhinje. Potaknuti ih da otkriju mudrost starih, tradicionalnih načina odabira i pripreme hrane na način kao što su to činile naše bake i prabake.

RibeRiba je jedna od prehrambeno najvrjednijih kategorija hrane čiji hranjivi sastav ovisi o vrsti ribe. Sadržaj bjelančevina je 17-20 % čija je probavljivost visoka (oko 97 %). Sadržaj vode iznosi 75-80 %, količina masti od 0,5 - 20 %. Riblje meso sadrži fosfor, kalcij, željezo, natrij, magnezij, jod (morska riba) te vitamine A, B1 i B2.

Morske ribe prema kvaliteti mesa dijele se na plavu (sitna i krupna) i bijelu ribu. U plavu morsku ribu pripadaju: inćun, papalina, lokarda, skuša, srdela; a u bijelu: list, oslić, škarpina, zubatac, grdobina.

Kod morskih riba je izuzetno povoljan sastav masti, obiluju Ω-3 masnim kiselinama i vitaminima A i D koji su topljivi u mastima.

Način pripreme hrane u mediteranskoj dijeti veoma je važan. Riba se često priprema na roštilju, kuhaju se riblje juhe i brudet ili se peče u pećnici, a najrjeđe se prži. Također, povrće se jede kuhano, na lešo i s dodatkom maslinova ulja u već gotovo jelo.

Pri procjeni kakvoće riba trebaju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji:a) škrge moraju biti jasno crvene boje,b) oči moraju biti jasne i bistre,c) svježa riba tone u vodi,d) svježa riba se lakše ljušti,e) površina mora biti glatka i sjajna bez oštećenja, udubine od pritiska kod svježe ribe brzo nestaju,f ) iznutrice iz tjelesne šupljine moraju biti odstranjene, trbušna šupljina bez mirisa, ostaci krvi moraju biti sjajne crvene boje.


36

Danas u svijetu oko 46% stanovništva pati od jedne ili više oblika kroničnih nezaraznih bolesti (bolesti kardiovaskularnog sustava, zloćudni tumori, diabetesa tip2, pretilosti, bolesti respiratornog sustava, neurološka oboljenja …), a oko 60% ih umire od njih.Mediteranska prehrana u kojoj se kao glavni izvor masnoća koristi hladno prešano djevičansko maslinovo ulje povećava antioksidativni kapacitet plazme i vidljiv je gubitak na težini ispitanika. Od povrća su najzastupljenije namirnice blitva, raštika, tikvice, patlidžani, rajčice, šparoge, artičoke, luk i češnjak, a od voća grožđe, dinja, lubenica, naranča, limun, šipak, marelice, breskve, trešnje.

PREHRAMBENA PIRAMIDA MEDITERANSKE PREHRANE:Nova prehrambena piramida mediteranske prehrane predstavljena je u studenome 2008. godine kao nadogradnja na prehrambenu piramidu mediteranske prehrane formiranu 1993. godine nakon više od stotinu znanstvenih istraživanja u posljednjih petnaest godina, a osnovne smjernice su joj:

Baza piramide (hrana preporučljiva za svakodnevnu konzumaciju): cjelovite žitarice; povrće(sezonsko, sviježe ili kuhano); voće (sezonsko,svježe, kod konzumacije voćnih sokova voditi računa o količini i kaloričnoj vrijednosti); orašasti plodovi,sjemenke i leguminoze (izvor proteina, vlakana i nezasićenih masnih kiselina); začini i začinsko bilje (osim nacionalnog identiteta daju jelu karakteristićan okus i aromu reducirajući potrebu za dodatkom soli i masnoća prilikom pripreme obroka); masline i maslinovo ulje (osnovni izvor masti u mediteranskoj prehrani bilo kao plod ili ulje za kuhanje pečenje ili kao začin)

Druga razina piramide:Riba i morski plodovi koji se trebaju konzumirati minimalno dva puta tjedno (izraženo pozitivno djelovanje na funkciju mozga i reproduktivnih organa)

Treća razina piramide:fermentirani mliječni proizvodi (konzumiraju se umjereno); jaja, izvor visoko vrijednih proteina (preporuka je maximalno 3-4 jaja tjedno); bijelo meso do dva puta tjedno

Vrh piramide: crveno meso (krto nekoliko puta mjesečno); slatkiši (nekoliko puta tjedno u malim porcijama)

h t t p : / / d o b a r z i v o t . n e t / h r a n a / z d r a v a - h r a n a / n o v a - p i r a m i d a - m e d i t -eranske-piramide-za-prevenciju-kronicnih-bolesti/


37

Slika 1.8. Piramida Mediteranske prehrane

http://www.pbf.unizg.hr/edukacija/clanci1.htm


38

UPITNIK ZA UČENIKE SREDNJIH ŠKOLA - ZDRAVA PREHRANA1. skupina pitanja- SVIJEST O SEBI I SVOJOJ PREHRANI :

Koristi se na početku predavanja, prije nego učenici budu upoznati s nastavnim sadržajem kurikuluma1. Da li ste imali veće promjene u tjelesnoj masi tijekom posljednjih 6 mjeseci?a) da b) ne c) ne znam 2.. Da li ste opterećeni svojom tjelesnom težinom?a) da, stalno b) ne c) ponekad 3. Što mislite o svojoj tjelesnoj masi, odnosno građi svoga tijela?a) normalno sam uhranjen, dobro izgledamb) mršav sam, nemam ništa protiv kojeg kg višec) mislim da sam pretil/la, trebao/la bih omršavjetid) mislim da sam pretil/la no ne mislim da trebam smršaviti 4. Koliko glavnih obroka imate tijekom dana?a) jedan b) dva c) tri (doručak, ručak, večera)

5. . Imate li između glavnih obroka i međuobroke?a) da, između doručka i ručkab) da, između ručka i večerec) da; i između doručka i ručka i između ručka i večered) ne, nemam međuobroke

6. Što jedete dok ste u školi?a) uopće ne jedem b) sendviče c) slastice i grickalice d) nešto drugo (navedi što)

7. Jedete li dijetalnu hranu? (na primjer; integralni kruh, smeđa riža, tzv. light proizvode,...)a) da b) ne c) ponekad

8..Pridajete li važnost broju dnevno unesenih kalorija?a) da b) ne c) ne razmišljam o tome

9. Pazite li na količinu dnevno unesene soli u organizam?a) da b) ne c) ne obraćam pažnju na to 10. . Što mislite o načinu na koji se hranite?a) mislim da se zdravo hranim b) mislim da se nezdravo hranim c) ne razmišljam o tome

11. Da li ste upoznati s načelima zdrave prehrane?a) da b) ne c) znam ponešto

Anketa preuzeta s:www.e-medica.hr/Portals/1/projekti/osnovno_znanje_o_prehrani.do


39

UPITNIK O PREHRANI UČENIKA

1. Koliko glavnih obroka imaš dnevno? a) jedan b) dva c) tri 2. Koliko često jedeš kuhani ručak? a) svakodnevno b) više puta tjedno c)ponekad 3. Doručkuješ li kod kuće? a) da b) ne c) ponekad 4. Imaš li međuobroke između glavnih obroka? a) da b) ne c) ponekad

5. Što jedeš za međuobrok? a) sendviče b) slatkiše c) nešto drugo d) ništa 6. Što jedeš dok si u školi? a)sendviče b) slatkiše c) nešto drugo d) ništa e) u školskoj kuhinji 7. Koliko komada voća jedeš dnevno? a) jedan b) nekoliko c) nijedan 8. Broj porcija povrća u tvom jelovniku dnevno iznosi: a) nekoliko b) jedna c) niti jedna 9. Slatkiši i grickalice u tvojoj prehrani su zastupljeni: a) svaki dan b) povremeno c) nikada

10. Koliko često jedeš konzerviranu hranu? a) nekoliko puta tjedno b) vrlo rijetko

11. Koliko često jedeš „brzu hranu“ ? a) svakodnevno b) ponekad c) nikad

12. Koliko mlijeka i mliječni proizvoda konzumiraš u jednom danu?

a) više od pola litre b) manje od pola litre c) uopće ne

13. Tvoj dnevni unos vode je: a) manji od litre b) veći od litre c) veći od 2 litre 14. Piješ li kavu (crnu) ? a) svakodnevno b) ponekad c) ne

15. Piješ li alkohol ? a) redovito b) povremeno c) ne

16. Konzumiraš li cigarete ? a) redovito b) povremeno c) ne

17. Jesi li zički aktivan-na ? a) redovito b) povremeno c) nikada os-mgubec-piskorevci.skole.hr/?news_id=74-Anketa preuzeta sa straniceUPITNIK O PREHRANI UČENIKA - "Matija Gubec" Piškorevci

www.ankete.me/anketni-upitnik-o-prehrani-2_1_566.aspxwww.ankete.me/anketa-o-zdravoj-hrani_1_850.aspx


40

BILJEŠKE


41

BILJEŠKE


42

LITERATURA

https://www.dropbox.com/sh/4k62cfvdxlphfby/AAD-lUzz0s7pQL7EqSEuh9Sgca?dl=0 ipaq.petagimnazija.hr/wp-content/uploads/.../4.3_U-zdravom-ti-jelu-zdravi-duh.pdf

https://www.zdravobudi.hr/clanak/69/debljina-ili-pretilost

http://dobarzivot.net/hrana/zdrava-hrana/nova-piramida-medit-eranske-piramide-za-prevenciju-kronicnih-bolesti/

www.belupo.hr/Default.aspx?sid=4763

www.coolinarika.com/magazin/clanak/antioksidansi-i-oksidacijski-stres

http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/357/

http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/16063/Krvni-tlak.htm

http://www.pbf.unizg.hr/edukacija/clanci1.htm

www.e-medica.hr/Portals/1/projekti/osnovno_znanje_o_prehrani.do

os-mgubec-piskorevci.skole.hr/?news_id=74

www.ankete.me/anketni-upitnik-o-prehrani-2_1_566.aspx

www.ankete.me/anketa-o-zdravoj-hrani_1_850.aspx

Documents

i Mediteranska prehrana skripta