PREDAVANJE 6. Vrste Organizacijskih Struktura STUDENTI

8/17/2019 PREDAVANJE 6. Vrste Organizacijskih Struktura STUDENTI

1/35

Vrste organizacijskih struktura

doc. dr. sc. Tomislav Hernaus

Kolegij: Organizacija

Akad. godina 2015./2016.

Zagreb, studeni 2015.

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet


2/35

2Vrste organizacijskih struktura doc. dr. sc. Tomislav Hernaus

Kratki sadržaj

Klasifikacija organizacijskih struktura

Funkcijska organizacijska struktura (9)

Divizijska organizacijska struktura (10)

Projektna organizacijska struktura (5)

Matrična organizacijska struktura (5)

Hibridna organizacijska struktura (6)

Mješovita organizacijska struktura (3)


3/35

Klasifikacija organizacijskih struktura

Organizacijske strukture Organizacije/Suprastrukture

Klasične Virtualna organizacija

Funkcijska organizacijska struktura Mrežna organizacija

Divizijska organizacijska struktura Procesna organizacija

Proizvodna organizacijska struktura Timska organizacija

Teritorijalna organizacijska struktura Front-back organizacija

Org. struktura orijentirana kupcima T-oblik organizacije

Izvrnuta organizacija

Moderne Organizacija paukove mreže

Procesna organizacijska struktura Fraktalna organizacija

Projektna organizacijska struktura Klaster organizacija

Matrična organizacijska struktura Heterarhija

Hibridna organizacijska struktura Hipertekst organizacija

Multidivizijska (mješovita) org. struktura Ameba organizacija



4/35

funkcijska organizacijska struktura je organizacija poduzeća po“poslovnim funkcijama”, “poslovima pojedinih funkcija”

odnosno po “srodnim i sličnim poslovima”

početni oblik organizacijske strukture mnogih poduzeća

predstavlja prirodan način raspodjele zaduženja i znanja

najšira rasprostranjenost u praksi jer se primjenjuje u:

malim i srednje velikim poduzećima,

poduzećima koja proizvode jedan proizvod/uslugu,

velikim poduzećima ako proizvode samo jedan proizvod/usluguodnosno jednu liniju srodnih ili sličnih proizvoda/usluga

obavljanje srodnih ili sličnih poslova u okviru jedneorganizacijske jedinice

Funkcijska organizacijska struktura



5/35

u svakom poduzeću zastupljene skoro sve ključne poslovnefunkcije, iako njihov intenzitet zastupljenosti varira


Temeljne poslovne funkcije Ostale poslovne funkcije

nabava

proizvodnja

prodaja

marketing

financije

računovodstvo

HRM

istraživanje i razvoj

informatika

pravni poslovi

logistika

opći poslovi

tehnička funkcija

planska funkcija

kontroling

inženjering

zaštita na radu

odnosi s javnošću…



6/35

s obzirom na razvijenost funkcijske organizacijske strukture,postoje tri temeljna oblika funkcijske organizacijske strukture:

početni oblik

(broj formiranih organizacijskih jedinica je manji od broja

poslovnih funkcija)

standardni oblik

(broj formiranih organizacijskih jedinica jednak je broju

poslovnih funkcija)

razvijeni oblik

(broj formiranih organizacijskih jedinica veći je od broja

poslovnih funkcija)




7/35

Početni oblik Direktor poduzeća

Financije i

računovodstvo

Ostali stručni

posloviKomercijala Proizvodnja

Direktor poduzeća

FinancijeProdajaIstraživanje

i razvojproizvoda

ProizvodnjaHRMNabavaRazvoj

Standardni oblik

Direktor poduzeća

FinancijeIzvozIstraživanje

i razvojproizvoda

Domaća prodaja

HRMNabavaRazvojPriprema

proizvodnje

Proizvodni

pogoni

Održavanje i energetika

proizvodnja prodaja

Razvijeni oblik

7


8/35

procesno-orijentirana funkcijska organizacijska struktura:

jedan od oblika funkcijske organizacijske strukture

karakterizira ju slijedeće:

atribut “procesno orijentirana” ukazuje na to da se

organizacijske jedinice u toj strukturi formiraju prema

“fazama procesa proizvodnje” odnosno prema

“fazama tehnološkog procesa”

rijetko je to primarni oblik organizacijske strukture

najčešće se koristi kao oblik organizacije proizvodne

funkcije




9/35

Prednosti funkcijske organizacijske strukture:

visoki stupanj specijalizacije i podjele rada,

stručno vođenje i jedinstvena koordinacija poslova iste

funkcije,

logična povezanost poslovnih funkcija,

naglašavanje značaja i važnosti “glavnih funkcija”,

slijedi principe specijalizacije po funkcijama,

olakšava edukaciju i osposobljavanje menadžera za vođenjepojedinih poslovnih funkcija,

osigurava čvrstu kontrolu na vrhu poduzeća.




10/35

Slabosti funkcijske organizacijske strukture: sporo se prilagođava promjenama u okolini,

zbog rascjepkanosti poslova, otežana je njihova koordinacija,

odsutnost suradnje i timskog rada menadžera pojedinih poslovnih

funkcija,

sporo i neadekvatno odlučivanje,

razvučenost linija koordinacije i komunikacije,

odsutnost odgovornosti funkcijskih menadžera za krajnji poslovni

rezultat poduzeća,

naglašavanje važnosti ciljeva pojedinih poslovnih funkcija, a ne

ciljeva poduzeća,

zbog pretjerane specijalizacije funkcijskih menadžera, njihov se

pogled sužava i teško vide cjelinu,

ograničava razvoj top menadžmenta.




11/35

formiranje organizacijskih jedinica prema divizijama

svaka divizija obavlja sve značajne poslove unutar samedivizije, dok se ostali poslovi centraliziraju (na razini poduzeća)

3D: diverzifikacija, divizionalizacija i decentralizacija

fleksibilnost i prilagodljivost zahtjevima okoline

relativna autonomnost (posjeduje potrebne resurse)

tržišna orijentacija

primjena u velikim poduzećima i/ili primjena u poduzećima svelikim brojem različitih proizvoda (usluga), različitihgeografskih područja i različitih kategorija kupaca

Divizijska organizacijska struktura



12/35

prednosti divizijske organizacijske strukture:

to su veće organizacijske jedinice od funkcijskih jedinica,

to je oblik decentralizacije poduzeća,

decentralizira odgovornost na niže razine,

brže donošenje odluka i brža prilagodba novonastalim uvjetima,

omogućava razvoj menadžera za razinu top menadžera.

slabosti divizijske organizacijske strukture:

paralelno obavljanje poslova istih poslovnih jedinica

(redundancija), jačanje dijelova (divizija) na uštrb cjeline (poduzeća),

potreba za više osoba s kvalifikacijom glavnog menadžera,

otežana kontrola s vrha.




13/35

tri osnovne vrste divizijske organizacijske strukture: predmetna ili proizvodna organizacijska struktura

(organizacijska struktura poduzeća prema proizvodima ili

uslugama)

teritorijalna ili geografska organizacijska struktura

(organizacijska struktura prema različitim teritorijima, regijama)

organizacijska struktura prema potrošačima (organizacijskastruktura prema različitim kategorijama potrošača)

neovisno o vrsti, divizijska organizacijska struktura omogućava

velikom broju mlađih menadžera da preuzmu odgovornost

veoma rano u svojoj karijeri

znatno brža reakcija na promjene u okolini




14/35

Predmetna ili proizvodna organizacijska struktura: poduzeća s širokim i raznovrsnim asortimanom proizvoda


Direktor poduzeća

Proizvodnja

proizvoda C

Proizvodnja

proizvoda B

Proizvodnja

proizvoda A

Štabne službe

Istraživanje i razvoj Financiranje

Marketing

Planiranje

HRM

Pravni poslovi

Funkcijska područja Funkcijska područja Funkcijska područja



15/35

Teritorijalna ili geografska organizacijska struktura: formiranje organizacijskih jedinica u poduzeću prema

geografskim područjima odnosno teritoriju na kojemu pojedini dio

poduzeća posluje


Direktor poduzeća

Štabne službe Financije i računovodstvo HRMMarketingPravni posloviIstraživanje i razvoj

Zapadno

područje

funkcijska

područja

Južno područje

Centralno

područje Sjeverno

područje Istočno

područje

funkcijska

područja funkcijska



područja



16/35

primjena teritorijalne organizacijske strukture upoduzećima:

koja su rasprostranjena na velikom području, na različitim

lokacijama,

koja imaju ograničenu nomenklaturu proizvoda, kojeproizvode na različitim lokacijama,

koja su nastala integriranjem ranijih samostalnih

poduzeća,

u kojima priroda procesa poslovanja to zahtijeva, kao štosu: poljoprivreda, promet, šumarstvo, trgovina, bankarstvo,

hotelijerstvo itd.

najčešće prisutna u prodajnoj funkciji




17/35

organizacijska struktura prema potrošačima se koristi: u velikim poduzećima, s puno različitih proizvoda

namijenjenih različitim kategorijama potrošača,

u bankama, čije je poslovanje orijentirano na gospodarske

subjekte, neprofitne organizacije i građane,

u visokoškolskim institucijama, s obzirom na korisnikepojedinih obrazovnih programa,

u zdravstvenim organizacijama, s obzirom na vrstu

pacijenata,

na nižim organizacijskim razinama, dakle ne kaoprimarna organizacijska struktura.




18/35

Projektna organizacijska struktura

javlja se u SAD-u šezdesetih godina (vojna industrija,svemirska istraživanja)

predstavlja privremenu organizacijsku formu uspostavlja

se za realizaciju jednog određenog zadatka/projekta

karakteristike fleksibilne i timske organizacije

projekt – svaki zaokružen, cjelovit, složen pothvat s jasnim

ciljem i točno određenim vremenom trajanja koji zahtijeva

koordinirani napor nekolicine zaposlenika iz različitih područja

projektna organizacija može biti: Individualna (menadžer projekta, bez stalnog osoblja)

Čista (menadžer projekta sa stalno zaposlenim osobljem)



19/35


samo “dodatna” odnosno “naknadna” organizacijska

struktura interpolirana u postojeću strukturu

izbor modela projektne organizacijske strukture ovisi o: (1)

veličini i složenosti projekta koji treba realizirati, (2) učestalosti

ponavljanja ili neponavljanja istih ili sličnih projekata, (3) o brojnosti

projekata koje treba realizirati.

primjer “projektnih” organizacija: građevinska poduzeća

Direktor poduzeća

Voditeljprojekta A

Voditeljprojekta B

HRMNabavaFinancije i

računovodstvo Istraživanje i

studij proizvodaRazvoj Proizvodnja Prodaja

Slika: Individualna projektna

organizacija



20/35

Direktor poduzeća

Voditelj

projekta B

HRMNabava

Financije i

računo-vodstvo

Istraživanjei studij

proizvodaRazvoj Proizvodnja Prodaja

I R N Pr.HRM P FR I R N Pr.HRM P FR

Legenda : I, R, N, HRM, Pr, P, FR – označavaju prva slova poslovnih funkcija

Voditelj

projekta A

najrazvijeniji i najsloženiji oblik – čista projektna organizacija

primjena samo kod izuzetno velikih i složenih projekata




21/35


danas projektni način organiziranja sveprisutniji

ključna je pozicija projektnog menadžera

posebni zadaci se obavljaju kroz projektne timove

prednosti projektne organizacije:

ublažava se rigidnost i hijerarhija klasičnih struktura,

jasniji fokus na prioritetne zadatke,

bolja komunikacija.

nedostaci projektne organizacije:

sukobi između projektnog i funkcijskih menadžera,

preopterećenost zaposlenika,

nemogućnost akumulacije stečenog znanja.



22/35

Matrična organizacijska struktura

matričnu organizacijsku strukturu karakterizira:

dvodimenzionalnost (organizacija po dvije osnove),

optimizacija dviju dimenzija organizacije,

podjednaka važnost obiju dimenzija organizacije,

otklanjanje slabosti funkcijske i divizijske strukture, akorištenje njihovih prednosti (spajanjem tih dviju struktura u jednu),

ostvarivanje ovlaštenja i odgovornosti po vertikali (linijskimenadžeri određuju tko će i gdje obavljati posao),

upravljanje i vođenje projekata/proizvoda po horizontali (menadžeri odgovaraju za integraciju svih aktivnosti),

dualna (dvostruka) odgovornost članova matričnog tima

(odgovornost menadžeru proizvoda i linijskom menadžeru).



23/35


Direktor

Financije i

računov. Marketing HRM Nabava Proizvodnja Prodaja

Proizvod „C“

Proizvod „A“

Proizvod „B“

R&D

funkcijska odgovornost

proizvodna odgovornost

proizvodni tim

dualna odgovornost



24/35


matrica može predstavljati različite kombinacije:

poslovnih funkcija,

proizvoda, i

teritorija.

vrste matrične organizacijske strukture:

projektno-matrična organizacijska struktura (kombinacijafunkcijskih organizacijskih jedinica i projekata)

proizvodno-matrična organizacijska struktura (kombinacijafunkcijskih organizacijskih jedinica i proizvodnih divizija)

programsko-matrična organizacijska struktura (kombinacijafunkcijskih organizacijskih jedinica i programa, npr. obrazovanja)

najčešće matricu čini kombinacija proizvodnih iteritorijalnih divizija



25/35


matrična organizacijska struktura može se koristiti: tamo gdje treba istovremeno zadovoljiti dvije dimenzije

organizacije,

u poduzećima koja proizvode po narudžbi za poznatog kupca,

u poduzećima koja se bave pojedinačnom proizvodnjom i koja

istovremeno izvode veći broj projekata,

u velikim kompanijama koje proizvode veći broj različitih

proizvoda na različitim geografskim područjima,

u poduzećima koja se suočavaju s nesigurnostimaprouzrokovanim potrebama za informacijama.



26/35


dobre strane matrične organizacijske strukture: naglašena fleksibilnost,

pojačana koordinacija,

poboljšano komuniciranje,

veća motiviranost zaposlenih.

slabe strane matrične organizacijske strukture:

povećana mogućnost pojave konflikata zbog dualne odgovornosti,

sporije odlučivanje,

povećani troškovi zbog dvostranog menadžmenta.



27/35

Hibridna organizacijska struktura

hibridnu organizacijsku strukturu karakterizira: formiranje funkcijskih i divizijskih organizacijskih jedinica na

istoj organizacijskoj razini,

dodavanje funkcijske jedinice divizijskim organizacijskim

jedinicama (primarno mjesto imaju divizijske jedinice),

organiziranje na razini poduzeća onih poslovnih funkcija koje su

važne sa stajališta ekonomije veličine,

ravnoteža između centralizacije i decentralizacije obavljanjapojedinih poslovnih funkcija (sve ili određene poslovne funkcije

se objedinjeno obavljaju na razini poduzeća za potrebe svih

njegovih dijelova),

pridonosi ekonomičnosti obavljanja određenih operacija.



28/35

Glavni

direktor

Nabava Sjevernaregija

Centralnaregija

NabavaProi-

zvodnja

Marke-

ting

Sir Brašno

Nabava

Južna regija

Nabava

Ljudski

resursiFinancije




29/35


FINANCIJE

HRM

DIVIZIJA A DIVIZIJA B

PREDSJEDNIK

NABAVA

INFORMATIKA

DIVIZIJA C

F F F F F F F F F



30/35


često poželjnija rješenja nego čisti organizacijski oblici(široko primjenjiva) veća složenost

primjenjuju se u promjenjivoj i nestabilnoj okolini – većafleksibilnost, ali i veći administrativni troškovi

front-back organizacijska struktura – inačica hibridnestrukture koja razlikuje:

“prednje” ili tržišne organizacijske jedinice – fokusirane na kupce,

tržišne segmente ili distribucijske kanale

“stražnje” ili operativne organizacijske jedinice – orijentirane naproizvode/usluge ili tehnologije

zajedničke organizacijske jedinice – pružaju podršku svim

dijelovima organizacije



31/35

zajedničke organizacijske jedinice

Pravni poslovi Opći poslovi Informatika Nabava

Korporativno

bankarstvo

Maloprodaja

Investicijsko

bankarstvo

Regija Sjever

Regija Jug

tržišne organizacijske jedinice

Predsjednik

Upravljanje

rizicima

Računovodstvo i

kontroling

Riznica

Upravljanje

financijama

Razvoj novih

proizvoda

operativne organizacijske jedinice


32/35

Mješovita organizacijska struktura

mješovita ili konglomeratska organizacija

mješovitu organizacijsku strukturu karakterizira:

kombiniranje dviju ili više vrsta divizijskih organizacijskih jedinica na istoj organizacijskoj razini (multidivizijska)

različite vrste organizacijskih struktura, po različitimrazinama organizacije, po cijeloj dubini organizacijske piramide

(širi kontekst) niti jedna vrsta organizacijske strukture ne

javlja se u čistoj formi po cijeloj dubini

svaka organizacijska jedinica treba izabrati onu vrstu

organizacijske strukture koja joj najbolje odgovara, odnosnokoja omogućava uspješnu realizaciju postavljenog zadatka

organizacijska struktura je dinamična rastom i razvojem poprima karakter mješovite organizacijske strukture



33/35

Proizvod A ProizvodB ProizvodC ProizvodD Međunarodna divizija

Predsjednik

uprave

Štabne službe

Mješovita organizacijska struktura (2)



34/35

Što mislite što je najvažnije što ste čuli danas? …

…

…

…

…

…

…

…

Vaše ključne spoznaje današnjeg predavanja



35/35

ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI!!!

Pitanja, komentari, prijedlozi???

35Vrste organizacijskih struktura doc dr sc Tomislav Hernaus

Documents

PREDAVANJE 6. Vrste Organizacijskih Struktura STUDENTI