PRAVNI DIO STRUNOG ISPITA

OSNOVE USTAVNOG UREENJA

1. Dejtonski sporazum

Najvanija pitanja u BiH su regulisana Mirovnim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu, oznaavanim kao Dejtonski sporazum. Dejtonski sporazum se sastoji od Opteg okvirnog sporazuma i 11 aneksa kojima su regulisana pojedina pitanja. Aneks 4. Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH je Ustav Bosne i Hercegovine.Nakon troipogodinjeg rata i dueg pregovarakog procesa, na zavrnim razgovorima koji su se vodili u vazduhoplovnoj bazi Rajt Peterson u blizini grada Daytona, u amerikoj dravi Ohio, koji su trajali 21 dan, 21. novembra 1995. godine parafiran je Mirovni sporazum. Sveano potpisivanje ovog sporazuma je obavljeno 14. decembra iste godine u Parizu, kada je i stupio na snagu.

Mirovni sporazum za BiH u osnovi je imao dva kljuna cilja:

1.zaustaviti ratna djelovanja u BiH, i

2.uspostaviti temelje trajnog mira i stabilnosti u BiH i regionu.

2. Definicija Ustava i Ustavni sistem u BiH

Ustav se definie kao pravni akt najvie pravne snage donesen po posebnom postupku, sloenijem od zakonodavnog, a esto i od posebnog ustavotvornog tijela. Ustav u formalnom smislu je uvijek pisani ustav, koji se nalazi na vrhu hijerarhijske ljestvice pravnih propisa. Svi ostali propisi moraju biti u skladu sa ustavom.Ustavni sistem BiH ine: Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Ustav Republike Srpske, i ustavi kantona (ustavi kantona moraju biti usklaeni sa ustavom FBiH, a ustavi entiteta sa Ustavom BiH).

3. Struktura vlasti u BiH

Predsjednitvo BiH je kolektivni ef drave i nosilac izvrne vlasti u okviru nadlenosti institucija BiH. Predsjednitvo, prvenstveno, izraava i osigurava interese i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i dvaju entiteta. Zato ovaj organ ine tri lana, i to jedan Bonjak, jedan Hrvat (koji su neposredno izabrani sa teritorije FBiH) i jedan Srbin (neposredno izabran sa teritorije Republike Srpske).

4. Ljudska prava i osnovne slobodepo Ustavu BiH

lan II Ustava BiH :Ljudska prava i osnovne slobode

Ljudska prava: Bosna i Hercegovina i oba entiteta e osigurati najvii nivo meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao to je predvieno u Aneksu 6 Opteg okvirnog sporazuma.

Meunarodni standardi: Prava i slobode predvieni u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.

Katalog prava

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog lana, to ukljuuje:

-Pravo na ivot.

-Pravo lica da ne bude podvrgnuto muenju niti neovjenom ili poniavajuem tretmanu ili kazni.

-Pravo lica da ne bude drano u ropstvu ili potinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom radu.

-Pravo na linu slobodu i sigurnost.

-Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima i druga prava u vezi sa krivinim postupkom.

-Pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku.

-Slobodu misli, savjesti i vjere.

-Slobodu izraavanja.

-Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja s drugima.

-Pravo na brak i zasnivanje porodice.

-Pravo na imovinu.

-Pravo na obrazovanje.

-Pravo na slobodu kretanja i prebivalita.

Nediskriminacija Uivanje prava i sloboda, predvienih u ovom lanu ili u meunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao to je pol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko i drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, roenje ili drugi status.

5. Izvrna vlast u BiH

Struktura izvrne vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvata:

Predsjednitvo BiH

Vijee ministara

Predsjednik i potpredsjednici FBiH i predsjednik i potpredsjednici RS-a

Vlada FBiH i Vlada RS-a

Organi dravne uprave -> izvrna vlast i irem smislu

Prema ustavnim ovlatenjima, Predsjednitvo BiH ima sve nadlenosti koje su uobiajene za efa drave u sistemu podjele vlasti, i to: Reprezentativna, voenje vanjske politike, izvrna funkcija, inicijativna funkcija, komandovanje oruanim snagama, uunkcija imenovanja, koordinativna funkcija.

6. Ustav Federacije BiH, uspostava Federacije i sastav

Ustav Federacije BiH je nastao prije Ustava BiH iz 1995.godine, na slian nain kao i ustav BiH. Nakon vie neuspjelih mirovnih planova za BiH, u Vaingtonu je 24. marta 1994. godine zakljuen meunarodni sporazum koji je, pored ostalog, sadravao i Nacrt Ustava FBiH. Skuptina Republike BiH, izabrana na prvim viestranakim izborima 1990. godine, transformisala se u Ustavotvornu skuptinu FBiH i 30. marta 1994. godine, prema proceduri predvienoj Ustavom, usvojila Ustav FBiH koji je predloen Vaingtonskim sporazumom. Ustav FBiH je objavljen u Slubenim novinama FBiH broj 1 od 21. jula 1994. godine. Federaciju ini deset kantona koji predstavljaju oblik veoma visoke regionalne autonomije

Ustav FBiH ima preambulu, normativni dio i dodatak (aneks). U Aneksu se nabraja 21 meunarodno-pravni dokument za zatitu ljudskih prava, te Ustav FBiH predvia da meunarodne konvencije o ljudskim pravima navedene u Aneksu na ovaj ustav imaju ak ustavnu snagu. Zapaa se znaajna razlika u odnosu na Ustav BiH, i to:

*dok Ustav BiH navodi 15 meunarodnih dokumenata, Ustav FBiH govori o 21 meunarodnom dokumentu

*dok Ustav BiH istie da e se navedeni dokumenti primjenjivati u BiH, Ustav FBiH propisuje da e navedeni dokumenti imati pravnu snagu ustavnih odredaba

7. Koja pitanja su utvrena Ustavom Federacije BiH

-Uspostavljanje Federacije BiH

-Ljudska prava i osnovne slobode

-Podjela nadlenosti izmeu federalne i kantonalne vlasti

-Struktura Federalne vlasti (zakonodavne, izvrne i sudske)

-Kantonalne vlasti (zakonodavna, izvrna i sudska)

-Opinske vlasti

-Meunarodni odnosi

-Amandmani na Ustav

-Usvajanje i stupanje na snagu Ustava i prijelazna rjeenja

8. Struktura Federalne vlasti

Predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH

Parlament Federacije BiH

Vlada Federacije BiH

9. Sudska vlast Federacije sudovi u Federaciji

Sudsku funkciju u Federaciji vre :

Vrhovni sud FbiH

Ustavni sud FBiH

Kantonalni sudovi

Optinski sudovi

10. Struktura kantonalne vlasti

Skuptina kantona

Vlada kantona

Sudska vlast-Kantonalni i Optinski sudovi

11. Opinska vlast ?

ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

1. Zdravstveno osiguranje pojam i vrste (lan 1. i 2.)

lan 1.

Zdravstveno osiguranje, kao dio socijalnog osiguranja graana, ini jedinstveni sistem u okviru koga graani ulaganjem sredstava, na naelima uzajamnosti i solidarnosti, obavezno u okviru kantona osiguravaju ostvarivanje prava na zdravstvenu zatitu i druge oblike osiguranja na nain koji je utvren ovim zakonom, drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu zakona.

U okviru Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), odnosno kantona, sredstva za zdravstveno osiguranje mogu se ulagati i na dobrovoljnoj osnovi.

lan 2.

Pod uvjetima utvrenim ovim zakonom i drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu zakona, graani Federacije imaju pravo na zdravstveno osiguranje, koje obuhvata:

-obavezno zdravstveno osiguranje;

-proireno zdravstveno osiguranje, i

-dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

2. Na kojim naelima se zasniva zdravstveno osiguranje (lan 6.)

Naela zdravstvenog osiguranja:

lan 6.

Obavezno zdravstveno osiguranje zasniva se na naelima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika u okviru kantona. Obavezno zdravstveno osiguranje moe se zasnivati na naelima uzajamnosti i solidarnosti u okviru dva ili vie kantona, odnosno Federacije, u sluajevima i pod uvjetima utvrenim ovim zakonom.

3. Koja lica se smatraju lanovima porodice osiguranika (lan 20.)

lanovi porodice osiguranika

lan 20.

Prema ovom zakonu lanovima porodice osiguranika smatraju se:

-suprunik (brani i vanbrani saglasno propisima o braku i porodici),

-djeca (roena u braku, van braka, usvojena ili pastorad) i druga djeca bez roditelja ako ih osiguranik izdrava,

-roditelj (otac, majka, ouh, maeha, usvojitelji osiguranika) ako ih osiguranik izdrava,

-unuci, braa, sestre, djed i baka ako su nesposobni za samostalan ivot i rad i ako nemaju sredstava za izdravanje, pa ih osiguranik izdrava.

lanovi porodice osiguranika iz stava 1. ovog lana stiu prava na obavezno zdravstveno osiguranje po osnovu ovog zakona, pod uvjetom da isto pravo ne ostvaruju po osnovu radnog odnosa ili obavljanja privredne ili neprivredne djelatnosti linim radom odnosno poljoprivrednom djelatnou.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) e sprovodbenim propisima utvrditi uvjete pod kojima se smatra da je lice nesposobno za samostalan ivot i rad i nema vlastitih sredstava za izdravanje.

4. Do koje godine djeca osiguranika imaju pravo na zdravstveno osiguranje (lan 22.)

Djeca osiguranika su zdravstveno osigurana do navrene 15 godine, a ako su na srednjem odnosno visokom kolovanju, do kraja redovnog kolovanja, a najdue do navrene 26 godine ivota.

Djeca osiguranika koja su zbog bolesti ili povrede prekinula redovno kolovanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranja i za vrijeme trajanja bolesti odnosno povrede.

Djeca osiguranika iz stava 2. ovog lana kao i djeci osiguranika koja su zbog sluenja vojnog roka prekinula redovno kolovanje, produava se korienje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme nastavka redovnog kolovanja za onoliko vremena koliko je trajao prekid redovnog kolovanja.

Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad saglasno posebnim propisima prije navrene 15 godine ivota, odnosno za vrijeme trajanja redovnog kolovanja, imaju pravo na zdravstveno osiguranje tokom trajanja te nesposobnosti.

Pravo na zdravstveno osiguranje tokom trajanja nesposobnosti pripada i djeci osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad, saglasno posebnim propisima, poslije isteka razdoblja iz stava 4. ovog lana ako ih osiguranik izdrava.

Djeca koju je osiguranik uzeo na izdravanje imaju pravo na zdravstveno osiguranje, ako su bez roditelja. Djeca koja imaju jednog ili oba roditelja ako ih je osiguranik uzeo na izdravanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranje ako su roditelji te djece zbog svog zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne mogu brinuti o djeci i njihovom izdravanju.

5. Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (lan 31.)

lan 31.

Obaveznim zdravstvenim osiguranjem, u sluajevima i pod uvjetima odreenim ovim zakonom, osigurava se:

1. Osiguranicima:

a) zdravstvena zatita,

b) naknada plaa,

c) naknada putnih trokova u vezi sa korienjem zdravstvene zatite;

2. lanovima porodice osiguranika:

a) zdravstvena zatita,

b) naknada putnih trokova u vezi sa korienjem zdravstvene zatite.

6. Ko moe ostvariti pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (lan 53.)

lan 53.

Pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja moe ostvarivati samo lice kome je utvreno svojstvo osiguranog lica. Svojstvo osiguranog lica utvruje kantonalni zavod osiguranja, a dokazuje se posebnom ispravom. Provedbene propise o sadraju i obliku isprave iz stava 2. ovog lana kao i nainu njenog izdavanja, donijet e ministar zdravstva.

7. Iz kojih izvora se osiguravaju sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (lan 80.)

Izvori iz kojih se osiguravaju sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja:

lan 80.

Sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se iz:

-doprinosa iz plaa radnika koji su u radnom odnosu kod pravnog ili fizikog lica;

-doprinosa na prihod lica koja obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost linim radom;

-doprinosa iz penzija i invalidnina i drugih naknada iz penzijskog i invalidskog osiguranja,

-doprinosa za nezaposlene graane,

-doprinosa koji se plaa na stalnu novanu pomo i za lica smjetena u ustanovama socijalne zatite,

-doprinosa iz prihoda od samostalne estradne djelatnosti, izdavanja ploa, audio i video kaseta, i na ulaznice za organizaciju sportskih, estradnih i drugih kulturnih javnih priredaba,

-doprinosa za prihod od autorskih prava, patenata i tehnikih unapreenja,

-dodatnog doprinosa za korienje zdravstvene zatite u inozemstvu,

-doprinosa iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti, odnosno drugih prihoda ostvarenih obavljanjem poljoprivredne djelatnosti, kao i zakupnine za poljoprivredno zemljite,

-doprinosa lica koja sama plaaju doprinos,

-naknada za zdravstvenu zatitu lanova porodice radnika zaposlenih u inozemstvu inostranih penzionera i lanova njihovih porodica,

-sredstava budeta kantona odnosno opine,

-sredstava lienog uea osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene zatite, i

-prihoda od donacije, pomoi, taksi, kamata, dividendi i drugih prihoda.

Sredstva iz stava 1. ovog lana vode se i evidentiraju odvojeno.

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU

1. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja (lan 2. i 3.)

lan 2.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su:

-pravo na starosnu penziju,

-pravo na invalidsku penziju,

-pravo na porodinu penziju,

-prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnou

lan 3.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotuiva, lina i materijalna i ne mogu se prenositi na druga lica. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti. Prava po ovom zakonu ne mogu se oduzeti, smanjiti ili ograniiti, izuzev u sluajevima utvrenim ovim zakonom.

2. Uslovi za sticanje prava na starosnu penziju (lan 30.)

lan 30.

Osiguranik stie pravo na starosnu penziju kad:

-navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina penzijskog staa.

-navri 40 godina penzijskog staa, bez obzira na godine ivota.

3. Uslovi za sticanje prava na invalidsku penziju (lan 52.)

lan 52.

Osiguranik, kod koga je utvrena I kategorija invalidnosti stie pravo na invalidsku penziju:

ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu, bez obzira na duinu penzijskog staa;

ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu razdoblja od navrenih najmanje 20 godina zivota do dana nastanka invalidnosti (radni vijek), raunajui radni vijek na pune godine.

4. Koja lica mogu ostvariti pravo na porodinu penziju (lan 60.)

lan 60.

Porodinu penziju mogu ostvariti lanovi porodice :

brani drug;

djeca roena u braku, van braka, usvojena, pastorad koju je osiguranik izdravao,

unuad i druga djeca bez roditelja koju je osiguranik izdravao do svoje smrti.

Porodinu penziju moe ostvariti i brani drug iz razvedenog braka, ako mu je sudskom odlukom utvreno pravo na izdravanje.

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI

1. Zdravstvena zatita graana pojam (lan 1.)

lan 1.

Ovim zakonom ureuju se naela, mjere, nain organiziranja i provoenja zdravstvene zatite, nosioci drutvene brige za zdravlje stanovnitva, prava i obaveze osoba u koritenju zdravstvene zatite, te sadraj, nain obavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene zatite na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

2. Zdravstvena djelatnost podjela (lan 6.(31))

Zdravstvena djelatnost predstavlja organizovano pruanje zdravstvene zatite kroz rad zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u okviru zdravstvenih ustanova,odnosno privatne prakse u skladu sa struno-medicinskom doktrinom i uz upotrebu zdravstvene tehnologije, a pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Zdravstvena djelatnost se provodi kao: primarna, specijalistiko-konsultativna i bolnika zdravstvena djelatnost i djelatnost javnog zdravstva.

3. Naela zdravstvene zatite (lan 10. do15.)

Naelo pristupanosti zdravstvene zatite

Naelo pravinosti zdravstvene zatite

Naelo solidarnosti u zdravstvenoj zatiti

Naelo sveobuhvatnosti zdravstvene zatite

Naelo kontinuiranosti zdravstvene zatite

Naelo specijalizovanog pristupa

Naelo stalnog unapreenja kvaliteta zdravstvene zatite

Naelo efikasnosti zdravstvene zatite

4. Ko obavlja zdravstvenu djelatnost na podruju Federacije (lan 35.)

Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Federacija, kanton odnosno optina, te domaa i strana fizika ili pravna lica u svim oblicima svojine. Federacija je osniva federalnih zavoda.. Kanton i federacija zajedno mogu biti osnivai univerzitetsko klinikih bolnica i zavoda.. Osniva zdravstvenih ustanova na nivou federacije je Parlament FbiH

5. Organi upravljanja i rukovoenja u zdravstvenim ustanovama (lan 50, 51.)

- Upravni odbor- Komisija za lijekove

- Direktor

- Nadzorni odbor

- Struno vijee

- Etiki komitet

6. Statut zdravstvene ustanove (lan 57. (63))

Statut je osnovni opi akt zdravstvene ustanove kojim se ureuje:

1) naziv i sjedite, odnosno ime i prezime, kao i prebivalite osnivaa;

2) naziv i sjedite zdravstvene ustanove;

3) djelatnost zdravstvene ustanove;

4) iznos sredstava za osnivanje i poetak rada zdravstvene ustanove i nain osiguranja sredstava;

5) izvore i naine osiguranja sredstava za rad zdravstvene ustanove;

6) nain raspolaganja vikom prihoda nad rashodima i nain na koji se pokriva viak rashoda nad prihodima;

7) prava i obveze osnivaa u pogledu obavljanja djelatnosti zbog koje se zdravstvena ustanova osniva;

8) meusobna prava i obveze zdravstvene ustanove i osnivaa;

9) organe upravljanja zdravstvene ustanove u osnivanju i njihove ovlasti;

10) struna tijela zdravstvene ustanove, mandat lanova strunih tijela, nain izbora i financiranje;

11) osoba koja e do imenovanja ravnatelja zdravstvene ustanove obavljati poslove i imati ovlasti ravnatelja;

12) rok za donoenje statuta, imenovanje ravnatelja i tijela upravljanja;

13) druga pitanja od znaaja za rad zdravstvene ustanove.

Statut zdravstvene ustanove podlijee obvezatnoj suglasnosti osnivaa.

7. Dom zdravlja (lan 59.(83))

Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pruanje zdravstvene zatite stanovnitvu odreenog podruja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zatite. Dom zdravlja prua primarnu zdravstvenu zatitu kroz timove porodine medicine, laboratoriju, slubu za radioloku dijagnostiku, slubu za hitnu medicinsku pomo, kao i slube u zajednici. Dom zdravlja je duan uestvovati u obezbjeenju uslova za pruanje specijalistiko-konsultativne djelatnosti i djelatnosti javnog zdravstva na svom podruju, a u skladu sa ugovorom sa zavodom zdravstvenog osiguranja kantona. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, na podrujima sa specifinim potrebama pruanja zdravstvene zatite stanovnitvu, u domu zdravlja moe se organizovati i stacionar za dijagnostiku i lijeenje akutnih bolesnika.

8. Apoteka (lan 64.(92))

Apoteka je zdravstvena ustanova koja vri nabavku lijekova i medicinskih sredstava, skladitenje, uvanje pod propisanim reimom, izdavanje i distribuciju lijekova i medicinskih sredstava, kao i izradugalenskih i magistralnih pripravaka u skladu sa propisom o apotekarskoj djelatnosti.

9. ta obuhvata bolnika djelatnost (lan 70.(97))

Bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, lijeenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika, te obezbjeuje boravak i prehranu bolesnika.

Djelatnost iz stava 1. ovog lana obavlja se u optim, specijalnim, kantonalnim i u univerzitetskim klinikim bolnicama.

10. Podjela bolnica po namjeni (lan 71.(98-101))

-Opta bolnica (je zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti hirurgije, interne medicine,pedijatrije, te ginekologije i poroajnog i ima posteljne, dijagnostike i druge mogunosti prilagoene svojoj namjeni.);

-Specijalna bolnica (je zdravstvena ustanova za specijalistiko-konsultativno i bolniko lijeenje odreenih bolesti ili odreenih dobnih grupa stanovnitva, koja osim uslova iz lana 102. ovog zakona ima posteljne, dijagnostike i druge mogunosti prilagoene svojoj namjeni.)

- Kantonalna bolnica (koja, pored uslovapredvienih za optu i specijalnu bolnicu, ispunjava posteljne, dijagnostike i druge uslove utvrenekantonalnim zakonom)

- Univerzitetska-klinika bolnica (je bolnica koja obavlja tercijarnu zdravstvenu zatitu iz vie od polovineregistrovanih specijalistikih djelatnosti, struno usavravanje, dodiplomsku i postdiplomsku nastavu, kao i naunoistraivaki rad za djelatnosti za koje je osnovana.)

11. Organizacija rada i radno vrijeme u zdravstvenim ustanovama (lan 96.(181))

Zdravstvene ustanove koje imaju status ugovorne zdravstvene ustanove obavezne su neprekidno pruati zdravstvenu zatitu, radom u jednoj, dvije ili vie smjena, dvokratnim radnim vremenom, prilagoavanjem radnog vremena, pripravnou ili deurstvom u skladu sa potrebama stanovnitva i oblicima pruanja zdravstvenih usluga. Deurstvo je poseban oblik rada kada radnik mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovnog radnog vremena.

Pripravnost je poseban oblik rada, kada radnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoi. Rad po pozivu je poseban oblik rada kada radnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali se mora odazvati na poziv radi obavljanja djelatnosti.Zdravstveni radnici ne smiju napustiti radno mjesto dok nemaju zamjenu, iako je njihovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje bezbjednost pruanja zdravstvene zatite.

12. Zdravstveni radnici, pojam (lan 101.(137))

Zdravstveni radnici su lica koja imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pruaju zdravstvenu zatitu stanovnitvu, uz obavezno potovanje moralnih i etikih naela zdravstvene struke. Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatolokom, farmaceutskom ili farmaceutskobiohemijskom fakultetu, fakultetu zdravstvenih studija i srednjim kolama zdravstvenog usmjerenja.

13. Odobrenje za samostalan rad zdravstvenih radnika (lan 107.(148))

Licenca je javna isprava koju izdaje nadlena komora, nakon dobijanja uvjerenja o poloenom strunom ispitu, sa rokom vaenja od est godina i obnavlja se u skladu sa ovim zakonom, propisom nadlene federalne komore kojim se utvruje zajedniki sadraj strunog usavravanja, rokovi i postupak provjere strunosti koje je zdravstveni radnik ostvario u okviru strunog usavravanja.Licencom iz stava 1. ovog lana zdravstveni radnik stie pravo samostalnog obavljanja poslova u svojoj struci.

ZAKON O RADU

1. Zasnivanje radnog odnosa (lan 2.)

Radni odnos je dobrovoljni ugovorni odnos izmeu posloprimca (zaposlenika, radnika) i poslodavca, na osnovu kojeg se posloprimac ukljuuje u organizirani proces rada, na nain i pod uslovima koje utvrdi poslodavac, lino obavljajui na profesionalnoj osnovi poslove radnog mjesta, i ostvarujui na temelju toga, plau i druga utvrena, garantirana i ugovorena prava i obaveze.

2. Poslodavac, zaposlenik - pojam (lan 3. i 4.)

Zaposlenik, u smislu ovog zakona, je fiziko lice koje u radnom odnosu lino obavlja odreene poslove za poslodavca i po tom osnovu ostvaruje prava i obaveze u skladu sa ovim zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Uobiajena klasifikacija posloprimaca tj.subjekata koji prihvataju ponueni posao, podrazumijeva podjelu na:

1. radnik - u irem smislu obuhvata sva lica koja stupaju u radni odnos, a u uem znaenju, to je fiziko lice koje za odgovarajuu naknadu kod poslodavca obavlja preteno manuelne poslove;

2. slubenik (dravni, javni) - osoba koja je postavljena upravnim aktom u dravnoj slubi, odnosno svi zaposlenici u organima dravne uprave;

3. namjetenik - fiziko lice koje obavlja pomono-tehnike poslove za potrebe dravnog organa (organa uprave);

4. zaposlenik-uposlenik fiziko lice koje profesionalno obavlja posao za poslodavca na osnovu ugovora o radu za plau.

Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fiziko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao, te mu za obavljeni rad isplauje plau i izvrava druge obaveze prema zaposleniku u skladu sa ovim zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

3. Ugovor o radu na odreeno vrijeme (lan 19.)

Radni odnos na odreeno vrijeme ne moe se uspostaviti na period dui od dvije (2) godine. Ako zaposlenik, izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odreeno vrijeme na period dui od 2 godine bez prekida, takav radni odnos smatrat e se radnim odnosom na neodreeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugaije odreeno.

Ugovor o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme u sluajevima:

-obavljanja poslova koji po svojoj prirodi traju odreeno vrijeme (sezonski poslovi u ugostiteljstvu i turizmu, graevinarstvu, poljoprivredi ili poslovi iz djelatnosti poslodavca ije je trajanje po svojoj prirodi ogranieno na odreeno vrijeme),

-zamjene privremeno odsutnog zaposlenika,

-rada na odreenom projektu,

-privremenog poveanja obima poslova, i

-drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom

4. Ugovor o radu na neodreeno vrijeme (lan 19.)

U sluaju da ugovor o radu ne sadri podatak o trajanju radnog odnosa, smatrat e se da se radi o radnom odnosu na neodreeno vrijeme. Ako zaposlenik, izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odreeno vrijeme na period dui od 2 godine bez prekida, takav radni odnos smatrat e se radnim odnosom na neodreeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugaije odreeno.

5. Sadraj ugovora o radu (lan 21.)

S obzirom na ove elemente, sadraj ugovora o radu u pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH se vezuje za utvrivanje sljedeih podataka:

1. naziv i sjedite poslodavca,

2. ime, prezime, prebivalite odnosno boravite zaposlenika,

3. trajanje ugovora o radu,

4. dan otpoinjanja rada,

5. radno mjesto na kojem se zaposlenik zapoljava i kratak opis poslova,

6. duina i raspored radnog vremena,

7. plaa, dodaci o plai, naknade, te periodi isplate,

8. trajanje godinjeg odmora,

9. otkazni rokovi kojih se moraju pridravati zaposlenik i poslodavac i

10. druge podatke u vezi sa uslovima rada utvrenim kolektivnim ugovorom.

6. Prijem pripravnika (lan 26.)

Poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu sa pripravnikom. Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se kolovalo, radi strunog osposobljavanja za samostalan rad. Ugovor o radu sa pripravnikom zakljuuje se na odreeno vrijeme, a najdue godinu dana, ako zakonom, propisom kantona ili ugovorom o radu nije drugaije odreeno. Nakon zavrenog pripravnikog staa, pripravnik polae struni ispit, u skladu sa zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu.

7. Volonterski rad (lan 27.)

Volonter je lice kojeg poslodavac prima na struno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (ugovor o volonterskom radu). Dakle, prema sadanjem pozitivnom zakonodavstvu volonterski rad se dozvoljava pod dva uslova:

1. da se za obavljanje pojedinih poslova ili za odreena zvanja posebnim zakonom ili pravilnikom o radu trai poloen struni ispit nakon zavrenog pripravnikog staa i

2. da se osposobljavanje lica poslije zavrenog kolovanja vri radi sticanja radnog iskustva kao uslova za zasnivanje radnog odnosa.

Volonterski rad moe trajati onoliko vremena koliko je odreeno za osposobljavanje za pojedina zanimanja prema zakonskim uslovima, odnosno volonterski rad moe trajati onoliko vremena koliko je po zakonu za odreeno struno zvanje propisano trajanje pripravnikog staa. Razdoblje volonterskog rada ubraja se u pripravniki sta i radno iskustvo utvreno kao uslov za rad u odreenom zanimanju.

8. Radno vrijeme (puno i nepuno) (lan 29. i 30.)

Radno vrijeme se definira je kao vrijeme kada se zaposlenik nalazi na raspolaganju poslodavcu, tj.kao vrijeme u kome je zaposlenik duan obavljati poslove i zadatke radnog mjesta, ili kao vrijeme za koje zaposlenik ima pravo i obavezu da provede na radu. Puno radno vrijeme zaposlenika traje najdue 40 sati sedmino. Ugovor o radu moe se zakljuiti i za rad sa nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, moe zakljuiti vie takvih ugovora kako bi na taj nain ostvario puno radno vrijeme. Zaposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i zaposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koje zavisi od duine radnog vremena (plaa, naknada i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

9. Skraeno radno vrijeme (lan 31.)

Zakonom, odnosno pravilnikom o radu i ugovorom o radu moe se utvrditi da radno vrijeme bude krae od punog radnog vremena, na poslovima na kojima uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatiti zaposlenika od tetnih uticaja vezanih za zdravljei radnu sposobnost zaposlenika. Radno vrijeme se skrauje srazmjerno tetnom uticaju na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Kao posebni uslovi rada uobiajeno se smatraju poslovi koji zahtijevaju naroito teak i naporan rad, rad pod poveanim atmosferskim pritiskom, rad sa otrovnim gasovima i drugim materijalima i slino, rad letakog osoblja, rad pod dejstvom jonizirajueg zraenja, rad na velikim visinama i sl. U skladu sa zakonom, poslodavac utvruje uslove i kriterije za skraenje radnog vremena, kao i obaveze zaposlenika u vezi sa skraenim radnim danom. Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom, skraeno radno vrijeme, zbog potpune zatite zaposlenika koji rade na takvim radnim mjestima, izjednaava se s punim radnim vremenom. Zaposlenik koji radi sa skraenim radnim vremenom ostvaruje u punom obimu sva prava na radu i u vezi sa radom

Skraeno radno vrijeme rauna se u penzijski sta kao sta osiguranja isto kao da je zaposlenik radio puno radno vrijeme.

10. Prekovremeni rad (lan 32.)

Prekovremeni rad je doputen u sluaju:

vie sile (poar, poplava, potres),

iznenadnog poveanja obima posla,

drugim sluajevima neophodne potrebe te

moe trajati najdue 10 sati sedmino.

Pojedinim kategorijama zaposlenika prekovremeni rad se ni u kom sluaju ne moe narediti, a to su zaposlenici mlai od 18. godina. Isto tako trudnicama, majkama odn.usvojiocu djeteta do 3 godine, te samohranom roditelju ili usvojiocu sa djetetom do 6. godina ivota prekovremeni rad se moe narediti samo uz pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

11. Noni rad maloljetnih zaposlenika (lan 36.)

Zabranjen je noni rad maloljetnih zaposlenika, s tim to se za njih noni rad u industriji smatra rad izmeu 19 sati i 7 sati ujutro idueg dana, a u ostalim djelatnostima noni rad za ove zaposlenike je rad izmeu 20 sati i 6 sati idueg dana.

Maloljetni zaposlenici mogu biti izuzeti od zabrane nonog rada izuzetno u sluaju havarije, vie sile i zatite interesa javnog poretka.

12. Odmori (lan 37, 38, 39)

Nae pozitivno pravo predvia sljedee odmore:

1. u toku trajanja radnog vremena u jednom radnom danu-odmor u toku dnevnog rada (pauza, stanka),

2. odmor izmeu dva radna dana,

3. odmor u toku sedmice-sedmini odmor i

4. godinji odmor.

Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na dnevni odmor u trajanju od 30 minuta, i vrijeme odmora se ne rauna u radno vrijeme.

Zaposlenik ima pravo na odmor izmeu dva radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Zaposlenik ima pravo na odmor izmeu dvije radne sedmice u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.

13. Godinji odmori (lan 41. do 45.)

Uslovi z sticanje prava na godinji odmor su:

1. potrebno je da je zaposlenik u radnom odnosu i

2. da je u radnom odnosu est (6) mjeseci neprekidno.

Svaki zaposlenik ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a maloljetni zaposlenici u trajanju od najmanje 24 radna dana. Ako zaposlenik radi na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, zaposlenik ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.

Pravilo je da se godinji odmor koristi u neprekidnom trajanju, a koritenje u dva dijela predstavlja samo zakonsku mogunost. Ako se koristi u dva dijela, tada prvi dio mora trajati bez prekida najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio odmora se moe koristiti najkasnije do 30. juna naredne godine.

Posebno je predvieno pravo zaposlenika da moe koristiti jedan dan godinjeg odmora kad on to eli, pod uslovom da o tome obavijesti poslodavca najmanje 3 dana prije njegovog koritenja. Pravo na regres za godinji odmor se vezuje za pravo na godinji odmor, te

akcesorne je prirode, i ostvarivanje tog prava zavisi od koritenja godinjeg odmora. Pravo na regres nije zakonsko pravo, nego pravo koje je utvreno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

14. Plaeno odsustvo (lan 46.)

Pravo na odsustvo uz naknadu plae, dakle pravo na odsustvo koje se ima smatrati vremenom provedenim na radu, pripada zaposleniku u odreenim situacijama koje su pravne i objektivne prirode.

Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae do sedam (7) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini (plaeno odsustvo) u sluajevima:

1. stupanja u brak,

2. poroaja supruge,

3. tee bolesti lana porodice, odnosno domainstva,

4. smrti lana porodice, odnosno domainstva.

U smislu zakonskih odredbi o plaenom odsustvu, lanom porodice (obitelji) smatraju se: brani, odnosno vanbrani drug, dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastorad i dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojilac, djed i baba (po ocu i majci), braa i sestre. Zaposlenik koji po jednom osnovu iskoristi sedam radnih dana, ne moe koristiti plaeno odsustvo po drugom osnovu. ( ali po prirodi stvari, izuzetak bi trebao biti vezan za smrt lana porodice, te poslodavac optim aktima treba da utvrdi taan broj dana plaenog odsustva u svakom od navedenih sluajeva), ali i da utvrdi i druge sluajeve i vrijeme trajanja plaenog odsustva.

15. Neplaeno odsustvo (lan 47.)

Drugi oblik odsustva je odsustvo bez naknade plae, koji predstavlja situaciju u kojoj dolazi, po pravilu, do kraeg prekida rada zbog subjektivnih razloga. Kao takvo, ovo odsustvo ima za posljedicu mirovanje svih prava i obaveza iz radnog odnosa. Neplaeno odsustvo je samo mogunost, ne i pravo, jer je izriito predvieno da poslodavac moe zaposleniku odobriti odsustvo sa rada bez naknade plae (neplaeno odsustvo) na njegov zahtjev. Uslovi pod kojima se moe odobriti neplaeno odsustvo, zbog jednakosti u mogunostima i tretmanu zaposlenika, trebalo bi utvrditi pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

16. Zatita ena i materinstva (lan 52. do 63.)

Osnovna pitanja radnopravne zatite ene-zaposlenice u vezi sa materinstvom u pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH, odnosi se na:

Zabranu dovoenja u nepovoljniji poloaj zbog trudnoe,

Pravo na rasporeivanje u vrijeme trudnoe,

Pravo na skraeno radno vrijeme (pravo na rad s polovinom radnog vremena),

Pravo na pauzu za dojenje,

Pravo na mirovanje radnog odnosa,

Pravo na poroajno odsustvo,

Pravo koje moe koristiti otac djeteta, odnosno usvojilac djeteta,

Pravo na zatitu u pogledu prekovremenog rada,

Pravo majke u sluaju djetetove smrti.

Porodiljsko odsustvo predstavlja pravo na odsustnost s rada za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, a zbog svoje prirode i cilja koristi se kontinuirano, i to u periodu prije poroda pa do odreene dobi ivota djeteta. eni se ne moe narediti, niti se ena moe rasporediti da obavlja naroito teke fizike poslove, radove pod zemljom ili pod vodom, te druge poslove koji, s obzirom na njene psihofizike osobine, ugroavaju njen ivot i zdravlje.

Izuzetno, ova zabrana rada ne odnosi se na ene koje obavljaju rukovodee poslove i poslove zdravstvene i socijalne zatite, studente, pripravnike i volontere koji tokom kolovanja ili strunog osposobljavanja moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima rudnika, te na ene koje povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisu fizike prirode. Poslodavac ne moe odbiti da zaposli enu zbog trudnoe ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu.

17. Plae (lan 68. do 71.)

Pravo na plau je temeljni motiv zbog kojeg zaposlenik s poslodavcem zakljuuje ugovor o radu, tj.zasniva radni odnos i preuzima na sebe brojne obaveze iz tog pravnog odnosa.

U literaturi radnog prava plaa se definira kao novani iznos, koji je poslodavac duan isplatiti zaposleniku u skladu sa pravnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odn.ugovorom o radu ili drugim aktom o zasnivanju radnog odnosa (npr.ugovor o djelu) za rad koji je lino zaposlenik obavio za poslodavca u odreenom vremenskom razdoblju prema prethodno utvrenim osnovama i mjerilima.

Bitni elementi samog pojma plaa su:

1. Plaa je uvijek novani iznos, koja se isplauje u odgovarajuoj novanoj valuti (ipak u praksi se dogaa da se ona dijelom ili u cjelini isplauje u naturalnom obliku, a posebno u vrijeme ekonomskih kriza ili ratnog stanja),

2. Pravo na plau je lino pravo svakog zaposlenika, jer se ono stie po osnovu linog rada svakog zaposlenika,

3. Osnovni elementi za utvrivanje visine plae i njenu isplatu je vrijeme provedeno na radu, odnosno rezultati rada. Drugi elementi takoer utiu na visinu plae, kao npr. struna sprema, rad u smjenama, noni rad, oteani uslovi rada.

Jedna od bitnih karakteristika savremenih reima plaa, vezuje se njihovo razlaganje na:

1. Opi reim plaa i na

2. Posebne reime plaa.

Opi reim plaa se odnosi na sve radnike, tj.zaposlenike jedne drave, te subjekti koji ga reguliraju su: nadleni dravni organi, savezi poslodavaca na nivou drave, sindikat.

Za reguliranje plaa koriste se:

1. Zakonski i podzakonski akti,

2. Kolektivni ugovori,

3. Autonomni opi akti i

4. Individualni ugovori o radu.

Posebni reimi plaa se javljaju u posebnim radnim odnosima, kao to su radni odnosi:

1. Slubenika i namjetenika,

2. Vojske i policije,

3. Nosilaca pravosudnih funkcija,

4. Lijenika i

5. Prosvjetnih radnika (uitelja, nastavnika, profesora, naunika).

18. Naknada plae (lan 72.)

Institut naknade plae je pravo zaposlenika da u opravdanim sluajevima dobije propisani ili ugovoreni novani iznos. Zaposleniku koji iako nije radio i nije ostvario plau, ali za to nije kriv, u sluajevima utvrenim zakonom, drugim propisima, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu pripada pravo na naknadu plae.

U radnom zakonodavstvu BiH zaposleniku tj.radniku pripada pravo na naknadu plae u sluaju:

Privremene nesposobnosti za rad (bolest),

Za vrijeme koritenja plaenog odsustva,

Za vrijeme godinjeg odmora,

Ako odbije da radi jer nisu provedene mjere zatite na radu usljed ega mu prijeti neposredna opasnost za ivot i zdravlje,

Ako ne radi jer je dolo do prekida rada bez njegove krivnje,

Poroajnog odsustva,

Za vrijeme dravnim praznika, te u

Drugim slulajevima utvrenim lex specialis propisima.

Naknada plae u vezi sa trudnoom, poroajem i njegom djeteta, odnosno naknade plae eni-majci, u FBiH regulirana je propisima o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodica sa djecom.

19. Nain prestanka ugovora o radu (lan 86.)

U teoriji radnog prava osnovi prestanka radnog odnosa se mogu razvrstati na:

a.) Prestanak radnog odnosa po volji zaposlenika (otkaz na inicijativu zaposlenika, sporazumni prestanak radnog odnosa),

b.) Prestanak radnog odnosa protiv volje zaposlenika (otkaz na inicijativu poslodavca),

c.) Prestanak radnog odnosa po sili zakona i

d.) Sui generis sluajevi prestanka radnog odnosa.

Ugovor o radu prestaje:

smru zaposlenika;

sporazumom poslodavca i zaposlenika;

kad zaposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja,

ako se poslodavac i zaposlenik drugaije ne dogovore;

danom dostavljanja pravosnanog rjeenja o utvrivanju gubitka radne sposobnosti ;

otkazom poslodavca odnosno zaposlenika;

istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme;

ako zaposlenik bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca danom stupanja na izdravanje kazne;

ako zaposleniku bude izreena mjera bezbijednosti, vaspitna ili zatitna mjera u trajanju duem od tri mjeseca - poetkom primjene te mjere;

odlukom nadlenog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

20. Otkaz ugovora o radu (lan 87. do 91.)

Prestanak radnog odnosa, odnosno ugovora o radu po volji zaposlenika svodi se na dva naina prestanka radnog odnosa:

1. sporazumni raskid ugovora o radu (predstavlja konsenzualni dvostrani akt koji zakljuuju poslodavac i zaposlenik) i

2. otkaz zaposlenika (jednostrana izjava volje o raskidanju radnog odnos, ije pravno dejstvo nije uslovljeno pristankom druge strane).

Otkaz se daje u pismenoj formi, te poslodavac je duan obrazloiti otkaz i dostaviti zaposleniku.

21. Forma otkaza ugovora o radu (lan 94.)

Otkaz se daje u pismenoj formi. Poslodavac je obavezan, u pismenoj formi, obrazloziti otkaz zaposleniku. Otkaz se dostavlja zaposleniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.

22. Trajanje otkaznog roka (lan 95.)

Otkazni rok ne moze biti kraci od 15 dana niti duzi od sest mjeseci, s tim da se konkretna duzina otkaznog roka ureduje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Otkazni rok pocinje da tece od dana urucenja otkaza zaposleniku odnosno poslodavcu.

23. Zatita prava iz radnog odnosa (lan 103.)

Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, moze u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijedeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtjevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana dostavljanja zahtijeva zaposlenika iz stava 1. ovog lana ne udovolji tom zahtjevu, zaposlenik moze u daljem roku od 15 dana traziti zastitu povrijedenog prava pred nadleznim sudom. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, u skladu sa zakonom, moze se predvidjeti postupak mirnog rjesavanja radnog spora, u kom slucaju rok od 15 dana za podnosenje zahtjeva sudu, tece od dana okoncanja tog postupka. Propust zaposlenika da zahtijeva naknadu stete ili drugo novcano potrazivanje iz radnog odnosa u rokovima iz st. 1.do 3. ovog lana, nema za posljedicu gubitak prava na to potrazivanje.

24. Pravilnik o radu (lan 107.)

Poslodavac koji zaposljava vise od 15 zaposlenika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se ureduju place, organizacija rada i druga pitanja znacajna za zaposlenika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. O donosenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa vijecem zaposlenika odnosno sindikatom. Pravilnik iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja. Vijece zaposlenika odnosno sindikalni povjerenik moze od nadleznog suda zatraziti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevazecim.

25. Radna knjiica (lan 133. i 134.)

lan 133.

Zaposlenik ima radnu knjizicu. Radna knjizica je javna isprava. Radnu knjizicu izdaje opcinski organ uprave nadlezan za poslove rada. Federalni ministar donijet ce propis o radnoj knjizici, kojim ce se urediti: sadrzaj, postupak izdavanja, nacin upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjizica, nacin vodenja registra izdatih radnih knjizica, oblik i nacin izrade, kao i druga pitanja predvidena propisom o radnoj knjizici.

lan 134.

Na dan kada pocne da radi, zaposlenik predaje radnu knjizicu poslodavcu, o cemu poslodavac izdaje zaposleniku pismenu potvrdu. Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je duzan vratiti zaposleniku radnu knjizicu, a zaposlenik vraca poslodavcu potvrdu iz stava 1. ovog lana. Vracanje radne knjizice iz stava 2. ovog lana ne moze se uvjetovati potrazivanjem koje poslodavac eventualno ima prema zaposleniku.

26. Privremeni i povremeni poslovi (lan 136. i 137.)

lan 136.

Za obavljanje privremenih i povremenih poslova moze se zakljuciti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima:

1. da su privremeni i povremeni poslovi utvrdeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu,

2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zakljucuje ugovor o radu na odredeno ili neodredeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duze od 60 dana u toku kalendarske godine.

Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju .

lan 137.

Za obavljanje poslova iz lana 136. ovog zakona zakljucuje se ugovor u pismenoj formi.

Ugovor iz stava 1. ovog lana sadrzi: vrstu, nacin, rok izvrsenja poslova i iznos naknade za izvrseni posao.