1Skripta Za Polaganje Ispita Za Sudskog Tuma_a - Pravni Dio

SKRIPTA ZA POLAGANJE ISPITA ZA SUDSKOG TUMAČA

- PRAVNI DIO -

prema važećim propisima u kolovozu 2005. godine

Sadržaj

1. USTROJSTVO VLASTI........................................................................................................................3

Pravni izvor: Ustav RH.................................................................................................................3- ustrojstvo državne vlasti (načela)...................................................................................................................3- najviše vrednote ustavnog poretka RH (nabrojiti).........................................................................................3- zakonodavna vlast (nositelj)...........................................................................................................................3- izvršna vlast (nositelj)....................................................................................................................................4- sudbena vlast (nositelj)...................................................................................................................................6

B) USTROJSTVO SUDBENE VLASTI........................................................................................................6Pravni izvor: Zakon o sudovima....................................................................................................6

- sudski tumač (definicija)................................................................................................................................6- ustrojstvo sudova (vrste)................................................................................................................................6- unutarnje poslovanje sudova..........................................................................................................................7- sudska uprava (nabrojiti poslove)...................................................................................................................7- raspored poslova (dnevni i godišnji)..............................................................................................................7

Pravni izvor: Zakon o prekršajima................................................................................................8- ustrojstvo prekršajnih sudova (vrste).............................................................................................................8- unutarnje poslovanje prekršajnih sudova.......................................................................................................8- sudska uprava (nabrojiti poslove)...................................................................................................................8- raspored poslova (dnevni i godišnji)..............................................................................................................8

C) USTROJSTVO PRAVOSUDNIH TIJELA.................................................................................................8Pravni izvor: Zakon o državnom odvjetništvu...............................................................................8

- ustrojstvo državnog odvjetništva (vrste)........................................................................................................8- unutarnje poslovanje državnih odvjetništava.................................................................................................9- uprava (nabrojiti poslove)..............................................................................................................................9- raspred poslova (dnevni i godišnji)................................................................................................................9

Pravni izvor: Zakon o odvjetništvu..............................................................................................10- uredi i pisarnice (vrste).................................................................................................................................10- nagrada odvjetnika (čime se određuje).........................................................................................................10- obvezno udruživanje odvjetnika (naziv udruge)..........................................................................................11- organi Komore (nabrojiti)............................................................................................................................11

Pravni izvor: Zakon o javnom bilježništvu..................................................................................11- javnobilježničke isprave (nabrojiti)..............................................................................................................11- javnobilježnički uredi...................................................................................................................................11- javnobilježnička nagrada (čime se određuje)...............................................................................................12- obvezno udruživanje javnih bilježnika (naziv udruge)................................................................................12- organi Komore (nabrojiti)............................................................................................................................12

D) USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE....................................................................................................12Pravni izvor: Zakon o sustavu državne uprave...........................................................................12

- tijela državne uprave (vrste).........................................................................................................................12- vrste ministarstava........................................................................................................................................13- provedbeni propisi koje donosi ministar......................................................................................................13

2. PRAVNO NAZIVLJE...........................................................................................................................13

Pravni izvor: Kazneni zakon........................................................................................................13- kazneno djelo (način izvršenja)....................................................................................................................13- nužna obrana.................................................................................................................................................14- krajnja nužda................................................................................................................................................14- pokušaj (vrste)..............................................................................................................................................14- elementi krivnje............................................................................................................................................14

1

Ova Skripta donosi isječke iz zakonskih tekstova u materiji koja se provjerava prilikom polaganja ispita za sudskog tumača. Dijelovi Skripte koji nisu izravno iz zakonskog teksta naznačeni su sa (op.a.). Ova Skripta je rađena u dobroj vjeri i autor ne odgovara za eventualne netočnosti ili manjkavosti.

- vrste kazni....................................................................................................................................................15Pravni izvor: Zakon o kaznenom postupku..................................................................................15

- oblici odluka koje donosi sud.......................................................................................................................15- vrste podnesaka (nabrojiti)...........................................................................................................................15- mjere osiguranja nazočnosti okrivljenika (nabrojiti)....................................................................................15- izrazi za sudionike u kaznenom postupku....................................................................................................16- prethodni postupak.......................................................................................................................................16- optužni akt i njegovo pobijanje (naziv)........................................................................................................17- vrste presuda (nabrojiti)................................................................................................................................17- redoviti pravni lijek (naziv)..........................................................................................................................17- izvanredni pravni lijekovi (nabrojiti)...........................................................................................................17

Pravni izvor: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.....................................................18- vrste vlasništva (nabrojiti)............................................................................................................................18- vrste posjeda (nabrojiti)................................................................................................................................18- služnosti (nabrojiti)......................................................................................................................................18- založno pravo (kako se stječe)......................................................................................................................18

Pravni izvor: Zakon o nasljeđivanju...........................................................................................19- vrste nasljeđivanja........................................................................................................................................19- vrste oporuka................................................................................................................................................19- nasljedni redovi............................................................................................................................................19

Pravni izvor: Zakon o zemljišnim knjigama................................................................................20- predmet upisa u zemljišne knjige.................................................................................................................20- tko vodi zemljišne knjige.............................................................................................................................21- sastav zemljišne knjige.................................................................................................................................21- sadržaj zemljišnoknjižnog uloška.................................................................................................................21

Pravni izvor: Zakon o trgovačkim društvima..............................................................................22- vrste trgovačkih društava (naziv).................................................................................................................22- upravna tijela društva kapitala (nabrojiti)....................................................................................................22- prestanak trgovačkih društava (nabrojiti).....................................................................................................23

Pravni izvor: Stečajni zakon........................................................................................................23- pravne posljedice otvaranje stečajnog postupka (nabrojiti).........................................................................23- stranke u stečajnom postupku (naziv)..........................................................................................................24- oblici sudskih odluka otvaranja stečajnog postupka....................................................................................24

Pravni izvor: Zakon o parničnom postupku................................................................................24- stranke u postupku (naziv)...........................................................................................................................24- oblici sudskih odluka (nabrojiti)..................................................................................................................25- redoviti pravni lijek (naziv)..........................................................................................................................25- izvanredni pravni lijekovi (nabrojiti)...........................................................................................................25

Pravni izvor: Ovršni zakon..........................................................................................................25- stranke u ovršnom postupku (naziv)............................................................................................................25- oblici odluka u ovršnom postupku (nabrojiti)..............................................................................................25- ovršne isprave (nabrojiti)..............................................................................................................................25- vrste osiguranja............................................................................................................................................25- predmet osiguranja (nabrojiti)......................................................................................................................26- pravni lijekovi u ovršnom postupku.............................................................................................................26

U Zagrebu, 05.08.2005. godine

Na ovom djelu ne postoji niti jedno pravo autora tako da svatko ima apsolutnu slobodu isto mijenjani prema vlastitom nahođenju.

2

Skripta za polaganje ispita za sudskog tumača – pravni dio

1. USTROJSTVO VLASTI

a) Ustrojstvo državne vlasti

Pravni izvor: Ustav RH (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01,55/01)

- ustrojstvo državne vlasti (načela)

Članak 1.(1) Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.(2) U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.(3) Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

...

Članak 4.(1) U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.(2) Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.

- najviše vrednote ustavnog poretka RH (nabrojiti)

Članak 3.Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

- zakonodavna vlast (nositelj)

Članak 70.Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Članak 71.Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem.

Članak 72.(1) Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine.(2) Zakonom se određuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.

...

3


Članak 80.Hrvatski sabor:– odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, – donosi zakone, – donosi državni proračun, – odlučuje o ratu i miru, – donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, – donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, – ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike Hrvatske,– odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, – raspisuje referendum, – obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, – nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, – daje amnestiju za kaznena djela, – obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

- izvršna vlast (nositelj)

Članak 107.Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.

Članak 108.(1) Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više podpredsjednika i ministri.(2) Bez odobrenja Vlade predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost.

Članak 109.(1) Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade.(2) Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju.(3) Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.(4) Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvrđuje se zakonom.(5) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.

...

Članak 112.Vlada Republike Hrvatske:– predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru, – predlaže državni proračun i završni račun,

4


– provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, – donosi uredbe za izvršenje zakona, – vodi vanjsku i unutarnju politiku, – usmjerava i nadzire rad državne uprave, – brine o gospodarskom razvitku zemlje, – usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi, – obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.

Članak 93.(1) Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu.(2) Predsjednik Republike brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti.(3) Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

Članak 94.(1) Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakoga biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.(2) Nitko ne može biti biran više od dva puta za Predsjednika Republike.(3) Predsjednik Republike bira se većinom svih birača koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.(4) Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je sljedeći po broju dobivenih glasova.(5) Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata.(6) Prije preuzimanja dužnosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.(7) Izbor Predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje uređuje se zakonom.

...

Članak 97.Predsjednik Republike:– raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, – raspisuje referendum u skladu s Ustavom, – povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika, – daje pomilovanja, – dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom, – obavlja druge dužnosti određene Ustavom.

5


- sudbena vlast (nositelj)

Članak 117.(1) Sudbenu vlast obavljaju sudovi.(2) Sudbena vlast je samostalna i neovisna.(3) Sudovi sude na temelju Ustava i zakona.

b) Ustrojstvo sudbene vlasti

Pravni izvor: Zakon o sudovima (NN 3/94, 100/96, 115/97, 131/97, 129/00, 67/01, 5/02,101/03, 117/03, 17/04, 141/04)

- sudski tumač (definicija)

Članak 82.(1) Stalni sudski tumači prevode na zahtjev suda, državnog tijela, pravne osobe ili građanina izgovoreni ili pisani tekst sa jezika u javnoj uporabi na strani jezik, sa stranog jezika na jezik u javnoj uporabi ili sa stranog jezika na drugi strani jezik.(2) Za stalnog sudskog tumača može se imenovati osoba koja ima završen fakultet, vlada odgovarajućim stranim jezikom i jezikom u službenoj uporabi te ima zadovoljavajući stupanj općeg i pravnog znanja.(3) Stalne sudske tumače imenuje i razrješava predsjednik županijskog, odnosno trgovačkog suda. Stalni sudski tumači imenuju se na vrijeme od četiri godine, a nakon isteka tog vremena mogu biti ponovno imenovani.(4) Protiv odluke kojom se zahtjev za imenovanje sudskim tumačem odbija podnositelj ima pravo žalbe ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa u roku od 15 dana od dostave odluke.(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će način na koji će se utvrditi ispunjava li osoba uvjete za stalnoga sudskog tumača, njihova prava i dužnosti, te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad.(6) Županijski, odnosno trgovački sud vodi popis stalnih sudskih tumača imenovanih za njegovo područje.(7) Popis stalnih sudskih tumača za sve sudove objavljuje prema potrebi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u "Narodnim novinama".

- ustrojstvo sudova (vrste)

Članak 13.(1) U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju:

- prekršajni sudovi,- općinski sudovi,- županijski sudovi,- trgovački sudovi,- Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske,- Visoki trgovački sud Republike Hrvatske,- Upravni sud Republike Hrvatske i- Vrhovni sud Republike Hrvatske.

(2) Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske.(3) Posebnim zakonom mogu se za određena pravna područja ustanoviti posebni sudovi.

6


- unutarnje poslovanje sudova(op.a.)Detaljnije je propisano posebnim podzakonskim propisom - Sudskim poslovnikom. Sudovi imaju predsjednika suda (obavlja poslove sudske uprave), sudske odjele (svaki sudski odjel specijaliziran je za određeno pravno područje); npr. kazneni odjel, zemljišnoknjižni odjel itd.), sudačko vijeće (osniva se na višim sudovima radi kadrovskih poslova u vezi sudaca). Suci sude samostalno kao suci pojedinci ili u vijeću (uvijek neparan broj, npr. 3, 5). Na sudu postoje pisarnice u kojima se regulira kretanje spisa. Sudskim poslovnikom regulirano je faktično poslovanja sudova (uredi, uredski materijal, oznake predmeta), ali ne i suđenje – postupak suđenja regulira se posebnim zakonima, npr. Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o parničnom postupku itd.

- sudska uprava (nabrojiti poslove)

Članak 25.Poslovi sudske uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda, a posebice: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u sudu, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu, poslove izvršenja kaznenih sankcija i postupanje s pritvorenicima, poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika, poslove u svezi sa stalnim sudskim procjeniteljima, tumačima i vještacima, poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu, poslove u svezi s predstavkama i pritužbama stranaka na rad suda, stručne poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava službenika i namještenika u sudu, skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih službenika i namještenika u sudu, vođenje statistike, financijsko-materijalno poslovanje suda i druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju sudova (u daljnjem tekstu: sudski poslovnik).

- raspored poslova (dnevni i godišnji)

Članak 10.(1) Poslovi se sucima i vijećima raspodjeljuju prema rasporedu unaprijed utvrđenom za svaku godinu. Pravna stvar koja prema takvom rasporedu treba biti dodijeljena određenom sucu ili vijeću, smije biti dodijeljena drugom sucu ili vijeću samo u slučaju njihove spriječenosti.

...

Članak 26.(1) Predsjednik suda obavlja poslove sudske uprave sukladno zakonu i sudskom poslovniku.(2) Predsjednika suda u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti u obavljanju poslova sudske uprave i drugih poslova koje povjeri zamjenjuje sudac određen godišnjim rasporedom poslova.

...

7


Članak 27.(1) U sudovima u kojima ima više sudskih vijeća odnosno sudaca pojedinaca koji odlučuju o stvarima iz jednog ili više srodnih pravnih područja ustanovljuju se odjeli u čiji sastav ulaze suci koji o tim stvarima odlučuju.(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa ovlašten je osnovati odjel ili posebno vijeće u sudu za pojedine vrste predmeta, odnosno pravnih stvari.(3) Na čelu odjela nalazi se predsjednik kojeg imenuje predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova, po prethodno pribavljenom mišljenju sudaca odjela.

Dnevni raspored radnog vremena i poslova u sudu određuje predsjednik suda u skladu sa zakonom. Radno vrijeme je raspoređeno u 5 radnih dana u tjednu i u pravilu počinje u 8,00 sati, a završava u 16,00 sati, ali su moguće i varijacije uz dopuštenje predsjednika neposredno višeg suda (op.a.)

Pravni izvor: Zakon o prekršajima(NN 88/02, 122/02, 187/03, 105/04, 127/04)

- ustrojstvo prekršajnih sudova (vrste)

Vidi gore pod "-ustrojstvo sudova". Naime, prekršajni sudovi su prije nekoliko godina u potpunosti izjednačeni sa ostalim sudovima tako da se na sve njih primjenjuju ista pravila. (op.a.)

- unutarnje poslovanje prekršajnih sudova

Vidi gore pod "- unutarnje poslovanje sudova ".

- sudska uprava (nabrojiti poslove)

Vidi gore pod "- sudska uprava (nabrojiti poslove)".

- raspored poslova (dnevni i godišnji)

Vidi gore pod "- raspored poslova (dnevni i godišnji)".

c) Ustrojstvo pravosudnih tijela

Pravni izvor: Zakon o državnom odvjetništvu(NN 51/01)

- ustrojstvo državnog odvjetništva (vrste)

Članak 10.(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ustanovljuje se za cijelo područje Republike Hrvatske.(2) U Republici Hrvatskoj može se ustrojiti– za područje jednog ili više općinskih sudova – općinsko državno odvjetništvo,– za područje županijskog, odnosno trgovačkog suda – županijsko državno odvjetništvo.

8


- unutarnje poslovanje državnih odvjetništava(op.a.)Detaljnije regulirano posebnim podzakonskim propisom - Pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava. U državnim odvjetništvima mogu se aktom o unutarnjem ustrojstvu ustanoviti kazneni odjel za kaznene predmete i građansko-upravni odjel za građanske i upravne predmete. Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci kao stručna tijela specijalizirana za određenu vrstu predmeta. Raspored zamjenika državnog odvjetnika u odjele i odsjeke, kao i njihovi voditelji određuju se godišnjim rasporedom poslova. Pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava regulira se uredsko poslovanje, vođenje upisnika i drugih evidencija, označavanje predmeta, raspored radnog vremena, pravila o vođenju statistike.

- uprava (nabrojiti poslove)

Članak 29.Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog odvjetništva, a posebice: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u državnom odvjetništvu, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu, poslove u svezi s predstavkama i pritužbama na rad državnog odvjetništva, stručne poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava službenika i namještenika u državnom odvjetništvu, skrb o stručnom usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, savjetnika, vježbenika i drugih službenika i namještenika u državnom odvjetništvu, vođenje statistike, financijsko i materijalno poslovanje državnog odvjetništva te druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava (u daljnjem tekstu: pravilnik o unutarnjem poslovanju).

- raspred poslova (dnevni i godišnji)

Članak 71.(1) Poslovi u državnom odvjetništvu raspoređuju se na početku svake kalendarske godine prema vrstama predmeta vodeći računa o razmjernom opterećenju.(2) Prije utvrđivanja rasporeda poslova državni odvjetnik pribavit će mišljenje kolegija državnog odvjetništva.(3) Godišnji se raspored poslova prije nego se počne primjenjivati dostavlja višem državnom odvjetništvu, koje zbog opravdanih razloga, može naložiti da se raspored izmijeni.(4) Godišnji se raspored poslova može mijenjati ako to posebne okolnosti opravdavaju.(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka ministar nadležan za poslove pravosuđa može uz prethodno pribavljeno mišljenje Glavnoga državnog odvjetnika tražiti da se pojedinoj vrsti predmeta dade prvenstvo u rješavanju. U tom slučaju državni odvjetnik mora odmah rasporediti takve predmete odgovarajućem zamjeniku sukladno stavku 1. ovoga članka.

Dnevni raspored poslova uređuje preko nadležnog državnog odvjetnika. (op.a.)

9


Pravni izvor: Zakon o odvjetništvu(NN 9/94)

- uredi i pisarnice (vrste)

Uredi i pisarniceČlanak 22.

(1) Odvjetnik može imati samo jedan ured. (2) Zajednički uredi i odvjetnička društva mogu imati više pisarnica, uz uvjet da u svakoj pisarnici stalno radi barem jedan odvjetnik.(3) Sjedište odvjetničkog ureda je u mjestu na području kojega se nalazi pisarnica koja je u prijavi Komori označena kao sjedište ureda.

...

Zajednički urediČlanak 25.

(1) Više odvjetnika može imati zajednički ured. U tom slučaju međusobna prava i obveze odvjetnici uređuju u pisanom obliku.(2) Odvjetnici koji namjeravaju imati zajednički ured dužni su o zaključenju ugovora iz stavka 1. ovoga članka podnijeti prijavu Komori. (3) Do osnivanja zajedničkog ureda dolazi upisom u odgovarajući upisnik Komore.(4) Upis iz stavka 3. ovoga članka Komora je dužna obaviti u roku od 15 dana.

...

Odvjetnička društvaČlanak 27.

(1) Dva ili više odvjetnika upisanih u imenik odvjetnika Komore mogu osnovati odvjetnički ured sa svojstvom pravne osobe (odvjetničko društvo). (2) Odvjetničko društvo osniva se kao javno trgovačko društvo.

- nagrada odvjetnika (čime se određuje)

Odvjetnička tarifaČlanak 18.

(1) Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Komora. (2) Za obrane po službenoj dužnosti, visinu nagrade za rad odvjetnika utvrđuje Ministarstvo pravosuđa.(3) Tarifa se objavljuje u «Narodnim novinama».

Ugovaranje nagrade prema uspjehu u pružanju pravne pomoćiČlanak 19.

(1) U imovinsko-pravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama koje će za stranku poduzeti. sukladno odvjetničkoj tarifi. (2) Gornja granica postotka nagrade koja se može ugovoriti utvrđuje se u odvjetničkoj tarifi.(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka valjan je samo ako je zaključen u pismenoj formi.

10


...

Besplatno pružanje pravne pomoćiČlanak 21.

Komora je dužna osigurati besplatno pružanje pravne pomoći žrtvama domovinskog rata i socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim aktima Komore.

- obvezno udruživanje odvjetnika (naziv udruge)

Obvezatnost udruživanja u KomoruČlanak 37.

(1) Odvjetnici se obvezatno udružuju u Komoru (Hrvatska odvjetnička komora, op.a.) kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe. (2) Komora predstavlja odvjetništvo Republike Hrvatske kao cjelinu.

- organi Komore (nabrojiti)

Tijela KomoreČlanak 38.

(1) Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor, Izvršni odbor, predsjednik i druga tijela utvrđena statutom Komore. (2) Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore uređuju se statutom i drugim općim aktima Komore.

Pravni izvor: Zakon o javnom bilježništvu(NN 78/93, 29/94, 162/98)

- javnobilježničke isprave (nabrojiti)

Javnost i izvršnost javnobilježničkih isprava Članak 3.

(1) Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda). (2) Javnobilježničke isprave i njihovi otpravci izdani po ovom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane ovim Zakonom. (3) Javnobilježnički akt može biti izvršna isprava u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.

- javnobilježnički uredi

Službeno sjedišteČlanak 29.

(1) Službeno sjedište na području za koje je imenovan javnom bilježniku određuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore i javnog bilježnika

11


(2) Javni bilježnik mora u mjestu koje mu je određeno kao službeno sjedište imati svoj ured i prebivalište, osim ako mu Ministarstvo ne dopusti da stanuje u kojem drugom mjestu. (3) U većim gradovima javnom bilježniku može kao službeno sjedište biti dodijeljen određeni dio grada. (4) Javni bilježnik ne smije bez dozvole Ministarstva imati više pisarnica niti uredovne dane održavati izvan svog sjedišta.

- javnobilježnička nagrada (čime se određuje)

Javnobilježnička tarifaČlanak 161.

Javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji iz svoga djelokruga u skladu s javnobilježničkom tarifom koju donosi Komora (Javnobilježnička komora, op.a.) u suglasnosti s Ministarstvom (Ministarstvo pravosuđa, op.a.).

- obvezno udruživanje javnih bilježnika (naziv udruge)

Hrvatska javnobilježnička komora Članak 9.

Javni bilježnici na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku javnobilježničku komoru (dalje u tekstu: Komora). Sjedište Komore je u Zagrebu.

- organi Komore (nabrojiti)

Javnobilježnička komoraČlanak 132.

(1) Komoru sačinjavaju svi javni bilježnici koji su upisani u njene upisnike. (2) Komora čuva ugled, čast i prava javnobilježničkog staleža i skrbi da javni bilježnici savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje dužnosti. (3) Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor i predsjednik. Komora ima svoju stručnu službu. (4) Ako nije drugačije određeno ovim Zakonom, ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore uređuju se statutom i drugim općim aktima Komore.

d) Ustrojstvo državne uprave

Pravni izvor: Zakon o sustavu državne uprave(NN 190/03, 199/03)

- tijela državne uprave (vrste)

Članak 3.(1) Tijela državne uprave su ministarstva, središnji državni uredi Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: središnji državni uredi), državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama.(2) Ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije središnja su tijela državne uprave, a uredi državne uprave su prvostupanjska tijela državne uprave u

12


županijama.

- vrste ministarstava

Više nema raznih vrsta ministarstva (prije su bila državna ministarstva i "obična" ministarstva), sada su sva ministarstva izjednačena. Pa tako postoje: Ministarstvo obrane, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo financija, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa itd. (op.a.)

Članak 36.(1) Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja.(2) U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva.(3) Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva.

- provedbeni propisi koje donosi ministar

Članak 17.Ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni, u granicama date ovlasti.

Članak 18.(1) Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene.(2) Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje.(3) Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.(4) Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije iznimno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave.

2. PRAVNO NAZIVLJE

Pravni izvor: Kazneni zakon(NN 110/97, 27/98, 129/00, 51/01)

- kazneno djelo (način izvršenja)

Način počinjenja kaznenog djelaČlanak 25.

(1) Kazneno djelo može se počiniti činjenjem ili nečinjenjem. (2) Kazneno djelo je počinjeno nečinjenjem ako je počinitelj koji je pravno obvezan spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela to propustio učiniti, a takvo je propuštanje po djelovanju i značenju jednako počinjenju tog djela činjenjem. (3) Počinitelj koji je kazneno djelo počinio nečinjenjem može se blaže kazniti, osim ako se radi o kaznenom djelu koje se može počiniti samo nečinjenjem.

13


- nužna obrana

Nužna obranaČlanak 29.

(1) Nema kaznenog djela kad je počinitelj postupao u nužnoj obrani. (2) Nužna obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da počinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad. (3) Počinitelj koji je prekoračio granice nužne obrane može se blaže kazniti, a ako je do prekoračenja došlo zbog jake razdraženosti ili prepasti prouzročene napadom, može se osloboditi kazne.

op.aut.: primjer nužne obrane: gurnem preko ograde osobu koja me napada nožem, osoba padne i slomi rebro. Počinio sam kazneno djelo nanošenja teške tjelesne ozljede, ali neću biti kažnjen jer sam to učinio kako bih od sebe otklonio njegov protupravni napad na mene.

- krajnja nužda

Krajnja nuždaČlanak 30.

(1) Nema kaznenog djela kad je počinitelj počinio takvo djelo radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. (2) Počinitelj će se osloboditi kazne za počinjeno kazneno djelo kad je postupao radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo jednako onom koje je prijetilo. (3) Ako je u slučaju iz stavka 2. ovoga članka počinitelj bio iz nehaja u zabludi o okolnostima zbog kojih zakon određuje oslobođenje od kazne, kaznit će se za počinjenje kaznenog djela kad zakon za to djelo propisuje kažnjavanje i za nehaj. (4) Nema krajnje nužde ako je počinitelj bio dužan izložiti se opasnosti.

op.aut.: primjer krajnje nužde: izbije požar u kafiću, razbijem staklo stolcem kako bi gosti mogli spasiti se od požara. Počinio sam kazneno djelo nanošenja imovinske štete, ali neću odgovarati jer sam ovom radnjom od sebe ili drugoga otklonio istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo jer su životi ljudi vrjedniji od uništene imovine. .

- pokušaj (vrste)

PokušajČlanak 33.

(1) Tko s namjerom započne ostvarenje kaznenog djela, ali ga ne dovrši kaznit će se za pokušaj kaznenog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a za pokušaj drugog kaznenog djela samo kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.

14


(2) Počinitelj koji je pokušao ostvarenje kaznenog djela kaznit će se kao da je djelo dovršeno, ali se može i blaže kazniti. (3) Počinitelj koji je pokušao ostvarenje kaznenog djela neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom objektu, može se osloboditi kazne.

- elementi krivnje

Sadržaj krivnjeČlanak 39.

Kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, kad je zakonom propisano kažnjavanje i za taj oblik krivnje, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno.

- vrste kazni

Vrste kazniČlanak 49.

(1) Za kaznena djela mogu se počinitelji kazniti: novčanom kaznom i kaznom zatvora. (2) Kazna zatvora može se izreći samo kao glavna kazna. (3) Novčana kazna može se izreći kao glavna i kao sporedna kazna. (4) Za kaznena djela počinjena iz koristoljublja novčana kazna kao sporedna može se izreći i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da će se počinitelj kazniti kaznom zatvora ili novčanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

Pravni izvor: Zakon o kaznenom postupku(NN 62/03)

- oblici odluka koje donosi sud

Članak 148.(1) U kaznenom postupku odluke se donose u obliku presude, rješenja i naloga.(2) Presudu donosi samo sud, a rješenja i naloge donose i druga tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku.

- vrste podnesaka (nabrojiti)

Članak 71.(1) Privatne tužbe, optužnice i optužni prijedlozi oštećenika kao tužitelja, prijedlozi za progon, pravni lijekovi te druge izjave i priopćenja podnose se pisano ako zakonom nije drukčije propisano.(2) Podnesci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razumljivi i sadržavati sve što je potrebno da bi se na temelju njih moglo postupiti.(3) Ako u ovom Zakonu nije drukčije propisano, sud će podnositelja podneska koji je nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se na temelju njega moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne učini u određenom roku, sud će podnesak odbaciti.(4) U pozivu za ispravak, odnosno dopunu podneska podnositelj će se upozoriti na posljedice propuštanja.

15


- mjere osiguranja nazočnosti okrivljenika (nabrojiti) (op.a.)1. Pozivanje2. Dovođenje3. Mjere opreza

3.1. zabrana napuštanja boravišta, 3.2. zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja, 3.3. obveza okrivljenika da se povremeno javlja određenoj osobi ili državnom tijelu, 3.4. zabrana približavanja određenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili održavanja

veze s određenom osobom, 3.5. zabrana poduzimanja određene poslovne aktivnosti, 3.6. privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz državne granice, 3.7. privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom.

4. Jamstvo5. Uhićenje6. Zadržavanje7. Pritvor

- izrazi za sudionike u kaznenom postupku

Članak 179.(1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ovo značenje:1) Osumnjičenik je osoba za koju tijela kaznenog progona ili redarstvene vlasti imaju osnova sumnjati da je počinila kazneno djelo ili sudjelovala u njemu.2) Okrivljenik je osoba protiv koje se vodi kazneni postupak. Okrivljenik je i osoba s duševnim smetnjama prema kojoj se prema odredbama ovoga Zakona, vodi poseban postupak.3) Optuženik je osoba protiv koje je optužnica postala pravomoćna ili protiv koje je podnesena privatna tužba ili optužni prijedlog i zakazana glavna rasprava.4) Osuđenik je osoba za koju je pravomoćnom presudom utvrđeno da je kriva za određeno kazneno djelo.5) Oštećenik je osoba čije je kakvo osobno ili imovinsko pravo kaznenim djelom povrijeđeno ili ugroženo.6) Tužitelj je državni odvjetnik, privatni tužitelj i oštećenik kao tužitelj.7) Stranka je tužitelj i okrivljenik.8) Uhićenik je osoba prema kojoj je primijenjena bilo koja mjera ili radnja koja dovodi do lišenja slobode te osobe.(2) Izraz okrivljenik upotrebljava se u ovom Zakonu i kao opći naziv za okrivljenika, optuženika i osuđenika.(3) Redarstvene vlasti u smislu ovoga Zakona jesu ovlaštene službene osobe Ministarstva unutarnjih poslova (policijski službenici) i ovlaštene službene osobe Ministarstva obrane (vojna policija) u okviru njihovog djelokruga na vojnim objektima koji služe potrebama obrane, te iznimno službenici redarstvenih vlasti strane države ili međunarodnog tijela, koji u skladu s međunarodnim sporazumom, na temelju pisanog odobrenja ministra unutarnjih poslova poduzima pojedine mjere u području Republike Hrvatske, njezinom brodu ili zrakoplovu.

- prethodni postupak(op.a.)

16


Prethodni postupak je stadij prije suđenja (glavne rasprave) u kojem se:1) pripremaju i izrađuju podnesci kojima se započinje suđenje (kaznena prijava, optužnica, optužni prijedlog);2) prikupljaju dokazi i drugi materijal koji će bit upotrijebljen na suđenju.

Prethodni postupak u Zakonu o kaznenom postupku je podijeljen na:1) predistražni postupak – podnošenje kaznene prijave, izvidi kaznenih djela, hitne istražne radnje2) istraga – poduzimanje strogo opisanih istražnih radnji kojima se utvrđuje počinitelj kaznenog djela i obilježja samog kaznenog djela. Istražne radnje su: pretraga stana i osoba, privremeno oduzimanje predmeta, isp0itivanje okrivljenika, ispitivanje svjedoka, prepoznavanje, očevid, uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela, vještačenje.

- optužni akt i njegovo pobijanje (naziv)

Članak 284.(1) Nakon što je završena istraga, pa i kad se prema ovom Zakonu optužnica može podignuti bez provođenja istrage (članak 204.), postupak pred sudom može se voditi samo na temelju optužnice državnog odvjetnika, odnosno oštećenika kao tužitelja.(2) Odredbe o optužnici i o prigovoru protiv optužnice primjenjivat će se i na privatnu tužbu, osim ako se ona podiže za kaznena djela za koja se provodi skraćeni postupak.

...

Članak 289.(1) Okrivljenik ima pravo podnijeti prigovor protiv optužnice u roku od osam dana od dana dostave. Pri uručenju optužnice sud će okrivljenika poučiti o tome njegovu pravu.(2) Prigovor protiv optužnice može podnijeti i branitelj bez posebne okrivljenikove ovlasti, ali ne i protiv njegove volje. Do donošenja odluke o prigovoru može se odustati od podnesenog prigovora.(3) Okrivljenik se može odreći prava na podnošenje prigovora protiv optužnice.

- vrste presuda (nabrojiti)

2. Vrste presudaČlanak 369.

(1) Presudom se optužba odbija ili se optuženik oslobađa optužbe ili se proglašava krivim.(2) Ako optužba obuhvaća više kaznenih djela, u presudi će se izreći da li se i za koje djelo optužba odbija ili se optuženik oslobađa optužbe ili se proglašava krivim.

- redoviti pravni lijek (naziv)(op.a.)1. Žalba protiv prvostupanjske presude2. Žalba protiv drugostupanjske presude (iznimka!)3. Žalbe protiv rješenja

- izvanredni pravni lijekovi (nabrojiti)

17


(op.a.)1. Obnova kaznenog postupka2. Izvanredno ublažavanje kazne3. Zahtjev za zaštitu zakonitosti4. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude

Pravni izvor: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(NN 91/96, 68/98, 137/99,22/00, 73/00, 114/01)

- vrste vlasništva (nabrojiti)(op.a.)1. Vlasništvo (samostalno)2. Suvlasništvo3. Zajedničko vlasništvo4. Vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo)

- vrste posjeda (nabrojiti)(op.a.)1. kriteriji: neposredan posjed i posredan posjed2. kriterij: individualni posjed i suposjed3. kriterij: posjed stvari i posjed prava4. kriterij: zakonit posjed (ima valjan pravni temelj; npr. ugovor) i nezakonit posjed5. kriterij: istinit posjed (stečen na dopušten način) i neistinit posjed6. kriterij: pošten posjed (stečen u dobroj vjeri da je sve u redu) i nepošten posjed

- služnosti (nabrojiti) (op.a.)1. Stvarne služnosti (određena prava vezana uz stvar; pravo služiti se s tuđom stvari)

1.1. Služnost puta (npr. smijem prijeći preko susjedovog dvorišta kako bih došao do svojeg dvorišta)

1.2. Služnost puta kao nužnog prolaza1.3. Služnost vodovoda1.4. Služnost paše1.5. Poljske služnosti (napomena: u polju! saditi žito na tuđem zemljištu)1.6. Pravo prozora1.7. Pravo imati dio zgrade i naprave na poslužnoj nekretnini1.8. Pravo provođenja tekućina1.9. Pravo kapnice

2. osobne služnosti2.1. Pravo plodouživanja2.2. Pravo uporabe2.3. Pravo stanovanja

- založno pravo (kako se stječe)

Pojam Članak 297.

(1) Založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja (založnoga vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti.

18


...

Davanje u zalog Članak 305.

(1) Založno pravo osniva se na određenoj stvari ili pravu kao zalogu na temelju pravnoga posla osobe čiji je zalog (dobrovoljno založno pravo), sudske odluke (sudsko založno pravo) ili zakona (zakonsko založno pravo), a na način određen zakonom.

op.aut.: založno pravo stječe se na pravnim temeljima iz čl. 305., a za neka je potreban i upis u registar (evidenciju) nadležnog tijela, npr. založno pravo na nekretnini (hipoteka) stječe se upisom prava hipoteke u zemljišnu knjigu, založno pravo na brodu stječe se upisom založnog prava u registar brodova)

Pravni izvor: Zakon o nasljeđivanju(NN 48/03, 163/03)

- vrste nasljeđivanja(op.a.)1. Nasljeđivanje na temelju zakona2. Nasljeđivanje na temelju oporuke

- vrste oporuka(op.a.)1. Privatne oporuke

1.1. Vlastoručna oporuka1.2. Pisana oporuka pred svjedocima

2. Javna oporuka (pred sudom, javnim bilježnikom, u ambasadi)3. Oporuka u izvanrednim okolnostima

3.1. Usmena oporuka

- nasljedni redovi

1. Prvi nasljedni redOstaviteljevi potomci i bračni drug

Članak 9.(1) Ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni drug.(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nasljeđuju na jednake dijelove.

...

2. Drugi nasljedni redOstaviteljevi roditelji i bračni drug

Članak 11.(1) Ostavitelja koji nije ostavio potomke nasljeđuju njegovi roditelji i njegov bračni drug.(2) Ostaviteljevi roditelji nasljeđuju jednu polovicu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovicu ostavine nasljeđuje ostaviteljev bračni drug.

19


(3) Ako su oba roditelja umrla prije ostavitelja, bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu.(4) Ako iza ostavitelja nije ostao bračni drug, ostaviteljevi roditelji nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.(5) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuje drugi roditelj.

...

3. Treći nasljedni redOstaviteljevi djedovi i bake

Članak 14.(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni bračnog druga, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi djedovi i bake.(2) Jednu polovicu ostavine nasljeđuju djed i baka s očeve strane, a drugu polovicu djed i baka s majčine strane.

...

4. Četvrti nasljedni redPradjedovi i prabake

Članak 17.(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bračnog druga, ni djeda i baku, niti su ovi ostavili nekog potomka, nas-ljeđuju njegovi pradjedovi i prabake.(2) Jednu polovicu nasljeđuju pradjedovi i prabake s očeve strane, a drugu polovicu nas-ljeđuju pradjedovi i prabake s majčine strane.

...

5. Ostali nasljedni redovi Ostali predciČlanak 19.

Iza pradjedova i prabaka ostavitelja nasljeđuju daljnji njegovi predci, redom, po pravilima po kojima nasljeđuju njegovi pradjedovi i njegove prabake.

Pravni izvor: Zakon o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 137/99,114/01, 100/04)

- predmet upisa u zemljišne knjige

O upisima uopćea. Vrsta upisa

Članak 30. (1) Knjižni su upisi uknjižba, predbilježba i zabilježba. (2) Uknjižba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja. (3) Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnoga opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana.

20


(4) Zabilježba je upis kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Zabilježbom se mogu osnivati određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom.

b. Predmet uknjižbe i predbilježbeČlanak 31.

(1) U zemljišnu knjigu upisuju se samo pravo vlasništva i ostala stvarna prava na nekretninama, zatim pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa, kao i koncesije te ostala prava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom dopušteno. (2) Ograničenja, oročenja i uvjetovanja prava iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnoj knjizi zabilježbom ograničenja, roka ili uvjeta kojem je pravo podvrgnuto, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

...

c. Predmet zabilježbeČlanak 39.

Zemljišnoknjižne zabilježbe mogu se učiniti u svrhu: - da se vidljivim učine osobni odnosi, naročito ograničenja glede upravljanja imovinom (npr. maloljetnost, skrbništvo, produženje roditeljskoga prava, otvaranje stečaja i dr.), kao i drugi odnosi i činjenice određene zakonom, s tim učinkom da se nitko ne može pozivati na to da za njih nije znao niti morao znati; - da se osnuju pravni učinci koje zabilježba proizvodi po odredbama ovoga ili drugih zakona (zabilježba prvenstvenoga reda, otpisa zemljišta, zajedničke hipoteke, otkaza hipotekarnih tražbina, spora, prisilne dražbe, zabrane otuđenja ili opterećenja, obveze zahtijevanja brisanja hipoteke, pridržaja prvenstvenoga reda, zabilježbe određene po pravilima o ovrsi i osiguranju i dr.).

- tko vodi zemljišne knjige

Članak 5. (1) Zemljišne knjige vode općinski sudovi. (2) Zemljišnoknjižni sud je sud prvoga stupnja nadležan za vođenje zemljišnih knjiga. (3) U sudu iz stavka 2. ovoga članka zemljišne knjige vodi poseban zemljišnoknjižni odjel. (4) Postupak vodi i poslove obavlja voditelj zemljišnih knjiga ili zemljišnoknjižni službenik kojega za to odredi predsjednik suda, pod nadzorom suca. Za rad zemljišnoknjižnog službenika odgovara voditelj zemljišnih knjiga, osim za rad ovlaštenoga zemljišnoknjižnog referenta.(5) Za zemljišnoknjižni odjel vodi se poseban dnevnik zemljišnoknjižnih podnesaka.

- sastav zemljišne knjige

Članak 14. (1) Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige i zbirke isprava. (2) Za svaku glavnu knjigu vode se potrebni pomoćni popisi određeni ovim Zakonom ili drugim propisom.

21


- sadržaj zemljišnoknjižnog uloška

b. Sadržaj zemljišnoknjižnoga uloškaČlanak 20.

(1) Zemljišnoknjižni uložak sadrži posjedovnicu (popisni list, list A), vlastovnicu (vlasnički list, list B) i teretovnicu (teretni list, list C).

...

Posjedovnica Članak 21.

(1) U posjedovnicu se upisuju svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnoga tijela kao i ona stvarna prava koja postoje u korist zemljišnoknjižnoga tijela ili nekoga suvlasničkoga (idealnoga) dijela zemljišnoknjižnoga tijela.

op.aut.: „napr. dvorište u Babinoj gredi br. 1. veličine 250m2 i kuća veličine 175m2.“...

Vlastovnica Članak 23.

(1) U vlastovnicu se upisuje pravo vlasništva cijeloga zemljišnoknjižnoga tijela.

op.aut.: npr: PERO PERIĆ, rođ.01.01.1918.g. iz Babine grede, Zaselak 1....

Teretovnica Članak 25.

(1) U teretovnicu se upisuju stvarna prava kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo ili idealni dio nekoga suvlasnika, kao i prava stečena na ovim pravima, pravo nazadkupa, prvokupa, najma i zakupa te ona ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik opterećenoga dobra.

op.prev.: npr. založno pravo na nekretnini opisanoj u listu A, radi osiguranja tražbine iz ugovora o zajmu od 23.01.2005.g, u iznosu od 20.000,00 kuna s pripadajućim kamatama, u korist:MATIJE MAKTA, rođ.01.01.1974.g. iz Zagreba, Na kraju grada 543.

22


Pravni izvor: Zakon o trgovačkim društvima(NN 111/93, 34/99, 118/03)

- vrste trgovačkih društava (naziv)

Pojam trgovačkoga društvaČlanak 2.

(1) Trgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ovim Zakonom. (2) Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje (dalje - trgovačka društva). (3) Javno trgovačko društvo i komanditno društvo su društva osoba, a dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje su društva kapitala.

- upravna tijela društva kapitala (nabrojiti)(op.a.)Dioničko društvo:1. Uprava2. Nadzorni odbor3. Glavna skupština

Društvo sa ograničenom odgovornošću:1. Uprava2. Nadzorni odbor (nije obavezan)3. Skupština

Gospodarsko interesno udruženje:1. Uprava2. Članovi udruženja

- prestanak trgovačkih društava (nabrojiti)

1. Društva osoba (konkretno, javno trgovačko društvo)

Članak 97. Razlozi za prestanak društva jesu: 1. istek vremena za koje je osnovano, 2. odluka članova društva, 3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u trgovački registar bio nezakonit, 4. stečaj društva, 5. smrt, odnosno prestanak nekoga od članova društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora, 6. ostvarivanje stečaja nad nekim od članova društva, 7. otkaz nekoga od članova društva ili njegovoga vjerovnika, 8. pravomoćna odluka suda.

23


2. Društva kapitala (konkretno, dioničko društvo)

Članak 367. (1) Razlozi za prestanak društva jesu: 1. istek vremena određenoga u statutu, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme, 2. odluka glavne skupštine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne traži veća većina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki, 3. pravomoćna odluka registarskog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj dužnosti,, 4. pripajanje društva drugome društvu i spajanje s drugim društvom, 5. odluka stečajnog vijeća o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka na temelju članka 63. stavak 1. Stečajnog zakona, 6. provođenje stečajnog postupka, 7. ukidanje društva.

...(4) Statutom se mogu odrediti i drugi slučajevi prestanka društva.

Pravni izvor: Stečajni zakon (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03)

- pravne posljedice otvaranje stečajnog postupka (nabrojiti)

Vrijeme nastupanja pravnih posljedicaČlanak 88.

(1) Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju početkom dana kojega je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda.

...

Prijelaz prava dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca na stečajnoga upravitelja.Članak 89.

Otvaranjem stečajnoga postupka prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnoga upravitelja. Otvaranjem stečajnoga postupka prava dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu prelaze na stečajnoga upravitelja.

...

Raspolaganja tijela dužnika, odnosno dužnikaČlanak 91.

Raspolaganja ranijih zastupnika dužnika pravne osobe, odnosno dužnika pojedinca nakon otvaranja stečajnoga postupka predmetima iz stečajne mase bez pravnog su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Drugoj će se strani vratiti njena protučinidba iz stečajne mase ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.

...

24


Tražbine stečajnih vjerovnikaČlanak 96.

Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.

- stranke u stečajnom postupku (naziv)(op.a.)1. Stečajni dužnik2. Stečajni vjerovnici 3. Stečajni sud (sudac)4. Stečajni upravitelj5. Skupština vjerovnika6. Odbor vjerovnika

- oblici sudskih odluka otvaranja stečajnog postupka(op.a.)Sudsko rješenje o otvaranju stečajnog postupka

Pravni izvor: Zakon o parničnom postupku(SL SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 27/90;NN 26/91, 34/91, 53/91, 91/92, 58/93, 112,99, 88/01, 117/03)

- stranke u postupku (naziv)(op.a.)1. Tužitelj2. Tuženik

- oblici sudskih odluka (nabrojiti)(op.a.)1. Presuda2. Rješenje

- redoviti pravni lijek (naziv)(op.a.)1. Žalba protiv presude2. Žalba protiv rješenja

- izvanredni pravni lijekovi (nabrojiti)(op.a.)1. Revizija2. Ponavljanje postupka3. Ponavljanje postupka u povodu konačne presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu o povredi temeljnog ljudskog prava ili slobode

25


Pravni izvor: Ovršni zakon(NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05)

- stranke u ovršnom postupku (naziv)(op.a.)1. Ovršenik označava osobu protiv koje se tražbina ostvaruje2. Ovrhovoditelj - označava osobu koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke tražbine te osobu u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti

- oblici odluka u ovršnom postupku (nabrojiti)(op.a.)1. Rješenje2. Zaključak

- ovršne isprave (nabrojiti)(op.a.)

Članak 21.Ovršne isprave jesu:1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba,2. ovršna odluka arbitražnog suda,3. ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno,4. ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava,5. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj,6. druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.

- vrste osiguranja(op.a.)1. Osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini2. Sudsko i javnobilježničko založnopravno osiguranje na temelju sporazuma stranaka3. Sudsko i javnobilježničko osiguranje prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava (fiducijarno osiguranje) 4. Osiguranje prethodnom ovrhom5. Osiguranje prethodnim mjerama6. Privremene mjere

- predmet osiguranja (nabrojiti)(op.a.)1. nekretnine2. pokretnine3. novčane tražbine4. vrijednosni papiri5. prava

26


- pravni lijekovi u ovršnom postupku(op.a.)1. Žalba protiv rješenja o ovrsi2. Prigovor protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju vjerodostojne isprave3. Revizija4. Ponavljanje postupka

27

Documents

1Skripta Za Polaganje Ispita Za Sudskog Tuma_a - Pravni Dio