XV

XV. GIMNAZIJA

10 000 Zagreb

Grad Zagreb

Povijest mode u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee Tina Pei, 4. e

mentor: Zdravko Naletili, profesorSADRAJ:31.Uvod

42.Openito o modi

53.Modne promjene u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee

53.1.Promjene u enskoj modi

63.2.Promjene u mukoj modi

64.Utjecaj mode europskih metropola na modu u Zagrebu

75.Utjecaj mode na drutveni ivot na prijelazu iz 19. u 20. stoljee

75.1.Moda u slubi politikih ideologija

85.2.Moda kao pokazatelj staleke pripadnosti

85.3.Utjecaj mode na opeprihvaene norme ponaanja u ena

95.4.Utjecaj mode na opeprihvaene norme ponaanja u mukaraca

105.5.Uloga mode u reform pokretima

105.6.Utjecaj mode na zdravlje tadanjih ena

115.7.Utjecaj mode na kozmetiku industriju

126.Odnos mode i tiska

127.Razvoj modnih stilova u razdoblju secesije

137.1.Industrija Salomona Bergera

137.2.Suzdraniji secesijski stil

147.3.Slobodniji secesijski modni stil

158.Zakljuak

169.Saetak

1710.Bibliografija

1811.Prilozi

1811.1.Prilog 1. Oglasi kozmetikih proizvoda

1911.2.Prilog 2. Oglas Salomona Bergera, Parika moda 1896.

2011.3.Prilog 3. Ilustracija iz asopisa

2111.4.Prilog 4. Ilustracija iz asopisa

1. Uvod

Moda, u svojim raznim oblicima, prati ovjeka od samih poetaka njegova postojanja, no ipak se posebno aktualizira u vremenu u kojem ivimo. Globalna potroaka groznica ubrzala je ritam modnih promjena inei modu neuhvatljivom, no to nije oduvijek bilo tako. Pravi kopernikanski obrat u shvaanju mode treba traiti u drugoj polovici 19. stoljea.

Moda se odnosi na ono to odgovara ukusu vremena stoga je prolazan oblik svakidanjice. Nerijetko se krivo smatra da je moda sinonim za poglede drutva na odijevanje. No u svom punom dosegu moda oznaava promjene u umjetnosti, filozofiji, te u svakom drugom podruju dotaknutom ovjekovom ekspresijom.

Zainteresirana utjecajem mode na svaki segment ljudskog djelovanja eljela sam otkriti odgovor na pitanje: Kako je moda utjecala na zagrebaku kulturu i opeprihvaene drutvene norme na prijelazu iz 19. u 20. stoljee?Kako je moda irok pojam prilikom istraivanja naila sam na druga usko povezana pitanja. Tako su neizravni ciljevi ovoga istraivakog rada postala i pitanja o povijesti mode, odnosu tiska i mode, stilovima koji obiljeavaju prijelaz iz 19. u 20. stoljee.

O modi se govorilo mnogo, ali uglavnom su se istraivanja zaustavljanja na odijevanju. Stoga nisu nudila vie informacija o utjecajima mode na druge segmente ovjekova djelovanja. Izvori iz kojih se najvie saznaje o tadanjoj modi su modni asopisi. Prednost takvih izvora je u njihovoj detaljnosti, ali postoji opasnost od subjektivnog doivljaja autora pojedinog lanka. Stoga sam uz asopise Domae ognjite, Dom i sviet, Zvekan kao drugi najvaniji izvor koristila knjigu Katarine Nine Simoni: Kultura odijevanja na prijelazu iz 19. u 20. stoljee. 2. Openito o modi

Prema Klaievu Rjeniku stranih rijei rije moda svoje korijene vue iz latinske rijei modus koja oznaava nain, tj. iz talijanske istoznanice la mode. Odnosi se na ono to odgovara ukusu vremena, naroito u pogledu odijevanja i obiaja. Moda u odijevanju oznaka je za promjenjivost, nestalnost, prolaznost. Razvoj mode usko je povezan s razvojem tekstilne industrije i usavravanjem sredstava komunikacije, a druga polovica 19. stoljea svijetu je donijela oboje. Upravo u 19. stoljeu razvila su se obiljeja mode poput kratkoe trajanja, te razlikovanje stilova, koja su se kao modna obiljeja zadrala do dananjih dana. No to nisu jedini razlozi zbog kojih je ovaj rad usmjeren na prijelaz iz 19. u 20. stoljee. Upravo to razdoblje donijelo je promijene na kulturnom, umjetnikom i tehnolokom planu, to je ubrzalo ritam modnih promjena. Odjea prestaje biti tek ukras ljudskom tijelu, te postaje simbol nacionalne ideologije, pokazatelj klasne distinkcije, odjevni iskaz pokreta za ravnopravnost spolova. Konano, odjea kroz modu postaje vizualno sredstvo komunikacije.

Novosti o modnim promjenama snano su odjeknule Zagrebom, koji na naim podrujima poprima obrise prave metropole. Iako na periferiji Austro-Ugarske Monarhije, Zagreb uspjeno prati modnu scenu Bea i Budimpete.3. Modne promjene u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee3.1. Promjene u enskoj modi

ezdesete godine 19. stoljea unijele su u ivot tadanjeg drutva putovanja. Odlasci na more, posjeivanje modernih ljetovalita, te popularnih ljeilita ukazali su na sve vee potrebe za kretanjem. Dotada oboavana krinolina doivjela je niz promjena. Konano osamdesetih i devedesetih godina 19. stoljea u pokuajima da postane praktinija krinolina gubi strogi kruni oblik, metalna armatura se zamjenjuje manjom koja je u funkciji naglaivanja stranjice, ba kao i jastuci naziva tournure u francuskoj verziji odnosno tornur u zagrebakoj inaici. Pojavljuju se bitne razlike izmeu svakodnevnih i veernjih haljina. Zaivjela je moda dugih povlaka (lep) na veernjim haljinama, ali je takav trend zaobiao svakodnevne haljine koje postaju krae. 3.2. Promjene u mukoj modi

Muka moda, iako u sjeni, novitete doivljava na tehnolokoj razini u konstrukciji i dodacima. Iako je muka odjea manje raskona od enske ona je takoer financijski izdana. Uvrivanjem poloaja zagrebakog poduzetnika crno odijelo prestaje biti smatrano sveanim, ve slui za svakodnevnu upotrebu. Sveani frak preuzima funkciju odijela za posebne prigode. Za ljetovanja koristila su se bijela ili prugasta odijela koja su bila upotpunjena neformalnom leptir manom, te slamnatim eirom. Upravo su modni detalji ukazivali na pripadnost dobrostojeoj obitelji. Njihov izgled bio je uzor mladiima koji nisu imali financijskog pokria.

4. Utjecaj mode europskih metropola na modu u Zagrebu

Utjecajem modnih asopisa Zagreb prihvaa novitete s francuskih i engleskih dvorova. Popularne postaju dvostruke suknje izraene od dvije tkanine razliite boje i tehnike izrade. U svrhu postizanja sklada rukavi i donja suknja bili su od identine tkanine. Moda dvostrukih suknja postala je obiljeje pripadnosti viem staleu pa tako slikarica Julijana Erdody-Drakovi na svojoj slici Autoportret u interijeru nosi dvostruku haljinu. U vrijeme dvostruke haljine s engleskih dvorova stigao je novitet u vidu uske suknje. Naglasak je stavljen na ensku figuru, a izrazito neudobne haljine diktirale su i kulturu ponaanja ena. Slobodno kretanje, kao i vei iskoraci bili su neizvedivi to je ene inilo glavnim likovima brojnih anegdota u asopisima.

5. Utjecaj mode na drutveni ivot na prijelazu iz 19. u 20. stoljee5.1. Moda u slubi politikih ideologija

Hrvatsko-ugarska nagodba iz 1868. godine promovirala je surku u neizostavan modni odabir. Surka kao vrsta kaputa od bijele-krem ohe (sukna) s gejtanima te izvezenim narodnim ornamentom u plavoj i crevnoj boji pojavila se i ranije u slubi narodne ideologije etrdesetih i pedesetih godina 19. stoljea. U bojama crven-bijeli-plavi surka je predstavljala simbol hrvatskog domoljublja. Ipak tadanji modni tisak nije bio naklonjen takvom modnom izriaju. Sa naslovnica modnih asopisa sjajile su se boje poput ljubiaste, ruiaste, plave, bijele i zelene. 5.2. Moda kao pokazatelj staleke pripadnosti

Druga polovica 19. stoljea prema rijeima amerikog ekonomista Thorsteina Veblena obiljeena je pojavom dokoliarske klase. Meu novim drutvenim slojevima raskoni modni odabiri bili su vaan pokazatelj financijske moi. Odjea evaluira. Dame su se preodijevale za svaku pojedinu dnevnu aktivnost, pa su tako postojale oprave za jutro, objed, slobodne aktivnosti, ples. Sve veu vanost pridaju odabiru skupocjenih tkanina poput baruna, svile, atlasa, ripsa, muslina, gaze, tila i ipke. Najraskonije modne odabire zagrebake dame su po uzoru na one iz vodeih europskih metropola poput Pariza, morale pokazati sveopem puku. Prostori modne prezentacije bile su kavane, etalita, fotografski ateljei, plesni podiji. U atelje brae Varga, Lavoslava Breyera, Rudolfa Mosingera dolazila je zavidna razina klijentele koja je kroz objektiv projicirala sliku jedne drutvene klase i njezinu elju za reprezentacijom.5.3. Utjecaj mode na opeprihvaene norme ponaanja u ena

Moda uzvienosti i elegancije ulazi i u opeprihvaeni bonton za dame tog vremena. Do detalja su razraene upute u odabiru toalete:

1. Oblai se onako, kako ti dozvoljavaju tvoje prilike.

2. Ne nosi u ljeto debele, tamne zimske latke a zimi svietla ljetna odiela. Uz jesenski ogrta ne spada slamnati eir, a uz ovaj ne nosi tople rukavice.

3. Ako ne moe biti bez spavae haljine i papua, nosi ih samo u jutro, ali samo rano.

4. Ne tri se jutrom po kui u nonim haljecima, nego valja odmah obui zgodno kuno odijelo

Pravila lijepog ponaanja bila su strogo definirana, istovremeno i potovana. Pravila su se odnosila na dranje u javnosti:

1. Kada sjedi, dri uzpravno tielo, ne naslanjaj se na slonilo ili na divan. Udobno se neka naslone stari ljudi; pogotovo ne smiju to initi mlade dame.

2. Ne prebacuj nogu preko noge, kada sjedi, ovo osobito vriedi za mlade djevojke.

3. Nije pristojno nihati se na stolcu a to je i opasno, jer moe izgubiti ravnoviese, te se prevrnuti, pa se ozliediti ili koju stvar razbiti.

4. Ne kii i ne kalji glasno, i nikada, ako ne metne rubac pred usta. epnu maramu rabi sa velikom diskrecijom, najbolje je, ako je ope ne rabi u finom drutvu.

5.4. Utjecaj mode na opeprihvaene norme ponaanja u mukaraca

Iako se posebna panja pridavala ponaanju ena, te modnim pravilima koja se na ene odnose, niti mukarci nisu bili poteeni drutveno prihvaenih normi:

1. Mukarcima se ne pristoji nositi tzv. Kriee boje; neprikladno je imati vie boja na odielu, a pojedine boje neka se skladno medjusobno sudaraju.

2. Ne nosi modre ili crvene kravate, ni ute rukavice, ni modre epne rubce, ni areno pranje.

3. Koulje sa utisnutimi konjskim glavami, ploami, papigami ili psima vrhunac su neukusa.

4. Ako si oenjen ovisi o tvojoj eni, smije li i gdje e kod kue puiti. U obe dobri ton ne dozvoljava puiti u drutvu dama ili barem ne bez njihove dozvole. Ako je tvoja supruga tako ljubezna, pa nema nita proti puenju, tim ugodnije po te. Ako razgovara na ulici sa predpostavljenim ili sa damom, ne smije puiti.

5.5. Uloga mode u reform pokretima

Znak da je funkcija mode prestala biti samo estetska je njena uloga u reform pokretima na kraju 19. i poetkom 20. stoljea. Podjela osnovnih odjevnih predmeta na muke i enske bila je aktualna sve do dvadesetih godina 20. stoljea, no u posljednjim desetljeima 19. stoljea promjene su bile na vidiku. Hlae koje su do tada smatrane odjeom muke populacije ulaze u ensku modu. Taj trenutak shvaen je kao bunt protiv tradicije pa su hlae na enama naile na osudu javnosti. U Francuskoj su ak bile statutom zabranjene enama. Upravo zabranom hlaa, one postaju simbolom otpora tradicionalnoj ulozi ene u drutvu. Zanimljivo, tada se javlja i tzv. ''podijeljena suknja'', danas poznata i kao hlae-suknja. Ipak najvaniji trenutak koji je ene ohrabrio u javnim nastupima i uinio ih drutveno aktivnijima je pojava enskog odijela. Kao rezultat pokreta sufraetkinja, bilo je preuzeto u svom osnovnom obliku od mukog odijela. Sastojalo se od gornjeg uskog haljetka, koulje i suknje zvonolikog kroja ili A-kroja. Neizostavna bila je i marama, nalik kravati ili leptir mana. Sa oduevljenjem su ene prihvatile nedostatak steznika, kojeg odijelo nije imalo.5.6. Utjecaj mode na zdravlje tadanjih ena

Naime, ene su postajale sve aktivnije te im je sloboda kretanja bila od velike vanosti, a steznik je tu slobodu ograniavao. U modnim prilozima sve se vie prostora davalo loim posljedicama mode steznika. Tako primjerice zagrebake itateljice saznaju da je rumunjski ministar ak izdao zabranu noenja steznika. Takvi europski trendovi potaknuli su i zagrebake intelektualne krugove da se pobune protiv steznika. Djelovanje lijenice dr. Marije Goldman, koja je radila kao dopisnica novina Nae domae ognjite, posebno se istaknulo. Pisala je o nepovoljnom utjecaju steznika na disanje, optok krvi, oblik utrobe. Posebno je kontroverzno bilo pitanje trudnica koje su nosile steznike. Doktorica je upozoravala da su trudnice koje su nosile steznike a svijet donosile mrtvu ili zakrljalu djecu. Takoer potie tadanje ene da odbace ideal struka od 40 cm, te da umjesto steznika nose iroki 0pleteni pojas koji su osmislili lijenici.

5.7. Utjecaj mode na kozmetiku industriju

Uz ideal uskog struka poeljne su bile i raskone grudi, jer su dodatno naglaavale struk. Za sve one pripadnice ljepeg spola koje nisu bile posebno prsate, onodobne novine su reklamirale ''arobne pilule'' za poveanje grudi: Orientalske pilule, djeluju na njene i slabe djevojke i gospodje tako da za kratko vrieme liepu tjelesnu punou, pune oblike i liepa prsa dobi. katulja po 2 i 3 forinta. Takvi oglasi bili su poetak manipulacije koju je trite kozmetikim i estetskim preparatima provodilo prvenstveno nad enama. Kroz kratak vremenski period, na poetku 20. stoljea, na trite je lansirano vie proizvoda koji su za cilj imali pomlaivanje, odstranjivanje dlaka, kovranje kose, spreavanje hrapavosti koe.

6. Odnos mode i tiskaModa je pustila svoje korijenje u sve sfere drutvenog ivota. Time je postala vana tema zagrebakog tiska. No, kakav zapravo odnos ima zagrebaki tisak spram mode? Europski modni asopisi prenose najnovije smjernice iz Pariza i Bea. Pristupaju modi plono, svodei je samo na ono materijalno i vizualno ostvareno kroz odjeu. Zagrebaki asopis Domae ognjite modi pristupa kao drutvenom fenomenu. Modne pojave kritiki analizira do mjere da se da naslutiti i netrpeljivost prema modi. Domae ognjite u modi prepoznaje okiranje i gramzivost, naziva ju tiranskom i zlom. alje jasnu poruku enama koje poziva da se drutveno angairaju kao obrazovane osobe, a ne staleki predodreene rtve okrutne mode.

7. Razvoj modnih stilova u razdoblju secesijePoetak 20. stoljea zagrebakoj modnoj sceni predstavio je dva znaajna modna stila. Pod utjecajem secesije, od 1900. do 1914., razvijaju se stilovi temeljeni na promjeni enske figure. Prvi trend obiljeen je izrazitom S-siluetom, oivljavanjem povijesnih oblika, koritenjem meke, prozrane tkanine i pastelnih tonova. Nazvan je suzdranijim, secesijskim stilom. Drugi trend, slobodni stil, predstavlja dijametralnu suprotnost prvom trendu. ena je osloboena S-siluete, a modom je zavladao duh orijentalizma. I dok su hrvatske nonje u europskim krugovima smatrane orijentalnima, a njihovi egzotinost uvia i Klimt, zagrebake dame jo uvijek biraju tue umjesto svoga. Tek proizvodima Industrije Salomona Bergera redizajnirani ornament dolazi u doticaj s tadanjim modnim tovateljima. 7.1. Industrija Salomona Bergera

Salomon Berger je krajem 19. stoljea procijenio da se na hrvatskoj modnoj sceni najvie isplati ulaganje u modu priznatu od strane europskih metropola. Nastale tkanine i odjevni predmeti tako su nastali kao spoj hrvatske kulture s vodeim europskim modnim centrima. Bergeru je posao cvao. On je tako dalje u Zagrebu osnivao kolu za tkalje, vezilje i poslovotkinje narodne kune radinosti. Uloivi osobna financijska sredstva u rad kola, Berger se odvojio od vladajue Zemaljske vlade. Tajna Bergerova uspjeha krila se u njegovu nainu razmiljanja. Nije razmiljao samo o ljepoti tekstila, ve i o nainu na koji e taj tekstil plasirati na trite. Tako veliku ulogu daje promociji. Stoga je Berger sudjelovao na brojnim svjetskim izlobama. Spominje se brojka od 96 izlobi.

7.2. Suzdraniji secesijski stil Od druge polovice 19. pa sve do poetka 20. stoljea mode se nadahnula orijentalnom modom japana japonizmom. U primjenu ulaze japanski tekstilni motivi, kimono postaje polazitem veernjih ogrtaa, iroki japanski rukav smjeta se na veernje haljine, a sjajna tkanina evocira tradicijsku japansku tehniku izrade umetanja metalne niti. Gjuro Mati, zagrebaki modni kroja, japanske cjevaste rukave smjestio je na crnu haljinu s ukrasom od ipke, dok mu je kimono bio polazniko0m za oblik dnevne ljetne prugaste svilene haljine. Suzdraniji secesijski stil pokazao je svu modnu prevrtljivost. Pojavio se interes za prethodna razdoblja, moda se zaljubljuje u S-siluetu, pa potom u voluminoznost kada odbacuje sve uske rukave i suknje. Ieznuo je trend izrazito tankog struka, a na scenu stupaju bluze. Boja u odijevanju dobiva slojevito znaenje. Tiskovine su se u takvim navodima pozivale na Balzacov tekst iz prve polovice 19. stoljea prema kojemu, primjerice, utu, naranastu ili zelenu boju odijevaju svadljive ene. Balzac ide tako daleko da kae kako ene koje nose svijetle eire treba izbjegavati, a za lila boju kae da je nose ene koje su neko bile lijepe, ali vie nisu. Ovaj Balazacov tekst tisak je htio iskoristiti da potakne itateljice na kritiki modni stav. Postoje indicije da je postignut suprotni efekt. Modna secesija predstavljala je uspon za eire koji su bili est predmet rasprava u modnim asopisima. Ukrasi na eiru sastavljali su se od barunastih vrpci, ipke, muslina, krzna, broeva, perja od pauna, itavih obojenih gusjih krila, vrabaca, lastavica. Moda eira toliko se brzo mijenjala da je eire uinila temeljem brojnih anegdota. anegdota o onom muu koji je u skoku trao ulicom, drei lagano u ruci zamot sa enskim eirom, pa kada ga je sreo prijatelj i upitao kamo tako uri, odgovorio je '' nosim eni eljeni eir, pa se urim, dok nije izaao iz mode!''. 7.3. Slobodniji secesijski modni stilU drugoj fazi orijentalnih utjecaja do 1914. godine, moda nalazi inspiraciju u fovizmu. Tisak biljei dolazak boja, nakon to je bijela bila apsolutna vladarica u prvoj fazi. Iz tog razdoblja sauvane su dvije haljine Gjure Matia koji nastavlja njegovati stil prve faze, ali sada u neto slobodnijem izrazu. Njegove haljine su jednostavne, rezane ispod grudi, te su u Zagrebu odijevane za sve prigode: kao jutarnja oprava, dnevna, kuna, za aj, posjet, promenadu i domjenak. Nakon 1910. naputa se potreba preodijevanja za svaki dogaaj u danu, te se koristi jedna oprava za cijeli dan. Haljine nakon 1910. zasnivaju se na neto jednostavnijoj silueti, a takav trend se zadrao sve do Prvog svjetskog rata. 8. ZakljuakVidljivo je da moda na prijelazu iz 19. u 20. stoljee nosi brojna obiljeja. Znak je gospodarskog napretka, drutvenih promjena, klasnog obiljeavanja. Moda upravo u ovom razdoblju poprima svojstva po kojima je i danas znana. Zbog uurbanog razvoja tekstilne industrije i pojave serijske proizvodnje modni ritam se ubrzao. Moda postaje nestalna, brzo promjenjiva. Promjene koje nastaju su drastine. Od enske figure zarobljene pod krinolinom, preko S-siluete do haljina koje nisu doticale liniju tijela.

Moda postaje vano sredstvo komunikacije enama koje se bore za slobodniju drutvenu ulogu. Ulaskom hlaa i odijela u ensku modu najavljuju se promjene u drutvenom poimanje uloge ene.

Zagrebaka moda nije nimalo zaostajala za modom ostalih europskih metropola. Zahvaljujui modnim asopisima i stanovnici Zagreba bili su upueni u dogaanja na parikim modnim pozornicama. ak tovie, zagrebaki modni asopisi svojim itateljima nude mogunost razvoja kritikog stava prema modi to nije bio sluaj sa asopisima europskih metropola.

Oko 1900. u Zagrebu su se oblikovala dva modna stila. Prvi je obiljeen S-siluetom, japanskim irokim rukavima i varijacijama na kimono. Drugi, slobodniji izraz spasio je ensko tijelo od steznika oko kojih su se i ranije vodile polemike u kojima su i zagrebaki intelektualci bili zapaeni.

Istaknuto mjesto meu krojaima u Zagrebu je imao Gjuro Mati, ali ovjek koji je uspio zagrebaku modu prenijeti u svijet bio je Salomon Berger. Tako je Zagreb, iako na rubnom podruju europskog kulturnog kruga, proizvodio predmete koji su nosili stilske karakteristike veih sredina.

Konano, sva ta potreba za modom zapravo je potreba da se pokae financijska mo, jer ju vie nije bilo bitno samo posjedovati, ve upravo pokazati.

Stvoreno kulturno i modno ozraje na prijelazu iz 19. u 20. stoljee, Zagrebu, rubnom dijelu Monarhije, omoguilo je temelj za opstanak i razvoj u vremenima koja dolaze.

9. SaetakPrijelazu iz 19. u 20. stoljee zagrebaku modnu scenu obiljeile su brojne promjene potaknute dogaanjima na engleskim i francuskim dvorovima. Moda postaje glavni pokazatelj financijske moi te staleke pripadnosti. Na javnim dogaanjima postaje sredstvo komunikacije izmeu dama i eljenih prosaca. Moda poinje diktirati drutveno prihvaena ponaanja. Tako asopisi prenose itave liste pravila prihvatljivog odijevanja i ponaanja. Vane promjene na podruju enske mode stigle su s reform pokretima koji unose hlae i odijelo u enski ormar. Vanu promjenu donio je tisak provodei kampanju protiv steznika. Stoga moda doivljava promjenu od S-siluete do odjee koja ne dotie liniju tijela. Poetak 20. stoljea modnu scenu obiljeila su dva secesijska stila : prvi, suzdraniji, i drugi, slobodniji izraz. Za promociju zagrebake mode najzasluniji je Salomon Berger, koji Zagreb ini modno zapaenim na europskoj razini.

10. Bibliografija

Domae ognjite. Od (1903./1904.) izdava: Klub uiteljica; od (1905./1906.) (1909.): Udruga uiteljica , Modni prilog / urednica Maa Jankovi (1907./1908.).

Zagreb: Prva hrvatska radnika tiskara u Zagrebu.

Dom i sviet: ilustrovani list za zabavu, pouku i viesti o dnevnih dogadjajih, javnom i drutvenom ivotu, umjetnosti i znanosti, trgovini i obrtu, glasbi, kazalitu i modi. 1888-1923. Ur. Stjepan Kugli, Zagreb: St. Kugli, Knjiara Jugoslavenske akademije i Kr. Sveuilita.

DTR, Domaa tvornica rublja, Publikacija povodom 50 godinjice (1914. 1964.). 1964. Interpublic Zavod za vanjsku i unutarnju ekonomsku propagandu tisak s.. Zagreb

Klai, Bratoljub. 2001. Rjenik stranih rijei. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske

The cutting edge, Fashion from Japan. 2006. ur: Louise Mitchell. Sydney: Power-house Museum

Simoni, Katarina Nina. 2012. Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee. 54., 64., 69., 102., 105. Zagreb: Plejada

Tonkovi, Marija. 2003. Drugaije slike sjeanja: fotografija od poze do pokrenute slike, u: Secesija u Hrvatskoj. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt.

Zvekan: ilustrovani aljivi koledar. 1890. 1925. Zagreb: Tisak Knjiara L. Hartmana (St. Kugli).

11. Prilozi11.1. Prilog 1. Oglasi kozmetikih proizvodaOglasi kozmetikih proizvoda s kraja 19. stoljea Zvekan, Illustrovani aljivi kolendar 1897:1-2.11.2. Prilog 2. Oglas Salomona Bergera, Parika moda 1896.

Oglas S. Bergera, Parika moda 1896. Katarina Nina Simoni, Kultura odijevanja u Zagrebu na prijlazu iz 19. u 20. stoljee11.3. Prilog 3. Ilustracija iz asopisaZato se ne enite?, Dom i sviet 1893., 13:205.

11.4. Prilog 4. Ilustracija iz asopisa

Njezin eir, Dom i sviet 1898., br. 22, str: 437

Klai 2001:896.

Roland Barthes (1967.), odjeu analizira kao oblik vizualnog jezika neophodna u komunikaciji.

Zvekan 1890:12.

Simoni: Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee, 64.

Oivljeni oblik polonaise haljine s francuskog dvora druge polovice 18. stoljea

Simoni: Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee, 54.

Dom i sviet 1894: 183.

Moaanin, Fedor; Valenti, Mirko. 1981. Vojna krajina u Hrvatskoj. U povodu stote godinjice pripojenja Vojne krajine civilnoj Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski povijesni muzej

Katarina Nina Simoni, Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee, Plejada, Zagreb, 2012., 49.

Engl. conspicuous consumption (Veblen 2004: 261-288)

Tonkovi 2003: 214.

Dom i sviet 1905.,8:144, Modni prilog Domaem ognjitu 1907/08, II:15.

Dom i sviet 1905., 8:144.

Dom i sviet 1905., 8: 144.

Reform pokret zapoeo je 1898. kada Adolf Loos u svom lanku kritizira ensku modu, te podupire reformu enske odijee.

Katarina Nina Simoni Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee 69.str

Dom i sviet 1905: 480.

Domae ognjite 1905.

Zvekan: ilustrovani areni koledar 1897: 9

Ljudevit Vertes, ljekarnik ''k orlu'', Lugo, Banat br. 514

Katarina Nina Simoni : Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee str 102.

Modni prilog Domaem ognjitu 1907, II: 10

Donae ognjite 1909: 74.

DTR 1964.

The cutting edge , Fashion from Japan, 2006.

Katarina Nina Simoni str 106.

Domae ognjite 1909: 74.

PAGE