BROJ 34.35

2009

STOLJEĆE HOSTELLINGA!Prije punih 100 godina rođen je međunarodni

hostelski pokret!

SNJEŽANA PEJČIĆSve dajem za putovanja!

JUŽNA AMERIKANa putu prema gore I. dio

KENIJA I TANZANIJA Hakuna Matata - zimski praznici s nogama u pijesku

RHEINFALLNajveći europski slapovi

PUTOVANJAS Ferijalnim u London,

Prag, Irsku...

Hosteler34.indd 1 4/29/09 9:46:31 AM

Hosteler34.indd 2 4/29/09 9:46:46 AM

www.euro26.hr

LJETO 2009 BROJ 34.35

Stoljeće hostellingaDavne 1909. godine njemaËki su uËenici boravili na ekskurziji u prirodi. Nakon cjelodnev-

nog pjeπaËenja traæili su mjesto za konak u prirodi. Veliko nevrijeme sprijeËilo ih je u noÊenju na otvorenom te su bili primorani potraæiti zaklon u dvorani obliænje πkole. Dok su iscrpljena djeca spavala na podu prekrivenom slamom, njihov uËitelj Richard Schirrmann probdio je noÊ razmiπljajuÊi o potrebi izgradnje smjeπtajnih objekata za mlade na putovanjima. Svojim razmiπljanjima potaknuo je brojne reakcije. Pridobivπi veliku podrπku, uËitelj je ubrzo otvo-rio prvi hostel u dvorcu Altena u NjemaËkoj i udario temelje velikoj povijesnoj priËi. Pokret hostellinga od tada se vrlo brzo πirio. VeÊ 1930-ih godina bilo je 12 omladinskih hostelskih asocijacija u Europi i 1932. one su oformile Meunarodnu federaciju omladinskih hostela, danas poznatiju kao Hostelling International.

Danas su hosteli otvoreni svima, bez obzira na dob i nude dobar standard smjeπtaja u prijateljskom okruæenju i to po povoljnim cijenama te joπ k tome i zanimljive aktivnosti. Schirrmannova vizija prerasla je u svjetski pokret koji, na svoju 100. obljetnicu, okuplja Ëetiri milijuna Ëlanova i nudi na izbor smjeπtaj u viπe od 4000 hostela u 80 zemalja πirom svijeta. Mnogi hosteli smjeπteni su u spektakularnom okruæenju i neobiËnim graevinama - poput udobnih drvenih kuÊica smjeπtenih u Norveπkoj na vrhu bora starog preko 200 godina, æeljezniËkih vagona u Sydneyu, jedrenjaka i zrakoplova u Stockholmu, svjetionika u SAD-u, zatvora u Kanadi, brojnih dvoraca... Hosteli diljem svijeta πirom otvaraju svoja vrata i pozivaju vas na druæenje i istraæivanje njihovih Ëari. A vi, na stranicama Hostelera potraæite inspiraciju za nova putovanja i pridruæite se stvaranju novog stoljeÊa hostelske priËe.

Branimir MarkaËglavni urednik

Uvodnik

Sadržaj

impressumHostelerMagazin za mlade Glavni urednik: Branimir MarkaËIzvrπni urednik: Igor FilajdiÊZamjenik glavnog urednika: Tomislav NovakSuradnici u ovom broju: Draæen BabiÊ, Goran Beinrauch, Marin BuriÊ, Draæen GeËeviÊ Mislav NekiÊ, Hrvoje PaiÊ, Katarina PaveliÊ, Ivan Rako, Marin StipaniÊ, Æeljko VasiljIzdavaË: Hrvatski ferijalni i hostelski savez

Adresa: HFHS-EURO<26 Savska 5, 10000 Zagreb, Tel: 01/ 48 29 296, Fax: 01/ 48 70 477E-mail: hosteler@euro26.hr Web: www.euro26.hrZa izdavaËa: Marijan PolaπekÆiro raËun kod ZagrebaËke banke:2360000 - 1101485191Magazin “Hosteler” je kao periodiËna tiskovi na prijavljen Ministarstvu kulture RH pod brojem 1276. Magazin sufinancira Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnostiNaklada: 15 000. Magazin je besplatan.Dizajn i prijelom: www.kioskstudio.net

Tisak: Radin print culture

Miπljenja i stavovi autora tekstova ne odra æa-vaju (nu æ no i) stavove Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza.

Hrvatski ferijalni i hostelski savez je nev-ladina neprofitna udruga mladih. Osnovni cilj udruge je promicanje turistiËke kulture i mobilnosti mladih. Jedan od programa koje HFHS provodi je EURO<26, sustav povlastica za mlade do 26 godina koji vrijedi u 38 europskih zemalja. Viπe informacija o ovom, kao i o drugim programima, naÊi Êete na www.hfhs.hr i www.euro26.hr.

SVIJET OTVOREN MLADIMA

4 STO GODINA HI

6 PROLJEĆE U HOSTELIMA

8 NOVI HOSTELI U HFHS-U

10 EURO<26 KAMP

11 HFHS NOVOSTI

PUT POD NOGE MNOGE

14 KENIJA I TANZANIJA

18 JUŽNA AMERIKA

24 RHEINFALL

28 TORUN

30 ROVINJ

HOSTELERCOOL

32 Intervju SNJEŽANA PEJČIĆ

36 Feljton DEPECHE MODE

38 BLOG

40 KVIZ

41 KRIŽALJKA

42 FOTO NATJEČAJ

3

Adresa: HFHS-EURO<26Savska 5, 10 000 Zagreb, Tel: 01/ 48 29 296, Fax: 01/ 48 70 477hosteler@euro26.hr www.euro26.hr

Tiskanje ove publikacije omoguÊeno je teme-ljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga druπtva u skladu s Ugo vo-rom broj 421-02/07-PP-6/30. Miπljenja izraæena u ovoj publikaciji su miπlje -nja autora i ne izraæavaju nuæno stajaliπte Na -cionalne zaklade za razvoj civilnoga druπtva. Nacionalna zaklada za razvoj civil-noga druπtva, Zagreb, Kuπlanova 27, http://zaklada.civilnodrustvo.hr

Hosteler34.indd 3 4/29/09 9:46:50 AM

34.35.20094

Svijet Otvoren Mladima04 100 godina HI 05 10 naj hostela 06 Hosteli HFHS‐a 09 Pridruæeni hosteli 11 Novosti 12 Programi

100 GODINA HOSTELLINGAPrije punih 100 godina rođen je međunarodni hostelski pokret. Ovu

važnu godišnjicu proslavit ćemo na različite načine diljem svijeta unutar

mreže Hostelling International.

Richard Schirrmann, πkolski uËitelj, je 1909. godine u NjemaËkoj krenuo s ide-jom hostellinga. Na tu ideju je doπao kada mu je tijekom jedne ekskurzije zbog oluje ponuen smjeπtaj u jednoj πkoli. Ubrzo nakon veÊ je otvoren i prvi hostel u dvor-cu Altena u NjemaËkoj i od tada pokret hostellinga se vrlo brzo πirio. VeÊ 1930-ih godina bilo je 12 omladinskih hostelskih asocijacija u Europi i 1932. one su oformile Meunarodnu federaciju omladinskih hoste-la (tada IYHF ∑ International Youth Hostel Federation), danas poznatiju kao Hostelling

International. Danas, Hostelling International nudi na izbor viπe od 4000 hostela u 80 zemalja πirom svijeta. Postoji i program Ëlanstva koji svojim benefitima privlaËi oko 4 milijuna Ëlanova. Osim πto Ëlanovi ostva-ruju povlaπtene cijene noÊenja, takoer ostvaruju popuste na razliËite aktivnosti i programe.

Iako je misija hostellinga ostala ista, mnogo toga se dogodilo od poËetka do danas. Danas su hosteli otvoreni svima bez obzira na dob i nude dobar standard smjeπtaja u prijateljskom okruæenju i to po

povoljnim cijenama te joπ k tome i zanimlji-ve aktivnosti. Mnogi hosteli smjeπteni su u spektakularnom okruæenju i u neobiËnim graevinama.

Tijekom 2009. godine Ëlanice Hostelling International mreæe diljem svijeta organizirat Êe razliËite programe i aktivnosti kako bi proslavili 100. godiπnjicu hostelskog pokre-ta. Vremenska kapsula u Sydneyu, multi-medijska izloæba u NjemaËkoj, rally mladih u Tajlandu, programi otvorenih vrata u Hrvatskoj samo su neki primjeri od brojnih koji su u pripremi.

HOSTELLING INTERNATIONAL- 80 zemalja - 1300 hostela on-line - booking na www.hihostels.com- 4000 hostela u svijetu- 4 milijuna Ëlanova- 100 godina tradicije- bez dobnog ograniËenja

InfoBox

Hosteler34.indd 4 4/29/09 9:46:54 AM

5

Hostelling International nudi usluge u viπe od 4 000 hostela u viπe od 80 zemalja. Niti jedan hostel nije poput drugoga, svaki je poseban na svoj naËin. Ono πto je ipak zajedniËko veÊini je to da su smjeπteni u posebnim okruæjima ili u neobiËnim graevinama. Ovdje vam predstavljamo deset najposebnijih omladinskih hostela.

1. Spavaj na vrhovima drveÊa u Brumund hostelu u Norveπkoj. Udobne drvene kuÊice smjeπtene su na vrhu bora starog preko 200

godina. Ovo je savrπeni bijeg u prirodu za odmor i relaksaciju.

2. Æivi poput plemstva u pravom ‘highland’ dvorcu Carbisdale u ©kotskoj. Dvorac je

kroz povijest bio dom brojnih bogataπa i utjecajnih ljudi tako da je i danas tamo velika zbirka umjetni-na, a moæda naletite i na kakvog duha. Smjeπten u podruËju

prekrasne πkotske prirode ovaj hostel je kra-ljevski dobar.

3. Australski hostel Railway Square u Sydneyu nudi jedinstveno iskustvo noÊenja u æeljezniËkim vagonima na nekadaπnjoj platformi 0 cetralne æeljezniËke postaje. Susjedna glavna zgrada je takoer povijesni spomenik, skladiπte iz 1904. godine pre-tvoreno u moderni smjeπtaj.

4. Posjeti poznati πvedski hostel u Stockholmu, af

Chapman, visoki jedrenjak s pogledom na stari grad i kraljevsku palaËu. Sagraen je 1888. godine, plovio je svijetom prevozeÊi robu, radio kao trenaæni brod u πvedskoj mornarici, a od 1949. radi kao hostel.

5. Point Montara svjetionik pravo je rjeπenje za one æeljne mora. Ovaj hostel smjeπten je na kalifornijskoj obali u SAD-u. Sagraen je 1875. kao signalna stanica za

maglu i svjetionik, a danas je preureen i restauriran kako bi gostima dao autentiËno iskustvo. Gosti mogu gledati migracije sivog kita i kolonije ptica ispod Devil’s Slide-a.

6. Iskusi smjeπtaj u klasiËnoj kineskoj kuÊi u Qixian hostelu u mjestu Xi’an koji daje pravi uvid ‘iznutra’ u povi-jesnu kinesku arhitek-turu. Mjesto datira joπ od dinastije Tang (618. god.) i tijekom povijesti bila je vojno srediπte. Sada je to mjesto nebeskog mira prema gradskoj vrevi.

7. Zbliæi se s prirodom i divljinom u Corbett Park YH u Indiji. Smjeπten na rubu poznatog nacionalnog parka Corbett, hostel je okruæen dæunglom s jedne strane i rije-kom Kosi s druge. Hostel nudi razliËite ‘adventure’ programe i safarije. Jedna od njih je promatranje tigrova jaπuÊi na slonovima.

8. Osudi sebe na smjeπtaj u HI-Ottawa zatvorskom hostelu u Kanadi. Hostel je smjeπten u bivπem zatvoru koji je bio u funkciji preko 100 godi-na. Posjetitelji mogu spavati u zatvorskim Êelijama bivπeg zatvora. Nepreureen 8. kat daje pravu sliku zatvoreniËkog æivota nekad.

9. Pronai svoj mir i tiπinu u hostelu Cadouin u Francuskoj i saznaj kako bi mogao izgledati æivot redovnika. Ova opati-ja datira od 11. stoljeÊa i spada u UNESCO svjetsku baπtinu. Hostel je smjeπten unutar samostanskih zgrada te opatije.

10. Iskusi njemaËku povijest u Colditz hostelu. Smjeπten u prekrasnoj dolini rijeke Zwickauer Mulde, ovaj poznati dvorac izvor-no je bio kamp ratnih zarobljenika u 2. svj.

ratu. Tuneli kroz koje su zatvore-nici bjeæali joπ uvijek postoje i daje posjetitelji-ma jedinstvenu priliku na tren vratiti se u proπlost.

10 NAJSPEKTAKULARNIJIH HOSTELA NA SVIJETU

www.euro26.hr

1.

2.

3.

5.

4.

8.

10.

Hosteler34.indd 5 4/29/09 9:46:59 AM

6

ZAGREBOmladinski hostel Zagreb smjeπten je u naj stroæem centru, svega 2 minute hoda od æeljezniËkog i 10-ak minuta hoda od autobus-nog kolodvora, a do Trga bana JelaËiÊa trebat Êe vam 5-6 minuta pjeπice. Hostel nema vlastiti restoran, ali lokacija u centru obeÊa-va Ëitav niz moguÊnosti prehrane. Moæete birati od jednokrevetnih do viπekrevetnih soba, s vlastitim ili etaænim sanitarijama. Za one zaboravne ponavljamo kako je ovaj hostel ureen tijekom 2008. godine.

TOP DOGA–ANJA U ZAGREBU21. 5. Depeche Mode24. ∑ 25. 6. T Mobile INmusic festival03. - 05. 7. Rokaj FEST09. i 10. 8. U2

OMLADINSKI HOSTEL ZAGREBPetrinjska 77, 10 000 ZagrebTel: 01/48 41 261E-mail: zagreb@hfhs.hrRezervacija grupa: booking@hfhs.hr

U HOSTELIMA U HRVATSKOJ

34.35.2009

Omladinski hostel u Puli smjeπten je u vlastitom zaljevu, doslovno na plaæi. Od hostela kreÊu prekrasne staze za bicikle ili za pjeπaËenje. Hostel ima viπekrevetne sobe, u paviljonima s etaænim sanitarijama, a u mobile home s kupaonicom i wc-om u sobi. Tu je i dvorana za obroke (ili tulume), velika terasa, sportski rekviziti, kafiÊ. Centar grada je udaljen 4 km, a busna stanica je u neposrednoj blizini hostela. TOP DOGA–ANJA U PULI22. ∑ 24. 5. Dani antike. 22. 6. Da mi je biti bijelo dugme.01. ∑ 05. 7. 15. PUF Meunarodni festival alternativnih kaza liπta. 08. 7. ELTON JOHN 16. ∑ 19. 7. 7. Seasplash Reggae Festival18. ∑ 25. 7. 56. festival igranog filma07. 8. VivaLaPola!

PULA

Drage naše, dragi naši! Sve nas toplije vrijeme istjera iz naših domova i daje onaj poznati stari osjećaj i

želju za putovanjem. A onda vam hladan tuš daju vijesti o recesiji. Pa onda čujete da će ljudi planirati samo

bliža putovanja. Mi i opet imamo rješenja. To su naši omladinski hosteli u kojima ćete upoznati mlade iz

cijelog svijeta, razmijeniti iskustva i dobro se provesti. Sve skupa je k tome još i povoljno. I, ne zaboravite

da kao naši članovi, ako ste ispod 30 godina plaćate svega 50% iznosa boravišne pristojbe.

A vi koji ste u osnovnim školama, planirajte već sada svoje škole u prirodi i terenske nastave sa smješ-

ta jem u hostelima. HFHS je sukladno HNOS-u izradio niz programa za učenike 4. – 8. razreda i rado će

poslati svakome brošuru bilo u elektronskom ili tiskanom obliku. Obratite se našim uredima u Osijeku,

Splitu ili Zagrebu ili na booking@hfhs.hr.

OMLADINSKI HOSTEL PULAZaljev Valsaline 4, 52 100 Pula Tel: 052/391 133E-mail: pula@hfhs.hrRezervacije grupa: booking@hfhs.hr

PROLJEĆE I LJETO 2009.

vrsta smjeπtaja 1/6 1/3 1/2 1/2 TWC 1/1 1/1 TWCcijene u kn: 113,00 123,00 286,00 361,00 203,00 268,00

Pojaπnjenje oznaka u cjeniku: 1/6 - krevet u πesterokrevetnoj sobi; 1/3 - krevet u trokrevetnoj sobi; 1/2 - dvokrevetna soba bez kupaonice; 1/2 TWC - dvokrevetna soba s tuπem i wc-om; 1/1 - jednokrevetna soba bez kupaonice; 1/1 TWC - jednokrevetna soba s tuπem i wc-om.

MOBILE HOME lipanj i rujan 117 149 192srpanj i kolovoz 138 170 213

Cijene u kn PAVILJON ND PP Plipanj i rujan 99 133 175srpanj i kolovoz 117 154 197

Hosteler34.indd 6 4/29/09 9:47:05 AM

7

Omladinski hostel u Zadru nalazi se uz turistiËko naselje Borik, smjeπten u prvom redu uz more. Naπ je najveÊi hostel, 308 postelja. Ima sobe s vlastitim ili etaænim sanitarijama, restoran i kafiÊ, salu za πto vam treba, mini golf, stolni tenis, polivalentno sportsko igraliπte. Do grada ga dijeli ugodna πetnja 30-ak minuta ili nekoliko minuta gradskim busom.

TOP DOGA–ANJA U ZADRU03. ∑ 12. 7. The Garden Festival 200906. 8. NoÊ punog miseca15. zadarsko kazaliπno ljeto: srpanj, kolovoz

ZADAR

Omladinski hostel Dubrovnik godinama dobiva meunarodne nagrade kao najljepπi hostel na Mediteranu. Hostel ima viπekrevetne sobe s etaænim sanitarijama, restoran, TV salu, a do Staroga grada (o kojem ne moramo niπta reÊi, sve znate) ga dijeli prekrasna desetominutna πetnja.

TOP DOGA–ANJA U DUBROVNIKU10. 7 ∑ 25. 8. DubrovaËke ljetne igre

DUBROVNIK

Omladinski hostel Rijeka star je svega tri godine i smjeπten je u sta-roj vili koja je u potpunosti rekonstruirana i napravljen je prekrasan hostel sa sobama s vlastitim sanitarijama. Restoran nudi usluge punog pansiona, a moæete se koristiti i TV salom i internetom. Do centra vas dijeli πetnja u trajanju desetak minuta, a ako vam je draæe bus stoji ispred hostela koji ima pogled na more.

TOP DOGA–ANJA U RIJECILjeto na Gradini: srpanj, kolovoz. RijeËke ljetne noÊi: lipanj, srpanj.

OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA©etaliπte XIII. divizije 23, 51 000 Rijeka Tel: 051/406 420E-mail: rijeka@hfhs.hrRezervacije grupa: booking@hfhs.hr

RIJEKA

Cijene u kn VI©EKREVETNE SOBE ND PP Psvibanj - listopad 138 173 216 DVOKREVETNE SOBEsvibanj - listopad 165 200 243 DVOKREVETNA KAO JEDNOKREVETNAsvibanj - listopad 250 285 328

OMLADINSKI HOSTEL ZADARObala Kneza Trpimira 76, 23 000 Zadar Tel: 023/331 145E-mail: zadar@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr

OMLADINSKI HOSTEL DUBROVNIKVinka Sagrestana 3, 20 000 DubrovnikTel: 020/423.241E-mail: dubrovnik@hfhs.hrRezervacije grupa: booking@hfhs.hr

Cijene u kn ND PP Plipanj i rujan 120 165 205srpanj i kolovoz 130 175 215

www.euro26.hr

NAPOMENE: • PDV je ukljuËen u cijenu • Boraviπna pristojba nije ukljuËena u cijenu; djeca do 12 godina ne plaÊaju BP, djeca od 12 do 29 godina plaÊaju 50% iznosa BP, πkolske grupe koje borave u organizaciji πkolske ustanove ne plaÊaju BP. • Grupama odobravamo 1 gratis na svakog 21. gosta te 10% popusta za boravak duæi od dvije noÊi. • Svi su gosti upisom u knjigu gostiju osigurani. Osiguranje je ukljuËeno u cijenu - za bora-vak u hostelima potrebna je Ëlanska iskaznica Hostelling international; u suprotnom se naplaÊuje Welcome stampLEGENDA: ND ∑ noÊenje s doruËkom PP ∑ polupansion P ∑ puni pansion

Cijene u kn STARI PAVILJON ND PP Plipanj i rujan 101 133 175srpanj i kolovoz 117 149 192 1. PAVILJON lipanj i rujan 117 149 192srpanj i kolovoz 138 170 213

Hosteler34.indd 7 4/29/09 9:47:07 AM

8 34.35.20098

Hostel je smjeπten u simpatiËnoj aus t rij skoj vili Doris izgraenoj davne 1889. Lokacija hostela je u samom centru, a u neposrednoj je blizini plaæe. Na tri ka ta su rasporeene dvo, tro, Ëetvero ili pe terokrevetne sobe s umivaonicima, eta æ nim sanitarijama, self-servis res to ra nom (s tv ekranom), buffetom, internet kor ne rom i nadasve simpatiËnom terasom okruæenom mediteranskim biljem i ve se lom hostelerskom atmosferom.

©to u Loπinju? - DUPINI!1987. godine tim IstraæivaËkog instituta Tethys zapoËeo je dugogodiπnje istra æi vanje biologije, ekologije i druπtvene strukture zajednice dobrih dupina koji naseljavaju more oko Cresa i Loπinja. Ti dupini su danas jedna od najbolje istraæenih skupina u cijelom Mediteranu. VeliËina zajednice procijenjena je na 120 jedinki.

©to vi moæete?- volontirati www.plavi-sijet.org/volunteering - ‘usvojiti’ dupina na www.plavi-svijet.org/

adopt- proslaviti dan dupina prve subote u

kolovozu- imati sreÊe i vidjeti ih s broda

Veloselske ljetne uæance, 25. 07.5. jazz festival u Malom Loπinju,31. 07. - 02. 08. Ljetna terasa kina, poËetak u 21.30 satiProgram Êe biti raznolik, gostovat Êe: Matija DediÊ Eletric band (feat.Fred Cooper & Æanamari LaliÊ), The Bastardz All Stars, Yapprack (feat. Alan Bjelinski)...NoÊ pod zvijezdama, 13. 08.

Na Velom Lošinju nismo se družili već mjesecima. Razlog tome je što je ovaj naš

najmlađi hostel u obitelji radi sezonski. To će reći da ponovno otvara svoja vrata 1.

svibnja i ne zatvara ih do 31. listopada. Ovdje vam predstavljamo ovaj omladinski

hostel, ali i neke moguće aktivnosti vezane uz hostel i ovo prekrasno mjesto.

HFHS PREDSTAVLJA:

Cijene noÊenja s doruËkom kn

lipanj, rujan 120srpanj, kolovoz 135

OH VELI LOŠINJ

OH VELI LO©INJKaciol 4, 51 551 Veli LoπinjTel. + 385 51 236 234E-mail: losinj@hfhs.hr

GEOCACHING NA LO©NJU - HIGH TECH LOV NA BLAGO

Geocaching je avantura koja se odvija po cijeloj zemaljskoj kugli, osnovna ideja je pronae na otvorenom prostoru skrive-ni kontejneriÊ (zvan „geocache“) koristeÊi se dobivenim koordinatama i da se onda iskustva i fotografi je podijele online s tra-gaËima svih dobnih skupina. Trenutno ima 775,372 aktivnih (skrivenih) kutijica na svi-jetu, a na otocima Cres-Loπinj-Susak ih se sakrilo Ëak 25 komada!!!

Ne Ëekajte, otvorite si account na www.geocaching.com, pokupite koordina-te skrivenog blaga, GPS ili karte na stari izviaËki naËin, pogledajte savjete onih ko-ji su tuda proπli i krenite u lov na blago!!!

Hosteler34.indd 8 4/29/09 9:47:08 AM

9www.euro26.hr

PRIDRUŽENI HOSTELI

NOVO U OBITELJI HFHS-aOd ove godine HFHS je sretniji i brojniji za 4 nova člana, 4 hostela koja ukratko

predstavljamo u ovom broju. Posebno nas veseli da su ravnomjerno raspoređeni: 2

na obali i 2 na kontinentu. Dobrodošli!

Hostel TufnaFranje KuhaËa 1031000 Osijektel: +385(0)31/215 020

tip sobe: 1/5 1/6+broj soba: 1 2

Hostel Tufna, (Osijek) je mali i ugo-dan hostel smjeπten u Tvri, samo 5 tramvajskih stanica udaljen od centra grada odnosno 10 minuta πetnje od autobusnog i æeljezniËkog kolodvora. Hostel je smjeπten na katu, iznad istoimenog popularnog osjeËkog kluba.

OSIJEK

Kapacitet: 21 krevet

ZAGREBCarpe Diem je mali i ugodni hos tel

u Zagrebu kojega vodi grupa mladih entuzijasta koji, kako sami kaæu, „i dalje vjeruju u mir u svijetu“. Hostel je lociran u mirnom zagrebaËkom naselju ©alata, blizu gradskog centra.Smjeπtaj je osiguran u tri razliËi-to obojene sobe: crvena, zelena i naranasta.

Hostel Carpe DiemMilana ©ufl aya 310 000 Zagrebtel: +385(0)1/46 80 199

tip sobe: 1/4 1/6broj soba: 1 2

Ukupni kapacitet: 16 krevetaOd 15.03. hostel pruæa moguÊnost smjeπtaja u πatorima. Ukoliko nema-te vlastiti hostel iznajmljuje πatore.

ZAOSTROGHostel Eklata lociran je na samom moru, svega nekoliko metara jedne od najljepπih plaæa makarske rivijere. Sobe su klimatizirane i opremlje-ne LCD televizorima, mini barom i automatiziranim grijanjem. Hostel raspolaæe terasom s restoranom i caffe barom te viπenamjenskim sport-skim igraliπtem, a u sklopu hostela

Hostel Jedro Jadranska bb21 330 Gradac tel: +385(0)99/2286 086; +385(0)98/252 061

GRADACHostel Jedro se nalazi u samom cen t ru mjesta udaljen 120 metara od mo ra. Sa-stoji se od 3 zasebne vile te restoranske zgrade. Svi ob jekti sagraeni su u dalma-tinskom stilu 1954. godi ne, a isti su pot-puno ob novljeni i no voureeni 2008. go-dine. Zgrade hostela nalaze se na vlasti-toj ograenoj parceli povrπine 6000 m2, ureenoj florom domicilnog podneblja. U blizini hostela nalazi se sva potrebna infrastruktura; trgovine, caffe barovi, sportski tereni.

tip sobe: 1/2 1/3 1/4 1/5 1/6broj soba: 6 2 7 2 2

Kapacitet: 74 kreveta

Opremljenost: smjeπtaj u sobama ∑ modulima (kreveti opremljeni s posteljinom i ruËnicima, vlasti-ta kupaonica s hidromasaænom tuπ kabinom, wc, TV, hladnjak, klima), viπenamjenska dvorana...

se nalazi i mini market. Maslinik i medi-teranski vrt uz prateÊe sadræaje Ëine ovaj hostel prikladnim za goste svih uzrasta.

Kapacitet: 40 kreveta

Hostel EklataObala hrvatskih domoljuba bb21 334 Zaostrogtel: +385(0)21/629 076

Napomena: moguÊnost organiziranja smjeπtaja i prehrane i za veÊe grupe. Kontaktirajte booking@hfhs.hr za grupne upite

Hosteler34.indd 9 4/29/09 9:47:12 AM

34.35.200910

10. MEÐUNARODNI LJETNI KAMP EURO<26

Svi ste pozvani! »lanovi EURO<26 (hi.euro) po deseti, jubi-

larni put imaju priliku sudjelovati u tradicio-nalnom okupljanju mladih iz Ëitave Europe. Tjedan dana lude zabave, kulturne razmjene, novih iskustava i poznanstava. Zadar, NP Krka, sunce, more. Najbolje svjedoËe oni koji se vraÊaju iz godine u godinu.

Cijena ovog Kampa iznosi 1.490,00 kn.

Cijena ukljuËuje sve osim prijevoza (smjeπtaj i prehranu na bazi punog pansiona u viπe-krevetnim sobama s vlastitim TWC, sudje-lovanje u radionicama, jednodnevni izlet s voenjem u NP Krka).

Sve πto trebate, pored uplate, je biti Ëlan hi.euro (EURO<26) stariji od 16 godina, a mla-i od 26. I, naravno, prijaviti se u nekom od naπih ureda i znati engleski jezik.

Vidimo se!

17. - 23. kolovoza 2009., omladinski hostel Zadar

U okruæju starih gradskih zidina negdaπnje utvrde koja je branila Essek i vrata Europe, gdje su nepoznati vojnici stjecali slavu i pozornost BeËa odolijevajuÊi napadima onovremenih osvajaËa smjeπtene su pozor-nice i upaljeni reflektori koji Ëekaju dolazak nekih novih osvajaËa, naoruæanih snaænim adrenalinom mladosti i glazbe.

RijeË je o Ëetverodnevnom festivalu glazbe, plesa i filma koji privlaËi neafirmirane mlade umjetnike koji se bave glazbom i urbanom kulturom uopÊe. Publika Êe imati priliku uæivati u πarenilu stilskih i glazbenih izriËaja (pop-rock, metal, rap i hip-hop, elektronska

glazba). Sudionici festivala dolaze iz desetak zemalja Europe. Broj prijava za sudjelovanja svake godine nadmaπuje prethodnu, a zanimanje posjetitelja prati taj trend.

Ideja Urban fest Osijek se ostvaruje kroz energiju mladih ljudi. Ambicija nam je da UFO postane joπ prepoznatljiviji i izvan granica Hrvatske kao veliko meunarodno glazbeno dogaanje, promovirajuÊi na taj naËin grad Osijek i OsjeËko ∑ baranjsku æupaniju kao mjesto okupljanja mladih te nji-hovog kreativnog i organiziranog provoenja slobodnog vremena.

Organizator: agencija Noktua (Europske avenije 6, Osijek)Vrijeme održavanja: 18. - 22. lipnja 2009. godine

INFO BOX UFO 2009:- 6. po redu Urban fest Osijek- 4 dana (i veËeri) odliËne glazbe - sudionici iz 10-ak zemalja Europe i Australija- nastup preko 250 bandova u posljed njih 5 godina - preko 20 000 posjetitelja godiπnje

PROGRAM:Ponedjeljak, 17. 08. dolazak sudionika19.00 veËera dobrodoπlice20.30 tulum dobrodoπliceUtorak, 18. 08.08.30 doruËak10.00 otvaranje Kampa, upoznavanje sudionika, radionice13.00 ruËak14.00 radionice18.00 sportski turniri19.00 veËera20.30 interkulturalni tulum (sudionici se pozivaju doni-jeti hranu i piÊe specifiËno za njihovu zemlju / regiju)

Srijeda, 19.08.08.30 doruËak09.30 razgled Zadra13.00 ruËak14.00 radionice18.00 interkulturalne igre 19.00 veËera20.30 tulum “Predstavi svo-ju zemlju” i veËer talenata»etvrtak, 20. 08.07.30 doruËak08.00 cjelodnevni izlet u Nacionalni park Krka, po-vratak u hostel na veËeru20.30 druπtvene i zabavne igrePetak, 21. 08.08.30 doruËak

09.30 slobodno vrijeme13.00 ruËak18.00 sportski turniri19.30 veËera20.30 zadarski noÊni æivotSubota, 22. 08.08.30 doruËak09.30 nastavak radionica 13.30 ruËak14.00 plaæa, picigin, sunce, more18.00 sport i glazba (turnir koπarka, nogomet)19.30 veËera20.30 zatvaranje Kampa, tulum rastankaNedjelja, 23. 08.doruËak, suze za rastanak

Projekt: URBAN FEST OSIJEK 2009.

Hosteler34.indd 10 4/29/09 9:47:14 AM

ADRESE HFHS‐a

Volite PISATI, CRTATI, RECENZIRATI, KREIRATI, FOTOGRAFIRATI... a ne znate gdje biste to objavili? Imamo rjeπenje za vas! Hosteler vam nudi svoje stranice! ©aljite nam svoje radove, svoja iskustva, doæivljaje s putovanja, predstavite znamenitosti i obiËaje svoga kraja, pjesme, priËe, humoreske, bajke... Najinteresantnije radove objavljujemo i nagraujemo!

Sve πaljite na adresu: Hosteler, Savska 5/I, 10 000 Zagreb, e-mail: hosteler@euro26.hr

POZIV NA SURADNJU

N O V O S T IHFHS

OMLADINSKI HOSTEL DUBROVNIKVINKA SAGRESTANA 3, 20000 DUBROVNIKe-mail: dubrovnik@hfhs.hrTEL: 020/423 241 FAX: 020/412 592

OMLADINSKI HOSTEL PULAZALJEV VALSALINE 4, 52100 PULAe-mail: pula@hfhs.hrTEL: 052/391 124 i 391 133FAX: 052/391 106

OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA©ETALI©TE 13. DIVIZIJE 23 51000 RIJEKATel: 051/ 406 420 Fax: 051/ 406 421E-mail: rijeka@hfhs.hr

CENTAR ZA ME–UNARODNU SURADNJU - RU ZAGREBTRG ÆRTAVA FA©IZMA 13, 10000 ZAGREBe-mail: travelsection@hfhs.hrTEL: 01/ 48 47 472 FAX: 48 47 474

REGIONALNI KLUB BJELOVARTRUMBIΔEVA 4/1, 43000 BJELOVARMob. 091/506 88 56 Fax. 043/214 525

REGIONALNI KLUB GOSPIΔKANI©KA 8, 53000 GOSPIΔe-mail: klubgospic@hfhs.hr

REGIONALNI KLUB KARLOVACZRINSKI TRG 17/1, 47000 Karlovac

Hosteli Regionalni uredi i kluboviREGIONALNI URED OSIJEKPAVLA PEJA»EVIΔA 2, 31000 OSIJEKe-mail: osijek@hfhs.hrTEL: 031 369 033 FAX: 031/369 028

REGIONALNI URED RIJEKAKORZO 22, 51000 RIJEKATEL/FAX 051/ 337 116

REGIONALNI URED SPLITDOMILIJINA 8, 21000 SPLITe-mail: split@hfhs.hrTEL: 021/ 396 031 FAX: 021/ 395 972

OMLADINSKI HOSTEL ©IBENIKPUT LUGU©A 1, 22000 ©IBENIKTEL/FAX: 022/216 410

OMLADINSKI HOSTEL VELI LO©INJKACIOL 4, 51551 VELI LO©INJe-mail: losinj@hfhs.hrTEL: 051/236 234

OMLADINSKI HOSTEL ZADAROBALA KNEZA TRPIMIRA 76, 23000 ZADAR e-mail: zadar@hfhs.hrTEL: 023/331 145 FAX: 023/331 190

OMLADINSKI HOSTEL ZAGREBPETRINJSKA 77, 10000 ZAGREBe-mail: zagreb@hfhs.hr TEL: 01/4841 261 i 4841 267 FAX: 01/ 48 41 269

100 GODINA HOSTELLINGA U SVIJETUVeÊ smo predstavili u ovom broju, ali nije na odmet ponoviti ono na πto smo ponosni, a to je 100 godina postojanja naπe ideje, ideje putovanja mladih i smjeπtaja u hostelima. Niste li joπ, krajnje je vrijeme otkriti Ëari hostellinga. Hosteli su bliæe i povoljnije nego πto mislite.

50% POPUSTA NA BORAVI©NUVi koji ne pratite nove zakone i propise, a veÊina vas je takva, mi smo ovdje informirati vas o vaπim pogodnosti-ma. Uglavnom, novost je ta da nisu viπe samo oni od 12 do 18 godina osloboeni plaÊanja 50% cijene boraviπne pristojbe. Zadnji Zakon o boraviπnoj pristojbi kaæe u Ëlanku 5. kako boraviπnu pristojbu umanjenu za 50% plaÊaju:1. osobe od navrπenih 12 do 18 godina starosti,2. osobe do 29 godina starosti, koje su Ëlanovi meunarodnih omladinskih organizacija, kada koriste usluge noÊenja u omladinskim objektima za smjeπtaj koji su ukljuËeni u meunarodnu mreæu omladinskih objekata za smjeπtaj IYHF.To Êe reÊi da svi vi kad boravite u naπim hostelima i naπi ste Ëlanovi πtedite na boraviπnoj. Iskoristite!

NAGRA–UJEMO VJERNE »LANOVEPovodom velike obljetnice hostelske misije u svijetu HFHS organizira razne akcije. Jedna od tih je nagraivanje vjernih Ëlanova. Ukoliko ste veÊ Ëlan HFHS-a (bilo hi.euro ili senior kategorija) i dovedete nam tri nova Ëlana i vaπa sljedeÊa Ëlanarina iznosit Êe svega 30,00 kn, a pridruæite li nam joπ 5 ili viπe novih Ëlanova vaπa je sljedeÊa godiπnja Ëlanarina gratis.

NACIONALNI POPUSTIHÆ Povlastica: 25 % na prijevoz unutar HrvatskeBrioni d.d., Povlastica: 30 % na prijevoz autobusomAutotrans Rijeka Povlastica: 30 % na prijevoz autobusom

www.euro26.hr 11

NOVI HOSTELI U HFHS‐uNa stranicama ovog broja predstavljamo vam, pored naπih omladinskih hostela i hostele pridruæene HFHS-u. Radi se o hostelima u Osijeku, Zagrebu, Gradcu i Zaostrogu.

Hosteler34.indd 11 4/29/09 9:47:19 AM

34.35.200912

HFHS PUTOVANJAYHA London Flexi Explorer ZA INDIVIDUALCEO Londonu su svi veÊ sve rekli i svi sve znate. Samo je pitanje da li ste bili tamo. I uvjerili se, uz sve ostalo i πto znaËi povoljna kupovina.Paket ukljuËuje:noÊenje s kontinentalnim doruËkom, osim u hostelima oznaËenim *3-dnevnu voznu kartu za autobusni i metro prijevoz u zonama 1 i 22 ulaznice za turistiËke atrakcije u 2-dnevnom paketu, 3 ulaznice za turistiËke atrakcije u 3-dnevnom paketu, 4 ulaznice za turistiËke atrakcije u 6-dnevnom paketu.

Program predvia smjeπtaj u jednom od sedam hostela: YHA St. Pancras, YHA St. Pauls, YHA London Central, YHA Holland Park, YHA Thameside, YHA Earls Court* i YHA Oxford Street*, u viπekrevetnim sobama.

LONDON FLEXI EXPLORER PRAG 22. ‐ 28. 6. 2009

1. dan 22.06.2009., ponPolazak u kasnim veËernjim satima iz Zagreba. NoÊnja voænja preko Budimpeπte do Praga s usputnim stajanjima. 2. dan 23.06.2009., utoDolazak u Prag u popodnevnim satima, smjeπtaj u sobe hostela. Slobodno vrijeme do veËere. ZajedniËka πetnja do Kriæikovih fontana. NoÊenje.3. dan 24.06.2009., sriNakon doruËka kreÊemo u obilazak znamenitosti Praga uz pratnju stru Ënog vodiËa. Panoramski razgled grada Praga autobusom na putu do HradËana. ©etnja HradËanima koja obuhvaÊa cijeli kompleks Hrada od Loreta preko Katedrale Sv. Vida, Zlatnom ulicom, Karlov most do Starogradskog trga ∑ Staromestske Namesti. Slobodno vrijeme do veËere u hostelu ili fakultativno, moguÊnost na doplate: zajedniËki odlazak u jednu od praπkih pivnica na veËeru / iznos 100 kn po osobi /. Nakon veËere zajedniËki odlazak u Karlove lazny - disko na 5 katova s 5 razliËitih tipova muzike ili CKD- disko na 2 kata otvoren 24 sata ili Roxy - najpopularniji meu mlaim turi-stima. Povratak u hostel, noÊenje. 4. dan 25.06.2009., ËetDoruËak. Predlaæemo πetnju: Æidovska Ëetvrt, rodna kuÊa Franz Kafke do Starogradski trg ∑ Orloj / Astronomski sat, Celetna ulica, Praπka brana, Gradska vijeÊnica, Crkva sv. Jakova, Ungelt /najπarmantniji trgovaËki dio Starog grada/, Clementinum ∑ nekad isusovaËka gimna-zija, danas sjediπte Nacionalne i tehniËke knjiænice, Karlovom ulicom do KuÊe gospodara Kunπtata i Podebradyja, Betlehemski trg sa Betlehemskom kapelicom. Slobodno vrijeme za nastavak istraæivanja grada npr. odlazak u Muzej trgovina, Blue, Havelska trænica...VeËera u hostelu, slobodno vrijeme, noÊenje. 5. dan 26.06.2009., petDoruËak. Odlazak prema brdu Petrin, smjeπtenom iznad Male Ëetvrti - Male Strane, uspinjanje na vrh uspinjaËom gdje se nalazi Toranj ∑ vidikovac, kopije Eiffelova tornja, do Ëijeg se vrha penje uz 299 stu-ba, pruæa se prekarasan pogled na grad. ©etnja parkom: Samostan Strahov, Zid gladi, Kip Karela Hynecha Mache, Labirint zrcala, Crkva sv. Lovre, RuæiËnjaci, Stadion Strahov, Crkva sv. Mihaela. Odlazak prema Vaclovovom trgu - Vaclavske Namesti s pogledom na Nacionalno kazaliπte, PleπuÊu kuÊu, Nacionalni muzej, Kip sv. Vaclava, Spomenik ærtvama komunizma, Balkon novina ∑ Svobodne slovo, PalaËa Lucerna, Sv. Vaclav, Hotel Evropa, FranjevaËki vrt, Crkva Gospe Snjeæne, PalaËa Koruna. Prijedlog: posjet Muzeju voπtanih figura.VeËera u hostelu, slobodno vrijeme, noÊenje. 6. dan 27.06.2009.., sub DoruËak. Napuπtanje Praga, voænja prema Bratislavi. Po dolasku, od la zak prema staroj jezgri Bratislave. Laganom πetnjom od glav-nog trga moæete vidjeti povijesne atrakcije: VijeÊnica staroga grada, PalaËa Primacial, Hviezdoslavni trg, Katedrala Sv. Martina, Vrata Sv. Mihaela... Za vrijeme boravka predviena je pauza za obrok. Polazak prema Zagrebu u veËernjim satima, s usputnim stajanjima za odmor.

Cijena: 1.720,00 knU cijenu ukljuËeno: prijevoz turistiËkim autobusom, 4 noÊenja s doruËkom u hostelu, razgled Praga i Bratislave, Kriæikove fontane, uspinjaËa za Petrin, turistiËki pratitelj, putno zdravstveno osiguranje, organizacija putovanja. Nadoplata: veËera u pivnici ∑ 20€, ulaznice za lokalitet

Ima li bolje ideje za ljetne temperature od hladnog Ëeπkog specijaliteta u krigli? Pa tome joπ dodamo brojne znamenitosti i nema razloga ne posjetiti ovaj grad.

2 noÊenja 3 noÊenja 6 noÊenja£130 £170 £255

YHA London Flexi Explorer ZA GRUPE Paket ukljuËuje:noÊenje s kontinentalnim doruËkom, osim u hostelima oznaËenim *3-dnevnu voznu kartu za autobusni i metro prijevoz u zonama 1 i 22 ulaznice za turistiËke atrakcije u 2-dnevnom paketu, 3 ulaznice za turistiËke atrakcije u 3-dnevnom paketu, 4 ulaznice za turistiËke atrakcije u 6-dnevnom paketu.Program predvia smjeπtaj u jednom od ovih hostela: YHA London Holland Park, YHA London Thameside.

TuristiËke atrakcije ponuene u programu (izbor istih vrπi se u hostelu nakon dolaska): Banqueting House, Kensington Palace, London Dungeon, London Zoo, London Eye, Madame Tussauds, Original London Sightseeing TouR

2 noÊenja 3 noÊenja 6 noÊenja£110 £150 £235

Hosteler34.indd 12 4/29/09 9:47:22 AM

www.euro26.hr 13

HFHS - RU SPLITDomilijina 8, SplitTel. 021/ 396 031, tel/fax 021/ 395 972e-mail: split@hfhs.hr

HFHS - RU OSIJEKP. PejaËeviÊa 2, OsijekTel. 031/ 36 90 33, fax 032/ 36 90 28e-mail: osijek@hfhs.hr

CENTAR ZA ME–UNARODNU SURADNJUTrg ærtava faπizma 13, ZagrebTel. 01/ 48 47 472 Fax: 48 47 474e-mail: travelsection@hfhs.hr

INFORMACIJE I PRIJAVE:

1. dan Dobrodoπli u Dublin, glavni grad Irske. Prijava u Dublin International Hostel. Osoblje na recepciji uruËit Êe vam prigodni Paket dobrodoπlice. Upoznajte Dublin kroz Hop-on Hop-off Tour. Viπe od dvadeset sta-janja na vrhunskim dublinskim atrakcijama, uz joπ 24 sata koje moæete koristiti prema svom vlastitom izboru. Paket ukljuËuje ulaznicu u Guinness Storehouse koja slovi kao najposjeÊenija turistiËka atrakcija. Na tom atraktivnom mjestu moæete provesti poslijepodne u nevjerojatnom putovanju kroz povijest izrade svjetski poznatog piva. Besplatno kuπajte pintu piva u poznatom Gravity baru odakle se pruæa nevjerojatan panoramski pogled na Dublin. NoÊenje u hostelu.

2. dan Kontinentalni doruËak u staroj redovniËkoj kapeli u hostelu. Nakon doruËka pre-poruËujemo shopping u ulicama O’Connell i Grafton, posjetu brojnim kafiÊima, art duÊanima i galerijama u Temple baru, uz odmor u St. Stephens Green, Phoenix Park ili Gardens of Remembrance. Ostatak vremena po vlastitom izboru. NoÊenje u hostelu.

3. dan DoruËak u hostelu. Odlazak do O’Connell ulice na Eireann bus kojim odlazite do grada Cork na jugu Irske. Prijava u Cork International Hostel. Slobodno poslijep-odne za istraæivanje starog grada. NoÊenje u hostelu.

IRSKA 4. danOdlazak do University College Cork odakle zapoËinje izlet gradskim autobusom, iz kojeg moæete iziÊi i u koji moæete uÊi, na brojnim turistiËkim postajama u gradu i to tijekom cijelog dana. Autobus se zaustavlja na Cork City Gaol, gdje moæete upoznati æivot Corka kakav je bio krajem 19. st. i poËetkom 20. st. Odlazak natrag do postaje, te ostatak vremena po slobodnom izboru za otkrivanje gradske knjiænice, St. Finbarr’s Cathedral, Crawford Municipal Art Gallery. NoÊenje u hostelu.

5. danOdlazak Eireann bus-om do Killarneya. Prijava u Killarney International Hostel. Hostel je smjeπten u prekrasnoj prirodi, okruæen livadama i πumama, s pogledom na Nacionalni park. Killarney spaja æivosti restorana, pubova, diskoteka, a obilazak je moguÊ biciklima ili automobilom. RazliËiti dnevni izleti polaze iz hostela. NoÊni æivot grada upoznajte kroz atmosferu tradicion-alnih pubova. NoÊenje u hostelu.

6. danProvedite dan po vlastitom izboru. Preporuka: najam bicikla, jahanje, posjeta St. Mary’s Cathedral, ili Cathedral of the Catholic Diocese of Kerry. NoÊenje u hos-telu.

7. danOdlazak autobusom (Eireann bus) do Shanona, zatim do Sixmilebridgea. Prijava u Jamaica Inn Hostel. Provedite poslijep-

odne otkrivajuÊi i istraæujuÊi podruËje: Bunratty Castle Folk Park, East Clare Walking route, Cragganowen Celtic Village, ili neπto dalje, Burren, Cliffs of Moher i gledanje dupina. NoÊenje u hostelu.

8. danZadnji dan programa. Odlazak prema Dublinu. (Autobus iz Sixmilebridga ne vozi do aerodroma Shannon/Dublin nedjeljom).

Cijena paketa sa autobusnim prijevozom: 2.260,00 kn (01.06.- 30.10.) / 2.160,00 kn ( 01.01.-31.05, 01.11-31.12.)Paket se moæe rezervirati bez prijevoza autobusom: 1.690,00 kn (01.06.- 30.10.) / 1.590,00 kn (01.01.-31.05., 01.11.-31.12.)

Cijena ukljuËuje: paket dobrodoπlice, 7 noÊenja u hostelu u viπekrevetnim sobama, 2 doruËka u Hostelu Dublin International, Dublin Hop-on Hop-off Tour (2.dan programa), ulaznica za Guinness Storehouse, Cork City Tour (4.dan progra-ma), ulaznica za Cork City Gaol, trodnevna otvorena karta za prijevoz Eireann bus (vrijedi 3 dana unutar ukupno 6 dana), Eireann bus red voænje.

Uvjeti otkaza:do 30 dana uz naknadu administrativnog troπka, a najmanje 10% iznosa paketa; od 15 do 29 dana uz naknadu od 40% iznosa paketa; od 04 do 14 dana uz naknadu od 70% iznosa paketa; do 03 dana uz naknadu 100% iznosa paketa

Hosteler34.indd 13 4/29/09 9:47:27 AM

14

Ove godine smo odluËili proslaviti Novu Godinu na toplom, s nogama u pijesku, negdje na nekoj tropskoj plaæi. Izbor je pao na istoËnu Afriku, i to Keniju i Tanzaniju. Putovanje smo zapoËeli u BeËu, jer su od tamo bile puno povoljnije karte za Nairobi, glavni grad Kenije. Let je bio preko Kaira te smo izmeu dva leta imali rupu od desetak sati. Na aerodromu smo pronaπli lokalnu agenciju u kojoj smo se cjenkanjem uspjeli dogovoriti za izlet u Gizu, udaljenu nekih sat vremena voænje od aerodroma.

Kod drevnih egipatskih kraljevaU Gizi se nalazi jedno, ujedno i jedino

saËuvano, Ëudo Starog svijeta ∑ piramide faraona IV. dinastije: Keopsa, Kefrena i Mikerena. Blizu je i Velika Sfinga. Samom gradnjom piramida faraonske su se grob-nice premjestile iz prijaπnje Saqqare na visoravan Gizu. Drevni egipatski kraljevi vjerovali su da njihov zagrobni æivot ovisi o oËuvanju njihova tijela. Zato su nakon smrti bili balzamirani, a mumije su se skri-vale duboko ispod zemlje u unutraπnjosti

ovih golemih graevina. »ak su i unutarnji hodnici zatrpavani i skrivani od moguÊih pljaËkaπa. U grobnice je stavljana hrana i sve ostalo πto je po vjerovanju EgipÊana bilo potrebno kraljevima za njihov zagrobni æivot.

Kako se u najveÊu piramidu, Keopsovu, moæe uÊi samo jedanput dnevno, odluËili smo kupiti ulaznice za srednju piramidu, Kefrenovu. Kefrenova je piramida znatno manja od piramide njegova oca Keopsa, ali je pronaena u znatno boljem stanju. Sagraena je od granitnih blokova, koji teæe oko nekoliko tona i crvenom bojom

odraæavaju kontrast s bijelim alabasternim podovima. Na njenom je vrhu vidljiv dio oplate od bijelog vapnenca. IstoËna strana piramide otkriva ostatke hrama u kojem su se odvijali pogrebni rituali za pokojnog vladara. Piramide su stari EgipÊani izgradili negdje oko 2500. godine prije Krista.

Big Five Nakon kratkog izleta, vraÊamo se na aero-

drom i hvatamo avion za Nairobi. Nairobi je glavni grad Kenije, koji prema popisu iz 2005. godine ima 2,750.651 stanovnika. Osnovali su ga britanski kolonizatori 1899.

Ivan 'Ico' Rako

14 34.35.2009

KENIJA & TPut Pod Noge Mnoge14 Kenija i Tanzanija 18 Juæna Amerika 24 Rheinfall 28 Torun 30 Rovinj

H a k u n a M a t a t a i l i z i m s k i p

Hosteler34.indd 14 4/29/09 9:47:31 AM

godine i predstavlja jedan od najmlaih gradova na svijetu. Relativno brzo se razvio kao jedno od glavnih poslovnih i kulturnih srediπta Afrike. Smjeπtaj smo naπli za sitnu lovu u kampu nedaleko od centra grada koji dræi jedna australska obitelj. Tu smo ostali svega dva dana, razgledavπi grad koji nas nije previπe oduπevio. Vrijeme smo prikratili traæivπi lokalnu turistiËku agenciju koja Êe nas odvesti u rezervat Maasai Mara na safari. RijeË safari dolazi iz swahilija i oznaËava dugo putovanje. Tu rijeË popula-rizirao je slavni ameriËki pisac Ernest Hemingway. U danaπnje vrijeme to znaËi viπednevni odlazak u savanu ili dæunglu u svrhu promatranja ili lov-ljenja divljih æivotinja.

U rezervatu Maasai Mara smo proveli iduÊa tri dana, po cijele dane vozikajuÊi se po rezervatu, u druπtvu naπeg vodiËa Joæe (pravim imenom Joseph, ali se kroz nekoliko dana druæenja s nama poËeo odazivati na Joæa ;-) ). U ta tri dana smo uspjeli vidjeti skoro sve πto se u rezervatu od æivotinja moæe vidjeti, ukljuËujuÊi i Big Five. Engleski izraz Big Five ne oznaËava pet najveÊih æivotinja, nego

pet æivotinja koje je najteæe uloviti. I to su: lav, slon, leopard, nosorog i bizon.

Po turistima do ‘gole koæe’Pri povratku iz rezervata svratili smo

u selo Maasaija. Maasai selo koje smo posjetili se sastoji od dvadesetak kuÊa ∑ manjata koje su izgraene od drva i kravlje balege, a kuÊice su ograene grmljem kako bi stanovnici zaπtitili sebe i svoje govedo od hijena i drugih divljih æivotinja. Ispred

sela doËekalo nas je nekoliko muπkih Ëlanova plemena Maasai obuËenih u svoje crvene tunike. Sin starjeπine sela nas je srdaËno pozdravio i olakπao nam novËanike za naknadu

za ulaz u selo (2000 kenijskih πilinga πto je otprilike 150 naπih

novaca po osobi). Nakon nekoliko dana provede-nih u Africi, nauËeni na guljenje do gole koæe,

upitali smo naπeg domaÊina πto je sve ukljuËeno u tu naknadu, a odgovor je bio - sve. Ispod tunike naπeg domaÊina se nazirala zapadna odjeÊa (polo majca i kratke hlaËe) koju

je on vjeπto skrivao da ju mi ne vidimo. Zatim je uslijedio njihov tradicionalni ples i na kraju nezaobilazno skakanje u vis. Nakon toga ulazimo u selo gdje nas doËe-kuju æene obuËene takoer u tradicionalnu odjeÊu s elementima zapadne odjeÊe. Opet slijedi tradicionalni æenski ples uz pjesmu. Nakon toga je krenulo druæenje s ostalim muπkim Ëlanovima, gdje smo sluπali hvali-sanja koliko je tko ubio lavova, te su Emira nagovorili da na njihov naËin upali vatru πto je on s uspjehom napravio. Zatim su mu ta dva komadiÊa drveta htjeli prodati za 1500 njihovih novaca, s obrazloæenjem da je on veliki ratnik. Zatim smo htjeli pogledati njihovu kuÊicu iznutra, za πto je sin starjeπine dodatno traæio 500 kenijskih πilinga. Super, vidimo kako je sve ukljuËeno u poËetnu priliËno visoku cijenu. :-) Moæete

Na safariju u rezervatu Maasai Mara uspjeli smo vidjeti i Big Five - pet životinja koje je najteže uloviti: lav, slon, leopard, nosorog i bizon

www.euro26.hr 15

Ngorongoro, ugaπeni krater vul-kana, je toliko velik da ima vlas-tite, zasebne vremenske uvjete. Na jednoj strani moæe biti oblaË-no ili Ëak padati kiπa, dok se druga strana kupa u sjajnom sunËevom sjaju

“

TANZANIJAr a z n i c i s n o g a m a u p i j e s k u

Hosteler34.indd 15 4/29/09 9:47:39 AM

34.35.2009

misliti kako smo htjeli doplatiti. Nakon igrokaza za turiste, otiπli smo nazad u Nairobi, gdje smo uhvatili bus za Tanzaniju.

Manyara - raj za ornitologeArusha je grad na sjeveru Tanzanije,

podno planine Meru, sa 270.000 stanov-nika. Grad nas nije niËime impresionirao, osim klimom koja je bila priliËno suha i ugodna. Vrijeme smo prikratili ispijajuÊi domaÊa piva i traæeÊi lokalnu agenciju koja Êe nas odvesti na joπ jedan safari. Ovaj put smo izbor sveli na krater ugaslog vulkana Ngorongoro i jezero Manyara.

Prvo smo posjetili jezero Manyara, po-vrπine 231 km2. Ime dolazi od Maasai rijeËi emanyara, koja oznaËava vrstu biljke koja raste kao æivica. Iako je taj nacionalni park najpoznatiji po majmunima babunima, tamo obitava i veÊina ostalih divljih æivotinja kao nilski konji, impale, slonovi, bizoni, lavovi, leopardi, æirafe... To jezero je pravi mali raj za ornitologe, jer se moæe vidjeti preko 300 vrsta ptica ukljuËujuÊi i plamence, orlove i leπinare. Uz samo jezero smo vidjeli tisuÊe plamenaca. To su prekrasne ptice tankih i dugih nogu, imaju dugaËak i vrlo savitljiv vrat te ruæiËasto perje. SpecifiËno obiljeæje im je kljun koji je neobiËno savijen. Uz njegovu pomoÊ - kljunom zaronjenim s gornjom stranom prema dole - iz vode ili mulja filtriraju hranu. Vidjeli smo i jato leπinara kako dovrπavaju uginulog bizona.

Drugi dan smo posjetili Ngorongoro. Ngorongoro je zapravo ugaπeni krater vul-kana, formiran kad se vulkan ugasio prije mnogo milijuna godina. U promjeru πirok 20 km, to je najveÊi potpuni, nepotopljeni krater na svijetu. Uska cesta se uspinje uz krater i dolaskom na rub, ugledali smo taj uistinu ogroman i predivan krater. Æivotinje izgledaju poput mrava i polako se kreÊu po dnu kratera, ali ako se paæljivije pogleda, to su bizoni koji slove za moæda najopasnije stanovnike tog kratera. Krater je toliko velik da ima vlastite, zasebne vre-menske uvjete. Na jednoj strani moæe biti oblaËno ili Ëak padati kiπa, dok se druga strana kupa u sjajnom sunËevom sjaju.

UnatoË svim superlativima kratera, njegovoj privlaËnosti najviπe doprinosi raznovrsni divlji æivotinjski svijet. Krater udomljuje tridesetak nosoroga (najveÊu preostalu skupinu nosoroga na kontinentu, kao i desetke lavova. VeÊina uobiËajenog afriËkog æivotinjskog svijeta se moæe pronaÊi u kra-teru, s iznimkom æirafa, kojima su rubovi kratera previπe strmi. Po rubu kratera, s vanjske strane, nalazi se nekoliko Maasai sela, Ëiji stanovnici imaju pravo ispaπe i napajanje stoke u krateru.

Muke po karticamaNakon safarija, vraÊamo se u Arushu gdje

hvatamo bus za Dar es Salaam. To je bila najveÊa patnja na cijelom putu. Sjedalice su bile priliËno uske, u jednom redu sjedi po pet ljudi, a bus pun puncat. Nakon skoro 15 sati voænje u preuskom prostoru, bez klime i pri velikoj sparini, dolazimo u predgrae Dar es Saalama, najveÊi grad Tanzanije. Ima oko 2,500.000 stanovnika. Najbogatiji je i najznaËajniji ekonomski centar Tanzanije. Prestao je biti glavni grad sedamdesetih godina (Dodoma je danas

glavni grad), ali ostao je bitan centar. Ime mu znaËi nebeski mir. Nalazi se na prirod-noj luci Indijskog oceana i predstavlja glav-ni Ëvor æeljeznice i auto puteva.

Sultan od Zanzibara Seyyid Majid dao je sadaπnje ime gradu 1866. Poslije sultanove smrti grad priliËno nazaduje, pa tek 1887. NjemaËka IstoËnoafriËka kompanija uspo-stavlja tu svoju bazu. Rast grada je ubrzan ulogom koju je imao kao administrativni i komercijalni centar NjemaËke IstoËne Afrike. Gradnjom centralne æeljeznice poËetkom 20. stoljeÊa dolazi do industrijalizacije. Velika Britanija preuzima NjemaËku IstoËnu Afriku tijekom Prvog svjetskog rata i od tada se zove Tanganjika. PolitiËki razvoj dovodi do pokreta za osloboenje i do nezavisnosti 1961. Dar es Saalam ostaje glavni grad. Tanganjika i Zanzibar se 1964. stapaju u jednu dræavu Tanzaniju.

Klima je bila priliËno drugaËija nego u unutraπnjosti istoËne Afrike, priliËno je viso-ka vlaga u zraku koja se jako teπko podno-si. OdluËili smo πto prije otiÊi za Zanzibar i ujutro kupujemo karte za trajekt. Kako smo ostali suhi sa devizama, odluËili smo

16

Hosteler34.indd 16 4/29/09 9:47:45 AM

www.euro26.hr 17

pronaÊi bankomat koji prima Maestro i tada smo shvatili da je to skoro pa nemoguÊa misija. Samo jedna banka u tako velikom gradu je primala Maestro, dok ostale pri-maju iskljuËivo Visu. A svi Ëetvero imamo samo Maestro, Mastercard ili American Express. Katastrofa. Izgubili smo nekoliko sati na pronalazak te banke, ispitujuÊi u svakoj banci gdje da odemo.

Zatim smo odluËili kupiti kartu za avion sa Zanzibara za Nairobi da izbjegnemo viπe od 20 sati patnje autobusom. Nalazimo poslovnicu lokalnog avioprijevoznika, ali opet pljuska. Primaju samo gotovinu i to samo dolare (lokalnu valutu i kartice ne primaju). IduÊih par sati smo proveli na putu do te iste banke gdje moæemo podiÊi gotovinu na Maestro i kupujuÊi dolare.

Zanzibar - otok slavne proπlostiZanzibar (domorodaËki naziv je Unguja)

je otok smjeπten dvadesetak milja dale-ko od istoËnoafriËke obale. Zanzibar ima povrπinu 1609 km2, a zajedno s okolnim otocima (ukljuËujuÊi i otoke Pemba i Mafia) broji oko milijun stanovnika. Otok je nizak,

preteæno koraljne grae i bujne vegetacije. Za Zanzibar se moæe reÊi da je otok slavne proπlosti, ali vrlo nesigurne buduÊnosti. Prvi stanovnici Zanzibara bili su Afrikanci sa susjednog kopna. VeÊ u 8. stoljeÊu poËinju na Zanzibar svraÊati prvi arapski trgovci s podruËja danaπnjeg Omana i Irana πto je oznaËilo prekretnicu u povijesnom razvoju otoka jer jaËaju trgovaËke veze izmeu arapskog svijeta i istoËne Afrike. Trgovina je ovisila o monsunskim vjetrovima, a obavljala se pomoÊu dhow-ova, brodova lagane konstrukcije opremljenih s jednim jedrom, koji su u idealnim uvjetima mogli preploviti put od zapadnoindijskih luka do Zanzibara za dvadesetak dana. Krajem 15. stoljeÊa na Zanzibar su stigli Portugalci koji su pretvorili otok u pomorsku bazu na trgovaËkoj ruti prema Indiji. Iako su se na otoku zadræali dva stoljeÊa nisu osta-vili dublji kulturoloπki trag. Portugalce su 1698. protjerali s prostora IstoËne Afrike, ukljuËujuÊi i Zanzibar, omanski Arapi Ëiji Êe utjecaj na razvoj otoka biti od presudnog znaËenja. Spoj arapske kulture i lokalnih afriËkih utjecaja najbolje Êe se ogledati u razvoju jezika swahili koji je zbog svoje jednostavnosti postao sluæbenim jezikom Ëitave istoËne Afrike.

Povijest Zanzibara ima i svoju mraËnu stranu. Tijekom 18. i 19. stoljeÊa bio je glavna baza za trgovinu afriËkim robljem koje su iz unutraπnjosti dovodili arapski trgovci. Oni su svoje zarobljenike Ëesto kupovali od ratobornih afriËkih plemena. Robovi su prodavani europskim i ameriËkim trgovcima i u uæasnim uvjetima odvoæeni u obje Amerike i na Karibe. Mi smo posjetili mjesto gdje je bila trænica robova, gdje sad stoji anglikanska katedrala. Oltar katedrale nalazi se na mjestu stupa srama na kojem su robovi biËevani.

Rodna gruda Farrokha BulsareGlavni grad Zanzibara je Kameni grad

(eng. Stone Town), koji je dobio naziv zbog toga πto je cijelo srce grada izgraeno od kamena, isprepleteno mnoπtvom vijugavih i kosih ulica koje izgledaju kao da vode

svakamo i nikamo. Kao zanimljivost moæe se spomenuti da je na Zanzibaru roen i Freddie Mercury, legendarni frontman grupe Queen, pravim imenom Farrokh Bulsara (1946.), Ëiji su roditelji porijeklom iz Irana. Njegova rodna kuÊa danas je jedna od glavnih turistiËkih znamenitosti na otoku. Mi smo posjetili poznati bar Mercury’s u blizini njegove rodne kuÊe. ToËno u sredini luke nalazi se Sultanova palaËa, izgraena u 19. stoljeÊu, a poznata je i kao KuÊa Ëuda jer je imala elektriËnu struju i prvi lift u istoËnoj Africi. Nakon godina napuπtenosti sad je obnovljena te se u njoj nalazi lijep muzej.

U glavnom gradu Zanzibara Kamenom gradu smo proveli svega jednu noÊ, te se uputili u najsjevernije mjesto na otoku, Nungwi. Tu smo se stacionirali u slijedeÊa Ëetiri dana, provodili smo dane i noÊi na plaæi, kupajuÊi se i uæivajuÊi u lokalnim spe-cijalitetima. U baru na plaæi smo proslavili Novu godinu. Nakon guπtanja bilo je vrije-me za krenut kuÊi. Put kuÊi je trajao preko dva cijela dana, jer smo imali viπesatno Ëekanje u Nairobiju i Kairu. Svakako valja spomenuti prekrasan pogled iz aviona na Kilimanjaro, najviπu planinu u Africi.

MALI RJE»NIK SWAHILIJA: Safari - putovanjeKaribu - dobrodoπliJambo ∑ pozdrav, bokHujambo ∑ kako si?Sijambo ∑ ja sam dobro!Habari ∑ πto radiπ?Hakuna matata ∑ nema problemaPole pole ∑ polako, polakoHakuna haraka ∑ nema æurbeKwa heri ∑ dovienjaNdiyo ∑ daHapana ∑ neAsante ∑ hvalaAsante sana ∑ puno hvalaMambo ∑ bok, πto ima?Lala salama ∑ laku noÊBia (baridi) ∑ pivo (hladno)

Hosteler34.indd 17 4/29/09 9:47:56 AM

18 34.35.2009

Tjedan dana, desetak zagrebaËkih kava, po-koje pivo te par teglica maminog ajvara je sve πto je stalo izmeu mog povratka iz ©pa-njolske i poËetka napokon dosanjanog sna, puta prema gore, u Juænu Ameriku! Uz neza-obilazan dobri stari πator i pripadajuÊu vreÊu za spavanje, dovoljan broj licitara za dobre ljude koje Êu sresti (a siguran sam da Êe ih biti puno) te dvije nedajboæezaboravljene ro-le WC papira i bio sam spreman otisnuti se u nepoznato! O da da da...

Quito ∑ centar svijetaPut me vodio preko Venecije koja mi je oËi-

to bez razloga ostala u mrskom sjeÊanju od otprije 10-ak godina poπto sam proveo nada-sve interesantan dan izmeu dolaska vlaka iz Zagreba i leta za Quito Ecuador, tim viπe πto me je smjeπni Makedonac Goran (radio u ho-stelu) na neku foru ubacio u luksuznu sobu (luksuzno uzmite s rezervom), koju sam pre-ko grbe nekih Slovenaca platio 15 eura umje-sto 60! I Goranu i meni bilo drago!

15 h kasnije nakon klasiËnih i nima-lo ugodnih peripetija po aerodro-mima slijeÊem u Quito, te, s vid-no boljim πpanjolskim nego otprije osam mjeseci u Costa Rici, upustim se u poluintelektualni razgovor s taxistom (ovo polu dodajte kom hoÊete!)

Quito (centar svijeta) je s terase “Secret Gar-den” hostela izgledao genijalno! Okruæen zele-nim vrhovima, pokrive-nim razbacanim oblaci-ma, stojeÊi na 2850 m vi-

sine bio je i viπe nego zrakooduzimajuÊi (do-slovno)!

Nakon dostave paketa Ëokolade i parfe-ma (pazi sad) sinu najbolje prijateljice mami-ne πefi ce, kojeg je u Quito prije viπe od godi-nu zavela mlada Ecuadorka, s kojim sam se upustio u vratolomije skakanja u i iskakanja iz lokalnih autobusa (pojam stanica im je do-sadan), slikao stadion “where the mighty ha-ve fallen” gdje igra ecuadorska repka (nogo-metni lisci znaju o Ëemu priËam), uvjerio se πto tri piva rade na 3000 m, doËekao sam i prvi dio svojih suputnika - mladu gospoicu Anu MaretiÊ (u daljnjem tekstu Emil) te na-dasve karizmatiËnu Anitu MavroviÊ (Mra-vac). Upregnuvπi na rano jutro i Ëetvrtog Ëla-na naπe ekspedicije hrabrog i odvaznog Dar-ka PecariÊa (Donnie) uputismo se prema cen-tru svijeta! Poπto svi naravno znamo da Ecu-adorom prolazi ekvator, Mitad del Mundo iliti u prijevodu centar svijeta, kako su ga nazva-le stare civilizacije koje su se muvale ovuda (znali su tada da su na ekvatoru!!), je bio prvi logiËan izbor.

Nakon walk the line iskustva, novih inputa u sive moædane

stanice (Ecuador nema ljet-nog ni zimskog solisticija, cijele godine sviÊe u πest ujutro i

sumrak(Êe!?) u πest naveËer!) te πetnje kroz iznimno didaktiËki sloæen muzej (gaao ‘ot-rovnim’ strelicama kaktus. Fulao oba puta) uz predveËerje uz medicu (Donnie proπverao) i pogled na staru jezgru Quitoa (pod UNESCO-vom zaπtitom od 1978. g) bacismo se na pla-niranje daljnih aktivnosti...

Malo povijesti:PoËetkom 15. st. kada su Inke, do tada smje-

πtene oko Cuscoa (Peru) krenule u osvajanje prostora danaπnjeg Ecuadora, doπlo je do bit-ke u kojoj su Inke masakrirale tisuÊe Carasa (lokalnog plemena) i pobacale ih u jezero ko-je je po legendi pocrvenilo od krvi, te danas nosi ime Laguna Yaguarcocha (krvavo jezero)

Pod opsadom kiπeKako je autobusni prijevoz æila kucavica

Ecuadora, a i cijelog kontinenta, busevi su najjednostavniji naËin za kretanje, a ima ih na desetke agencija koje voze na sve strane i

borba za svakog putnika je nemilosrdna!Krenuvπi s, opiπimo ga kao æi v o to-pisnog, kolodvora u Quit ou (ma moraπ platiti da bi uπao na termi-nal :), probijajuÊi se kroz predgraa, kupivπi svakoga tko bi digao ruku, stigosmo nakon nekih 4 sata u Rio-bambu. Nakon obilne klope za 1.5$

(tak se da) u lokalnoj zalogajni-ci koju sanitarna bit Êe izbjega-va (ali u tome je Ëar!) te poljubi-

li i popili po medicu dvije priveli smo taj dan kraju.

Vlak Riobamba - Alausi je Ëe-kao veÊ u 6:45 na kolodvoru s po-

priliËno punim krovovima vagona (voziπ se na krovu). Nakon πto smo se

smjestili, deËki iz Ecuadorskih æeljeznica (EZ) prikopËaπe lokomotivu i krenusmo

Draæen BabiÊ

JUÆNAN A P U T U P R E M A G O R E I . D I O

AMERIKA

Hosteler34.indd 18 4/29/09 9:48:03 AM

19www.euro26.hr

Hosteler34.indd 19 4/29/09 9:48:05 AM

20 34.35.2009

put “Nariz del diabla” (vraæiji nos). U nared-nih 8 sati vlak je izletio iz traËnica Ëetiri puta, iako se po reakciji nadleænih dalo primjetiti da se ovo veÊ dogaalo, negdje izmeu dru-gog i treÊeg izlijetanja dalo se na licima ljudi naslutiti mala nervoza (zadnjih 20 min prema vraæijem nosu serpentine i ponor u kanjon!) nakon πto su odustali od te lokomotive, te nas strali u lokalni autobus u najbliæem selu, napokon smo doπli, doduπe do puno manjeg vlaka i spustili se u grotlo kanjona! Na krovu naravno! PonËo proπao test. Kiπa.

Scena s Donnievim ponËom na vrhu vlaka (ko' da se pokuπava pokriti s poderanom vre-Êicom iz Konzuma! Malom!) po pljusku nas je uveseljavala dugo u noÊ uz cervesu i druπtvo Japanaca i Britanaca u lokalnom baru “Rincon del compadre”.

Nakon joπ jednog ranog buenja (opet stal-no ranim) krenusmo put Cuence. Put je vodio zavojitim i malo je reÊ nesigurnim cestama preko Anda. Voænja iznad oblaka... Komenta-ri su suviπni.

U Cuenci smo se smjestili u simpatiËnom hostelu “El Cafecito”, koji je oËito privlaËio i lokalno mlaahno stanovniπtvo u svoj ve-seli bar! Nakon klasiËnog razgledavanja gra-da i lokalnog muzeja sa savrπenom i poma-lo uznemirujuÊom postavom ‘shrunken heads’ (googlajte!!), uz neloπu glazbu i lokalno pivo u hostelskom baru zavrπismo tu noÊ.

Naπ plan da sljedeÊe jutro malo proËunja-mo po okolnim selima i njihovim sajmovima (centar izrade Panamskih sesira) je propao jer nam kiπna sezona nije naklonjena, te primo-rani tom silom prirode krenusmo juænije u po-trazi za suncem!

To juænije je grad koji nosi ime Loja, a na-lazi se u podnoæju nacionalnog parka Podo-carpus. Naπa neutaæena æe za prirodom nas je doslovno natjerala da tog isto dana krene-mo put nacionalnog parka. Nakon πto nas je taksist oæenio za cca 8.5 km oko 6 popod-ne krenusmo sa preteπkim ruksacima put ze-lenih vrhova kiπnih πuma obavijenih oblaci-ma! Nakon πto je naravno πta??!! poËela pada-ti kiπa, mokri i umorni od cijelog dana posta-vismo πatore u najbliæem πumarku. Pod bate-rijama daleko od svega, u planinama Ecuado-ra s topotom pljuska po πatoru u πumi doËe-kasmo Helloween aca NoÊ vjeπtica... ukljuËite maπtu... mi, naæalost jesmo...

Trenutak u vremenu:“...turisti ruku punih slatkiπa i kojekak-

vi h lizalica kupljenih od lokalnog prodavaËa na krovu vlaka Ëekaju djecu koja na zvuk dolazeÊe lokomtive trËe iz svojih skromnih seoskih domova, bosi sapliËuÊi se u preveli k-im naslijeenim poderanim trenirkama, s ma-lim crvenim ponËom ogrnuti, velikim sjajnim smeim oËima, πirokim osmijehom, davajuÊi rijeËi musav potpuno novu dimen zi ju...maπu nam... trËe nazad doma... Gotovo da nemaju niπta... a kao da imaju sve...”

Put PiuruaNakon, malo je reÊi nemirne noÊi, pod stal-

nim priljevom svjeæe kiπnice koja je od mog πatora napravila vodeni krevet, rehabilitiran i promrzao uz zadovoljnu spoznaju da nam se nije niπta straπno dogodilo na noÊ vjeπtica (tko li samo spomenu Blair witch sinoÊ...) na-vuËem sve ono mokro od sinoÊ na sebe (sve πto imam, a i pada joπ uvijek), krenusmo ta-ko mokri od πatora do gaÊa put vrhova i kiπne πume!

Nakon πto smo naletjeli na drvenu kuÊicu u kojoj smo bez imalo razmiπljanja poradi ne-snosnih bolova ostavili teπke ruksake u na-di da Êe nas Ëekati kad se vratimo, krenusmo

znatno lakπi i nekako samouvjereniji dalje.Iako nas je kiπa pratila kroz kiπnu πumu

(a πto bi drugo), posustala je u pravi trenu-tak te kroz silne oblake pustila nekoliko zra-ka sunca koje smo mi nakon tri sata penjanja s oduπevljenjem upili. Pogled koji se pruæao s vrhova je vrijedio svog blata, kiπe, jada onih teπkih ruksaka na naπim leima. Bilo je oËaravajuÊe. Kako nam je sunce pomoglo da osuπimo sve stvari, te malo medice i licitar da dobijemo 50% popusta za ulaz u park (nale-tjeli na Ëuvara) iako smo mislili da Êe nam s time proÊi 100% popust iliti badava, ukupan utisak je ostao genijalan!

Uz dobru klopu i pivo, salve smijeha i za-dovoljnog trljanja trbuha zavrπismo s prvom stranicom naπeg puta, s Ecuadorom.

NoÊni autobus za Piuru (Peru) uz Agila Ne-gra na TV-u (crni orao sa JCVD sinkroniziran) je bio previπe... (Jean Claude i soy un hombre peligroso...ne bi iπlo). Spavanje do granice, uz poneko buenje poradi peruanskog McRa-ea za volanom po cesti koja je bila apsolut-no neadekvantna za koliËinu umora koju smo posjedovali, na kojoj smo uz dobrodoπlicu lo-kalnih komaraca krvopija ispunili papire za ulaz u Peru, u koji smo nakon nekih pola sa-ta i 30-ak uboda i uπli.

Buenje u Peruu (svitanje) je bio svojstven πok. Uπli smo preko grada Piure, lociranog u sred sjevernoperuanske pustinje, koji je bio ispunjen nevjerovatnim koπmarom Taxi-rikπa, æutim tico taxia, uz straπan zamor i galamu ljudi, prodavaËa, vozaËa, niz glavnu aveniju i desecima razliËitih tonova autotruba (kon-stanto u upotrebi) joπ dodatno pomijeπano sa zaguπljivim zrakom (smradom) odavao je (kasnije vieno) dojam i stanje peruanskih oceanskih gradova. Nakon πto su nas svakog pojedinaËno snimili kamerom nakon ulaska u sljedeÊi autobus za Chiclayo (naπe prve desti-nacije u Peruu), πto nije baπ ulijevalo osjeÊaj sigurnosti kakav bi moæda poæeljeli, doπli smo nekako do Chiclaya!

Ecuador ima viπe od 20 000 biljnih vrsta, a za usporedbu cijeli sjevernoameriËki kontinent ima 17 000!! Da ne bi netko rekao kako je Ecuador bezveze :)!

“Hosteler34.indd 20 4/29/09 9:48:08 AM

www.euro26.hr 21

Nedjelja, poznati Mercado Modelo u Chic-layu, (poznat prvenstveno po πamanskim i Brujo (vjeπtica) doktorima) bio je neπto ne-opisivo. (Dobro, probat Êu ga opisati kasni-je). Brzo se naviknuvπi na prije spomenuti koπmar i ludilo ovdaπnje svakodnevnice, tur-neja po lokalnim birtijama dugo u noÊ je bilo ono πto je trebalo da se oprostimo. SljedeÊe jutro su nam se putevi raziπli. Donnie, Emil i Mravac su krenuli juænije i ostavili me samog. (Doduπe, s nimalo ugodnim druπtvom dviju iritantnih Britanki! Lovely!)

U iduÊa dva dana s colectivo kombijima i rikπa-taxijima, razletismo se po ruralnim di-jelovima Chiclaya u potrazi za izgubljenim ci-vilizacijama i gradovima, istraæujuÊi grobnice Moche civilizacije stare preko 1700 g. (Kakav Idiana, pih! ni Ëut!). Izvukavπi se iz praπine grobnica i proπavπi fenomenalni muzej u ko-jem se Ëuvaju tajne Moche civilizacije i njenih vladara naene u prijespomenutim grobnica-ma, vrijeme je bilo da krenem put Anda, put Cordilleras blancas! I doπao sam tamo, 2 bu-sa i 15h kasnije!

Malo povijesti: Carstvo Inka se u 15. st. prostiralo od da-

naπnje ecuadorsko-kolumbijske granice pre-ko Perua do pustinja Chilea. PoËetkom 16 st. ©panjolci predvoeni Franciscom Pizzarom su krenuvπi od Paname zavrπili ono πto su smr-

tonosne bolesti (male boginje...) donesene iz Europe zapoËele...

Trenutak u vremenu:... tisuÊe ljudi u gotovo potpuno kao-

tiËnom okruæenju nedjeljnog Mercada, gdje se proπavπi kroz prvi prolaz naleti na otvore-nu mesnicu, s veÊ neiznenaujuÊim smradom, psi ËekajuÊi svoj komad otpada, djeca ko-ja se igraju i kotrljaju po podu, male otvore-ne kuhinje koje prodaju za mizeriju almuerzo, sve silne vrste povrÊa i voÊa u daljnim uskim prolazima u kojima se lako izgubiti, brijaËni-ce, frizeraji, sve moguÊe zamislive namirni-ce i nenamirnice. Iza ugla, u sljedeÊem pro-lazu, πtandovi Samana i brujo doktora, nude domaÊe napitke, lijekove, trave, raznorazne ritualne rekvizite, voodoo lutke, lubanje vise po gredama....

Jedini stanovnik hostelaNakon vjerovatno najboljeg busa u kojem

sam se ikada vozio (bus-krevet!) probudivπi se u zoru malo prije nego me istovariπe, po-gled kroz prozor je odavao Huascaran, najviπi vrh Cordilleras blancas snijegom i ledom oko-van na 6800m! Zadivljen krajolikom i joπ po-malo zbunjen zjevajuÊi okolo, nisam s poËet-ka ni shvatio da sam se ukrcao u mali Toyo-tin kombi kao kasnije prebrojivπi 25. Ëlan te povorke. Stiskavac je trajao nekih pola sata (zgrbljen u 1.50m visokom kombiju!) do mog odrediπta Caraza, malog grada zarobljenog u okolnim vrhovima i brdima.

Naπavπi hostel (i to kakav, ljubav na pr-vi pogled) te nakon kratke πetnje kroz ma-le poploËene ulice i na neki Ëudan naËin πarmantnu malu trænicu (fetiπ na trænice!), shvatim da sam jedini “gringo” u gradu i je-dini stanovnik hostela! U naredna dva da-na nisam imao prilike sresti niti jednog, osim svog vlastitog odraza u ogledalu! Safrπeno! FantastiËno! Ono πto sam traæio i πto mi tre-ba! Mir... Uz knjigu, opijajuÊi mir koji me

okruæuje, na verandi hostela u najudobnijoj fotelji koju moæete zamisliti pokriven toplom dekom od alpace utonem u zen stanje ovoga malog mjesta...

Na savjet Lucha, vlasnika hostela, na ra-no jutro uz na komadu papira nacrtane upute krenuh na 9-ero satni hike po vrhovima okol-nih brda kroz mala od svijeta sakrivena indi-genous sela. Iako sam se izgubio u dva na-vrata, upao u trnje, potpuno se iscrpio, dobio æulj(Ëinu) na desnom stopalu (na palcu!), bio je to uvjerljivo najbolji dan mog dosadaπnjeg putovanja! KroËiti, polako ali sigurno, kroz ta neodoljiva sela visoko gore na 4000m, osje-titi kako me prate ti srameæljivi, bojaæljivi po-gledi, djeca koja su me pratila na putu iz πkole πuljajuÊi se po πumarcima i kanalima malo po malo skupljajuÊi hrabrosti da mi se pribliæe, dobronamjerni pozdravi, nastambe od zemlje pred kojim na kanalu æene u tradi-cionalnim odorama peru veπ, budno praÊen cijelo vrijeme od snijegom i ledom pokrive-nih vrhova, koji kao divovi Ëuvaju ovaj djeliÊ raja...

Vrativπi se u hostel nakon cjelodnevnog pjeπaÊenja, prevrËuÊi po quechua jeziku koji su me probali nauËiti u selu, bol i razne upa-le poËele su biti dominantan osjeÊaj u mom tijelu. Pivo kojim me je Lucho ponudio uz priËu o nepovratno nestalim ledenjacima po-druËja i pesimistiËnom buduÊnosti za osta-tak bijelih kapa koji okruæuje njegov hostel su privele ovaj dugi, ali neopisivi dan kraju ( i da, hvala Bogu na andolu 300!)

Lagano ukoËen u predjelu kriæa (bi’Êe da me propuhalo :)), nedajuÊi mi vrag mira, ponovo posluπam mudrosti Lucha i krenem na neπto kraÊi hike do tirkizno plavih laguna visoko gore. Brzo sam se uvjerio da kraÊi ne znaËi i lakπi, hvatajuÊi zrak i sopËuÊi na 4700m na-kon πto sam pokuπao pratiti Alexa (©panjo-lac iz Teruela, profesionalni planinar ni manje ni viπe)! Bila je to klasiËna priËa o zecu i kor-njaËi, samo πto je zec ipak stigao puno puno

Iako bi se iz slavnog imena "Panamski πeπir" dalo pomisliti da se proizvodnja tog πeπira dogaa u Panami, to je niπta drugo nego stoljetna zabluda! Panamski πeπir ili u Ecuadoru poznat kao Montecristi izrauje se od materijala specifiËnog za podruËje oko istoimenog grada Montecristi! U Ecuadoru!

“

Hosteler34.indd 21 4/29/09 9:48:14 AM

22 34.35.2009

je ponudio, popravila je zanimljiva skupina koja se skupljala u dvoriπtu hostela (birtija u razvoju) s kojom sam uz pivo, cuba libre i in-trigantnu lulu popravio izvedbu dana.

Iscjedivπi 10$ za put na Islas Balestas iliti njihov nadimak koji je mene privukao u ove dijelove “poor mans gualapagos”, prateÊi po-gledom (koliko je to bilo moguÊe) sve te pti-ce “bombardere” koje su nadlijetale naπ Ëa-mac, πepurenje pingvina, sunËanje tulja-na koji nisu previπe marili za horde turi-sta, te meni osobno najdraæih kormorana u svom gotovo plemenitom krstarenju tik iznad povrπine oceana, napustio sam te guanom bogate prostore (do 50 m dubokog ptiËjeg izmeta!) i tri sata kasnije veÊ sam bio pono-vo u Limi!

Potpuno se oduπevivπi piletinom u vinu i πljivama za prste polizat, koju sam objedovao u zalogajnici ispred autobusne u Limi

(1$ ;)), nakon 15-minutnog gubitka tlaka po-radi probavnih radnji odluËim da Êu ipak noÊ provesti na aerodromu ËekajuÊi Marka (za pri-jatelje batman)! Nakon duge reumatiËne noÊi (πtedim na smjeπtaju) provedene prostrt na tri spojene stolice Int. aerodroma oko 7 uju-tro pojavio se i Marko!

Zanimljivim i nadasve jeftinim javnim prije-vozom s ruksacima koji gabaritno ne zadovo-ljavaju lokalne buseve, probili smo se kroz Li-mu do centra grada te kod simpatiËnog dje-dice doruËkovali gulaπ i pivo! Proπavπi i viπe nego je potreban broj puta kroz centar Li-me, s kulturnim bljeskovima okolnih besplat-nih muzeja, promjenom straæe ispred zgra-de vlade (kakav trash, sviraju Twist), gleda-nja snimanja scene nekog fi lma (Marko tvr-di da prepoznaje glavnog glumca), dan smo priveli kraju s uruËenom porukom od mla-de πarmantne dame u agenciji, citiram “you can’t clim the bus drank”. Naravno, uzvrativπi istom dozom πarma u autobus smo bili puπteni! U autobus koji nas je smrznute po-radi nelogiËno upaljene klime (na 4000m) do-vezao do Huancaya, grada koji nam je osim promjene busa posluæio i za nabavku ruËnih

satova! Ja kupio Casio (5 sola, a wather pro-of)!

Vaæni s novim satovima nekoliko sati kasni-je ukrcali smo se na bus koji je iπao put Hu-ancavelice, malog planinskog mjestaπca (po-kazalo se interesantnog) koji Êe biti naπ dom u iduÊa tri dana. Uz domaÊi tamales s pileti-nom, kupljen u busu od nekog propovjedni-ka (kupio bi i bez te propovjedi), preko krivu-dave ceste spektakularnih Anda stigli smo do Huancavelice.

Voeni Eliasom, lokalnim fi zioterapeutom i taekwondo instruktorom (upoznali ga u bu-su) preko piva, lokalnih birtija, pisca, kukovi-ma promaπenih peruanskih folk ritmova, ru-ma s eukaliptusom te pileÊe juhe (odgovor-no tvrdim najbolje ikad probane) s ceste u 3 ujutro, upali smo u ralje ovoga naoko nevi-nog mjestaπca!

Malo povijesti:Guano, iliti ptiËji izmet, prvoklasno gnojivo

koriπteno joπ od doba Inka, je sredinom 19. st. bio glavni Peruanski izvozni proizvod!! Bilo je toliko unosno da su se ©panjolci umjeπali u takozvani Guano rat 1855-86, kako bi preu-zeli kontrolu nad okolnim otocima.

‘Slike uzimaju dio duπe’Nakon veselice od sinoÊ i blagog jutarnjeg

mamurluka “take it easy” dan je sve πto smo trebali! Nakon kraÊeg jutarnjeg protezanja ek-stremiteta po okolnim brdima i vidikovcima, uz pivo kao guπteri na suncu na travi Plaze de armas provedosmo popodne razmiπljajuÊi kako napraviti taj ron caliente koji smo tako slatko pili sinoÊ.

Nevjerojatno πto sve moæeπ saznati u jed-no lijeno popodne sluπajuÊi od znatiæeljnih lokalaca... da je mjesto dugo bilo u crvenoj zoni zbog teroristiËke aktivnosti i to ne ta-ko davno (prije 10-ak godina); da je u mje-stu jaka prisutnost Opus Deia i da imaju veli-ko sjemeniπte na sjevernom dijelu grada; da po miπljenju starijeg lokalnog stanovniπtva ljudi svaka slika koju mi naporni turisti ‘opa-limo’ uzima komadiÊ duπe osobe na slici; da je obliænje malo selo duboko sakriveno u pla-ninama bilo zadnje uporiπte terorista i glavna baza na Ëijem su trgu pogubljivali zarobljeni-ke; da im kamion za smeÊe cijelu godinu svi-ra boæiÊne tonove... poseæuÊi pivo za pivom, dugo u dan potpuno smo ostali bez teksta.

prije na cilj! Povratak na kamionu kojeg smo s palcem ukrotili, na vreÊama kukuruza pod kartonima skrivajuÊi se od kiπe vratili smo se u Yungay.

Gladan, sretan πto sam na meniju uoËio lo-kalni specialitet Cuy u pikantnom umaku (za-morac), mrdnuvπi uπima dva puta, polizavπi prste, dobio sam se! Omastio brk! (IspriËa-vam se onima kojima sam smazao kuÊnog ljubimca!)

U 4 kvadrata male snjeæno bijele spartanske sobe u simpatiËnom obiteljskom hostelu s glupavim zadovoljnim osmjehom na licu uto-nem u zasluæeni san...

Na rano jutro spreman za daljnje dogo-dovπtine opremih se potrepπtinama na placu te krenem busom prema glavnome gradu Pe-rua, prema 15-milijunskom metropolitanu Li-mi! Planiran put prema Piscu istoga dana se nije ostvario, te sam se smjestio u hostel u posh dijelu Lime. Uz pivo i ribice iz konzerve u πarolikom druπtvu youth hostela priËekao sam sljedeÊi dan za daljne zgode!

Malo povijesti: Grad Yungay je obiljeæen u povijesti kao

mjesto najveÊe prirodne katastofe u Andama. 1970. g. potres je oslobodio 15 milijuna m3 kamena i leda, koji su zatrpali cijeli grad s gotovo svih 18 000 ljudi.

»injenica: PoËetkom 50-ih godina, kada je televizor

prestavljen u Andama, lokalno je stanovniπtvo masovno poπlo u potragu za boljim æivotom u nizine traæeÊi izlaz iz teπkog æivota. To je re-zultiralo pojavom “Pueblos jovenes” iliti mla-dih gradova na obroncima brda oko Lime, bez tekuÊe vode i struje. Viπe od polovice Pe-ruanaca æivi ispod granice siromaπtva. Pro-blem nezaposlenosti je toliki da se ne moæe izmjeriti.

U raljama HuancavelicePreko Panamericane praÊen pustinjom i di-

nama koje nestaju u valovima Tihog ocea-na stigao sam u Pisco. Smjestivπi se u najjef-tiniju opciju u gradu (moje zahtjeve zadovo-ljavalo) koji je neodoljivo podsjeÊao na TV-u viene gradove bliskog istoka (uzmimo Be-irut), u kojem je popodnevna brake dance izvedba lokalnih klipana na centralnom trgu bila highlight dana! Doduπe, ono πto grad ni-

Huancavelica, malo, pitoreskno mjesto u visoko u Andama, do prije 10 godina je bilo jedno od glavnih uporiπta tadaπnjih teroristiËkih frakcija!!!

“

Hosteler34.indd 22 4/29/09 9:48:20 AM

www.euro26.hr 23

Naravno, sluπajuÊi te priËe uputili smo se do spomenutog sela (sutra), proπetali trgom, proπli kroz ruπevine nekadaπnjeg stoæera...

Savrπen dan u kojem smo i dalje bili jedini avanturisti u ovom dijelu Peruanskih Anda...

Saznavπi za lokalnu rutu po planinskim off road putovima do naπeg sljedeÊeg mjesta, dan koji smo time dobili proveli smo u prije spomenutom razgledavanju teroristiËkog sela, nabavci svih potrebnih sastojaka za ron cali-ente, lokalne svadbe na kojoj smo bili glavna atrakcija (Elias nas ubacio, skoro nas oæeniπe! Potencijalne punice plele mreæu :)) te ponovo uhvaÊeni u plesne ritmove folka smo praktiËki iz La Carambe zavrπili na stanici za Ayacucho (dobro ajde, spavali smo 45 min).

Nakon svjeæeg peciva kupljenog na stani-ci u 4 ujutro od simpatiËne starice i odbijanja ponuene juhe s ceste krenuli smo put Aya-cucha preko, pokazalo se, bajkovitog i goto-vo nestvarnog puta preko planina u mome dosadaπnjem postojanju (trenutak u vreme-nu)! Zamjenivπi lokalni nevjerovatno izdræljivi autobus s malom toyotom nakrcanom s 20 ljudi, u najneudobnijem moguÊem poloæaju s nevjerojatno iritantnom glazbom koja je tri sata treπtala iz zvuËnika, oËito prevelikih ga-barita, nas dvojica jedva doËekasmo izlaz.

Nakon uspjeπnog namjeπtanja zglobova i kostiju od netom zavrπene “voænje”, spusti-li smo se u centar Ayacucha, u druπtvu Fran-cuza Remia kojeg smo pokupili putem. Uz πto drugo nego uz hladno, uz informaciju kako ovo mjestaπce ima 36 crkava zavrπismo ovaj slatko/gorki dan!

Upavπi u oproπtajnu ceremoniju lokal-nog generala junaka (bar nam se tako Ëini-lo), oprostivπi se od njega proπetali smo kroz Mercado cental, a bila je nedjelja, oduπevljeni bojama i æivoπÊu s alpacinim vestama pod ru-kom (za hladne noÊi Machu picchua) pohrli-smo na pauzu u parku! Odmorivπi se taman dovoljno, krenusmo u joπ jedan muzej s opet fascinantnim primjercima ovaj puta Wari kul-ture ovih podruËja....ne moæeπ se ne zapita-

roj veπ maπini koja je nakon svakog ciklusa centrifuge zavrπavala nasred kupaonice i ta-ko 15 sati... izgriæenih noktiju, kroniËno ne-ispavan gledam prema rubu ceste kroz pro-zor u nadi da Êu ga uoËiti i smiriti tako rad srca u petama, prevrËuÊi po mislima termi-ne poput zdravstvenog osiguranja, tehniËki pregled vozila, trajnost pneumatika, povijest bolesti (vozaËa) itd. NoÊ je donijela samo joπ viπe neizvjesnosti, neznajuÊi πto je gore: vi-djeti da ne vidiπ rub ili nevidjeti i æivjeti u neznanju!

Preæivjevπi 22-satnu voænju, u nadi da je psihofi ziËko stanje ostalo barem donekle ne-promijenjeno, stigli smo u Cusco.

Siπavπi s planina Perua, iz malih od svijeta sakrivenih sela i gradova, gdje je stranac bio Ëest kao i lokalac viπi od 1.70 m, Cusco me je iskreno neugodno iznenadio. Grad koji je ar-hitektonski, kulturno, povijesno bez premca u Peruu, za mene je bio prelazan. McDonald-sovo slovo M koje je gledalo na glavnu Plazu de Armas smjestivπi se pored fascinantne ka-tedrale iz 17.st., horde bogatih po luksuznim hotelima, mladih po hostelima voeni ide-jom dugih jutarnjih pijanËevanja, neizbjeæne ralje pretencioznog turizma na svakom kora-ku bez trenutka mira, neizbjeæne napumpa-ne cijene, bez priæeljkivane mistiËnosti ko-ja se u ovoj velebnoj prijestolnici carstva In-ka izgubila u masi “gringosa” i najtuænije go-tovo potpuno nepristupaËno obiËnom, jedno-stavnom, skromnom Peruancu koji tu kulturu nosi u venama.

Pokuπavπi se uklopiti i saæivjeti s trenutnom stvarnoπÊu ovoga grada, probiruÊi po jefti-nim (besplatnim) kulturnim sadræajima ko-jih je uæasno malo, u druπtvu Remia, Francuza kojeg smo upoznali i primili pod svoje (po-sjedovao identiËni kritiËki osvrt prema Cus-cu) doËekali smo prolazak ta poduga dva da-na prije odlaska putovima Inka, putevima koji vode prema Machu Picchu...

Malo povijesti:Inke, zaokupljene civilnim ratom izmeu dva

brata, oba æeljna krune i moÊi, su okarakteri-zrale dolazak ©panjolaca kao dolazak Bogo-va koji Êe ih spasiti i izbaviti iz teπkih trenu-taka. Iskoristivπi svoje trenutaËno “boæansko postojanje” i oslabljeno carstvo, opustoπili su i uniπtili zlatom i srebrom bogate prostore In-ka carstva.

ti kakav bi ovo svijet bio danas da Europljani nisu upleli svoje pohlepne prste... drugi, fas-cinantni svijet...

Teπko prihvaËajuÊi Ëinjenicu o sutraπnjoj 22-satnoj voænji u autobusu do Cusca, u Chi-fi (ime za kineski restoran u Juænoj) uz dobru klopu boreÊi se sa πtapiÊima ugasismo se u zamoru restorana i latino ritmova koji su do-lazili s ulice.

Zanimljivost:Markovo objaπnjenje Eliasu da mi ne pije-

mo rakiju polako, citiram: “Was ist das?? En Croacia niet, mi to odmah, si?!? ;)...prebroji-te jezike!

Trenutak u vremenu:...trgnuvπi se iz sna na gruboj planinskoj

cesti, kroz zamagljeni prozor, suncem tek do-taknuti bijeli vrhovi koji su se poput otoka gubili u beskonaËnim niskim oblacima hori-zonta... inje koje se Ëvrsto dræalo na obron-cima nestajalo je iz trenutka u trenutak otkrivavπi sve silne nijanse zelene boje ko-je se odsijavaju od spokojno mirnih laguna... na stotine alpaca, smedjih, bijelih, crnih, ra-zigranih, malih i velikih s crvenim i rozim maπnama oko uπiju kao rukom razbacane po visoravni...zelena koja se mijenja u nezamisli-ve nijanse crvene pokrivene s blijedim bijelim pokrivaËem...

El Peru:No es este tu paisPorque conozcas sus linderos,Ni por el idioma común,Ni por los nombresDe los muertos.

Este es tu pais,Porque si tuvieras que hacerlo,Lo elegirías de nuevoPara construir aquitodos tus sueños.Marco Martos; iz Muzeja u Ayacuchu

CuscoVoænja koja se s 22 sata svela na ‘samo’

15 sati voænje na rubu egzistencije (zadnjih 7 normalne voænje) teπko je opisiva.... no probajmo... Neudobnost voænje mogu opi-sati jedino kao da sam sjedio na svojoj sta-

Okolo grada Cusca, prijetstolnice Inka, u tzv. Svetoj dolini koja ga okruæuje nalazi se preko 30 izvanredno oËuvanih svetiπta, hramova, gradova iz te davne civilizacije ovih prostora.

“

Hosteler34.indd 23 4/29/09 9:48:24 AM

24 34.35.2009

Hosteler34.indd 24 4/29/09 9:48:28 AM

www.euro26.hr 25

„...Da’ Bog da te voda odnijela...“ Ako vas kojim sluËajem voda odnese, velika je moguÊnost da to bude upravo na obalama rijeke Rajne, u pitoresknom kraju na sjeveru ©vicarske, u kantonu Schaffhausen. Naime, tamo se nalazi der Rheinfall ∑ slapovi rijeke Rajne, najmoÊniji slapovi u Europi.

Dnevno ‘iscuri’ milijun kunaImpozantne brojke objaπnjavaju zaπto

se ovaj prirodni fenomen svrstava meu

najveÊe turistiËke atrakcije u zemlji Ëoko la-de, sireva, banaka, satova i Rogera Federera.

Rijeka Rajna prije 14 tisuÊa godina na tom mjestu probila je masivne stijene u πirini od 150 metara, koliko se prostiru slapovi, a vo-da se obruπava s 23 metra visine s proto-kom od 700 m3 u sekundi u prosjeku. Ako se uzme u obzir cijena kubnog metra vode iz vodovoda koja se kreÊe oko 12 kn, lako je izraËunati da kroz te slapove svake se-kunde proteËe 8400 kn, a u jednom danu oko milijun kuna.

No, budite bez brige da pragmatiËni ©vica-rac nije naπao naËin kako iskoristiti taj pri-rodni potencijal. U samim poËecima indu-

strijske revolucije, veÊ prije viπe od 200 go-dina, gradiÊ Schaffhausen u istoimenom kantonu, postao je perjanica industrijaliza-cije u ©vicarskoj, kao sjediπte prvih tvorni-ca metala i legura na europskom kontinen-tu, Ëime je okonËan dotadaπnji monopol en-gleskih tvornica. Kad je tolika snaga vode u pitanju, naravno da Êe se u blizini naÊi i hi-drocentrale, koje ne samo da osiguravaju dovoljno struje za taj dio ©vicarske, veÊ se viπak struje i izvozi.

Europski pandan slapovima NijagareRazgledavanje slapova, poseban je do-

æivljaj, pogotovo za one s avanturistiËkim

GoranBeinrauch

RHEINFALLN A J V E Ć I E U R O P S K I S L A P O V I

SCHAFFHAUSENEUROPSKI PANDAN NIJAGARINIM SLAPOVIMA

Hosteler34.indd 25 4/29/09 9:48:31 AM

26 34.35.2009

duhom. Za razliku od pitomih sla pova Plit-viËkih jezera, snaga Rheinfalla Êe vas zapa-njiti. Po tome se moæe reÊi da je Rheinfall europski pandan slapovima Nijagare.

»im se pribliæite parkingu namijenjenom autobusima i automobilima mnogobrojnih turista, veÊ po buci lako nalazite put do slapova koji je proizvode.

Diviti se i fotografirati moæete i iz dalji-ne, meutim, ako vas blizina vode jako ve-seli, bjelinu zapjenjene H2O moæete vidje-ti i s terase koja se nalazi tik koji metar iznad bujice. Za one s avanturistiËkim du-hom, zagluπujuÊa blizina slapova pogoto-vo dolazi do izraæaja kad se nalazite u turi-stiËkom brodiÊu, koji vas za cijenu od 6,50 πvicarskih franaka odveze u podnoæje sti-jene u samom srediπtu slapova. Uske ste-penice vode na vrh te stijene, odakle se guævajuÊi s ostalim pustolovima moæe iz ptiËje perspektive uæivati u prizoru. Za one koji su svoje povjerenje poklonili vodone-propusnim fotoaparatima, ostat Êe i koja fo-tografija za uspomenu, jer inaËe nije prepo-ruËljivo izlagati osjetljive elektroniËke lju-bimce velikoj koliËini rasprπene vlage u zra-ku.

U obliænjim suvenirnicama odliËno se pro-daju πuπkavci i kabanice, kao i ostali ne-promoËivi odjevni predmeti. A usput moæete kupiti i πvicarski vojni noæiÊ na rasklapanje, su venir koji je Ëak i koristan.

Zbog neopisivo jake rijeËne struje, kupa-nje je zabranjeno, jer je zabiljeæeno viπe smrtnih sluËajeva koji su opisani u uvod-nom stihu. Kad jednom neπto zavrπi na dnu rijeke, 13 metara dubine ispod povrπine sla-

pova, to je na sigurnom i viπe nego da je pohranjeno u jednom od sefova πvicarskih banaka.

Nekoliko desetaka metara od slapova, pre-ko Rajne se proteæe æeljezniËki most, pa se slapovi mogu vidjeti i kroz prozor vlaka koji vodi do tri kilometra udaljenog srediπta naj-sjevernijeg kantona u ©vicarskoj, grada Sc-haffhausena.

Ovan simbol gradaNajsliËniji Samoboru, gradiÊ s oko 35,000

stanovnika, Schaffhausen i njegova okolica, nalaze se blizu njemaËke granice, okruæeni NjemaËkom s tri strane.

Grad obiluje znamenitostima, pa je zanim-ljiva destinacija svakom putniku namjerniku kojem doËarava razdoblje srednjeg vijeka, na πto nepogreπivo asocira gradska arhitek-tura, od koje su posebno zanimljive oslika-ne kuÊe s freskama i natpisima iz doba na-stanka, te karakteristiËni balkoni i æljebovi.

Simbol grada, πto je vidljivo i po imenu grada, jest ovan, Ëije simbole moæete naÊi posvuda u gradu; izmeu ostalih i na zid-nim skulpturama, na kojima su zlatnom bo-jom posebno oznaËeni najzanimljiviji i naj-cjenjeniji dijelovi te æivotinje; rogovi, papci i testisi. Prikaz ovna nalazi se rezbaren i na topovima u dvorcu Munot, koji je vjekovima sluæio za obranu nekad samostalnog gra-da-dræave Schaffhausen, koji je uπao u kon-federaciju s ostalim kantonima. Danas se u podnoæju dvorca nalaze vinogradi rizlinga, vrlo kvalitetne sorte groæa, a vino koje se dobiva, nosi ime po dvorcu.

Renesansni duh rodnog kraja Wilhelma Tella, a pogotovo njegova posloviËna preci-

znost i pedantnost, oËituje se u vjerojatno najpoznatijoj djelatnosti u Schaffhausenu, proizvodnji satova.

Nadaleko poznata tvrtka IWC, nezaobila-zno je mjesto za svakog tko ima ambiciju jednog dana postati premijer. Njihovi satovi su meu najkvalitetnijim, ali i najskupljima na svijetu. Uostalom kao i Ëokolada. Moæe se reÊi da Ëega god se ©vicarci prime i na-prave, to ispadne super kvalitetno, ali isto tako jako skupo.

Ljepote koje osvajaju©vicarska kuhinja moæda i nije prepoznata

kao jedinstvena i u njoj se mijeπaju utjeca-ji talijanske, francuske i njemaËke kuhinje, od kojih su preuzeli i dodali poneπto vlasti-tog; razne tjestenine, kobasice i vrlo prepo-znatljive sireve. Plemenita plijesan, koja da-je izrazitu aromu sirevima, takoer Êe pred-stavljati izazov za one jakog æeluca i sklo-nije avanturi, kao i voænja brodiÊem po uz-burkanoj vodi Rajne. Tih dana kad sam bo-ravio u Schaffhausenu, na gostovanju je bio rijeËki bend LET3, pa je konzervativnijim ©vicarcima, vjerujem, njihov nastup isto bio avantura. Nisam siguran da li su pokuπali rekreirati uspjeh Wilhelma Tella i prepolovi-ti Ëepovima jabuku s neËije glave, ali mir-ne duπe mogu tvrditi da je publika bila omaijana.

Iako je ©vicarska politiËki neutralna, ono πto je sigurno, da svi koji posjete ovaj komadiÊ planete, neÊe ostati neutralni. Osvojit Êe vas prirodne ljepote, neposred-nost i gostoljubivost ljudi i tradicija koja odiπe na svakom koraku.

Auf Wiedersehen!

Niz slapove rijeke Rajne voda se obruπava s 23 metra visine s protokom od 700 m3 u sekundi u prosjeku. Dnevno tako 'iscuri' oko milijun kuna

“

Zbog neopisivo jake rijeËne struje, kupanje je zabranjeno. Kad jednom neπto zavrπi na dnu rijeke, 13 metara dubine ispod povrπine slapova, to je na sigurnom i viπe nego da je pohranjeno u jednom od sefova πvicarskih banaka

“

Hosteler34.indd 26 4/29/09 9:48:34 AM

www.euro26.hr 27

Hosteler34.indd 27 4/29/09 9:48:41 AM

Grad su sagradili i razvili teutonski vitezovi u 13. stoljeÊu osnovavπi dvije utvrde Torun i Chelmno

“

GRAD TEUTONSKIH VITEZOVA I NIKOLE KOPERNIKA

Torun je grad od 210 tisuÊa stanovnika i rodno mjesto Nikole Kopernika. Postavlja se pitanje je li kriva loπa promocija lokal-ne turistiËke zajednice ili jednostavno neza-interesiranost turista za ovim malim, a ipak dovoljno velikim spokojnim mjestom. »inje-nica je da bez obzira na promotivne aktiv-nosti turistiËkih djelatnika turisti sami do-laze ovdje. Ipak, Nikola Kopernik se mogao bolje iskoristiti u formiranju branda ovog predivnog grada i posluæiti kao mamac svi-ma koji naginju ka znanosti, mirnom odmo-ru i vole gotiku.

Grad teutonskih vitezovaNalazi se na rijeci Wisli, koja je svojim to-

kom (najdulja rijeka u Poljskoj) od 1090 km osim Krakowa razvila i grad Torun. ToËnije, grad su sagradili i razvili teutonski vitezovi u 13. stoljeÊu osnovavπi dvije utvrde Torun i Chelmno. Danas se grad nalazi neπto viπe, jer je nekoliko godina od osnivanja Torun muku muËio s poplavama Wisle. Kao i Poljska, grad je dijelio istu sudbinu kroz povijest, Ëesto bez nacionalnog identite-ta. U gradu je æivjelo mnogo Nijemaca koji su bili okrenuti protestantizmu πto je vodi-lo do brojnih sukoba s tradicionalno kato-licizmu orijentiranim Poljacima. Grad je du-go bio poznat po Torunskom miru - ugovo-rom sklopljenim izmeu teutonskih vite zova

Marin StipaniÊ

s Poljsko-litvanskom unijom u 15. stoljeÊu. Teutonski vitezovi su bili poraæeni od stra-ne Poljsko-litvanske unije 1410. godine u bitci kod Grunwalda ili poznatije - bit-ci kod Æalgirisa. U 20. stoljeÊu grad je pos-tao dio Poljske i tom sastavu je i dan da-nas. Tijekom drugog svjetskog rata nije bio jaËe razoren, iako je bio njemaËko uporiπte. 1945. godine iz grada su protjerani svi Nijemci i kreÊe se s industrijalizacijom i ra-zvojem grada.

Pod zaπtitom UNESCO-aIako nije meu veÊim gradovima, Torun se

moæe pohvaliti jednim od veÊih sveuËiliπta u dræavi. SveuËiliπte, koje nosi naziv po poljskom astronomu Nikoli Koperniku, koje-mu niti teologija, niti matematika, a ni me-dicina nisu bile strane, je edukacijski dom za mnoπtvo mladih iz Kuwajsko-pomorskie-go vovjvodstva. Autor djela De revolutioni-bus orbium coelestium i tvrdnje da Zemlja kruæi oko Sunca, nije studirao u Torunu, ali zasigurno bi bio ponosan danas na tvorni-cu mladih znanstvenika koji se kale u ovom gradu.

Od 1997. godine grad se nalazi na li-sti svjetske baπtine UNESCO-a, a πetnja

TORUN

28 34.35.2009

NAJVAÆNIJE GRA–EVINE:GotiËka katedrala sv. Ivana Evanelista i sv. Ivana Krstitelja (graena u 14. st. s go-tiËkim slikama i skulpturama) Stara gradska vijeÊnica (izgraena 1241., obnovljena 1399., jedna od najljepπih vijeÊnica u Srednjoj Europi) Gradske zidine Kopernikova rodna kuÊa (kuÊa iz 15. st. u gotiËkom stilu, danas Kopernikov muzej) Kopernikov spomenik ispred vijeÊnice (autor Friedrich Tieck) Ruπevine tvrave teutonskih vitezova

Hosteler34.indd 28 4/29/09 9:48:46 AM

gradom dokazuje zaπto. Meni je osob-no najdraæa go tika. ©to viπe gledam to mi je draæi taj stil arhitekture. Grad ima sko-ro potpuno oËu va ne gradske zidine, zgrade graene u goti Ëkom stilu. GotiËka katedra-la Sv.Ivana Evanelista i sv. Ivana Krstitelja, po meni najljepπa gradska vijeÊnica u ovom dijelu Europe, ruπevine tvrave teutonskih vitezova, Kopernikov muzej, njegov spome-nik, gradske zidine samo su jedan dio ovog pomalo zapostavljenog poljskog bisera.

Kada doÊi i gdje odsjesti?Najbolje je posjetiti Torun u kasno

proljeÊe kada se grad budi i dobiva sjaj u proljetnim bojama. Kombinacija Wisle, predivne arhitekture, boje proljeÊa te jutarnjeg cvrkuta ptica su elementi koji Êe se svakom urezati u pamÊenje bez obzira uzeo ili ne digitalni aparat, kameru ili neko Ëudo tehnologije. U gradu ima dosta hotela, a najbolji izbor je odsjesti u jednom od ho tela u povijesnom dijelu grada. Cijene su povoljne za svaËiji dæep. Hotel Petite Fleur sa tri zvjezdice u starom dijelu grada nudi noÊenja od 30 eura. Na dva koraka su sve znamenitosti, restorani, barovi. Osoblje je usluæno i radosno doËekuje svakog gosta, a Hrvate doæivljavaju kao drag, bratski na rod pa dobivaju i smjeπak viπe. Barem od djelatnica. Na biranju imate joπ hotel Retman, Solaris, hotel 1231 sa tri zvijezdice, Gromada sa dvije zvijezdice, a æelite li po ne πto od luksuza na raspolaganju vam je hotel Mercur Helios sa Ëetiri zvijezdice. Ne Êete pogrijeπiti niti ako odaberete hotel Fil mar, Kopernik ili Heban. Bilo kuda, dobro je svuda.

Gdje jesti?Od brojnih restorana, na prvom mje-

stu bih izdvojio Bar mleczny. Poljska hra-na, normalne cijene i interesantne priËe. Kako nam je savjetovala recepcionerka, kad uete u Bar mleczny uπli ste i u osamde-

sete. Interijer je ostao, atmosfera je osta-la. »ak je u njemu snimljena jedna poljska komedija Miπ. Pod dojmom mlecznog ba-ra proπeÊete li neπto dalje do Artus resto-rana imate joπ jednom priliku diviti se arhi-tekturi, ali i kulinarskom umijeÊu njihovog kuhara. OdliËan restoran. S poljskom kuhi-njom na dobrom je glasu i Czarna Oberzam, Solytza te lanac Manekin s odliËnim pa-

laËinkama i ostalim slasticama koje je gri-jeh ne probati.

NoÊni æivotU Blue Velvet klubu atmosfera je opuπ-

tena, nema previπe ljudi, neka lokalna gru-pa u usponu. Jednu od pet veËeri na red je doπao i klub imena netipiËnog za sjevernu Poljsku ∑ Papaya u starom gradu. Mjesto za opuπtanje i plesanje, sve u svemu ok. Zabavu moæete potraæiti u klubu Krzywa smjeπten u kosom tornju iz 14.stoljeÊa te klubu Hipnoza. Recepcionerka nam je pre-poruËila i Od Nowa klub, najpoznatije i naj-masovnije okupljaliπte studenata.

Savjet, dva...Dolazite li u toplijim mjesecima, svakako

se provozajte Vistulom u jednom od brodo-va. Vidjeti gradske zidine, tornjeve dobar je naËin za provest kasno poslijepodnevno vri-jeme. Plovidba Wislom se naglo populazirala 70-ih nakon πto je ovdje snimljen jedan od vaænijih poljskih filmova Rejs (Krstarenje).

Na drugoj strani Wisle, par koraka u πumu i naiÊi Êete na ruπevine utvrde Dubovsky, koja je meu ostalom sluæila i kao vojni ar-senal neko vrijeme. Æelite li bolje upozna-ti obiËaje i arhitekturu sjevernopoljskog se-la, otiite u etnografski muzej u gradu, koji je jedan od najveÊih takve vrste u Poljskoj. Biti u gradu Nikole Kopernika, a ne posje-titi astronomski muzej je prava grehota. te-utonski vitezovi su imali svoj dvorac, Ëije ruπevine moæete pogledati uzmete li kartu u ruke i odluËite malo bolje istraæiti grad. Srce grada je kao stvoreno za viπesatno ispijanje kave, upijanje srameæljivih zraka sunca, ali Torun je grad koji Êe vas osvojiti u koju god ulicu skrenete ili zalutate.

SVETA MARIJA MAGDALENAKatedrala sv. Ivana Evaelista i sv. Ivana Krstitelja zapoËeta je u 14. a zavrπena u 15. stoljeÊu. Unutraπnjost katedrale obilu-je vanrednim gotiËkim skulpturama i sli-kama (Mojsije, Sveta Marija Magdalena, nadgrobna ploËa Johanna von Soesta).

Stara gradska vijeÊnica jedna je od najljepπih vijeÊnica u Srednjoj Europi

“www.euro26.hr 29

Hosteler34.indd 29 4/29/09 9:48:49 AM

Modri biseru Rovinja. Taj meunarodni glazbeni festival se viπe ne odræava, ali nadimak je ostao. Prije bi mi taj slogan bio glav-na poveznica za ovaj biser na zapadno-istarskoj obali. Danas, kad gledam svoj video uradak s tog vruÊeg kolovoπkog izle-ta, poæelim ga nazvati „Modri biseru Rovinja“. Nemali broj tu-rista mi je na upit za najljepπe mjesto u Hrvatskoj odgovori-lo - Rovinj. ©arm kojim ovaj gradiÊ privlaÊi svakako ne ostavlja ravnoduπnim nikoga. Ako odaberete πetnju gradom, posjet crkvi Sv. Eufemije, jelo u jednom od brojnih restorana, kupanje na ne-koj obliænjoj plaæi, dan ili vikend Êe biti potpuni.

Mediteransko naseljeOvaj istarski gradiÊ je tipiËan primjer gradskog naselja medi-

teranskog tipa s uskim uliËicama i mnoπtvom zbijenih kuÊa koje vode prema vrhu brdaπca nad morem.

Na ulazu u grad lijepo ureeni kruæni tokovi s raznobojnim cvijeÊem pozdravljaju posjetitetlje te im time vraÊaju osmijeh na

lice nakon umora od putovanja. Do Rovinja se dolazi iz smje-ra Rijeke i Zagreba kroz tunel UËka ‘istarskim ipsilonom’ ili sta-rom cestom uz obalu, a moæe i kroz unutaπnjost starom cestom. Od Rijeke je udaljen nekih 90 kilometara, dok od Zagreba 250 km. S obzirom da je Rovinj na zapadnoj obali Istre, blizu je i ve-likom broju Talijana, koji ovaj gradiÊ posjeÊuju tijekom cijele go-dine. Kao i u svim primorskim mjestima, ljeti je ovdje parking teπko naÊi, onaj besplatni gotovo nemoguÊe. Cijene variraju, no uglavnom to je 5 kn po satu. Iz Opatije se svakodnevno rade izleti u Istru, koji obuhvaÊaju posjetu Puli, PoreËu i Rovinju.

©etnju prema rimskim vratima prekidaju mi pogledi na rovinj-ske sladoledare koji izvode pravu igru bez granica bacajuÊi ku-glice visoko u zrak te ih akrobatskim pokretima ponovo sprema-ju u svoje kornete. Naravno, svaki od njih Êe reÊi da je najbolji i najmaπtovitiji u gradu s kuglicama sladoleda. Ogromne lubenice na rovinjskoj trænici mi odovode misli na neki otoËiÊ gdje leæim u hladu Taj otoËiÊ moæe biti i Crveni otok samo da nema tog ho-

30 34.35.2009

ROVINJMarin StipaniÊ

M O D R I B I S E R M E D I T E R A N A

U p o z n a j d o m o v i n u d a b i j e v i š e v o l i o

Hosteler34.indd 30 4/29/09 9:48:55 AM

telskog naselja i brojnih turista ljeti. Crveni otok je otoËiÊ ispred Rovinja, a sastoji se od dva otoËiÊa: Sv.Andrije i Maskina. Na za-padnom dijelu je luËica gdje su usidrene brojne jahte.

Rovinj je dugo vremena bio pod Venecijom poprimivπi u to do-ba svoj romantiËan izgled. Jedno je od najrazvijenijih turistiËkih mjesta Hrvatske s bogatom turistiËkom ponudom uklopljenom u slikoviti ambijent starog grada te u bogate borove πume. Po-sebno bogatstvo su rovinjski otoci i obala, proglaπeni zaπtiÊenim krajolikom grada. Turizam se poËeo razvijati polovicom 19.st us-postavljanjem paroborodske linije s Trstom te æeljezniËke pru-ge s BeËom 1876 godine. Sluæbeni poËetak turizma u Rovinju se veæe uz 1888.godinu kada je u gradu otvoreno morsko klimat-sko ljeËiliπte Maria Theresia. Ovu ustanovu je izgradilo Druπtvo iz BeËa za podizanje i razvoj morskih bolnica. Austro-Ugarska je uvelike pomogla turizmu Rovinja kao i ostalima jadranskim bise-rima sagradivπi hotele. Grad i danas æivi od turizma, a bitna je i tvornica duhana Rovinj TDR malo izvan grada.

Sv. Eufemija zaπtitnica gradaSimbol grada je crkva Sv.Eufemije, koja je zaπtitnica grada. Po-

sebno veselo je 16. rujna na njezin dan. Uske uliËice, πarene sta-re kuÊe zbijene jedna uz drugu turistu na prvi pogled daju do-jam da je na nekom sredozemnom otoËiÊu. Ovaj dio u proπlosti je i bio otoËiÊ. Jezgra grada, poluotok, nekada je bila priobalni otok koji se s kopnom spojio nasipavanjem u 16 i 17. stoljeÊu. Do tada grad je bio zbijen unutar gradskih zidina koje je podigla Venecija, a nakon toga se poËeo πiriti i van zidina. Sv. Eufemi-ja dominira gradom. Barokna crkva podignuta je u 18.st. Ono πto je posebno uoËljivo je svakako 60 m visok zvonik s kojeg puca predivan pogled na cijeli Rovinj, kao i na otoËiÊe ispred grada. Do crkve moæete obalnim puteljkom pa se uspesti do pred sa-mog ulaza ili zanimljivijem putem kroz stari grad. Da biste izbje-gli guævu u sezonsko doba, u crkvu otiite obalnim putem, a vratite se kroz ulice pune suvenirnica pa se usput okrijepite u nekom od restorana.

www.euro26.hr 31

ROVINJ INFORovinj, gradiÊ u Hrvatskoj, na zapadnoj obali Istre, na 45° 01’ geografske πirine

i 13° 38’ geografske duæine istoËno od Greenwicha. Jedan je od devet gradova u Istarskoj æupaniji koja pokriva gotovo cijeli istarski poluotok. Klima je mediteranska. ProsjeËna temperatura sijeËnja je 4,8°C a srpnja 22,3°C. Srednja godiπnja tempera-tura iznosi 16°C. Temperatura mora je od sredine lipnja do sredine rujna viπa od 20°C. Srednja godiπnja temperatura mora je 16,6°C. ProsjeËno osunËavanje, izraæeno u satima, iznosi 2.393,3. Od sredine svibnja do sredine rujna sunce sja dnevno duæe od 10 sati. Godiπnje padne 940 mm kiπe a godiπnji prosjek vlage iznosi 72%. Vegetacija je suptropska. PodruËje grada Rovinja graniËi s opÊinama Bale, Kanfanar, Sv. LovreË i Vrsar. U rovinjskom arhipelagu nalazi se 22 otoËiÊa od kojih, Sv. Andrija i Sv. Katarina kao najveÊi i najljepπi.

Posebno vrijedni i zaπtiÊeni objekti prirode, specijalni rezervati na podruËju Rovinja su: otoci i priobalno podruËje od otoËiÊa Sv. Ivana do Dvije sestrice, more i pod-morje Limskog kanala i dio Limske drage, park πuma “Punta Corrente”, moËvara Palud, Romualdova peÊina na juænoj strani Limskog kanala i kamenolom “Cave di Monfiorenzo” svojevrstan geoloπki “spomenik prirode”. Bratimljeni gradovi: Adria, Camaiore (Italija) i Leonberg (NjemaËka).

Hosteler34.indd 31 4/29/09 9:49:00 AM

HostelerCool32 Intervju Snježana PejËiÊ 36 Depeche Mode 38 Internet 40 Zeka‐Peka

SVE DAJEM ZA PUTOVANJA!

SNJEŽANA PEJČIĆBranimir MarkaË

Snjeæana PejËiÊ proπlog je ljeta osvajanjem bronËanog odliËja na Olimpijskim igrama u Pekingu u disciplini zraËna puπka deset metara razgalila srca cijele nacije. Tada je Snjeæana uπla u povijest i kao prva hrvat-ska sportaπica koja je osvojila odliËje na Ljetnim Olimpijskim igrama, ali i kao prvi sportaπ uopÊe kojem je na Olimpijskim igrama u Pekingu dodijeljena medalja. Dvadesetπestogodiπnja RijeËanka osvojila je tada neoËekivanu broncu, a odliËnu formu potvrdila je potom osvojivπi naslov europ-ske prvakinje u zraËnoj puπci 10 metara na Europskom prvenstvu u streljaπtvu u Pragu. Danas se njeno ime piπe velikim slovima u povijesti hrvatskog sporta. U streljaπtvo se zaljubila veÊ za ranog djetinjstva...

- Pa, u principu je streljaπtvo bio prvi i jedini hobi. Ne raËunam nabijanje teniske loptice po zidovima kuÊe, tenis je nekako bio i ostao samo zafrkancija. Valjda sam bila prelijena konkretno trenirati. Glavna preokupacija kao klinki mi je bilo Ëim prije doÊi iz πkole i iÊi van. Oboæavala sam svoj mali krug bliskih prijatelja. VeÊ kao malena sam oboæavala Ëitati. Æanr i debljina knjige nisu bili bitni, sadræaj se cijenio. Tako da sam nekako sebe vidjela iza pisaÊeg stola, ali to me nije dugo dræalo. Istina je da nika-da nisam imala strogo zacrtani plan svoje buduÊnosti. PriËa poËinje 1995, imala sam 13 godina i poËela sam trenirati u streljani koja je bila odmah pored πkole. I tako, od neobaveznih treninga, preko malo unesene ozbiljnosti u cijelu priËu, nakon priliËno kratkog perioda od dvije godine dobila sam prvi poziv da nastupam za reprezentaciju. Potom su se zaredala sve ËeπÊa putovanja, upoznavanje zanimljivih i novih ljudi i mislim da je to bilo presudno. Ali ok, i Ëinjenica da volim pobjeivati ima svoje prste u toj zaljubljenosti.

S koliko godina si prvi put uzela piπtolj, puπku u ruke?

- U 6. razredu kad nas je pro-fesor tjelesnog jedan dan, umjesto u dvoranu, odveo u streljanu. Bilo je to nekakvo testiranje za niæe razrede. Rekli su ∑ tko hoÊe, neka slobodno doe. Ja u poËet-ku nisam bila oduπevljena, mislila sam si: ‘Boæe, kakav je to sport, streljaπtvo.’ Ali me prijateljica uspjela nago-voriti da odemo zajedno, njoj je bilo dosadno doma. Odmah sam od poËetka pucala iskljuËivo s puπkom. Mojih prvih metaka se ne sjeÊam, iako su mi kasnije rekli da su bili priliËno dobri za nekoga tko nikada prije nije pucao. Ja sam nekako skeptiËna prema tome, Ëini mi se da su me zamjenili s nekim dru-gim. Mislim da je ozbiljnost doπla priliËno brzo. I inaËe nisam osoba koja Êe neπto raditi s pola volje. Ako veÊ neπto radim, radim to kako treba, ne da mi se gubiti vrijeme na polovnu uËinkovitost.

Kada si poËela s prvim natjecanjima?

Pa, s obzi-rom da

32

Hosteler34.indd 32 4/29/09 9:49:03 AM

33

Nadimci: Sneki, SnjeπkaVisina, Teæina: 170cm, 65kg Boja kose, oËiju: crna, tamno smeeDatum roenja: 13. 07. 1982. Mjesto roenja: RijekaLjubavni status: nema ga, haha Sport: streljaπtvoKlub: Lokomotiva RijekaNajdraæi uspjeh: olimpijska bronca Grad snova: Sydney Zemlja snova: Ujedinjeno KraljevstvoNajdraæi glazbenik, glazbenica: Nick Cave, A-Ha, Chris Rea...Najdraæi glumac, glumica: Sean Connery, Denzel Washington, Meryl StreepNajdraæi film: Sliding doors, Druπtvo mrtvih pjesnika, Privedite osumnjiËeneNajradije jede/pije: pohana piletina, pire i zelena salata; sok od jabukeNajradije sluπa: stari rockVozi: mazda 2

InfoBox

sam poËela trenirati u 3. mjesecu, πto je za streljaπtvo sredina sezone, te godine nisam iπla na natjecanja. Ali, veÊ sljedeÊe sam poËela iÊi na svoja prva prvenstva grada, æupanije i dræave. Takoer je meu prvima bilo i natjecanje πkola, sjeÊam se da mi je to bio prvi naslov dræavne prvakinje.

Kakve si rezultate ostvarivala u mlaim kategorijama?

- Moj definitivno najveÊi juniorski uspjeh je bila bronca na prvenstvu Europe u Solunu u GrËkoj. Kroz cijelo natjecanje se provlaËi-la jedna uæasno pozitivna vibra, tako da nije bilo moguÊe niπta drugo nego odliËno pucati.

Ocjena dosadaπnjeg dijela sezone i oËeki-vanja?

- Pa, kako kaæu, so far so good. OdliËan poËetak sezone, nastavak joπ bolji ∑ zlato na prvenstvu Europe u Pragu i srebro u ekipnom dijelu. Bolje nisam mogla poæeljeti. Neka se nastavi ovako ∑ ja zadovoljna.

Dojmovi nakon OI 2008...- Neopisivi. Jednostavno, Olimpijske igre

su neπto πto se treba doæivjeti, nitko to ne moæe u potpunosti realno opisati. Tri tjedna suæivota s vrhunskim sportaπima, naπim i stranim, je neπto fenomenalno. U olimpij-skom selu se zaista osjetio onaj pravi sport-ski duh, a natjecanje... pa, neusporedivo s bilo kojim drugim.

Sportski uzor ti je?- Puno je sportaπa kojima se divim, ali

evo, izdvojit Êu ova tri: Sergej Bubka, neponovljivi skakaË s motkom kojeg sam imala Ëast upo-znati u Pekingu. To je zaista bila prili-ka u kojoj sam ostala zbunje-na i jedno-stavno sam prvih par

∑ dva, dok je mali kalibar malo teæi i dulji, trening zna trajati i do 6 sati, πto je moj rekord.

Kako izgledaju tvoje pripreme za natjeca-nje?

- Niπta posebno. Znam za koje se natje-canje spremam i prema njemu tempiram formu. U sezoni je puno natjecanja, za oËe-kivati je da neÊu biti na vrhuncu forme za svako od njih, neπto treba i patiti, ali to su onda ona ‘manja’, domaÊa natjecanja.

Koliko metaka ispucaπ na treningu?- Ovisi o fazi priprema. Ovako, ugrubo, od

70 pa i do 500 komada.Postoje li neki posebni uvjeti kada ti je

nadraæe pucati, jesi li preciznija ujutro, popodne, naveËer?

- Nema mi to veze. ObiËno treniram oko 13 sati, natjecanja znaju biti u zaista raznim terminima, u rasponima od 7 ujutro do 7 naveËer. Samo da nije vjetrovito, sve drugo moæe.

Tvoje streljaËke mane i vrline su...- Mana bi bila brzopletost. Ponekad mi

je teπko ‘stati na loptu’ i skoncentrirati se. A vrlina... pa πto ja znam, valjda ta neka streljaËka zrelost do koje je jako teπko doÊi. Ponekad i sama sebe iznenadim kako sam daleko doπla.

Kakvi su odnosi meu streljaËicama? Ima li prijateljstva, rivalstva...

- Ja mogu za sebe reÊi da sam zaista sretna πto je moja ‘glavna rivalka’ Suzana Cimbal ©pirelja, koja je takoer bila na Olimpijskim igrama, moja jako dobra prija-teljica. Znali su me pitati kako uspjevamo biti u takvom odnosu, zar je ‘ne gledam kao

sekundi s divljenjem i oboæavanjem gledala u njega; Hermann Maier, skijaπ koji je toliko toga postigao i na takve Ëudesne naËine da mu treba jednostavno siknuti kapu; Pete Sampras. Mislim da nikakvo objaπnjenje nije potrebno, on je za mene bio i ostat Êe broj 1 u tenisu.

Æivotni uzor?- Ne znam. Nema ga, ustvari. Æivim æivot

nekako po svome, nosim se s problemima kako se pojavljuju i eto... nadam se da me na kraju puta Ëeka barem Ëokolada.

Pribliæi nam svoje dosadaπnje πkolovanje...- Zavrπena srednja trgovaËka πkola, smjer

komercijalist. ©to se tiËe fakulteta, nisam ni probala jer sam htjela svo vrijeme posvetiti streljaπtvu, tako da sam odmah u startu odluËila πto mi je vaænije.

»ime se danas sve baviπ?- IskljuËivo streljaπtvom. To je prvo i os-

novno, a sve drugo je podreeno treninzi-ma, putovanjima i natjecanjima. Ali, uvijek se nae vremena za Ëitanje, ne mogu jako dugo biti bez knjige i na natjecanja ih no-sim po par komada. Takoer sam veliki obo-æavatelj filma, oboæavam pogledati dobar film, Ëak radije doma nego u kinu.

Da te put nije odveo u streljaπtvo, πto misliπ Ëime bi se bavila u æivotu?

- Iskreno, uopÊe ne mogu zamisliti Ëime bih se bavila da nisam zavrπila tu gdje je-sam. Mogu samo nagaati pa reÊi da bih trenirala neπto drugo. Ali, da budem realna, nije se tako Ëinilo onda. Moæda bih prije upala u neku kulturnu varijantu. Moæda bih studirala knjiæevnost... a moæda su u πumi, haha.

Snjeæana za 10 godina...- Istina je da Êu za 10 godina sigur-no imati viπe godina i viπe bora.

Vjerojatno i viπe sjedih. Ali sve drugo... mogu samo nagaati. Nadam se da Êe moje ime

i za 10 godina biti u vrhu svjetske rang liste, da Êu putovati kao i sada... ali,

vidjet Êemo...Koliko vremena provedeπ trenirajuÊi?

- Treniram svaki dan osim viken-dom, kada su obiËno natjecanja.

A trening traje... pa, zraËna puπka oko sat

Hosteler34.indd 33 4/29/09 9:49:10 AM

konkurenciju?’ Ne, naprotiv. Sami sebi smo najveÊi protivnik i uvijek nam je drago kada ova druga dobro otpuca.

Jesi li praznovjerna? - Jesam. Ne prolazim ispod ljestava, uvijek

pljujem ako mi crna maËka proe preko puta (ili bilo koja druga, za svaki sluËaj), hvatam se za dugme kad vidim dimnjaËa-ra... Ali dok pucam... ne baπ. Prije je to bilo puno viπe, primjerice uvijek iste Ëarape za natjecanja (Ëiste!) ili uvijek prvo oblaËenje desne cipele. Onda mi je to poËelo smetati, dekoncentrirati me pa sam lagano prestala.

Imaπ li omiljeni natjecateljski broj?- Pa, uvijek mi je drago ako pucam na

mjestima br. 7, 13, 23 ili 37. Znalo mi se dogoditi da za startni broj dobijem svoj datum roenja i bila bi sva sretna, ali sam nakon dva puta shvatila da sam u tim situa-cijama pucala priliËno loπe, tako da viπe ne obraÊam paænju na to. Bar ne jako.

Imaπ li joπ uvijek tremu prije nastupa?- Viπe ne. Nakon Olimpijskih igara je nesta-

la kao rukom odnesena. Pojavila se u finalu na prvenstvu Europe, ali to je bilo to. ©teta, voljela bih da se vrati, uz nju se duplo viπe koncentriram, paæljivija sam.

PrivlaËe li te drugi oblici ‘streljaπtva’, npr. lovstvo? Jesi li se okuπala ikada?

- Ne. Niti bih. Sama pomisao da pucam u æivo biÊe mi je odbojna. Radije se dræim svojih papirnatih meta i svi æivi i zdravi.

Je li streljaπtvo opasan sport? - Sigurno da je opasan, Ëim je tu oruæje.

Ozljede su moguÊe, ipak mi baratamo pra-vim metcima. Ali, svi smo svjesni πto dræimo u rukama, postupamo krajnje oprezno i nikada, barem koliko ja znam, nikada nije bilo nikakve nezgode. Na kraju krajeva, bilo kakvo opasno baratanje oruæjem se strogo kaænjava.

Je li streljaπtvo skup sport?- Jest. Moje dvije puπke, zraËna i malokali-

barska, zajedno koπtaju oko 5 000€. Zatim oprema, u koju spadaju kaput, hlaËe, cipele, rukavice, remen, jastuËiÊ, stalak, naoËale (u mome sluËaju) i joπ par sitnica, skupih doduπe, koπtaju takoer oko 5 ∑ 6 000€.

Koliko opreme potroπiπ godiπnje?- Pa, recimo da oprema moæe potrajati

jedan olimpijski ciklus. Iako, bilo bi idealno da je moæemo mjenjati svake dvije godine s obzirom da ona s vremenom omekπa i gubi

na ËvrstoÊi. Ali eto, zbog skupoÊe, nismo baπ u moguÊnosti mjenjati je toliko Ëesto.

Bi li preporuËila streljaπtvo djevojËicama? - Zaπto ne? I ne bih kategorizirala stre lja-

πtvo kao muπki sport. DapaËe, u pojedinim disciplinama ima puno viπe æena natjecate-ljica.

Nabroji prednosti i mane streljaπtva...- Mislim da je to otprilike isto kao i kod

bilo kojeg drugog sporta. Bavljenje bilo Ëime je dobro, zdravo, a ako joπ usput puno putujeπ, postizeπ dobre rezultate i osvajaπ medalje... tko bi se æalio?

Je li uspjeh na Olimpijskim igrama ikako utjecao na tebe?

- Jest utoliko πto sam shvatila koliko velike uspjehe mogu postiÊi. InaËe, mislim da sam otprilike iste glave kao prije.

Kakve je promjene u tvom æivotu unijela poveÊana medijska zainteresiranost za tebe?

- Nikakve zapravo. Eto, nisam uspjela pre-ko reda ili preko veze nabaviti kartu za U2 haha. To je bilo Ëudo od par mjeseci i posli-je toga me se sjete tu i tamo. Ali, meni to odgovara. Ne volim biti u centru paænje.

Dobitnica si Dræavne nagrade za πport Franjo BuËar. ©to ta nagrada za tebe znaËi?

- Prije svega, to je velika Ëast. Dovoljno

je samo pogledati tko su bili dobitnici prije mene, ali i tko je taj dan dobio priznanje zajedno sa mnom. Privilegija je samo biti u tome druπtvu.

Moæe li streljaπtvo osigurati egzistenciju? Postoji moguÊnost da se Ëovjek profesio-

nalno bavi streljaπtvom. Recimo, u Sloveniji je to odliËno rijeπeno. Njhovi najbolji strijelci su zaposleni u vojsci i bave se iskljuËivo stre ljaπtvom. Kod nas to na æalost, nije slu-Ëaj, tako da ovisimo sami o sebi πto se tiËe zdravstvenog, mirovinskog, staæa i sliËno.

U kojoj mjeri si zadovoljna medijskim praÊenjem sporta kojim se baviπ?

- Bilo bi puno bolje da smo popraÊeniji. Ovako smo u novinama 10-ak puta godiπnje i to ako netko osvoji neku veliku medalju. Mi smo naviknuli na takav status, ali opet nas jako ljuti kada, u nabrajanju natjecanja na javnoj televiziji, ‘zaboravi’ se spomenuti da imamo dva prvenstva Europe, od kojih se jedno odræava u Osijeku. To je tuæno.

U kojoj mjeri si zadovoljna koliko nadleæne institucije i sponzori prate sport kojim se baviπ? Gdje vidiπ prostor za pomake?

- Nama trebaju objekti. U Rijeci se neπto malo pomaknulo nakon OI, obeÊana je nova streljana. Ali diljem cijele Hrvatske stoje

34 34.35.2009

Hosteler34.indd 34 4/29/09 9:49:16 AM

derutne streljane koje bi trebalo pod hitno obnoviti ili pak izgraditi nove. A sponzori? ©to je to? Nemojte me nasmijavati...

Koliko godiπnje vremena provodiπ izvan svog grada zbog streljaπtva?

- Dosta. Proπle godine sam mjesec i pol pro vela samo u Kini. Ali, oduvijek sam vo lje la putovati, tako da mi taj dio ne pada teπko.

Kako kratiπ vrijeme na pripremama, puto-vanjima...

- Razgledavanjem grada u kojem se nala-zim i Ëitanjem. Naravno, zna se dogoditi da nam je raspored takav da ne stignemo niπta. Primjerice, prije dvije godine sam bila u Bangkoku tjedan dana i uspjela sam vidje-ti hotel, streljanu i aerodrom.

Voliπ li putovati?- Oboæavam. Sve dajem za putovanja! Nije

mi problem biti i po 10-ak sati u avionu, autu ili kombiju. Posebice kada se putuje na neko egzotiËno mjesto.

Voliπ li putovati i mimo natjecateljskih putovanja?

- O da. Putovanja bilo koje vrste ∑ proda-no! Prije par godina smo mojih par prijatelja i ja imali naviku svaku novu godinu doËe-kati negdje u inozemstvu.

Koje bi destinacije izdvojila kao tebi najdraæe, najzanimljivije?

- Sydney definitivno. Australci su definitivno ‘na kraju svijeta’, to je jedan totalno drugaËiji mentalitet, neπto πto svatko treba osjetiti. »ak i mjesec izgleda drugaËije ‘down under’.

Koje zemlje ∑ gradove bi voljela posjetiti?

- Machu Picchu prvenstveno. Zatim Moskva, Aljaska, Pariz, Rim i Burkina Faso. Voljela bih vidjeti Sibir, proputovati Transsibirskom æeljeznicom. Ah, naπlo bi se puuuno odrediπta...

Opiπi kako bi izgledalo tebi idealno putovanje...

- Gore navedena transsibirska æeljeznica, a na povratku avionom do Irske, ©kotske i onda ∑ Dominikana!

©to najviπe privlaËi tvoju paænju u gradovi-ma, zemljama koje posjetiπ?

- Njihova kultura, te neke poznate stvari tih gradova. Ali i onaj manje poznati dio, stvarni æivot svakog naroda, ne samo lijepo ispriËana priËa s TV-a.

©to ti je draæe, ljetovanje ili zimova-nje?

- Zimovanje. Uvijek sam prije za sni-jeg nego za more.

©to ne zaboravljaπ ponijeti na puto-vanje?

- Putovnicu i fotoaparat. Jesi li boravila ikada u hostelu?- Naravno. Moj prvi boravak u hostelu je

bio u Pragu, davne 1999. Nas Ëetvero je iπlo na doËek Nove godine i to baπ preko Ferijalnog saveza.

Gdje si sve boravila i kakva su ti iskustva?

- Dakle, po redoslijedu boravka: Prag, Budimpeπta, Krakow, BeË. Za sve njih imam samo rijeËi hvale. Posebno za doruËak u BeËu.

Gdje bi voljela æivjeti jednog dana?

- Ne bih lako otiπla iz Rijeke. Ali evo, laga-nu prednost dajem Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji i Moskvi.

Jesi li stopirala ikada u æivotu?- Jesam, ali to je bilo na relaciji Rijeka ∑

Opatija u ono doba kada se joπ izlazilo u Opatiju.

©to trenutno voziπ, kakva si za volanom? - Mazdu 2, dobila sam je na koristenje

od autokuÊe UkiÊ iz Rijeke. Pa, joπ se nitko nije æalio na moj naËin voænje, bez kaznenih bodova i prometnih nesreÊa (kucam o drvo).

©to visi na retrovizoru u tvom automobilu?- Mali drveni miris.Jesi li zaljubljive prirode? - Nisam.Imaπ li trenutno deËka? - Nemam.Da na jedan dan moæeπ biti netko drugi

bila bi...- Neka riba. Zanima me kako je to moÊi

æivjeti bez zraka.Jednim potezom Ëarobnim πtapiÊem uËinila

bi...- Svijet boljim mjestom za æivot. I veliku

tvornicu za proizvodnju Ëokolade.Koju poznatu osobu bi voljela upoznati i

πto bi ju pritom pitala? - Joeya iz ‘Prijatelja’. Pitala bih ga: ‘And

how are YOU doing?’©to te kod ljudi odbija / privlaËi? - Odbija me dvoliËnost, laæ i ljudska glu-

post. PrivlaËi me dobar smisao za humor, posebice cinizam i sarkazam.

Tvoja osobina koju bi voljela promijeniti...- Moæda ne bi bilo loπe da sam manje tvr-

doglava...Glazba koja te opuπta...

- Rock. I to onaj stari, iz 70-ih i 80-ih.

Najdraæa knjiga... - Uh, teπko. Veliki sam oboæavatelj Stephena Kinga. I zaljubljena sam u ‘ZloËin i kaznu’.

Ovisna si o... - Kokainu. ©alim se, mislim da ne bih dugo izdræala bez Ëokolade.

Na πto voliπ troπiti

novac? - Na

knjige. Imam ih preko

tristotinjak doma. Ali, sve

mi se Ëini da Êu trebati poËeti troπiti

na nove police. Ili na novi stan. VeÊi. Viπe ih nemam gdje stavljati.

Pamtiπ li nek savjet oca, majke ili narodnu izreku koje se i danas dræiπ?

- Zlatni savjet mojih roditelja: ‘Pamet u glavu’. A πto se tiËe narodnih, dræim se one c’est la vie.

SPORTSKI USPJESI- olimpijsko bronËano odliËje u disciplini zraËna puπka deset metara Peking 2008.- zlatno odliËje na Europsko-me prvenstvu u Pragu 2009., - nositeljica dræavnog rekorda iz 2002. godine u juniorskoj kategoriji u disciplini maloka-libarska puπka na 50 meta-ra leæeÊi, seniorskog rekorda u zraËnoj puπci na 10 metara i prvakinja je Hrvatske

www.euro26.hr 35

Hosteler34.indd 35 4/29/09 9:49:17 AM

34.35.200936

ce Clarke sluπali kako zavija na matricu Da-vida Bowieja na pozornici nekog puba u Ba-sildonu u Essexu. Dotad su se momci bavili i stolarijom da bi mogli kupovati ra-bljene sintisajzere. Bend se teπko probijao, sve do gaæe u obliænjem gradu kada ih je vrbovao Daniel Miller, osnivaË Mute Recor-dsa. Njihov prvi singl ‘Dreaming of me’ bio je 57. na britanskoj top listi. TreÊi singl, da-nas kultni ‘Just can’t get enough’ uπao je u top 10, kao i njihov prvi album ‘Speak and Spell’. Renomirani Rolling Stone album je proglasio promaπajem. Vince Clarke, koji je ustvari doveo Gahana u bend, odlazi tada iz Depeche Mode-a i zavrπava u takoer po-znatim Erasure. Tekstopiscem je tada postao Martin Gore πto je i prijelomni trenutak za ovaj engleski electro pop band. Pridruæio im se Alan Wilder za klavijaturama. Bend se okrenuo eklektiËnom industrijskom zvuku, a

tekstovi Martina Gorea postajali sve mraËni-ji. Magazini su se raspisali o novom Ëudu. Melody Maker njihov treÊi album je popra-tio slijedeÊom kritikom: Sjednite i dobro posluπajte πto se dogaa ovdje upravo pred vaπim nosom.

Goth kultura stvorena je preko noÊi u Veli-koj Britaniji, πto je samo pomoglo Depecheu koji je odjednom dobio vojsku darkera kao fanova. Depeche su prigrlili i svi oni koji-ma je bilo dosta mekanog rocka i disko po-skoËica. Bizarno, teen Ëasopisi u NjemaËkoj i Francuskoj unatoË mraËnom zvuku prede-stavljali su ih kao teen idole.

Reforma zvukaA onda, 1986. godine doπlo je do najdra-

matiËnije promjene u zvuku i imageu Depe-cheovca. Stripped, njihov 15. singl po redu oznaËio je reformu zvuka koji je iz popa

Dogodilo se to jednog lijenog popodneva 1980. godine. Dave Gahan i Martin Gore li-stali su modne Ëasopise. Izmeu dva dima cigarete nastao je tada Depeche Mode, po istoimenom francuskom modnom Ëasopi-su. Ime u prijevodu znaËi ‘brza moda’, ali 30-ak godina kasnije jasno je kako Gahan i druπtvo nisu ‘plesali’ samo jedno ljeto. Iza njih je viπe od 75 milijuna prodanih ploËa, tucet albuma, bitke s heroinom i alkoholom te Ëak 40 pjesama koje su uπle na glazbene ljestvice diljem svijeta.

S pozornice puba u povijestDave Gahan ustvari je zadnji uπao u bend,

nakon πto su ga Martin Gore, stvaralaËka osovina iza DM-a, te Andrew Fletcher i Vin-

Tomislav Novak

IZA NJIH JE VIŠE OD 75 MILIJUNA PRODANIH PLOČA, TUCET ALBUMA,

BITKE S HEROINOM I ALKOHOLOM TE ČAK 40 PJESAMA KOJE SU

UŠLE NA GLAZBENE LJESTVICE DILJEM SVIJETA. MEGAPOPULARNI

ENGLESKI ELECTRO POP BAND PO TREĆI PUT STIŽE U ZAGREB

DEPECHE MODEFeljton

Hosteler34.indd 36 4/29/09 9:49:28 AM

www.euro26.hr 37

potpuno potonuo u industrijski goth electro, koji je tada vjerojatno zvuËao revolucionar-no, dok i danas, 23 godine kasnije, zvuËi svjeæe i orginalno. I dok su mnogi hit ben-dovi osamdesetih tonuli u kliπeje i πund, po-stalo je jasno da je album Black Celebration Gahanu i Goreu utabao put prema novoj pu-blici devedesetih.

Glazbeni video za Question of time, hit sa tog albuma, reæirao je Anton Corbijn. Bio je to poËetak plodne suradnje s obzirom da je Corbjin reæirao joπ 19 spotova za Mode i ta-ko stvorio prepoznatljivi image benda koji je odgovarao uz njihov mraËni zvuk. Zadnji uradak je spot za singl Suffer Well od prije tri godine, moæda i najzabavniji spot Depe-che Modea u kojem Gahan na kraju umire kao otopljeni snjegoviÊ. Singlovi Strange-love, genijalni Never Let me down again i Behind the wheel rasturili su ljestvice veÊ slijedeÊe godine. RijeË je o albumu Music for the masses. UnatoË slabom uspjehu u domi-cilnoj Velikoj Britanji, glazbeni Ëasopisi slavi-li su album kao najuspjeliji dotad. Depeche Mode konaËno je prepoznat i u Americi.

A onda slijedi Violator, album za kojeg su kritiËari rekli da je zabio zadnji Ëavao u πund osamdesetih i moæda i najkultniji al-bum DM-a. Prste u zvuk je mijeπao i legen-darni Francois Kevorkian, a veÊ nakon prvog

glazbenog pokusa u Milanu nastao je Per-sonal Jesus koji se reklamirao i novinskim oglasima. Ispod naslova pjesme stajao je i telefonski broj, a na njega se umjesto Isusa javljao automat koji je puπtao singl. Perso-nal Jesus postao je najprodavaniji singl u povijesti Warner Brosa, a onda je uslijedio Enjoy the Silence koji je bend odjednom po-stavio na vrh glazbenog svijeta.

Pod velom porokaDepeche mode je potpisivanje albuma Vio-

lator organizirao u u prodavaonici u L.A.-u, a ubrzo je cijeli kvart bio pod opsadom. 20 tisuÊa fanova okupilo se oko zgrade, bilo je i ozlijeenih, a nerede je na kraju smirivala policija.

U Europi je Depeche Mode rasturio 1993. godinu sa Songs of Faith and Devotion, al-bumom na kojem su industrijski zvuk zami-jenili gitarama i bubnjevima te violinama. Uspjeπnice su se redale jedna za drugom: I feel You bio je moæda i najveÊi.

Dave Gahan prisjeÊa se kako je tada nje-gova ovisnost o heroinu, o kojoj se πuπkalo veÊ godinama, poËela uzimati danak. Postao je neurotiËan i divlji, a propalo je i nekoli-ko koncerata koje jednostavno nije mogao odraditi. Martin Gore upao je u alkoholno ludilo, kako je to kasnije opisivao, a Andrew

Fletcher je odustao od drugog dijela turneje te godine zbog mentalne nestabilnosti. Bend su izjedale ovisnosti o narkoticima i alkoho-lu i Depeche Modeu prijetio je raspad.

1995. Gahan se predozirao u hotelu u Los Angelesu i umalo preminuo. Prerezao si je vene. Bila je to i svojevrsna prekretnica, krenula su brojna odvikavanja po poznatim klinikama u Americi. Gahan je preæivio joπ jedan overdose u svibnju 1996. kada je ne-koliko minuta bio kliniËki mrtav.

A onda su odjednom, kada su svi pomi-slili da viπe nikad neÊe snimiti ni pjesmu, Depeche Mode izdali album Ultra (1997.), mraËni introspektivni album na kojem su se obraËunali sa svojim demonima. Hit singlovi su bili Barrel of a gun i It’s no Good. Album je odmah zasjeo na prvo mjesto u Britaniji i na peto u Americi. Band je ponovno u sed-lu, a slijede albumi Exciter (2001.) i Playing the angel (2005.) koje su kritiËari primili sa mjeπanim emocijama, ali su priznali da bend zvuËi mudrije i doraenije nego ikad.

Sounds of the universe njihov je posljednji album, a trenutno se na tv postajama vrti singl Wrong.

Na valu zadnjeg albuma Depeche Mode stiæu i u Zagreb, po treÊi put. Dvaput je pot-pisnik ovih redova iz banalnih razloga njiho-ve koncerte propustio. Ovaj sigurno neÊe.

DUBOKI TRAGOVIPet Shop Boys kaæu kako je Enjoy

the silence bila pjesma koja je zauvijek odredila i njihovu glazbu. Kaæu da su lju-bomorni svaki put kada sluπaju Violator. Pioniri techna poput Derricka Maya i Kevina Saundersona kaæu da je Depeche Mode najviπe utjecao na detroit techno æanr. Prema kritiËarima bendovi poput Franza Ferdinanda, The Killersa i The Braverya najviπe duguju upravo Depeche Modeu. AmeriËki kritiËari kaæu da je Depeche Mode posljednji britanski band koji je bio bitan.

Pjesme su im obraivali Linkin Park, Tori Amos, Rammstein, Coldplay i mnogi drugi.

Martin Gore ovako je opisao svoj izla-zak iz alkoholne ovisnosti: Viπe nije bilo zabavno, sada sam opsjednut kupnjom sintisajzera koje gomilam u dnevnom boravku. Postao sam sinthoholiËar!

Hosteler34.indd 37 4/29/09 9:49:29 AM

34.35.200938

Tko god da vam je rekao da je nemoguÊe zaraditi dæeparac putem interneta pisanjem bloga ili pokretanjem web stranice slagao vas je. Meutim, postoji nekoliko pravila. Samo za vas istraæili smo kako u Hrvatskoj zaraditi pisanjem bloga.

Prva stvar koju morate znati, ako joπ niste nauËili, jest da niπta ne dolazi samo od sebe. Kao i za ostvarivanje svakog drugog cilja, bilo da se radilo o osvajanju suprotog spola, zaradi putem student servisa ili pak prolaska na ispitu, i u ovom sluËaju treba vam puno dobre volje, truda i vremena. Naravno, svi oni koji oËekuju da mogu napustiti πkolu i faks i u buduÊnosti æivjeti od ovakvog naËina zarade neka se niti ne trude Ëitati ovaj tekst. Za sve ostale donosimo nekoliko pravila zarade na internetu.

O Ëemu se radi? Iako sliËnih programa na internetu ima

ti su Êe, a neki poput Xclaim.hr su nastali kao hrvatska pamet, kako stvar funkcionira obja-snit Êu vam na primjeru Google Adsense (u doslovnom prijevodu oglas sa smislom) jer osobno znam kako funkcionira te znam ljude koji su ostvarili zaradu bilo da se radilo o 15 ili pak tisuÊu dolara. Google Adsense je pro-gram koji funkcionira na naËin da Google pre-gledava vaπe stranice, pronalazi kljuËne rijeËi iz naslova, broja ponavljanja odreenih rijeËi i proporcionalno naenim rezultatima prikazuje oglase koji odgovaraju upravo tim rjeËima. Primjerice, ako piπete blog s recenzijama filmova i ukljuËite se u Google Adsense pro-gram, oËekujte da Êe vam najpoznatija svjet-

ska traæilica pronaÊi oglaπivaËe iz svijeta filma i svih onih koji su na neki naËin povezani sa svijetom filma, koji se æele oglaπavati kod vas identiËno kao πto se oglaπavaju u novinama. Vi zaraujete novac kad god vaπi posjetitelji kliknu na njih. Prevedeno: sa zanimljivijim blogom privuÊi Êete posjetitelje te poveÊati moguÊnost da oni kliknu na oglas.

O Ëemu pisati blog? OdluËili ste se ukljuËiti u Adsense program,

ali dvoumite se izmeu bloga na hrvatskom koji Êe biti ograniËen samo na hrvatsko govorno podruËje ili pisanja na engleskom koji Êe biti dostupan cijelom svijetu. ©to odabrati? Ako je stranica na engleskom jezi-ku moæe je razumijeti viπe od 50 globalnih surfera. S vremenom i kvalitetom imati Êete veliki broj posjetitelja i glavna je prednost stranica s engleskim sadræajem. Glavni nedo-statak je konkurencija, koja je tako velika da je veÊina vaπih tema dobro obraena. Blog na hrvatskom moæe razumijeti manji broj ljudi πto znaËi manji promet i manju zaradu. Glavna je prednost πto je internet marketing u Hrvatskoj joπ uvijek tek u razvoju i svatko moæe obraditi neku temu ili je prevesti na hrvatski jezik.

Koliko se moæe zaraditi? Uz pretpostavku da vaπ blog dnevno ima

100 posjetitelja i da svaki od njih klikne tri puta negdje na stranicu gdje se nalaze oglasi, to je dakle 300 uËitavanja stranice. Statistike kaæu da dva posto posjetitelja (u odnosu na broj uËitavanja) klika na oglase. U odnosu na vaπih 300 uËitavanja to je πest klikova dnevno. ProsjeËni klik donosi vam 2,5 dolara zarade po kliku, odnosno 15 dolara dnevno. Pomnoæite s 30 dana i dolazite do dæeparca od oko dvije tisuÊe kuna. Naravno, zarada ne ovisi o vama veÊ o posjetiteljima. No, pisanjem zanimljivih postova i aktualnoπÊu svakako moæete pridonijeti veÊoj

posjeÊenosti, a samim time i moguÊnosti zarade.

Kako posjetitelje privuÊi da kliknu na oglas?

Nikako ih nemojte nagovarati ili na bilo koji drugi naËin usmjeravati na to. Nemojte reÊi prijateljima kako dobivate novac od klikova jer Êe vam onda oni pomogati klikajuÊi na oglase, a to se ne smije. Prilikom registracije paæljivo proËitaje ‘Terms of Service’ (TOS), odnosno ugovor kako stvar funkcionira. Ono πto je joπ apsolutno zabranjeno je porno-grafija i klikanje na vlastiti oglas. Google Êe vas odmah izbaciti iz programa i izgubili ste odliËnu priliku za dodatnu zaradu. Jednom izbaËeni ne moæete se vratiti u program. Ono πto vi trebate napraviti je lijepo uklopiti te oglase na strateπkim mjestima na web strani-ci i promovirati svoju web stranicu.

Moæe se!Za poËetak moæete besplatno otvoriti blog

i krenuti. Osobno znam nekoliko ljudi koji su otvorili svoje blogove i piπuÊi na engleskom jeziku zarauju solidnu hrvatsku plaÊu. ZnaËi, moæe se. Broj poznanika koji su se mislili na brzinu obogatiti, a odustali su nakon mjesec dana jer nisu zaraivali milijune, joπ je veÊi. Zato nemojte ovaj tekst shvatiti kao savrπenu priliku za zaradu. No, ukoliko ionako piπete svoj blog ne budite lijeni i posjetite /www.google.com/adsense/ registrirajte se, otvorite devizni raËun i nakon nekoliko ærtvovanih izlazaka koje Êete zamijeniti pisanjem blo-gerskih postova, naoruæajte se strpljenjem i oËekujte prve plodove svog rada.

I N T E R N E T

Mislav NekiÊ

Statistike kaæu da dva posto posjetitelja (u odnosu na broj uËitavanja) klika na oglase

“

. . .PUT DO ZARADE PUTEM INTERNETA

Zaraujete novac kad god vaπi posjetitelji kliknu na oglase koje Google Adsense program postavlja u vaπe tekstove

“

D Ž E P A R A C

Hosteler34.indd 38 4/29/09 9:49:32 AM

www.euro26.hr 39

1. AdSense je sustav koji prika-zuje oglase vezane uz sadræaj web stranice/bloga.

2. Vlasnik stranice/bloga zarauje novac kada posjetitelji kliknu na neki od oglasa

3. Google je izuzetno strog glede pridræavanja pravila koriπtenja. Ne klikajte na oglase na vla-stitoj stranici/blogu, kao ni na bilo koji naËin ne potiËite druge na klikanje jer Êete biti izbaËeni iz programa. Ne pokuπavajte na bilo koji naËin prevariti Google. Prilikom registracije dajete prave podatke jer inaËe neÊete moÊi primiti novac.

4. Dobro prouËite broj dozvoljenih oglasa po stranici i nemojte stavljati viπe oglasa nego πto je dozvoljeno.

5. Nemojte æicati za klikove jer Adsense zabranjuje svako navoenje posjetitelja da klikaju na vaπe oglase. Dakle, nemojte æicati novac na inter-netu. Google Adsense je jasno odredio rijeËi koje mogu krasiti vaπ oglasni prostor, to su spon-sored links i advertisements.

6. Nemojte objavljivati izvjeπtaje iz svog Adsense raËuna. Ovo se odnosi na objavljivanje cijene po kliku koje ste postigli za odreenu kljuËnu rijeË.

7. Nemojte koristiti automatske robote da vam klikaju na ogla-se. Naime, na internetu postoje mnoge skripte koje moæete programirati da automatski klikaju na vaπe oglase. Ovo bi bila super ideja da Google

Adsense takve pokuπaje zarade gotovo automatski ne otkriva i nagrauje izbacivanjem iz programa.

8. Nemojte na isti blog postavljati Adsense oglase i kontekstualne oglase drugih kompanija

9. Nemojte blog natrpati nekim copy-paste Ëlancima jer Google zabranjuje izraivati stranice samo kako biste prikazivali oglase.

Potrudite se blog puniti vlasti-tim sadræajem

10. Novac se isplaÊuje Ëekom koji na vaπu adresu stiæe poπtom koji moæete unovËiti u bilo kojoj banci u Hrvatskoj. »ek moæete zatraæiti nakon πto se na vaπem raËunu skupi mini-malno 100 dolara.

ADSENSE U DESET TO»AKA:

Hosteler34.indd 39 4/29/09 9:49:33 AM

1. ©to je piknik?a) Boja igraËe karte starih Slavena masovno

izbjeglih iz podnoæja Papukab) Pokuπaj na primamljiv naËin privuÊi osobe

suprotnog spolac) Oblik zabave i uæivanja u hrani na otvore-

nom prostoru d) Mala æivotinjica koja se sve viπe mnoæi i

najËeπÊe obitava u visokim zgradama na podruËju aristokratske Remize

2. Roπtilj je...a) Jedina vrsta spremanja hrane koju

muπkarci poznajub) Spektakularni udarac vezne petorke u

stolnom nogometuc) Austro-ugarski drevni bog mesa, koji je

skriveËki oboæavao povrÊe na æaru, ute-meljitelj vegetarijanstva i Ëasopisa Men’s Health

d) Naziv za spravu ili naËin za pripremanje hrane, najËeπÊe mesa, pomoÊu vatre, dima ili vruÊeg ugljena

3. Kobasica je...a) Baka Kobea Bryanta koja svaki 30. koπ

svoga sina proslavlja na naËin da sjedne na svoj omiljeni sic omiljene joj ponice i krene put San Francisca k baci

b) Tradicionalni naziv za preraevinu mlje-venog mesa s dodatkom zaËina koje se stavlja u tanko prirodno æivotinjsko ili sin-tetiËko crijevo

c) Turopoljska svinja Kobe koja se joπ od vremena Jugoslavije zanima za mlade teliÊe

d) Koban pad sa skele rijeËkih luËkih radnika koji su prethodno doruËkovali konjak s hrenovkama

4. ©to su hepo-kocke?a) NajveÊi modni dogaaj u juænom dijelu

Makedonije koji vodi i ureuje Branko Kockica, prijatelj Ice Cubea

b) Kocke koje bi svaki piroman poæelio dobiti u svojoj Ëaπici konjaka

c) Proizvod namijenjen za potpalu roπtiljad) Proizvod baranjskog nilskog konja,

oboæavatelja geometrijskih likova i Pitagorinog pouËka, inaËe πtovatelja filo-zofije

5. Najbitniji rekviziti za piknik su...a) Deka, autan i koπara s namirnicama b) Frizbi, bengalke i joystick za X-boxc) Reketi za skvoπd) Tanjuri za juhu 6. Idealno mjesto za piknik je?a) Isuπeni gustiπ u pojasu Gazeb) ÆeljezniËko Ëvoriπte u Pakracu, nepriznato

od daruvarskih skretniËarac) Livada d) Neurbanizirana dolina koja dijeli tri, po

suvremenim proricateljima, buduÊa vele-grada Baπkote, Markovac i Broskvare

7. Omiljeni namazi u Hrvata su?a) Ajvar, senf, keËap, majoneza i hren b) Nivea i labelloc) Vazelin d) Mast istarskih purana vrlo Ëesto koriπtena

34.35.2009

Idemo na piknik!Kviz

BODOVANJEkao gel kod proÊelavih istarskih istospol-nih parova

8. ©to se najËeπÊe peËe na roπtilju?a) Mutirani grgeËi koji facijalnim izrazom

lica podsjeÊaju na zbunjeno lice Richarda Nixona nakon afere Watergate

b) Gigantske tikvice priobalnog podruËja koje su stari Rimljani koristili za pripremanje protuotrova za Kleopatrinu suicidalno depresivnu zmiju Luciju

c) Meso d) »eπnjovke obitelji MesiÊ

9. Idealno vrijeme za piknik je?a) Ponedjeljkom prije posla b) Oko 20:45 za vrijeme Lige prvaka c) SunËano d) Neposredno nakon ugradnje srËane pre-

mosnice

10. Salata je?a) Nepotrebnab) Suviπnac) Prekomjernad) Zdrava

11. Omiljene druπtvene igre na pikniku su?a) Boca istineb) Odbojka i badmington c) NoæiÊkanjed) Kameno lice

12. Idealna glazba za piknik je?a) Bilo kakva b) Johnny Cash: Ring of firec) Ante Cash: Moja ciklad) Mucalo: Anka Vegetarijanka

13. Ajvar se pravi od?a) Paprike, rajËice i dodatakab) Paprike, patliana i dodataka c) Lubenice, dinje i senfad) Soli, papra i soka za razrjeivanje

14. UobiËajene nuspojave na pikniku su?a) UËestalo mokrenjeb) UËestali vjetrovic) Ljubav uz luk srebrenac d) Sve navedeno i grljenje frendova

15. NajËeπÊi dan ‘piknikiranja’ je?a) 29. veljaËeb) Praznik rada c) Dan domovinske zahvalnostid) Svjetski dan voda 1 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c

2 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d3 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b 4 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c 5 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - a 6 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c 7 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - a 8 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c9 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c 10- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d 11- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b 12- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - a13- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b14- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d 15- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b

TO»NI ODGOVORI

40

5 i manje toËnih odgovora ∑ Mir s tobomPa dobro, πto si ti? ©ampinjon ili Ëovjek? Pa πto tebe zanima, pa jesi ikad izaπao/la iz kvarta? Daj nemoj nam vrijeat magazin, vrati se u svoj kavez i dalje ne priËaj ni sa kime i reci roditeljima da ti promijene vodu. Katastrofa!

6∑8 toËnih odgovora ∑ TugomirÆalosno. Tebi je i tu fino, ha? Za otiÊi neka-mo treba spakirat stvari, ostavit na par dana krmeljavi jastuk i debele Ëarapice pod poplunom, a tebi je to taaaako lijeno. Sram te bilo. Pokrij se po glavi i spavaj dalje.

9∑11 toËnih odgovora ∑ MediomirDobar, ali to ti i nije neπto. Nit’ okusa nit’ mirisa. Zadovoljavaπ, ali ne oduπevljavaπ. ProsjeËnost i keæjual tvoj su vrhunac. Trgni se malo!

12∑14 toËnih odgovora ∑ BudimirVrlo dobar, ali ne i odliËan. Volja je tu, ali samo volja nije dovoljna. Treba tu i neπto znanja. Zato knjigu u ruke i uËit, saznavat, obogaÊivat sive stanice, pa na ljeto sve to i pokazat ekipi koja Êe samo zinut, a ti Êeπ ispast glavna faca.

15 toËnih odgovora ∑ Maπalamir»estitamo. Svaka te po imenu zvala. Spremno u tri ujutro po mirisu mahovi-ne odreujeπ gdje je civilizacija i tulum. Roen/a si za vodiËa i svaka minuta koju ne provedeπ negdje izvan dnevnog boravka je izgubljena. Uæivajte, Vaπe visoËanstvo!

Hosteler34.indd 40 4/29/09 9:49:36 AM

www.euro26.hr 41

Najsretnija u proπlom nagradnom krugu bila je Petra BrankoviÊ, Zagreb. Ona Êe s joπ jednom osobom provesti odliËan vikend u nekom od hostela u Hrvatskoj. A mi idemo dalje s nagradom VIKEND ZA DVOJE! Naravno, u hostelu po izboru u Hrvatskoj. U nagradno izvlaËenje ulaze svi kuponi (1 kupon po poπiljatelju!) koji pristignu na adresu redakcije Hostelera do 15. rujna 2009. godine. Ukoliko je na kuponu upisan i broj EURO<26 iskaznice, sretnik/ca dobiva i poklon iznenaenja HFHS-a.

Criss Cross

HOSTELER 34Nagradni pojam:

Ime i prezime:

Adresa:

Br. EURO<26 iskaznice:SAVSKA 510000 Zagreb

Hosteler34.indd 41 4/29/09 9:49:36 AM

Foto NatječajProπla je godina i 4 izdanja naπeg i vaπeg Hostelera. To znaËi da objavljujemo sretne dobitnike protekla 4 kola. Evo najuspjeπnija 3 s njihovim nagradama. Isti Êe dobiti obavijest poπtom, ali ih pozivamo i da nam se jave sami.

1. nagrada: sudjelovanje na EURO<26 kampu u Zadru; Martina Balaban, Zagreb, “Staza do otoka”2. nagrada: vikend za dvoje u nekom od hostela HFHS-a (iskoristivo do 30. 06. 2009.); Ervin KirπiÊ, Labin, “Oaza mira”3. nagrada: gratis Ëlanstvo u HFHS-u; Jelena Cucuz, “Dunns River Fall”

HFHS - EURO<26Za foto natjeËajSavska 5, 10000 Zagrebhosteler@euro26.hr

1. nagrada

42 34.35.2009

Svi ostali, javljajte se i dalje i πaljite nam svoje fotke jer poËinje novi godiπnji nagradni foto natjeËaj Hostelera. Sve πto trebate napraviti je poslati fotku na formatu 15x21 cm ili u digitalnom obli-ku (rezolucije 300 dpi) te svoje podatke (ime i prezime, puna adre-sa, br. telefona/moba, e-mail i br. EURO<26 iskaznice) na adresu:

2. nagrada 3. nagrada

Hosteler34.indd 42 4/29/09 9:49:39 AM

postani volonter u hfhs-u

volonter@hfhs.hrwww.hfhs.hr

postani Ëlan

Hosteler34.indd 43 4/29/09 9:49:45 AM

Hosteler34.indd 44 4/29/09 9:49:48 AM