Klasična fizika

• 19. stoljeće daje niz uspješnih fizikalnih teorija:

• Klasična mehanika materijalne točke i krutog tijela

(Newton, Hamilton)

• Klasična termodinamika i statistička fizika (Maxwell,

Boltzmann)

• Klasična teorija elektromagnetizma (Maxwell, Faraday,

Hertz)

• Maxwell uključuje optiku u elektromagnetske pojave:

svjetlost je elmag val koji se širi vakuumom brzinom c

• 1898. Thomson: otkriće elektrona, 1. elementarna čestica

• →atom ima unutarnju građu

• Eksperimentalne pojave koje klasična fizika nije

mogla objasniti:

• fotoelektrični efekt (emisija elektrona iz metala pod

djelovanjem svjetlosti)

• Comptonov efekt (raspršenje svjetlosti na elektronu)

• toplinsko zračenje ugrijanih krutih tijela (zračenje

crnog tijela, kontinuirani spektar)

• stabilnost atoma (linijski spektar)

Kvantna fizika

• 1900. početak suvremene fizike

• 14. 12. 1900. na sastanku Njemačkog fizikalnog

društva Max Planck iznosi pretpostavku o

kvantiziranoj promjeni energije

• U odnosu na klasičnu fiziku suvremena fizika

opisuje pojave u mikrosvijetu (kvantna fizika) i

pojave pri velikim brzinama bliskim brzini

svjetlosti (relativistička fizika):

• novi materijali

• novi izvori energije

• novi komunikacijski sustavi

• Zašto nam je važna kvantna fizika u grafičkoj reprodukciji?

• Naš vizualni doživljaj grafičkog proizvoda je posljedica

interakcije svjetlosti s materijom.

• Ta interakcija ovisi i o izvoru zračenja (emisija) i o procesima koji se zbivaju na i u tiskovnoj podlozi (papiru) posljedica kojih su optička svojstva promatranog sustava (reemisija)

• Papir je veoma kompleksne strukture, pa su mogući mnogi oblici interakcije: apsorpcija, refleksija, refrakcija, transmisija, raspršenje, disperzija

• Objašnjenje procesa koji se odvijaju na atomarnom i molekularnom nivou daje kvantna fizika

Obojenost: disperzija (spektar)

Obojenost: interferencija

Obojenost: selektivna apsorpcija, refleksija/transmisija

U užem smislu, boja je osjet vida (psihološki doživljaj) što ga

izaziva nadražaj mrežnice oka zrakama svjetla tj.

elektromagnetskim zračenjem valne duljine od 380 do 780 nm.

• Boja je psihički doživljaj izazvan fizičkim uzrokom i zavisan je o

fiziološkim procesima u organizmu te o raznim psihološkm

faktorima.

• Zračenje svake pojedine valne duljine, podražujući na različiti

način prijemne mehanizme oka (receptore; štapiće i čunjiće u

mrežnici oka) daje osjet određene boje.

• Svjetlost, stimulus boje (mjeri se fizikalno), je uzrok, dok je osjet

boje posljedica (mjeri se psihofizički).

Spektar elektromagnetskog zračenja

VIDLJIV DIO SPEKTRA ELEKTROMAGNETSKIH VALOVA

• brzina širenja elektromagnetskog vala u vakuumu (c) – 3·108 m/s

• osjetljivost ljudskog oka – između 380 nm i 780 nm

Ljubičasta 380 - 440 nm

Plava 440 - 490 nm

Zelena 490 - 570 nm

Žuta 570 - 590 nm

Narančasta 590 - 620 nm

Crvena 620 - 780 nm

Interakcija svjetlosti i papira

Interakcija svjetlosti i tiskovne podloge (papira): 1 - upadna zraka svjetlosti,

površinska refleksija 1’- zrcalna refleksija, 2’- difuzna refleksija, 3 i 6 –

unutrašnja refleksija (zraka 6 ne izlazi iz podloge tiskovne podloge), 4-

svjetlost je apsorbirana, 5- transmitirana svjetlost

Interakcija svjetlosti i otiska

Radiation emitted by a human body

• Much of a person's energy is radiated away in the form of infrared energy. Some materials are transparent to infrared light, while opaque to visible light (note the plastic bag). Other materials are transparent to visible light, while opaque to the infrared (note the man's eyeglasses).