ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stoljeće · PDF file- ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stoljeće STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA GRADA ZA RAZDOBLJE 2014-2020

- ČAZMA 2020 -Velikim

koracima naprijed u 21.

stoljeće STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA

GRADA ZA RAZDOBLJE 2014-2020.

ČAZMA, SRPANJ 2014.

- ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

- ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stoljeće -

Dokument je izrađen u srpnju 2014.g.

Dokument je izradio konzultantski tim T&MC Group u sastavu:

⇒ Dr.sc. Damir Novotny, Managing Partner

⇒ Dipl. ing. Edin Hodžić, Partner

⇒ Mag.oecc. Ante Lončar, Senior Consultant

⇒ BA Krunoslav Loina, Senior Consultant

⇒ Mag.oecc Petra Kale, Junior Consultant

Na izradi dokumenta su sudjelovali:

Grad Čazma



SADRŽAJ

- ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stoljeće - STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA GRADA ZA RAZDOBLJE 2014-2020

1. METODOLOGIJA I PRISTUP STRATEŠKOM PLANIRANJU ................................................ 2

2. ANALIZA SADAŠNJEG STANJA ............................................................................................. 4

2.1. Osnovne informacije o Gradu .......................................................................................... 4

2.2. Pregled strateških inicijativa – pokrenutih projekata ................................................... 5

2.3. Gospodarsko okruženje i ekonomski potencijali Grada............................................... 7

2.3.1. Postojeće mjere razvoja gospodarstva ..................................................................... 7

2.3.2. Gospodarski subjekti na području Grada ................................................................ 9

2.4. Energetska infrastruktura .............................................................................................. 14

2.4.1. Elektroopskrba ....................................................................................................... 14

2.4.2. Plinoopskrba .......................................................................................................... 14

2.4.3. Naftni sustavi .......................................................................................................... 14

2.4.4. Produktovodi .......................................................................................................... 18

2.5. Analiza obrazovnih, ljudskih, kulturnih i prirodnih potencijala ................................. 16

2.5.1. Obrazovni potencijali ............................................................................................. 16

2.5.2. Prirodni potencijali ................................................................................................ 19

2.5.3. Kulturno povijesna baština .................................................................................... 19

2.6. Analiza ljudskih potencijala i demografskih trendova ................................................ 21

2.6.1. Demografska analiza stanovništva na području Grada ......................................... 21

2.6.2. Dobna struktura stanovništva na području Grada ................................................ 22

2.7. Pregled imovine u vlasništvu Grada ............................................................................. 24

2.7.1. Šume i šumsko zemljište ......................................................................................... 24

2.7.2. Poljoprivredno zemljište ........................................................................................ 24

2.7.3. Mineralne sirovine ................................................................................................. 24

2.8. Poduzeća u vlasništvu Grada ................................................................................ 32

2.9. Analiza javnih financija Grada ....................................................................................... 33

3. USPOREDNA ANALIZA .......................................................................................................... 36

3.1. Strategija i politike regionalnog razvoja EU ................................................................. 38

3.2. Primjeri projekata regionalnog razvoja su-financiranih iz ERFD .............................. 42

3.2.1. Pokrajina Koruška (Austrija) ................................................................................. 42



3.2.2. Pokrajina Nitra (Slovačka) ................................................................................... 44

3.2.3. Grad Brno (Češka) ................................................................................................. 45

4. STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA GRADA .............................................................. 46

4.1. Ekonomsko – politički kontekst ............................................................................ 47

4.2. Pokretači ekonomskog razvoja ............................................................................. 49

4.3. Glavni ciljevi ekonomskog razvoja ............................................................................... 50

4.4. Izbor strateških prioriteta i tema .................................................................................... 52

4.5. Razvojne politike ............................................................................................................. 54

5. REALIZACIJA STRATEGIJE .................................................................................................. 56

5.1. Proces pripreme i implementacije razvojnih projekata .............................................. 59

6. MJERENJE NAPRETKA ......................................................................................................... 60

6.1 Projekcije gradskog proračuna .............................................................................. 62

7. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................ 63

1 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

- ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u

21. stoljeće

STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA GRADA ZA RAZDOBLJE

2014-2020

UVOD

Grad Čazma (dalje u tekstu: Grad) je jedinica lokalne samouprave s oko 8.000 stanovnika koja se

nalazi u Bilogorsko-Bjelovarskoj županiji, u blizini Grada Zagreba – najrazvijenije hrvatske regije

i relativno blizu velikih europskih tržišta.

Zbog svojih prirodnih resursa i geografskog položaja može ostvariti razmjerno dinamičan

gospodarski razvoj i rast u narednim godinama, u kontekstu ulaska RH u punopravno članstvo EU

i dostupnosti europskih fondova za poticanje regionalnog razvoja. Pretpostavka za iskorištavanje

ove, za Republiku Hrvatsku i Grad jedinstvene povijesne prilike, je precizno strateško i operativno

planiranje razvojnih projekata i privlačenje investitora. Grad se nalazi se u ključnom razdoblju

koje predstavlja izazov u kontekstu vlastitog razvoja ali i cijele regije.

Temeljni strateški cilj je stvaranje pretpostavki za ubrzani ekonomski rast i razvoj te stvaranje

novih radnih mjesta u kontekstu mogućnosti koje pruža ulazak Republike Hrvatske u EU.

.

STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA I PLANIRANJE

RAZVOJNIH PROJEKATA

Ovom se strategijom definiraju glavni ciljevi ekonomskog razvoja Grada u srednjoročnom

razdoblju. Glavni pokretač ekonomskog razvoja će biti javni projekti – projekti koje će pokrenuti

Grad i kandidirati za sufinanciranje iz strukturnih fondova EU, kao i projekti koje će Grad

razvijati zajedno s privatnim sektorom (javno-privatni projekti).

- ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stoljeće - 1


2

1. METODOLOGIJA I PRISTUP STRATEŠKOM PLANIRANJU

Programiranje strategije ekonomskog razvoja jedinica lokalne samouprave predstavlja iznimno

kompleksan proces. Zbog složenosti ovog procesa, u koji su uključeni brojni pojedinci i

zainteresirane strane, bilo je potrebno primijeniti odgovarajuću metodologiju.

U izradi strategije ekonomskog razvoja Grada primijenjena je standardna i provjerena metodlogija

strateškog planiranja, kako je to prikazano u Slici 1-1.

Slika 1-1: Metodologija strateškog planiranja razvoja jedinica lokalne samouprave

Izvor: T&MC Group

Definiranje strategije ekonomskog razvoja Grada započela je s analizom postojećeg stanja i

razvojnih potencijala, koja je obuhvatila:

⇒ komparativnu analizu ekonomike Grada s usporedivim gradovima u EU

⇒ analizu razvojne strategije EU

⇒ analizu kohezijskih politika EU

⇒ analizu ekonomike Grada

⇒ pregled postojećih razvojnih inicijativa – pokrenutih razvojnih projekata


3

⇒ analizu i dokumentiranje ekonomskih potencijala – kapitala Grada

⇒ financijsku analizu – analizu proračunskih potencijala

⇒ analizu infrastrukture

U drugoj fazi je bilo prije svega potrebno definirati misiju i glavnu razvojnu viziju Grada, kao

osnovne razvojne deklaracije. Programiranje same razvojne strategije obuhvatilo je:

⇒ definiranje osnovnog strateškog koncepta

⇒ utvrđivanje razvojnih opcija

⇒ definiranje glavnih razvojnih ciljeva i ekonomskih pokazatelja

⇒ utvrđivanje strategije ekonomskog razvoja

⇒ definiranje glavnih strateških projekata kao javnih i javno-privatnih pokretača ekonomskog razvoja Grada

⇒ definiranje organizacijskih pretpostavki

⇒ utvrđivanje

Treća faza programiranja razvojne strategije Grada obuhvatila je:

⇒ katalogiziranje razvojnih projekata s prethodnim studijama izvodljivosti (poslovnim

slučajevima)

⇒ izradu Plana implementacije (Implementation Roadmap)

Katalog strateških projekata s planom implementacije tih projekata u razdoblju 2014-2020,

sastavni su dio ovog dokumenta.


4

2. ANALIZA SADAŠNJEG STANJA

U analizi sadašnjeg stanja, osim temeljnih informacija o Gradu i njegovu gospodarstvu, utvrđeni

su i dokumentirani ekonomski potencijal kao i gradska imovina, odnosno gradski kapital.

2.1. Osnovne informacije o Gradu

Grad se nalazi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji udaljen 60 km jugoistočno od Zagreba i 30 km

od Bjelovara na obroncima Moslavačke gore.

Grad se sastoji od 36 naselja: Andigola, Bojana, Bosiljevo, Cerina, Čazma, Dapci,Dereza, Donji

Draganec, Donji Dragičevci, Donji Lipovčani, Donji Miklouš, Gornji Draganec, Gornji

Dragičevci, Gronji Lipovčani, Gronji Miklouš, Grabik, Grabovnica, Komuševac, Marčani,

Martinac, Milaševac, Novo Selo, Općevac, Palančani, Pavličani, Pobjenik, Pobrđani, Prnjarovac,

Prokljuvani, Sišćani, Sovari, Suhaja, Vgovina, Vrtlinska, Vučani te Zdenčec.

Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine, na području Grada Čazme živi ukupno

8.077 stanovnika.


5

2.2. Pregled strateških inicijativa – pokrenutih projekata

U procesu planiranja strateških Projekata u razdoblju 2014. – 2020. godine potrebno je revidirati

već pokrenute inicijative i ideje, kao i uskladiti nove Projekte sa regionalnim (LAG) / državnim

projektima u kojima će Grad sudjelovati i već sudjeluje.

Navedene planirane i pokrenute projekte na području Grada možemo podijeliti u 3 osnovne grupe:

⇒ Državni / Regionalni / projekti koji se provode na području Grada

⇒ Strateški projekti Grada pripremljeni za sufinanciranje putem strukturnih fondova EU

⇒ Kapitalni projekti Grada

Grad je pristupio inicijativi za formiranje Lokalne akcijske grupe za područje koje obuhvaća

administrativna područja gradova Kutina, Garešnica, Čazma, Ivanić-Grad i općina Križ, Popovača,

Hercegovac, Dubrava, Velika Ludina, Velika Trnovitica, Kloštar-Ivanić i Lipovljani. Projekti koji

su prijavljeni od strane Grada u LAG-u Moslavina iznose 93,1 mil KN.

Tablica 2-1: LAG projekti koji se provode na području Grada

Prijavljeni projekti - LAG Moslavina Iznos

Aktiviranje zračnog pristaništa „Grabovnica” 15.750.000

Eko etno selo Siščani 15.000.000

Obnova srednjovjekovne utvrde n/a

Modernizacija nerazvrstanih cesta 4.500.000

Sanacija gradskog muzeja u Čazmi 1.950.000

Gradnja i rekonstrukcija pješačkih staza, park 4.800.000

Razvoj poduzetničkih i industrijskih zona n/a

Izgradnja toplovoda 4.300.000

Obnova romaničko gotičke Crkve Sv. Magdalene u

Čazmi 1.142.621

Uređenje turističko ribolovnog lokaliteta Vustje 2.000.000

Odvodnja u naseljima Grabovnica, Bosiljevo, Dereza 13.500.000

Gradnja i rekonstrukcija vodoopskrbne mreže 17.000.000

Izgradnja poljskih putova IPARD 2.505.875

Uređenje vinskih cesta 700.000

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda 10.000.000

Ukupno 93.147.621

Izvor: Grad Čazma


6

Osim prethodno opisanih projekata, Grad je u fazi planiranja i sljedećih kapitalnih projekata u

narednom razdoblju.

Tablica 2-2: Kapitalni projekti Grada u planiranju

Nositelj

projekta Naziv projekta Faza projekta Područje

Grad Čazma Obnova društvenih i vatrogasnih domova Projektna ideja Gradska

knjižnica

Bibliobus Projekt u pripremi

Grad Čazma Sportski tereni-Glumina Projektna ideja

Grad Čazma Uređenje zgrade gradske u prave i

vijećnice na gradskom trgu

Projektna ideja

Grad Čazma Obnova zgrade umirovljenika s ciljem

uvođenja dnevnog boravka za starije osobe

Projektna ideja

Grad Čazma Dogradnja osnovne škole Projekt u pripremi Grad Čazma Obnova dječjeg igrališta Projekt u pripremi

Grad Čazma

Stara PucCha - Stara povijesna urbana

cjelina Chasmae (istraživanje, konzervacija

i restauracija srednjovjekovne utvrde, crkve

sv. Marije Magdalene i dominikanskog

samostana u Čazmi; prezentacija pokretnih

nalaza, načina života, zbivanja i stilskih

razdoblja)

Projekt u međufazi

(dokumentacija

djelomična)

Zaštita,

promicanje i

razvoj

kulturnog i

prirodnog

nasljeđa

Grad Čazma

Čazma Natura - Projekt izgradnje,

modernizacije i rekonstrukcije poučnih,

biciklističkih, pješačkih i planinarskih staza na

području Nature 2000 i Regionalnog parka

Moslavačka gora.

Uređenje izletišta i revitalizacija arheološkog

nalazišta Medjame.

Izgradnja Iterpretacijsko-rekreacijskog bio

centra sa bio kupalištem

Uspostava sustava upravljanja posjetiteljima

odredišta prirodne baštine i sustava praćenja

ciljnih vrsta i staništa

Projekt u pripremi

Promicanje

održivog

razvoja

prirodne

baštine

Izvor: Grad Čazma

U okviru pregleda pokrenutih i planiranih investicija na području Grada, ukupan iznos investicija

kroz definirane Projekte u razdoblju 2013. – 2020. koji su planirane procijenjene su kako slijedi.

Tablica 2-3: Sažetak pregleda pokrenutih i planiranih investicija na području Grada

Državni / Regionalni /Županijski projekti koji se provode na području Grada n/a

Strateški projekti pripremljeni za sufinanciranje putem struk. fondova EU Potrebno definirati

Kapitalni projekti Grada 93.000.000 Kn


6

Ukupno 93.000.000 Kn1

Izvor: Grad Čazma

1 U razdoblju 2013. – 2010. godine bez projekata za fondove EU i regionalnih zajedničkih projekata


7

2.3. Gospodarsko okruženje i ekonomski potencijali Grada

Čazma je ekonomsko i regionalno središte moslavačkog dijela Županije i svoj razvoj temelji

prvenstveno na velikoj komparativnoj prednosti blizine Grada Zagreba. Razvoj Grada se temelji

prije svega na mikro, malim i srednjim poduzećima u sekundarnom sektoru, dok agroturističke i

kulturne potencijale tek treba značajnije realizirati kroz buduće projekte.

Sadašnju gospodarsku osnovu područja čine djelatnosti dominantno bazirane na prerađivačkoj

industriji, zatim prijevozništvom te trgovinom. U prethodnom tranzicijskom razdoblju 2001. -

2013. g. gospodarska aktivnost je zabilježila tendenciju pada uzrokovanom restrukturiranjem

velikog prijevozničkog poduzeća i drvne industrije, ali neovisno o navedenim specifičnim

sektorima koji su svakako značajni za Grad zbog relativnog većeg broja zaposlenih, veća opasnost

prijeti od daljnje stagnacije i pada u postojećoj strukturi gospodarstva Grada. Da bi se trendovi

rasta pokrenuli, potrebno je mobilizirati postojeće i potencijalne resurse te kroz definiranje novog

strateškog plana razvoja Grada realizirati ključne projekte na kojima će se bazirati budući

gospodarski rast i koji će dugoročno učiniti Grad ekonomski održivim.

Kao što je uvodno navedeno, glavni pokretač će svakako biti dostupnost sufinanciranja projekata

iz fondova EU koji pružaju jedinstvenu priliku za investiranje i u tom kontekstu potrebno je

uskladiti inicijative Grada sa razvojnim politikama EU. Osim lokalnih komparativnih prednosti

koji se baziraju na prirodnim resursima i nedovoljno iskorištenim mogućnostima prerađivačke

industrije u sektoru malih i srednjih poduzeća, resurse svakako treba usmjeriti prema novim

tercijarnim djelatnostima koji su naglašeno poticane od strane EU a prvenstveno se odnose na

kulturnu i kreativnu ekonomiju te unaprjeđivanje znanja u svim sektorima.

2.3.1. Postojeće mjere razvoja gospodarstva

Grad je dosadašnjim mjerama nastojao kroz proračunska sredstva i uz pomoć županijskih

sredstava poticati i održavati gospodarstvo Grada prvenstveno kroz subvencije i kapitalne pomoći.

S obzirom na fiskalni kapacitet proračuna Grada i zakon o fiskalnoj odgovornosti jedinica lokalne

samouprave, takav model je u potpunosti iscrpljen i ne mogu se očekivati pozitivni efekti takvih

intervencija što i potvrđuju statistički podaci o stagnaciji broja poduzeća i pada broja obrta.

Osnovna infrastruktura za realizaciju investicija i prije svega otvaranja i privlačenja novih

gospodarskih subjekata, već postoji u obliku nekoliko industrijskih zona.


8

Tablica 2-4: Industrijske zone i beneficije za investitore

Prug Čazma Prug Čazma

Izmjene i dopune II

Zona Utvrđeno

g.p. (ha)

Od toga

izgrađeno Utvrđeno

g.p. (ha)

Od toga

izgrađeno

(ha) (%) (ha) (%)

Agrokombinat

(sada Ninkovica) - I1 13,2 4,5 34,0 12,02 5,34 44,42

Čazma jug – I1 35,8 + 1,2 - 50,64 4,56 9,00

Čazma istok – I1 15,5 10,0 65,0 15,79 15,09

100,0

0

Gornji Draganec – I1 5,5 2,5 45,0 8,88 6,68 75,24

Vrtlinska-Pavličani- IP 5,5 0,0 - 9,03 1,10 12,20

Čazma zapad –I1 24,0 k 6,5 k 27,1 k 26,08 7,20 27,60

Andigola- IP - - - 2,63 0,0 -

Čazma sjever (prije Čazma

RD) – I1 - - - 1,54 1,54 100

Ukupno 109,5 24,7 22,55 126,61 41,51 33,33

Izvor: Grad Čazma

U okviru postojećih mjera za razvoj gospodarstva, primjenjuju se i porezne olakšice za

poduzetnike:

⇒ Oslobođenje plaćanja komunalne naknade

⇒ Oslobođenje komunalnog doprinosa

⇒ Oslobođenje plaćanja takse na priključke (voda, kanalizacija)

⇒ Besplatna naknada za određene kW priključka električne energije

⇒ Povoljna cijena po m2 (3-5 EUR, što iznosi 12-20% stvarne vrijednosti

građevinskog zemljišta

10


9

2.3.2. Gospodarski subjekti na području Grada

S obzirom na gospodarske subjekte koji se nalaze na području Grada, prema posljednjim

informacijama i izvorima Grad ima registriranih 97 pravnih subjekata (d.o.o.-a i d.d.-a).

Tradicionalno dominira sekundarni sektor prerađivačke industrije sa gotovo 30 % ukupno

zaposlenih. Sektor prijevozništva također zapošljava veliki broj radnika ali izvjesno je očekivati

promjene u tom sektoru. Sektor obrazovanja zapošljava relativno visok udio zaposlenih od 9,6 %

unatoč skromnim kapacitetima obrazovnih ustanova.

Tablica 2-5: Zastupljenost glavnih djelatnosti

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 78

Javna uprava 103

Obrazovanje 3. 144

Prerađivačka industrija 1. 457

Opskrba vodom, gospodarenje otpadom 45

Građevinarstvo 63

Trgovina na veliko i malo 134

Prijevoz i skladištenje 2. 285

Ostali sektori 191

Ukupno 1.500

Izvor: Grad Čazma

Tablica 2-6: Struktura po djelatnostima

Prerađivačka industrija 30,4%

Prijevozništvo 19,0%

Obrazovanje 9,6 %

Trgovina na malo i veliko 8,9 %

Ostali sektori 12,7 %

Izvor: Grad Čazma


10

Tablica 2-7: Top 12 poduzeća na području Grada

Naziv Prihodi u 2012.

Čazmatrans Nova 239,0

Intra lighting 45,0

Di Čazma 33,0*

Komunalije 19,0

Oniks 8,2

Bik 7,4

Diving 6,3

Škadra sanitarna zaštita 5,7

Invictus 5

Elkom 3,7

Milčić 3,7

Veterinarska stanica 2,2

UKUPNO 345,22

Izvor: Grad Čazma

U tablici 7. prikazana su top 12 poduzeća sa područja Grada koja čine 80 % ukupne gospodarske

aktivnosti. S obzirom da su podaci za 2012. godinu, velika promjena je slučaj predstečaja DI

Čazme ali očekuje se restrukturiranje i tog poduzeća na razini 20 mil Kn prihoda. Procjenjuje se da

je ukupan output privatnog sektora na području grada približno 400,0 milijuna kuna.

Najveće poduzeće u Gradu je Čazmatrans Nova – poduzeće čija je budućnost neizvjesna i na

njemu se ne može temeljiti strategija ekonomskog razvoja. Treba uzeti u obzir da je najveće

poduzeće prikazano sa konsolidiranim tvrtkama kćerima u RH. Ukoliko uključimo obrtnike i

OPG-a možemo zaključiti da je gospodarska aktivnost privatnog sektora na području grada na

razini 500,0 – 530,0 mil Kn. Gradsko poduzeće Komunalije d.o.o. predstavlja jednog od 5

najvažnijih gospodarskih subjekata u Gradu.

U okviru gospodarske aktivnosti – kretanja i trendova, dostupni podaci ukazuju na stagnaciju

gospodarskih aktivnosti u prethodnih sedam godina na području Grada. Broj trgovačkih društava

(d.o.o.-a) stagnira, a primjetan je snažan pad registriranih obrta sa 144 (2004.) na 75 (2013.).

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva prema zadnjim informacijama u 2013. bilježe broj od 949

subjekata.

2

Izvor: FINA


11

Tablica 2-8: Poslovni subjekti Grada

Poslovni subjekti 2004. 2013.

Trgovačka društva 49 50

Obrti 144 80

OPG-a 900 949

Ukupno ~ 1.193 1.079

Izvor: Grad Čazma

Primjetan je pozitivan trend povećanja broja poduzetnika od 2010. godine, nakon trenda pada koji

je bio posljedica ekonomske krize (od 2008. do 2010. godine). Isti trend primjetan je i u analizi

ukupnih prihoda, kada je nakon stalnog pada, u periodu od 2010. – 2012 zabilježen porast ukupnih

prihoda. Također, primjetan je konstantni pad prosječnog broja zaposlenih, ali i blagi porast

prosječne neto plaće u cijelom promatranom periodu što je prije svega uzrokovano

restrukturiranjem poduzeća .

Grad mora na postojećim resursima definirati nove razvojne pravce u skladu sa politikama i

agendama EU kako bi stvorio preduvjete i djelomično infrastrukturu te ohrabrio poduzetnike i

usmjerio postojeće aktivno stanovništvo u pravcu samostalnih djelatnosti sekundarnog i naročito

tercijarnog sektora.

Tablica 2-9: Gospodarska aktivnost – kretanja i trendovi

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Broj poduzetnika 98 92 97

Financijski rezultat (u tis. HRK)

UKUPNI PRIHODI 439.295 536.370 391.057 380.209 385.984 418.387

UKUPNI RASHODI 453.321 576.016 391.057 380.209 386.100 421.921

DOBIT tekućeg razdoblja 7.947 15.376 8.307 8.403 7.126 9.185

GUBITAK tek. razdoblja 21.973 55.022 2.562 15.144 7.242 12.719

Prosječan br. zaposlenih

(na bazi sata rada) 1.622 1.586 1.498 1.474 1.400 1.408

Prosječna neto plaća 2.967 3.169 3.274 3.299 3.287 3.294

Izvor: Grad Čazma


12

Tablica 2-10: Sektorska kretanja za razdoblje 2008. – 2012.

2008. 2010. 2012.

Poduzeća Prihod Poduzeća Prihod Poduzeća Prihod

Rudarstvo, nafta, plin 10 94 0 0 1 692

Poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo 1 17.840 8 22.538 9 19.493

Prerađivačka industrija 20 144.802 25 113.197 22 112.330

Opskrba el. energijom,

plinom 0 0 1 1.319 1 1.399

Građevinarstvo 9 18.083 5 3.662 7 1.598

Opskrba vodom, gosp.

otpadom 1 14.740 1 15.969 2 19.352

Trgovina na veliko i malo 24 34.113 20 35.550 24 35.278

Hoteli i restorani 4 2.003 9 1.277 2 2.429

Prijevoz, skladištenje i veze 8 288.311 5 167.663 12 214.209

Financijsko poslov. 2 9 1 1,2 1 1

Stručne, znanstvene i

tehničke djelatnosti 14 7.647 14 6.051 10 4.905

Adm. i pomoćne uslužne

djelatnosti 2 7.620 1 5.944 1 5.798

Obrazovanje 1 524 1 295 1 340

Ostale uslužne djelatnosti i

zaštita 2 585 1 2 3 0

UKUPNO 98 536,3 92 380,2 97 418,3

Izvor: Grad Čazma

U okviru sektorskih kretanja za razdoblje 2008. – 2012. godine iz tablice 10. vidljivo je kako

najveći broj poduzeća kroz godine dominira u prerađivačkoj industriji.

Osim dominantnog udjela srednjeg i malog poduzetništva, procjenjuje se da obrti i OPG-a

zauzimaju između 15 - 20 % gospodarskih aktivnosti na području grada sa ukupnim brojem od 75

obrta i 949 OPG-a.

Tablica 2-11: Struktura obrta po djelatnostima i prihodima

Ugostiteljstvo 35 %

Obrtnički radovi i usluge 30 %

Trgovina i usluge 25 %

Ostale usluge 10%

Izvor: Grad Čazma


13

N e p o v o l a s t u k a g o s p o

N s k a i n a p o d u k t v n o i

V e n a r a d n i h m a u g r o ž e n a

N e d o v o l o k v a l t e t n i h r a d n i h m j e s t a

U a z a k R H u U d o s u p n o s t

s t r u k u n h o n d o v a

M S P k a o p o k r e a r a z v o j

O b r a z o v a n j e k a o p o k r e t a č

S p o i o n o m s k o p o r a v a k u R H

R u ć a k o n k u r e n i S E E

O d j e v a n e s n e

N e u č k o v t a a d m n i s a c i a

B i i n a v e i k h t i š

G e o g r a l o k a c j a

P o m e t n a p o v e z a n o t

T a d i c j a m i k o - p o d u z e ć a

Obrtnički dio gospodarstva dominantno je vezan uz ugostiteljstvo, razne obrtničke radove te

trgovinu i ostale usluge. OPG-a su po strukturi orijentirana prvenstveno na voćarstvo, povrtlarstvo

i stočarstvo sa udjelom od 65 %, dok preostali dio čine ratarske kulture.

Tablica 2-12: Struktura OPG – a

Ratarstvo 35 %

Povrtlarstvo, Voćarstvo, Stočarstvo 65 %

Izvor: Grad Čazma

Tablica 2-13: Struktura obrta po djelatnostima

Ugostiteljstvo 35%

Obrtnički radovi i usluge 30%

Trgovina i usluge 25%

Ostale usluge 10%

Izvor: Grad Čazma

Slika 2-1: SWOT analiza potencijala ekonomskog razvoja Grada

Izvor: T&MC Group

OOPPAASSNNOOSSTTII::

Sporri eekkonomskii oporavak u RH

Raassttuća konkurenccijjaa iizz SEE

Odlljev rraddne snaagge

Neučiinnkoviita admiinisttrracijja

PPRRIILLIIKKEE::

Ullazak RH u EEU ii dosttupnost

struktturrniih ffondova

MSP kao pokrettačč razvojaa

Obrazovanje kao pokretač

SSNNAAGGEE::

Bllizzina vellikiih trržžišttaa

Geograffsskkaa lokaciija

Prrometna povezanosst

Trradiciija mikrro - poduzeća

SSLLAABBOOSSTTII::

Nepovoljjnna strrukttuurra gospodd..

Niiska rraazzina prroduktiivnosstti

Veććiina radnih mjjeesstta ugrožena

Nedovoljjnno kvaliitetnih radnih mjesta


14

STRATEGIJU RAZVOJA TEMELJITI NA MIKRO,

MALIM I SREDNJIM PODUZEĆIMA

Temeljna pretspostavka dinamičnog ekonomskog razvoja je u prvom redu promjena postojeće i

stvaranja nove, dinamične ekonomske strukture koja će se temeljiti na malim i srednjim

poduzećima u sektorima koji imaju perspektivu u budućnosti.

2.4. Energetska infrastruktura

2.4.1. Elektroopskrba

Područje Grada opskrbljeno je električnom energijom koju distribuira DP Elektra Križ. Na

području Grada izgrađena je transformatorska stanica TS35/10 kV Čazma, inst. snage 2x2,5

MVA, iz koje se vrši napajanje. TS Čazma spojena je dalekovodom 35 kV na TS 110/35 kV

Ivanić Grad. Područjem prolazi elektroprijenosni uređaj DKV 110 kV.

2.4.2. Plinoopskrba

Područje Grada (i cijele županije) prirodnim plinom opskrbljuje Prirodni plin d.d. Zagreb.

Također, područjem prolazi dio sustava magistralnog plinovoda Hrvatske (trasa Budrovec-Ivanić

Grad). Prirodni plin se predaje distributerima na mjerno redukcijskim stanicama, gdje se reducira

pritisak dolaznih plinovoda i mjeri predana količina plina. Sustav plinoopskrbe na gradskom

području sastoji se od plinovoda i mjerno redukcijske stanice Draganec preko koje se obavlja

opskrba prirodnim plinom grada Čazme i industrije (MRS Čazma je demontirana).

Kondenzatovod Šandrovac-Ivanić Grad pretvoren je u distributivni plinovod i predan na korištenje

Komunalnom poduzeću Čazma. Na plinsku mrežu (sukladno rezultatima Popisa stanovništva

2001.) može se priključiti 80% žitelja sa područja Grada.

2.4.3. Naftni sustavi

Područjem Grada prolazi trasa jadranskog naftovoda JANAF-a za međunarodni transport u oba

smjera i naftovod Budrovac- Ivanić Grad.

2.4.4. Produktovodi

U infrastrukturnom koridoru magistralnog plinovoda i naftovoda Budrovec- Ivanić Grad nalaze se

dva produktovoda DN 250 i Dn 80, kojim se transportira ukapljeni naftni plin.


15

Slika 2-2: Energetska infrastruktura Grada – Mapa

Izvor: Grad Čazma

Prethodna analiza energetske infrastrukture Grada ukazuje da su navedenim energetskim

sustavima već danas zadovoljene potrebe područja Grada.


16

2.5. Analiza obrazovnih, ljudskih, kulturnih i prirodnih potencijala

2.5.1. Obrazovni potencijali

Republika Hrvatska stupanjem u članstvo Europske Unije ima mogućnost korištenja Strukturnih i

Kohezijskog fonda, namijenjenih postizanju ujednačenog razvoja svih država, odnosno regija

Europske unije te financiranju provedbe aktivnosti koje proizlaze iz zajedničkih europskih

politika.

Korištenje sredstava provodi se na osnovu strateških ciljeva i prioriteta koji se definiraju putem

Operativnih programa za pojedine sektore te pojedinačnih projekata koji proizlaze iz određenog

prioriteta. To su programsko planski dokumenti kojima se predviđaju načini i uvjeti korištenja EU

fondova, u ovom slučaju Europskog fonda za regionalni razvoj (European Regional Development

Fund-ERDF).

U razdoblju 2014. – 2020. i novoj financijskoj perspektivi, ciljevi će se pokušati postići ulaganjem

u:

1. Razvoj znanstvene izvrsnosti i inovacija:

⇒ poboljšanjem uvjeta za transfer tehnologije i znanja koji će biti

⇒ podrška na znanju utemeljenom gospodarstvu

⇒ pružanjem podrške javnom i privatnom istraživačkom sektoru

⇒ podržavajući suradnju gospodarstva i javnih istraživačkih ustanova

2. Razvoj znanstveno-istraživačke i tehnološke infrastrukture

3. Razvoj obrazovne infrastrukture


17

Postojeća obrazovna infrastruktura skromnih je kapaciteta, ali upravo u tom smjeru mora biti

definiran jedan ili više budućih Projekata a nastavno na prethodno spomenute razvojne politike

EU.

Tablica 2- 14: Postojeća obrazovna infrastruktura

Osnovna škola

⇒ na području grada djeluje osnovna škola Čazma za svih 36 naselja

⇒ plan je dogradnje postojeće školske zgrade

Srednja škola ⇒ srednjoškolsko obrazovanje je odvija se u okviru Srednje

škole Čazma koja za polaznike nudi odabir ukupno tri struke i to: prometnu, strojarsku i poljoprivrednu struku

Dječji vrtić ⇒ dječji vrtić „Pčelica”

Centar za kulturu „Čazma”

⇒ Centar za kulturu Čazma kulturna je, muzejska, galerijska, prosvjetna,

⇒ uslužna i javna ustanova u vlasništvu osnivača, Grada Čazme

⇒ obavlja informacijsku, muzejsku, galerijsko-izložbenu, kino prikazivačku i nakladničku djelatnost, te organizira i promiče sve oblike kulturno-umjetničkog stvaralaštva

⇒ provodi akcije informatičkog opismenjivanja mladeži, djece i odraslih

⇒ organizira tečajeve učenja sviranja pojedinih glazbenih instrumenata, tečajeve i poduke iz stranih jezika i javno informiranje

⇒ u okviru Centra za kulturu djeluje i Gradski muzej Čazma Gradska knjižnica Slavka Kolara /

Glazbena škola u sklopu Centra za

kulturu

Izvor: Grad Čazma

U okviru obrazovna struktura stanovništva Grada, prema posljednjim podacima, udio nisko

obrazovanog stanovništva doseže gotovo 66 %, a udio višeg i visokog obrazovanog stanovništva

je na razini 5,6 %.


18

Tablica 2-15: Obrazovna struktura stanovništva Grada

BJE

LO

VA

RS

KO

BIL

OG

OR

SK

A Ž

UP

AN

IJA

GRAD /

OPĆINA

STANOVNIŠTVO DOBNA STRUKTURA OBRAZOVNA STRUKTURA

2001

2011

Promj.

2001./

2011.

0-14

15-34

35-46

65+

Nezavrš

ena

osn

ovna š

k.

Završ

ena

osn

ovna š

k.

Završ

ena

sred

nja

šk.

Završ

ena v

iša

šk./fa

kult

et

Bjelovar 41.869 40.443 -3.4% 17.1% 26.4% 41.0% 15.2% 19.0% 23.0% 47.0% 10.3%

Čazma 8.895 8.095 -9.0% 16.2% 25.5% 40.3% 17.5% 27.5% 28.9% 37.2% 5.6%

Daruvar 13.243 11.612 -12.3% 16.0% 27.3% 41.1% 15.3% 14.7% 22.8% 50.1% 12.0%

Garešnica 11.630 10.466 -10.0% 17.6% 27.1% 39.6% 15.4% 28.7% 26.6% 38.6% 5.5%

Grubišno polje 7.523 6.431 -14.5% 16.1% 23.6% 40.7% 19.4% 32.4% 23.5% 38.4% 5.2%

Berek 1.706 1.448 -15.1% 14.0% 23.9% 37.7% 23.3% 43.8% 34.1% 19.8% 1.6%

Dežanovac 3.355 2.671 -20.4% 18.3% 24.1% 36.8% 19.9% 39.4% 29.0% 29.2% 2.0%

Đulovac 3.640 3.199 -12.1% 26.1% 26.8% 29.8% 17.0% 39.0% 39.1% 20.0% 1.6%

Hercegovac 2.791 2.367 -15.2% 16.1% 24.7% 41.5% 17.4% 32.9% 23.0% 39.0% 4.7%

Ivanska 3.510 2.927 -16.6% 16.8% 23.3% 38.6% 20.7% 37.2% 34.7% 24.8% 2.9%

Kapela 3.516 2.973 -15.4% 16.8% 24.7% 37.6% 20.7% 41.8% 31.5% 24.1% 2.3%

Končanica 2.824 2.349 -16.8% 14.7% 24.0% 40.8% 20.1% 28.3% 34.6% 34.1% 2.6%

Nova Rača 4.077 3.434 -15.8% 16.8% 24.8% 38.2% 20.0% 36.2% 32.8% 28.0% 2.7%

Rovišće 5.262 4.875 -7.4% 21.8% 27.7% 36.2% 14.1% 33.9% 32.1% 30.5% 3.0%

Severin 1.038 879 -15.3% 15.8% 23.7% 39.5% 20.6% 35.6% 31.1% 30.4% 2.1%

Sirač 2.546 2.178 -14.5% 16.1% 23.4% 38.6% 21.1% 35.4% 24.1% 37.0% 3.2%

Sandrovac 2.095 1.775 -15.3% 17.2% 23.2% 39.3% 20.0% 45.0% 33.9% 20.0% 1.0%

Štefanje 2.347 2.020 -13.9% 17.9% 21.9% 38.0% 21.4% 39,.7% 29.6% 26.2% 2.7%

Velika

Pisanica 2.151 1.774 -17.5% 15.4% 22.0% 36.9% 25.5% 42.8% 29.1% 24.6% 2.3%

Velika

Trnovitica 1.661 1.373 -17.3% 15.5% 24.7% 38.7% 21.0% 41.4% 27.7% 26.9% 3.2%

Veliki Grđevac 3.313 2.827 -14.7% 16.5% 22.4% 39.2% 21.6% 38.0% 29.4% 29.4% 3.0%

Veliko

Trojstvo 3.092 2.731 -11.7% 15.1% 23.2% 41.6% 19.7% 36.8% 30.2% 29.4% 3.0%

Zrinski

Topolovac 1.000 896 -10.4% 18.7% 26.2% 36.3% 18.6% 45.9% 40.0% 12.4% 1.4%

Izvor: DZS


19

2.5.2. Prirodni potencijali

Unutar ukupnog krajobraza pojedini lokaliteti definirani su kao značajna i osobito vrijedna

prirodna područja u slijedećim kategorijama:

⇒ Regionalni park Moslavačka gora

Regionalni park Moslavačka gora prostire se kroz grad Čazmu i općine Popovača i Velika Ludina.

Moslavačka gora nalazi se u središnjoj Hrvatskoj na granici Bjelovarsko-bilogorske županije i

Sisačko-moslavačke županije. Spada u staro ulegnuto gromadno gorje paleološkog nastanka

bogato rudnim bogatstvom (granitom te nalazištima nafte i plina).

Površina Moslavačke gore iznosi oko 1 350 km² od čega se 220,22 km² prostire kroz LAG

Moslavina. Moslavačka gora obrasla je gustim šumama bukve, hrasta kitnjaka, graba, kestena,

crne johe i breze, a u nižim predjelima kultiviranim voćnjacima i vinogradima. Ima više

kamenoloma od kojih su neki napušteni. Najznačajniji su Pleterac i Mikleuška.

Od rijetkih i ugroženih biljaka rastu zvjezdasti šaš (Carex echinata) i mirisavi dvolist. U

vodotocima živi ugrožena riba bijeli klen (Leuciscus cavedanus), a od vodozemaca prisutni su

pjegavi daždevnjak, smeđa šumska žaba i žuti mukač. Na Moslovačkoj gori postoje ostaci starih

utvrda, od kojih je najpoznatiji Garić-grad, kojeg je sagradio ban Stjepan Šubić. Zbog svojih

značajki, Moslavačka gora zaštićeno je područje od 2007. godine preventivno na tri godine u

kategoriji regionalnoga parka.

2.5.3. Kulturno povijesna baština

U okviru kulturno povijesnih potencijala uključuju se sve upisane građevine u registru zaštićenih

kulturnih dobara Republike Hrvatske koje se nalaze na području grada Čazme.

Čazma je staro naselje koje je u prošlosti imalo istaknuti značaj, budući da su u njoj svojevremeno

rado boravili ljudi visokog položaja – hercezi, biskupi i banovi, a tu se nalazio i Čazmanski kaptol.

Čazma je imala i stratešku ulogu te su je poharali Tatari, a Turci su preko nje htjeli osvojiti

Zagreb. Na temeljima burne i sjajne prošlosti, Čazma se izgradila u regionalno središte tog dijela

Moslavine, s privrednim, kulturnim, gospodarskim i turističkim potencijalima koje sve bolje

iskorištava.

Zagrebački biskup Stjepan II. odlučio je1226. godine Čazmu učiniti pomoćnim sjedištem

Zagrebačke biskupije. Iz toga razloga intenzivno gradi lijep gradić u kojem je – po nekima – svoje

sjedište imao hrvatsko-slavonski herceg Koloman (brat kralja Bele IV.). Godine 1232,


20

Stjepan II. osniva Zborni kaptol svetoga Duha u Čazmi s 12 kanonika te pripadajućim službama.

Kaptolu je izgradio Crkvu sv. Duha koja se nalazila unutar zidina čazmanske srednjovjekovne

utvrde (zapadno od Crkve sv. Marije Magdalene).

Stoljećima je Čazma – zahvaljujući postojanju Kaptola te djelovanju redovničkih zajednica bila

sjedište pismenosti i kulture središnje Hrvatske. Osim toga, bila je i vrlo lijepo izgrađen grad s

najsjajnije izgrađenom biskupovom palačom te drugim sakralnim i svjetovnim građevinama. Osim

kaptolske Crkve sv. Duha, dominikanske Crkve sv. Marije Magdalene i Crkve sv. Ivana, u Čazmi

je bila i Župna crkva sv. Katarine i Crkva sv. Andrije. Na nekoliko kilometara od Čazme bile su

Crkva sv. Vida u Grabovnici, Crkva sv. Marije u Dragancu, Crkva sv. Petra i Pavla u Bijeniku

(današnjem Pobijeniku), Crkva sv. Martina u Martincu te druge kapele i crkve. Kulturno povijesne

i krajobrazne vrijednosti štite se temeljem mjera zaštite ugrađenih u dokumente prostornog

uređenja.

Na temelju Konzervatorskih podloga, Planovima su određene mjere zaštite koje se provode kroz

izdavanje akata za građenje. Prostornim planom županije i PPUG-om unutar ukupnog krajobraza

na području Grada pojedini su lokaliteti definirani kao značajna i osobito vrijedna prirodna i

kulturna područja.

UPU- om Grada Čazme su, u skladu s PPUG Čazme, evidentirana i zaštićena sljedeća nepokretna

kulturna dobra:

Tablica 2-16 : Zaštićena nepokretna kulturna dobra

Arheološka baština

⇒ ostaci kaštela čazmanskog kaptola, registrirano (broj registra R 534)

⇒ župna crkva sv. M. Magdalene, registrirano (broj registra R 1259)

Povijesna graditeljska cjelina – gradska naselja

⇒ kulturno-povijesna cjelina, registrirano (broj registra R 1019)

Povijesni sklop i građevina

Civilne građevine:

⇒ župni dvor, preventivno zaštićen (PUP/I-612-8/00-01/9)

⇒ stara škola, evidentirano

⇒ zgrada šumarije, evidentirano

Sakralne građevine:

⇒ Crkva sv. Marije Magdalene, registrirana (R 1259) Izvor: Grad Čazma


21

2.6. Analiza ljudskih potencijala i demografskih trendova

2.6.1. Demografska analiza stanovništva na području Grada

Grad Čazma je slabo naseljen prostor, jer je relativna gustoća 37,52 stanovnika na km2. Udio

stanovnika područja (Grada Čazme i cijele Županije) u ukupnom stanovništvu Hrvatske smanjuje

se već gotovo 50 godina.

Smanjivanje broja stanovnika u pretežno agrarnim krajevima uz istovremeni porast u gradovima i

naseljima najbližim gradovima i značajnijim prometnicama dovelo je do smanjenja prosječne

veličine naselja, a porast broja stanovnika usmjeren je uglavnom u povećanje velikih naselja.

Područje Grada Čazme je (kao i područje cijele Županije) dugo vremena emigracijsko područje.

Posebno nepovoljna okolnost je da je velik dio emigracije usmjeren van područja (dijelom u

inozemstvo, a većim u propulzivnija područja Hrvatske).

Tablica 2-17: Demografska kretanja stanovništva 1991. – 2011. godine

Sadržaj

1991. 2001. 2011.

Površina

u km2

Broj st.

Broj

st./ km2

Broj st.

Broj

st./km2

Broj st.

Broj st.

po km2

Grad Čazma 238,07 8.862 37,22 8,933 37,52 8.077 33,93

Bjelovarsko

bilogorska

županija

2.637

144.042

54,63

133,084

50,47

119.743

45,41

RH 56.655 4.784.265 84,45 4.437.460 78,32 4.290.612 75,73

Izvor: Grad Čazma

Prema rezultatima Popisa stanovništva 2011. godine, na području Grada Čazme, koji obuhvaća 36

naselja, živi ukupno 8.077 stanovnika. U usporedbom sa prethodnim Popisom iz 2001. godine u

Čazmi živi tisuću stanovnika manje (9,6 %), što je drastična promjena, u odnosu na ranije

trendove (odnos Popisa 01/91 zabilježio mali rast u broju stanovnika). S obzirom da Domovinski

rat nije utjecao na promjene u broju stanovnika, može se smatrati da su one socio – ekonomske

prirode, pa stanovništvo zbog blizine glavnog grada vjerojatno migrira u potrazi za boljim

poslovnim prilikama.

Sve do posljednjeg popisa Čazma je bila svijetli primjer i iznimka Bjelovarsko-bilogorske

županije, koja stalno bilježi pad u broju stanovnika od oko 5 %. Na takav tok kretanja

najznačajnije je utjecao proces urbane tranzicije te iz njega proizišle promjene


22

društvenogospodarskih, kulturno-obrazovnih, zdravstveno-socijalnih i drugih činitelja, a obzirom

na dotadašnji izrazito ruralni karakter Županije.

Kretanje broja stanovnika i struktura starosne dobi u razdoblju 1981. - 2011. godine za Grad

Čazmu ukazuje na promjene društveno, obrazovno, gospodarskih navika stanovništva,

prvenstveno mlađeg, te kretanja ka urbanim sredinama. Tako sva rubna naselja bilježe pad u broju

stanovnika, dok samo naselje Čazma, bilježi porast u promatranom razdoblju. Također,

analiziranjem starosne strukture stanovništva, jasno je da ona naselja koja godinama imaju

negativan trend, zapravo su naseljena pretežno starijim (60 i više godina) stanovništvom.

Ukupno gledano Grad Čazma ima povoljnu demografsku sliku sa trostruko većim brojem mladog

stanovništva u odnosu na građane u dobi od 60 i više godina, a to je svakako pozitivan čimbenik u

društveno-gospodarskom smislu.

2.6.2. Dobna struktura stanovništva na području Grada

Podaci o dobnoj strukturi pokazuju udjel potencijalno radno aktivnog stanovništva (mlađeg) od

65,8 %, što je vrlo važan resurs, međutim prethodna dublja analiza obrazovne strukture ukazuje

da je ujedno i veliki dio stanovnika niže razine formalnog obrazovanja (do SSS).

Dobna struktura stanovništva statički prikazuje dobru sliku, međutim trendovi su odljeva mlađeg

stanovništva tako da u narednom periodu bez pokretanja značajnijeg gospodarskog rasta i

aktivnosti a time i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, ne može se očekivati zadržavanje postojeće

dobne strukture, naročito u segmentu mladih do 24 – 26 godina kada završava formalni dio

visokoškolskog obrazovanja.


23

Tablica 2-18: Dobna struktura stanovništva na području Grada

BJE

LO

VA

RS

KO

BIL

OG

OR

SK

A Ž

UP

AN

IJA

GRAD / OPĆINA

STANOVNIŠTVO DOBNA STRUKTURA

2001

2011

Promj.2001./

2011.

0-14

15-34

35-46

65+

Bjelovar 41.869 40.443 -3.4% 17.1% 26.4% 41.0% 15.2%

Čazma 8.895 8.095 -9.0% 16.2% 25.5% 40.3% 17.5%

Daruvar 13.243 11.612 -12.3% 16.0% 27.3% 41.1% 15.3%

Garešnica 11.630 10.466 -10.0% 17.6% 27.1% 39.6% 15.4%

Grubišno polje 7.523 6.431 -14.5% 16.1% 23.6% 40.7% 19.4%

Berek 1.706 1.448 -15.1% 14.0% 23.9% 37.7% 23.3%

Dežanovac 3.355 2.671 -20.4% 18.3% 24.1% 36.8% 19.9%

Đulovac 3.640 3.199 -12.1% 26.1% 26.8% 29.8% 17.0%

Hercegovac 2.791 2.367 -15.2% 16.1% 24.7% 41.5% 17.4%

Ivanska 3.510 2.927 -16.6% 16.8% 23.3% 38.6% 20.7%

Kapela 3.516 2.973 -15.4% 16.8% 24.7% 37.6% 20.7%

Končanica 2.824 2.349 -16.8% 14.7% 24.0% 40.8% 20.1%

Nova Rača 4.077 3.434 -15.8% 16.8% 24.8% 38.2% 20.0%

Rovišće 5.262 4.875 -7.4% 21.8% 27.7% 36.2% 14.1%

Severin 1.038 879 -15.3% 15.8% 23.7% 39.5% 20.6%

Sirač 2.546 2.178 -14.5% 16.1% 23.4% 38.6% 21.1%

Sandrovac 2.095 1.775 -15.3% 17.2% 23.2% 39.3% 20.0%

Štefanje 2.347 2.020 -13.9% 17.9% 21.9% 38.0% 21.4%

Velika Pisanica 2.151 1.774 -17.5% 15.4% 22.0% 36.9% 25.5%

Velika Trnovitica 1.661 1.373 -17.3% 15.5% 24.7% 38.7% 21.0%

Veliki Grđevac 3.313 2.827 -14.7% 16.5% 22.4% 39.2% 21.6%

Veliko Trojstvo 3.092 2.731 -11.7% 15.1% 23.2% 41.6% 19.7%

Zrinski Topolovac 1.000 896 -10.4% 18.7% 26.2% 36.3% 18.6%

Izvor: Grad Čazma


24

2.7. Pregled imovine u vlasništvu Grada

Na području Grada Čazme postoje brojni prirodni resursi, prije svega poljoprivredno i šumsko

zemljište ali i prirodna bogatstva u obliku mineralnih sirovina.

2.7.1. Šume i šumsko zemljište

Područje grada Čazme kao i cijele Bjelovarsko-bilogorske županije uravnoteženo je odnosom

površine, kvalitete i zdravstvenog stanja šuma i šumskog zemljišta, pa čak i njihovim

ravnomjernim prostornim rasporedom. Na šume i šumsko zemljište otpada cca 40% (43,7%)

ukupne površine područja Grada Čazme. U ukupnim šumskim površinama Županije Grad Čazma

sudjeluje sa 10,7%. Prema obujmu i kvaliteti šumskog fonda šumarstvo na području predstavlja

značajnu gospodarsku djelatnost. Državnim šumama na području gospodare Hrvatske šume putem

šumarije Čazma. Šume u privatnom vlasništvu usitnjene su i devastirane.

2.7.2. Poljoprivredno zemljište

Na području Grada Čazme obuhvaæa 119 km2, od čega je 107 km2 obradivih površina. Struktura

obradivih površina razmjerno je stabilna, odnosno vrlo se sporo mijenjala u proteklom razdoblju.

U ukupnim obradivim površinama Županije Grad Čazma sudjeluje 7,5%, od čega je najveći udio

vinograda 16,7% od ukupno vinograda u Županiji, potom oranica i vrtova 8,0% te livada 6% i

voćnjaka 5,10%.

U strukturi poljoprivrednih površina na području Grada najveći je udio oranica i vrtova sa 33,6

% zemljišta, potom livadnih površina 9,2%, te vinograda 1,3 % i voćnjaka 0,8%. Ostala

poljoprivredna tla obuhvaćaju uvjetno dobra tla u širim riječnim dolinama i nepogodna tla koja u

postojećim uvjetima obuhvaćaju tla na nagibima većim od 15%. Zahtijevaju značajnije mjere

uređenja radi korištenja kao obradive površine. Većinom se koriste kao šume i travnjaci.

2.7.3. Mineralne sirovine

Na području grada trenutno su u eksploataciji dva kamenoloma na Moslavačkoj gori (Pleterac i

Srednja reka), eksploatacijska polja kvarcnog pijeska na području naselja Vrtlinska i Suhaja i

eksploatacijsko polje keramičke gline na području naselja Pobjenik.

Grad obuhvaća 12 katastarskih općina: Bojana, Bosiljevo, Cerina, Čazma, Dabci, Lipovčani,

Martinac, Mikoluš, Pobjenik, Siščani, Vrtlinska, Vagovina.


25

Tablica 2-19: Pregled prirodnih resursa i imovine na području Grada

Pokazatelji

Bjelovarsko

bilogorska županija Grad Čazma

Udio Grada u

županiji

Km2

% Km2

% %

UKUPNA POVRŠINA 2638 100 238 100 9

1. POLJOPRIVREDNO

ZEMLJIŠTE 1527 57,9 119 50 7,8

a) Obradive površine 1432 53,9 107 44,9 7,5

Intenzivne površine 1055 40 85 35,7 8

livade 386 13,9 22 9,2 6

b) Intenzivne površine 1055 53,9 85 35,7 8

Oranice i vrtovi 998 37,8 80 33,6 8

voćnjaci 39 1,5 2 0,8 5,1

vinogradi 18 0,7 3 1,3 16,7

c) Livade 386 13,9 22 9,2 6

d) Pašnjaci 83 3,2 8 3,4 9,6

e) Ribnjaci, bare, trstici 21 0,8 4 1,7 19

2. ŠUME I ŠUMSKO

ZEMLJIŠTE 966 36,6 104 43,7 10,7

3. NEPLODNO 145 5,5 15 6,3 10,3

Izvor: Grad Čazma


26

Tablica 2-20: Imovina u vlasništvu Grada

Kat.

općina čkbr Kultura P3 ZK

uložak

Naziv

grunt. J čhv Ug.

4 Napomena

Bojana 616/1 Sportski

tereni 0,0259 2300

vrt kod kuće

u selu 0 72 Nogometno igralište u Bojani

posjed i vlasništvo RH

Bojana

616/2

Sportski

tereni

0,0651

86

vrt u Hižni

dijel

0

181

Nogometno igralište u Bojani-

vlasnik Pavlešić Adam,

Bojana

Bojana

617/1

Sportski

tereni

0,0169

554

voćnjak kod

kuće

0

47

Nogometno igralište u Bojani-

posjed osnovna škola, vl.

ONI-NOO Cazma

Bojana 683/7 Zemljište 0 0 0

Bojana

836

Seoski

(društveni)

dom

0,2755

2407

Seoski dom,

gosp. objekt i

dvorište u

selu

0

766

dom Bojana

Bojana

984/4

Sportski

tereni

0,2521

2407

Oranica

Velika

ograda

0

701

boćalište Milaševac

Bojana

1001

Seoski

(društveni)

dom

0,046

Kuća br. 100

0

128

dom Milaševac - Zaprimljeno

07.04.2008.br. Z-631/08.

Na temelju ugovora o

darovanju od 08.01.2008.

zabilježuje se zabrana

otuđenja i opterećenja.

Bojana

1357/1

8

Seoski

(društveni)

dom

0,1737

šikara u

Brezinama

0

483

dom Grabovnica

Bojana

1357/6

8

Škola

0,1392

2431

Škola br. 56

zgrada i dvor

Grabovnici

0

387

škola Grabovnica

Bojana 1537 Zemljište 9,8204 Aerodrom 1

7 104 Aerodrom

Bojana

2030/3

Spomenik

0,0079

2132

Spomenik

22.lipnja

1941 u Brdu

i zemljišt

0

22

Sveti Vid -spomenik

Bojana 2127 Put- poljski 0,0385 ZK

uložak

Put u

vinograd 0 107 Put kod sv. Ferenca u Bojani

Bosiljevo 76 Groblje 0,1189 383 0 0 groblje Bosiljevo-posjed i

vlasništvo RH

Bosiljevo

107

Seoski

(društveni)

dom

0,2696

društveni

dom i dvor u

selu

0

750

dom Bosiljevo

Bosiljevo 111 Sportski

tereni 1,1442 380

igralište u

selu 1 1581 Društveno vlasništvo-Mjesna

zajednica Čazma, sekci

Bosiljevo 561 Put- poljski 0,0102 380 oranica Brdo 0 28 po kulturi oranica, Procjenitelj

d.o.o. travanj 2010.

3 Površina

4 Ugovor


27

Kat

.općina čkbr Kultura P

ZK

uložak Naziv grunt. J čhv Ug. Napomena

Cerina 481/7 Škola 0,1334 363 Škola br.95 i

dvor. u selu 0 371 Stara škola u Cerini

Cerina 481/8 Zemljište 0,0352 363 vrt u selu 0 98 zemljište kod škole

Cerina 490/5 Sportski

tereni 0,8524 1062 pašnjak 1 770 Nogometno igralište-

vatrogasni poligon u Cerini

Kat.

općina čkbr Kultura P

ZK


Dapci

2

Sportski

tereni

2,37

822

Igralište i

strelište

Marčani

4

189

DV-Mjesna zajednica marčani

i DVD Marčani- igralište kod

mosta lijevo

Dapci

259

Zemljište

0,0538

822

crpilište za

vodu

Marčani

0

150 DV-MZ Marčani i DVD

Mrčani 1/2

Dapci

496

Seoski

(društveni)

dom

0,0602

926

Društveni

dom i dvor

Marčani

0

167 Grad Čazma i DVD Marčani

1/2 - dom Marčani

Dapci

674

Put- poljski

0,0332

822

crpilište za

vodu

Marčani

0

92 crpilište za vodu Marčani-

DV- Mjesna zajednica i DVD

Marčani 1/2

Dapci

1031

Seoski

(društveni)

dom

0,0108 Dom i dvor u

Sovarima

0

30 Mjesni odbor Dapci-dom

Sovari

Dapci 1299 Groblje 0,5642 Groblje u

selu 0 1569 Groblje u Dapcima

Dapci

1300

Groblje

0,2843

925

Zgrada

mrtvačnica i

groblje

0

790

Mrtvačnica Dapci

Dapci

1421/2

Seoski

(društveni)

dom

0,0096

812 Poslovni

prostor

0

27

Mjesni odbor Dapci-caffe bar

Dapci

1421/3

Seoski

(društveni)

dom

0,015

0

42 Mjesni odbor Dapci -

Usamljeni jahači

(Udruga)

Dapci

1422

Seoski

(društveni)

dom

0,1673

0

0 Mjesni odbor Dapci -

zemljište oko doma

Dapci 1937 Objekti 0,145 Laktofriz u

selu 0 403 Laktofriz u Općevcu- od 2013

autobusno stajalište

Kat.


ZK


Lipovčani

778

Objekti

0,1291

44

Područna škola

kbr.26 i dvor u

selu

0

359

Lipovčani 780/2 Objekti 0,0234 992 Kuća i dvor 0 65 Objekt srušen 2012.god.

Lipovčani 781 Zemljište 0,0054 992 Stražarnica 0 15


28

Kat.


ZK


Martinac 356 Groblje 0,3518 18 Groblje 0 978

Martinac 844/1 Zemljište 0,0504 349 Vinograd

Mladina 0 140

Kat.


ZK


Mikoluš 141/5 Zemljište 0,0583 1532 Livada ograda 0 162

Mikoluš 157/6 Zemljište 0,0554 1532 Livada kod

kuće 0 154

Mikoluš

252

Objekti

0,1849

50

Škola kbr.61,

dvor i igralište

u selu

0

514

Mikoluš

963/3

Seoski

(društveni)

dom

0,0227

899

Zemljište pod

domom i dom

0

63

VL MO MIklouš- dom

donji Miklouš

Mikoluš 963/5 Zemljište 0,0633 899 Dvor 0 176

Mikoluš 963/6 Objekti 0,0194 899 Dom u

Mikloušu 0 54

Mikoluš 1147/5 Zemljište 0,0655 1532 Pašnjak u selu 0 182 Mikoluš 1610 Zemljište 0,0065 1532 Stražarna u selu 0 18

Mikoluš 1612 Zemljište 0,0025 1532 Kovačnica u

selu 0 7

Mikoluš 1614 Zemljište 0,0072 1532 Voćnjak u selu 0 20 Mikoluš 1628/2 Zemljište 0,045 1532 Put iza crkve 0 125

Kat.


ZK


Pobjenik 6.svi Zemljište 0,8591 2187 Oranica u selu 1 789 Pobjenik 1194 Objekti 0,109 411 Pašnjak u selu 0 303

Pobjenik 1203/3 Zemljište 0,0953 2159 Voćnjak kod

kuće 0 265

Pobjenik 1205/2 Zemljište 0,0047 411 Dvorište 0 13

Pobjenik 1211 Zemljište 0,0101 411 Panjak kod

mosta 0 28

Pobjenik 1322 Groblje 0,3129 2177 Groblje 0 870

Kat.


ZK


Siščani 274 Zemljište 0,1435 1458 Pašnjak pred

kućom 0 399

Siščani 295 Zemljište 0,0536 1458 Pašnjak brana 0 149 Siščani 500/1 Zemljište 0,1374 1458 Pašnjak u selu 0 382 Siščani 500/2 Zemljište 0,0137 1458 Pašnjak u selu 0 38 Siščani 500/4 Zemljište 0,1047 871 Pašnjak u selu 0 291


29

Kat.


ZK


Vagovina

870

Objekti

0,0903

1537

Vatrogasni dom,

laktofriz i dvor u

selu

0

251

Vagovina 1327 Zemljište 0,0727 1638 Vinograd brdo 0 202 Vagovina 1328 Zemljište 0,1867 1638 Vinograd brdo 0 519

Kat.


ZK


Vrtlinska 98/1 Zemljište 0,0719 1021 Vinograd 0 200 Vrtlinska 221/1 Zemljište 0,437 1021 Oranica Staro brdo 0 1215

Vrtlinska

682/1

Seoski

(društveni)

dom

0,1112

988

Oranica Glogov

brijeg

0

309

Vrtlinska

742/3

Objekti

0,1183

177

Područna šk.

kbr.101 i dvor u

selu

0

329

Kat.


ZK

uložak Naziv grunt. J čhv Ug Napomena

Čazma 553/18 Zemljište 0,8596 1 790 Čazma 1046/2 Zemljište 1,478 2 909 deponij otpada

Čazma 1046/3 Kanal 0,2579 0 717 Čazma 1576/3 Zemljište 0,099 0 275 Čazma 1706/3 Objekti 0,0874 0 243 Čazma 1723 Objekti 0,1735 0 482 Čazma 1724/1 Zemljište 0,1648 0 458 Čazma 1724/2 Zemljište 0,0652 0 181 Čazma 1730/2 Zemljište 0,3098 0 861 Čazma 1780/1 Objekti 0,1309 0 364 Čazma 1780/2 Zemljište 0,0665 0 185 Čazma 1780/3 Objekti 0,0924 0 257 Čazma 1780/5 Zemljište 0,0087 0 24 Čazma 1780/6 Zemljište 0,0059 0 16 Čazma 1809

Sportski

tereni 0,6716 1 267

Čazma 1810/1 Objekti 1,8591 3 369 Čazma 1810/1

Sportski

tereni 0 0 0 nog igralište u

Čazmi

Čazma 1882/1 Zemljište 0,0187 0 52 Čazma 1882/2 Zemljište 0,0164 0 46 Čazma 1882/2 Zemljište 0 0 0 bent uz trafo stanici

u Česmanskoj

Čazma 1884 Zemljište 0,0854 0 237 Čazma 1900 Objekti 0,2179 0 606 Čazma 1902 Zemljište 0,0563 0 157 Čazma 1914/2 Objekti 0,017 0 47 Čazma 1914/2 Objekti 0 0 0 Zgrada TO

Čazma 1915/2 Zemljište 0,0027 0 8


30

Čazma 1925/4 Zemljište 0,015 0 42 Čazma 1925/5 Zemljište 0,0348 0 97 Čazma 1928 Objekti 0,1532 0 426

Čazma

1928

Objekti

0

0

0

Stara Općina u M.

Novačića 13, zgrada

i garaže

Čazma 1946 Objekti 0,0137 0 38 Čazma 1947 Objekti 0,143 0 398 Čazma 1950 Groblje 1,561 2 1140 Čazma 1957 Objekti 0,2555 0 710 Čazma 1979 Zemljište 0,0561 0 156

Čazma

1979

Zemljište

0

0

0 zelena površina uz

Darka Mužinića -

sajmište

Čazma 1981 Zemljište 0,1781 0 495

Čazma

1981

Zemljište

0

0

0

Gradilište ispod

Hrastovca, Za

usklađenje ONI-

NOO- Ul. kralja

Zvonimira

Čazma 2017 Zemljište 0 0 0 ispod Cara Ul. bana

Jelačića

Čazma

2017

Seoski

društveni

dom

0

0

0 ispod Cara Ul. bana

Jelačića

Čazma 2017 Zemljište 0,0997 0 277 Čazma 2018 Zemljište 0,0947 0 263 Čazma 2026 Zemljište 0,0924 0 257 Čazma 2027 Zemljište 0,1011 0 281

Čazma

2027

Zemljište

0

0

0 ispod mladog

Crlenjaka Ul. bana

Jelačića

Čazma 2030/1 Zemljište 0,3387 0 942 Čazma 2030/2 Zemljište 1,7387 3 34 Čazma 2031/1 Objekti 0,752 1 491 Čazma 2031/2 Objekti 0,5885 1 36 Čazma 2110/3 Objekti 2,0014 3 765 Čazma 2111 Zemljište 0,0457 0 127 Čazma 2115/2 Zemljište 0,0893 0 248 Čazma 2117/3 Zemljište 0,0856 0 238

Čazma

2117/3

Zemljište

0

0

0

gradilište Voćarska

iza Golca-

Procjenitelj d.o.o.-

2010

Čazma 2120/3 Zemljište 0,1548 0 430 Čazma 2125/3 Zemljište 0,1354 0 376 Čazma 2129/3 Zemljište 0,3549 0 987 Čazma 2130/2 Zemljište 0,0855 0 238 Čazma 2133/2 Zemljište 0,1264 0 351 Čazma 2137/2 Zemljište 0,0401 0 111 Čazma 2138/1 Zemljište 0,0562 0 156 Čazma 2154/1 Zemljište 0,2962 0 824 Čazma 2155 Objekti 0,0879 0 244 Čazma 2156 Objekti 0,2357 0 655 Čazma 2157 Objekti 0,1422 0 395 Čazma 2160/1 Objekti 0,1134 0 315 Čazma 2160/10 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/11 Objekti 0,0016 0 4 Čazma 2160/12 Objekti 0,0011 0 3 Čazma 2160/13 Objekti 0,0011 0 3


31

Čazma 2160/14 Objekti 0,0019 0 5 Čazma 2160/15 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/16 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/2 Objekti 0,0013 0 4 Čazma 2160/3 Objekti 0,0017 0 5 Čazma 2160/4 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/5 Objekti 0,0015 0 4 Čazma 2160/6 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/7 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/8 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/9 Objekti 0,0013 0 4 Čazma 2162 Objekti 0,1254 0 349 Čazma 2181 Zemljište 0,0746 0 207 Čazma 2184/1 Objekti 0,1062 0 295 Čazma 2184/1 Objekti 0 0 0 tržnica u Čazmi

Čazma 2184/2 Zemljište 0,0024 0 7 Čazma 2184/3 Zemljište 0,0107 0 30 Čazma 2185/2 Zemljište 0,0012 0 3 Čazma 2186 Objekti 0,0785 0 218 Čazma 2187 Objekti 0,0705 0 196 Čazma 2196 Zemljište 0,026 0 72 Čazma 2200 Zemljište 0,0836 0 232 Čazma 2201 Objekti 0,024 0 67 Čazma 2202 Objekti 0,0852 0 237 Čazma 2203 Zemljište 0,0928 0 258 Čazma 2204 Objekti 0,0865 0 241 Čazma 2263/2 Zemljište 0,3067 0 853 Čazma 2322/1 Zemljište 0,1698 0 472 Čazma 2322/3 Zemljište 0,1878 0 522 Čazma 2422 Zemljište 0,7798 1 568 Čazma 2423 Zemljište 0,3233 0 899 Čazma 2439/1 Zemljište 0,3229 0 898 Čazma 2439/12 Zemljište 0,1905 0 530 Čazma 2439/14 Zemljište 0,0056 0 16 Čazma 2439/3 Zemljište 0,2563 0 713 Čazma 2439/4 Zemljište 0,0174 0 48 Čazma 2439/5 Zemljište 0,2174 0 604 Čazma 2439/7 Zemljište 0,2742 0 762 Čazma 2444 Zemljište 1,7403 3 39

Čazma

2444

Zemljište

0

0

0

Pod.zon. Ninkovica-

između konjičkog

kluba i Česme

Čazma 2445/10 Zemljište 0,0073 0 20 Čazma 2445/2 Objekti 0,1728 0 480 Čazma 2445/6 Zemljište 0,3154 0 877 Čazma 2445/9 Zemljište 0,4537 0 1261 Čazma 2548/2 Zemljište 0,115 0 320 Čazma 2548/3 Zemljište 0,0064 0 18 Čazma 2585 Objekti 0,0978 0 272 Čazma 2591 Objekti 0,1772 0 493 Čazma 2593 Zemljište 0,3412 0 949 Čazma 2617 Objekti 0,3951 0 1099

Izvor: Grad Čazma


32

2.8. Poduzeća u vlasništvu Grada

Komunalije d.o.o.

Komunalno poduzeće u vlasništvu Grada čija je primarna djelatnost

sakupljanje i zbrinjavanje otpada na navedenim područjima, snabdijevanje

područja vodom te održavanje cjelokupnog vodovodnog sistema te

održavanje površina i infrastrukture.

Zaposleni n/a

Prihodi 19,0 mil.

Rezultat 0,013 mil

Čaplin d.o.o.

Komunalno je poduzeće u vlasništvu Komunalija zaduženo za distribuciji

opskrbu plinom područja Grada.

ČAPLIN d.o.o. upravlja mrežom od 85 km na području Grada Čazma,

Općine Šandrovac 31 km i Općine Veliko Trojstvo 57 km izgrađene

distributivne mreže i pruža usluge operatora distribucijskog sustava za

2333 korisnika priključenih na plinski distribucijski sustav.

Zaposleni

n/a

Prihodi 1,4 mil Kn

Rezultat 0,03 mil

Knjigovodstvo d.o.o.

Društvo obavlja poslove: knjigovodstveno računovodstvene usluge,

pripremanje, izrada i kontrola financijskih izvješća, savjetovanje u svezi

primjene poreznih propisa, pripremanje i sastavljanje osobnih i poslovnih

prijava za porez.

Zaposleni n/a

Prihodi 0,29 mil.

Rezultat n/a

Razvojna agencija d.o.o.

Društvo zaduženo za pripreme, aplikacije i podršku u realizaciji projekata

Grada.

Zaposleni n/a

Prihodi 0,15 mil Kn

Rezultat n/a


33

2.9. Analiza javnih financija Grada

Proračun Grada u posljednje tri godine bilježi stagnaciju i blagi rast sa 17,5 milijuna kuna u 2012.

godini na 17,9 milijuna kuna u 2014. Godini sa rastom od 1,14% . Projekcije iz sadašnje

perspektive za 2015. i 2016. Godinu predviđaju daljnju stagnaciju na razini 18 milijuna kuna.

Rashodi su unatoč stagnaciji prihodovne strane porasli sa 15,8 milijuna kuna u 2012. godini na

16,2 milijuna kuna u 2014. godini, ali u odnosu na 2013. ipak reducirani sa 16,6 milijuna kuna.

Proračun osim za redovno financiranje poslova, funkcija i programa Grada, je vrlo bitan i kao

instrument ekonomske politike kojim se utječe na ekonomsko stanje Grada, odnosno na

ekonomski rast i zaposlenost. U tom smislu Proračun je instrument kojim se može usmjeravati

strateški smjer gospodarskog razvoja Grada i zapravo upravljati svim potencijalnim resursima. U

nastavku dokumenta prikazane su glavne strukture proračunskih stavaka Grada.

Projekcije za buduće razdoblje 2014. – 2020. biti će izrađene i usklađene nakon preciznog

definiranja pojedinačnih Projekata strateškog plana razvoja Grada.

Tablica 2-21: Račun prihoda i rashoda

Račun prihoda i rashoda 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Prihodi 17.560.000 21.504.050 17.965.000 18.000.000 18.000.000

Prihodi od poreza 7.400.000 7.500.000 8.100.000 Porez i prirez na dohodak 6.600.000 6.600.000 7.200.000 Porez na imovinu 500.000 600.000 600.000 Porezi na robu i usluge 300.000 300.000 300.000 Pomoć iz proračuna 2.570.000 5.955.000 2.155.000 Izravnavanje za

decentralizirane funkcije 2.570.000 5.955.000 2.155.000

Prihodi od imovine 950.000 1.050.000 1.050.000 Financijska 150.000 150.000 150.000 Nefinancijska 800.000 900.000 900.000 Prihodi od upravnih i

administrativnih pristojbi 4.530.000 4.889.050 4.750.000

Upravne i administrativne

pristojbe 200.000 450.000 450.000

Prihodi po posebnim

propisima 1.570.000 1.539.050 1.400.000

Komunalni doprinosi i

naknade 2.760.000 2.900.000 2.900.000

Prihodi od prodaje

proizvoda i robe pruženih

usluga

0

0

0

Prihodi iz proračuna 2.100.000 2.100.000 1.900.000 Kazne, upravne mjere 10.000 10.000 10.000


34

Prihodi od prodaje

nefinancijske imovine 1.100.000 800.000 1.300.000

Prihodi od prodaje

neproizvedene dugotrajne

imovine – Pr.bogatstva

800.000

500.000

1.000.000

Prihodi od prodaje

građevinskih objekata 300.000 300.000 300.000

Donacije i potpore 35000 2.650.875 145.000 Rashodi poslovanja 15.897.987 16.543.650 16.251.615 18.000.000 20.500.000

Rashodi za zaposlene 4.770.479 4.992.923 5.979.998

Materijalni rashodi 7.203.808 7.026.807 6.502.097

Financijski rashodi 273.700 342.420 352.320

Subvencije 226.000 201.000 186.000

Ostali rashodi 3.424.000 3.980.500 3.231.200

Tekuće donacije 1.805.000 1.908.000 2.004.000

Ostale naknade 329.000 442.500 397.200

Kapitalne pomoći 800.000 1.500.000 700.000

Kazne /Izvanredni rashodi 490.000 130.000 130.000

Rashodi za nab.nef.im. 1.871.735 7.376.275 2.108.100 Rashodi za nabavu

neproizv. Dug. imovine 490.000 490.000 490.000

Rashodi za nabavu proizv.

dugotrajne imovine 1.381.735 6.886.275 1.618.100

Građevinski objekti 1.189.400 6.721.275 1.394.400

Postrojenja i oprema 138.585 110.000 174.000

Knjige, umj.djela i izložbe 40.350 39.000 39.700

Nemat. proizv. imovina 13.400 16.000 10.000 Rashodi za dodatna

ulaganja na nefin. imovini

Račun

zaduživanja/financiranja -590.000 -485.000 -640.000 0 0

Primici od financijske

imovine 10.000 2.515.875 10.000

Primljene otplate glavnice

danih zajmova 10.000 10.000 10.000

Primici od zaduživanja 0 2.505.875 0

Izdaci za finan. imovinu 600.000 3.000.875 650.000

Izdaci za dionice i udjele

u glavnici 0 0 0

Izdaci za otplatu glavnice

primljenih kredita i

zajmova

600.000

3.000.875

650.000

Primljeni zajmovi fin.inst. 600.000 3.000.875 650.000

Primljeni zajmovi trg.dr. 0 0 0 Izvor: Grad Čazma


35

17,5 1,14 % 21,5 17,9 18,0 18,0

Prihode državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne samouprave klasificiramo u

dvije glavne skupine i to u prihode od poslovanja i prihode od prodaje nefinancijske imovine.

Najznačajniji prihodi od poslovanja su porezni prihodi. Oni su najznačajniji i najstabilniji izvorni

prihodi državnog proračuna jedinica lokalne i područne samouprave. Najznačajniji udio izvornih

prihoda su prihodi od poreza sa 8,1 mil Kn te prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi sa

4,7 mil Kn.

Slika 2-3: Struktura prihoda Grada u razdoblju 2012. – 2014. godine

U mHR

rK

Porezni prihodi

Pomoć iz proračuna

Prihod imovine

Prihod od upravnih

pristojbi

Prihod od prodaje nefin.

imovine

2012 2013 2014 2015 2016

Izvor: T&MC Group

1,0

2,1

0,8

1,1 1,3

4,8

4,5 4,7

1,0

0,9

2,5 5,9

7,4 7,5 8,1

1,14 %

CAGR

4,62 %

-8,35 %

5,41 %

2,20 %

8,71 %

17,5 21,5 17,9 18,0 18,0


36

3. USPOREDNA ANALIZA

U prvoj fazi projektnog rada Konzultant je proveo usporednu analizu sličnih jedinica lokalne

samouprave u neposrednom europskom okruženju te internu analizu potencijala s kojima Grad

raspolaže a koji će se aktivirati u narednim godinama uz podršku EU politika regionalnog razvoja.

Ovo poglavlje ima za cilj prikazati pozicioniranje Grada u kontekstu kohezijskih politika i politika

regionalnog razvoja EU, te početno razumijevanja konteksta u kojem se proces strateškog

planiranja odvija.

Usporedna analiza s gradovima slične strukture i položaja u odnosu na glavne regionalne centre (u

ovom slučaju Bjelovarsko- bilogorske županije), pokazuje da Grad ima određeni razvojni deficit

ali da ima i velike razvojne potencijale.

Tablica 3-1: Pregled usporednih ekonomskih pokazatelja

Čazma (HR) Puconci (SLO) Luhačovice(CZ) Leibnitz(A)

Broj stanovnika 8.077

(2011)

6.281

(2012)

5.500

(2011)

7.862

(2011)

BDP/ stanovniku EUR 6.720

(2012)

EUR 11.986

(2012)

EUR 12.629

(2012)

EUR 28.059

(2012)

Index EU 28= 100 29% 53% 56% 124%

Index HR= 100 67% 65% 81% 75%

Broj zaposlenih 1.500

(2013)

2.330

(2013)

2.520

(2012)

4.103

(2012)

Broj nezaposlenih 1.330

(2/2014)

570

(2/2014)

870

(12/2013)

306

(12/2013)

Proračun € 2,8mil.

(2014)

€ 15,1 mil.

(2014)

€ 4,2 mil.

(2014)

€ 16,5 mil.

(2014)

Izvor: T&MC Group


37

Uspoređujući Gard s gradovima slične veličine i sličnog položaja u makro-okruženju, možemo

uočiti velike potencijale za ekonomski rast i razvoj.

Tablica 3-2: Usporedna analiza makro-pokazatelja

Čazma

(HR)

⇒ razvijenost Grada, mjereno visinom BDP-a i ekonomske aktivnosti se nalazi na razni 29% prosječne razvijenosti u EU28 (prosječan BDP u EU iznosi EUR 22.500)

⇒ Grad je po ekonomskoj razvijenosti na razini 67% prosjeka Republike Hrvatske

⇒ niska razina razvijenosti u odnosu na prosjek EU i blizina velikih tržišta će u narednim godinama stvoriti pretpostavke za ubrzani rast

Pucinci

(SLO)

⇒ općina Puconci je usporediva s Gradom ne samo u pogledu broja stanovnika već i u pogledu ranije industrijske strukture;

⇒ Grad je u međuvremenu proživio tranziciju industrijske strukture

⇒ nekoliko uspješnih projekata je pokrenulo novo zapošljavanje

Luhačovice

(CZ)

⇒ Luhačovice su grad u češkoj županiji Zlin (Okres Zlin), Moravska pokrajina

⇒ Luhačovice svoj razvoj temelji na razvoju medicinskog turizma ( Spa Luhačovice), hotelske (20 hotela) trgovine, agro-turizma, te velikog broja mikro i malih poduzeća koja kreiraju većinu od 2.500 radnih mjesta u Gradu

Leibnitz

(A)

⇒ Grad Leibnitz u Štajerskoj (Austrija) je krajem 90-tih proživio gašenje velikih industrijskih pogona i povećavanja nezaposlenosti.

⇒ Grad danas svoju ekonomiju temelji na turizmu, trgovini, modernim uslugama, razvijenoj poljoprivredi, agro-turizmu, kulturi i obrazovanju

⇒ razina lokalnog BDP-a po glavi stanovnika je iznad prosjeka EU, a niža od prosjeka Austrije. Grad danas gotovo da i nema nezaposlenih

Izvor: T&MC Group


38

3.1. Strategija i politike regionalnog razvoja EU

Visoka razina fiskalne centralizacije i vođenja ekonomskih poltika na razini središnje ekonomske

vlasti, jedan je od glavnih uzorka neravnomjernog regionalnog razvoja u Hrvatskoj ali i EU.

Hrvatska vlada nije do sada vodila sustavnu politiku regionalnog razvoja. U tom smislu jedinice

lokalne samouprave, dakle gradovi i općine, nisu uživale snažniju podršku svome razvoju od

strane središnje države.

Ulaskom u punopravno članstvo EU, položaj i odgovornost za vlastiti razvoj jedinica lokalne

samouprave se radikalno mijenja. Pored zajedničke agrarne politike (CAP), politike regionalnog i

ruralnog razvoja su najvažnije zajedničke ekonomske politike u EU. Strukturni fondovi, kao

glavni financijski instrumenti za poticanje regionalnog razvoja u koje se izdvaja oko 33%

proračuna EU, po prvi put postaju dostupni i jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj.

U svojoj strategije EU 2020, koja obuhvaća razdoblje od 2014-2020.g, EU definira jasno

određenje nastavka pro-aktivne politike regionalnog razvoja s ciljem poticanja razvoja europskih

regija s razinom razvijenosti nižom od europskog prosjeka.

Slika 3-1: Makro regionalna strategija EU 2020


39

Glavne komponente Strategije EU 2020. su:

⇒ Pametan rast (Smart growth): razvoj ekonomije bazirane na znanju i inovacijama (ICT,

kreativna ekonomija, kulturna ekonomija)

⇒ Održivi rast (Sustainable growth): promicanje efikasnije, zelenije i konkurentnije ekonomije

⇒ Uključivi rast (Inclusive growth): jačanje ekonomije koja stvara nova radna mjesta, zapošljava te koja jača socijalnu i teritorijalnu koheziju

U okviru strukturnih fondova Europske Unije, Europski fond za regionalni razvoj ima za cilj

jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU.

Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja

radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Tablica 3-3: Strukturni fondovi EU i ciljevi za razdoblje 2014-2020

Ciljevi Strukturni fondovi i instrumenti

Konvergencija ERDF5

ESF6

CF

Konkurentnost

regija i zapošljavanje ERDF ESF

Europska

prekogranična suradnja ERDF

Infrastruktura

Investicije

Inovacije

Obrazovanje

Zapošljavanje

Prometna

infrastruktura

Okoliš, Energija

Zemlje-članice, EU regije – gradovi i

općine

Zemlje s ≤ 90%

prosjeka BDP u EU

Izvor: T&MC Group

Ciljevi Europskog socijalnog fonda su smanjenje razlika u životnom standardu i blagostanju u

državama članicama Europske Unije i njihovih regija, te time promicanje gospodarske i socijalne

kohezije. Naglašava se promicanje zapošljavanja u EU, te pomoć europskim tvrtkama i radnoj

snazi u što uspješnijem suočavanju s globalnim izazovima.

5 Europski fondovi za regionalni razvoj

6 Europski socijalni fondovi


40

Kohezijski fond je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU

na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske

Unije te poticanja održivog razvoja. 7

Program kohezijske politike EU 2014. – 2020 predviđa godišnje izdvajanje za poticanje

regionalnog razvoja u visini od €336 mlrd ili 33 % proračuna EU.

Slika 3-2: Struktura ulaganja Europskog Fonda Regionalnog Razvoja (EFRD)

Izvor: EU , prilagodba T&MC Group

7 http://eufondovi.hr/

http://eufondovi.hr/


41

Europska unija će putem EFRD sufinancirati projekte jedinica lokalne samouprave, malih i

srednjih poduzeća te obrazovnih institucija u područjima:

⇒ istraživanja i razvoja, razvoja inovacija

⇒ razvojnih projekata malih i srednjih poduzeća

⇒ ulaganja u informatičko- telekomunikacijske tehnologije, nove i internetske tehnologije

(u okviru svoje posebne ”Digitalne agende”), te

⇒ ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

Slika 3-3: Sektori u koje će biti usmjeravana ulaganja (EFRD)

Budući da se Grad po razini svoje ekonomske razvijenosti mjereno BDP-om po glavni

stanovnika nalazi u segmentu nerazvijenih europskih regija, moći će se sa svojim razvojnim

projektima kandidirati za sufinanciranje strateških projekata iz EFRD. Ključni izazov će biti

pripremiti projekte u okviru gornjih sektora koji će biti sufinancirani iz tog fonda.

“


42

3.2. Primjeri projekata regionalnog razvoja su-financiranih iz ERFD

3.2.1. Pokrajina Koruška (Austrija)

Koruška (Austrija) je jedna od EU regija koja je ostvarila strukturnu prilagodbu i ostvaruje

ubrzani ekonomski rast i razvoj.

Tablica 3-4: Temeljni podaci – pokrajina Koruška

Površina 9.533 Km2

Stanovništvo 561.094

BDP/ stanovniku €24.353 (2012) – 113,2% prosjeka EU(28)

Stopa nezaposlenosti 7,3% (2008)

Obrazovanje 20 visokoškolskih ustanova (2008) – 20% visoko-

obrazovanih

Izvor: T&MC Group

Tablica 3-5: Najvažniji gospodarski sektori prema učešću BDP-a

Primarni sektor 1,6%

Sekundarni sektor (industrija) 29,8%

Tercijarni sektor 68,9%

Izvor: T&MC Group

Tablica 3-6: Model i instrumenti poticanja regionalnog razvoja Savezne pokrajine Koruške

EFRD

Fondovi i instrumenti regionalnog razvoja

Republike Austrije

Proračunske politike Pokrajine Koruške

Koruška Razvojna Kompanija d.o.o. Koruški državni holding d.d. – KLH Grupa

Koruška Razvojna Kompanija d.o.o. Udjeli u preko 20 strateških poduzeća

Lakeside - tehnološki park Koruška razvojna agencija d.o.o.

Pokrajinski investicijski fondovi Koruški fond za poticanje gosp. rasta

Društvo za upravljanje zemljištem i imovinom Koruško društvo za saniranje poduzeća d.o.o.

Izvor: T&MC Group


43

Lakeside Science & Technology Park pored Klagenfurta (Austrija) ima 26.000m2 prostora

namijenjenih istraživačkim i tehnološkim kompanijama te znanstveno-obrazovnim institucijama.

Par predstavlja platformu suradnje između tehnoloških i ICT kompanija s znanstveno-

istraživačkim institucijama.

Slika 3-4: Lakeside Science & Technology Park

U okviru ovog tehnološkog parka djeluje preko 60 tehnoloških poduzeća i poli-tehničko

sveučilište Alpen-Adria. Park je u vlasništvu Grada Klagenfurta te se samofinancira

iznajmljivanjem prostora – iskorištenost prostora 90%.

Park također predstavlja međunarodni kampus za znanost i tehnologiju.


44

3.2.2. Pokrajina Nitra (Slovačka)

Pokrajina Nitra (Slovačka) jedna je od europskih regija koja je doživjela snažan val direktnih

stranih ulaganja (egzogena razvojna strategija). U Slovačkoj također možemo naći uspješne

primjere tehnoloških parkova kao što je CEPIT – Central European Park for Inovative

Technologies te razvijen medicinski- i agro-turizam.

Tablica 3-7: Temeljni podaci – pokrajina Nitra

Površina 6.342 km2

Stanovništvo 708.498

BDP/ stanovniku € 12.042 (2011) – 48,6% prosjeka EU(27)

Stopa nezaposlenosti 13% (2011)

Broj gospodarskih subjekata 49.392 (2011)

Izvor: T&MC Group

U strukturi BDP pokrajine Nitra dominira prerađivačka industrija s 35%.

Slika 3-5: Projekt ulaganja u medicinski turizam u Slovačkoj – Spa centar Bojnice u

pokrajini Nitra


45

Pokrajina Nitra je ostvarila značajne poticaje iz ERFD za su-financiranje regionalnog i ruralnog

razvoja. Uz poticaje iz strukturnih fondova EU, slovačka vlada je razvila instrumente poticanja

regionalnog razvoja koji su financirani iz lokalnih izvora – državnog proračuna i proračuna

jedinica loklane samouprave.

3.2.3. Grad Brno (Češka)

U okviru revitalizacija stare urbane industrijske arhitekture ostvaren je URBACT - Projekt

kulturne i urbane regeneracije Culture: Brno (CZ), Vañkovka Galerie.

Slika 3-6: Primjer revitalizacije industrijske arhitekture – Galeria Vankova Brnu (Češka)

Namjena Galerie Vankovke (Brno):

⇒ revitalizacija industrijskog pogona

⇒ stanovanje

⇒ kulturni događaji (izložbe i koncerti)

⇒ komercijalni centar


46

4. STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA GRADA

Strategija ekonomskog razvoja Grada za razdoblje 2014-2020. predstavlja dugoročni plan

mobilizacije svih potencijala - gradskog kapitala kapitala prema ostvarivanju svoje misije,

dugoročne vizije i dugoročnih ciljeva.

MISIJA – SVRHA POSTOJANJA GRADA:

”Osigurati kvalitetan život svim svojim stanovnicima u suvremenom, urbaniziranom, ekonomski

naprednom, kulturno razvijenom i ekološki održivom gradskom okruženju”

DUGOROČNA VIZIJA:

” Postati u roku od narednih 7 godina ekonomski uspješan europski grad s razvijenom

socijalnom i komunalnom infrastrukturom te uspješnim i rastućim gospodarstvom koje će

osigurati blagostanje za sve građane”


47

Grad će nakon ostvarivanja ovom strategijom definiranih razvojnih ciljeva, raspolagati s

dinamičnom ekonomijom, komunalno razvijenim urbanim središtem i razvijenim ruralnim

dijelovima.

Grad će imati razvijenu kulturu i svojim građanima pružati suvremene javne usluge (eCity, Smart

City).

Grad će postati privlačan poslovnim i kreativnim ljudima, turistima i ljudima koji se žele trajno

nastaniti na njegovu području.

Ostvarivanje misije i dugoročne vizije se planira kroz ostvarivanje četiri glavne sastavnice

strategije ekonomskog razvoja:

⇒ Produktivan grad - rast lokalne ekonomije koji će osigurati stanovnicima Grada visoku

razinu osobnog i općeg životnog standarda

⇒ Uključivi grad - pružanje jedankih mogućnosti svim radno – sposobnim stanovnicima i osiguravanje odgovarajuće skrbi za stare i nemoćne

⇒ Grad s dobrom upravom - razvoj suvremenih sustava gradske uprave na principima ”pametnog grada” (Smart City) i ” internetskog grada” (e-City) koncepta

⇒ Grad s održivom ekonomijom - osiguravanje ravnoteže između ekonomskog razvoja i zaštite okoliša kako bi Grad bio poželjan za život

4.1. Ekonomsko – politički kontekst

Analiza sadašnjeg stanja je pokazala da je slabo gradsko gospodarstvo i izostanak gospodarskog

rasta u proteklom desetljeću utjecala na izostanak općeg razvoja Grada. Zbog toga je Strategija

razvoja za razdoblje 2014-2020.g. prije svega strategija ekonomskog razvoja.

Problemi u financijama središnje države i nemogućnosti financiranja regionalnog razvoja

usmjerava aktivnosti i politike lokalne samouprave na samostalno programiranje svoga razvoja te

usmjeravanje na financijske instrumente poticanja regionalnog razvoja u EU.

Za ostvarivanje dugoročne razvojne vizije potrebno je prihvaćanje slijedećih strateških određenja

od strane svih najvažnijih nositelja procesa odlučivanja u Gradu te svih zainteresiranih strana:

⇒ Grad će svojim politikama poticati kreativne i inovativne gospodarske subjekte

⇒ ekonomski razvoj će Grad poticati uključivanjem u ekonomske procese i kreiranjem unutrašnje potražnje za proizvodima i uslugama poduzeća s gradskog područja


48

⇒ Grad će podržavati rast produktivnosti ekonomskih subjekata s razvojem gradskih produktivnih kapaciteta ( razvoj obrazovanja, ljudskih potencijala, osiguravanja poslovne infrastrukture

⇒ Grad će osnivanje novih poduzeća i već osnovanih poduzeća koja žele poslovati na gradskom području poticati putem vlastitog razvojnog fonda

Za ostvarivanje ove strategije, donositelji odluka će morati također izvršiti slijedeće strateške

izbore:

⇒ razvoja strategija Grada je primarno strategija ekonosmkog razvoja, što znači da će se u gradskoj upravi biti potrebno osigurati snažniji utjecaj organizacijskih i funkcionalnih područja koja su vitalna za ekonomski razvoj

⇒ gradska razvojna strategija će se usko povezivati s razvojnim strategijama susjednih jedinica lokalne samouprave i Zagrebačke županije

⇒ ekonomska struktura Grada će se morati značajno osuvremeniti, što znači da će Grad poticati ekonomsku diverzifikaciju usmjerenu prema inovativnim i kreativnim poduzećima koja stvaraju višu dodanu vrijednost i koja mogu biti konkurentna na međunarodnom tržištu (izvozno orijentirano gospodarstvo)

⇒ razvoj obrazovne i kulturne infrastrukture, posebno infrastrukture za razvoj visokog i specijaliziranog obrazovanja će biti presudan za ekonomski razvoj Grada

⇒ Grad će se internacionalno pozicionirati, što znači da će se povezivati s gospodarskim, obrazovnim i jedinicama lokalne smaoupravne u susjednim zemljama – članicama EU

Grad prihvaća vođenje ekonomskog razvoja u razdoblju 2014-2020. koji će se odvijati kroz

strateške korake promjena (Step Change Growth) i strateške razvojne projekte.


49

4.2. Pokretači ekonomskog razvoja

U strateškom horizontu u okviru ove strategije su predviđena tri glavne grupe pokretača

ekonomskog razvoja Grada:

⇒ Razvoj gospodarstva i poduzetništva

Mikro, mala i srednja poduzeća će u planiranom strateškom horizontu biti glavni pokretači

ekonomskog razvoja. Ovom se strategijom posebno naglašava razvoj mikro i malih poduzeća iz

područja novih tehnologija te razvoj mikro-poduzeća u sektorima kreativnih djelatnosti, turizma i

tradicionalnih obrta. Razvoj OPG-a u području ”pametne” poljoprivredne proizvodnje te agro-

turizma također se predviđa kao jedan od pokretača ekonomskog razvoja Grada.

Grad će također poticati udruživanje poljoprivrednih proizvođača s ciljem stvaranja konkurentnih i

tržišno orijentiranih poljoprivrednih gospodarstava, usmjerenih na međunarodno tržište. U tom

kontekstu će Grad sudjelovati svojim kapitalom u investicijama u izgradnji odgovarajuće

infrastrukture (hladnjače, skladišta), odnosno u projekte razvoja agrarne infrastrukture koji će se

kandidirati za sufinanciranje iz Fonda ruralnog razvoja EU.

Za financijsko poticanje poduzetništva te unapređivanja poduzetničke kulture i poduzetničke

klime, Grad će formirati poseban razvojni fond koji će se financirati iz gradskog proračuna,

fondova regionalnog i ruralnog razvoja EU te komercijalnih financijskih izvora.

⇒ Razvoj kulturnih djelatnosti i obrazovanja

U okviru razvoja kulturnih djelatnosti i obrazovanja planira se razvoj i javno-privatna ulaganja

(Grad i privatni poduzetnici) u sektoru kulturnih djelatnosti.

Izgradnja infrastrukture (sveučilišni campus) za privlačenje domaćih i međunarodnih istraživačkih

organizacija i ustanova iz područja visokog obrazovanja (kulturne i kreativne djelatnosti, bio-

tržišne djelatnosti) na područje Grada ovom se strategijom postavlja kao jedan od srateških

prioriteta.

Osim obrazovne infrastrukture, ova strategija predviđa razvoj infrastrukture za kulturne i kreativne

te sportske djelatnosti, kao pokretača ekonomskog razvoja i stvaranja kvalitetnih radnih mjesta.


50

⇒ Razvoj energetske i socijalne infrastrukture

Razvoj suvremene energetske (”zelene”) infrastrukture predstavlja isto tako jedan od pokretača

ekonomskog razvoja Grada. Također planira se razvoj modernog socijalnog stanovanja

(”comunity housing”) kako bi Grad postao poželjan za mlade ljude.

Po uzoru na najmodernije gradove u EU, u okviru ekonomskog razvoja cilj je razviti suvremenu

komunalnu infrastrukturu.

4.3. Glavni ciljevi ekonomskog razvoja

Glavni strateški ciljevi Grada u razdoblju 2014.- 2020. godine su sljedeći:

⇒ postati jedan od gradova s najdinamičnijim ekonomskim razvojem u središnjoj Hrvatskoj i modernom infrastrukturom (E - city )

⇒ osigurati ekonomski razvoj koji je temeljen na mikro, malim i srednjim poduzećima iz područja suvremene proizvodnje hrane, turizma, bio utemeljenih djelatnosti te kulturnih i kreativnih djelatnosti

⇒ ispostaviti suvremenu, diverzificiranu, uspješnu i konkurentnu gospodarsku strukturu koja stvara nova i kvalitetna radna mjesta

⇒ izgraditi suvremenu komunalnu i prometnu infrastrukturu s naglaskom na konceptu ˝green city˝ i ˝smart city ˝

⇒ izgraditi infrastrukturu za razvoj kulturnih i kreativnih djelatnosti s uključenom obrazovnom infrastrukturom i suvremenim stanovanjem

Strategija definira dinamičan ekonomski razvoj kao osnovni strateški cilj. U tom smislu se i

definiraju ciljani ekonomski pokazatelji za 2020.g. kako je to prikazano u Slici 4-1.

51

T R A T E G I J A R A Z V O J A G R A D

P R E T P O S T A V L J A D I N A M A N

E K O N O M S K I R A S

ra s B D P - a :

5 % g o d i š n je

Vizija grada Čazme je da postane do 2020.godine Zeleni grad:

⇒ ˝Zeleni grad˝ s održivom energetskom infrastrukturom

⇒ ˝Zeleni grad˝ - grad parkova, šetnica i biciklističkih staza

⇒ ˝Zeleni grad˝ - grad ˝bio tržišne˝ ekonomije ( ekološka hrana, bio energija, bio estetika)

⇒ ˝Zeleni grad˝ - grad zelenog turizma (agro turizam, bio turizam)

⇒ ˝Zeleni grad˝ - grad kulture

Dinamika ekonomskog rasta se definira kroz slijedeće ekonomske pokazatelje u 2020.g.;

⇒ rast gradske populacije – očekivano useljavanje u Grad kao rezultat otvaranja novih

radnih mjesta i blizine Zagreba

⇒ rast BDP-a po glavi stanovnika po prosječnim stopama od 5% - dostizanje 81%

razvijenosti EU 28

⇒ pad stope nezaposlenosti za 50%

⇒ rast gradskog proračuna s današnjih KN 18,0 milijuna na KN 45,0 milijuna u 2020.


Slika 4-1: Ciljani ekonomski pokazatelji Grada 2020. Č

52


Strategija ekonomskog razvoja Grada predviđa diverzifikaciju gospodarske djelatnosti

promjenom strukture radnih mjesta prikazanom u tablici 4-2.

Tablica 4-1: Promjena strukture radnih mjesta

2014. 2020.

Primarni sektor Poljoprivreda i rudarstvo 20 % 20 %

Sekundarni sektor Prerađivačka industrija 10 % 20 %

Tercijarni sektor Građevinarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, ostalo 60 % 45 %

”4.sektor” (R&D, kulturne i

kreativne djelatnosti) Nove tehnologije, kulturne i kreativne djelat. - 15 %

Izvor: Grad Čazma / T&MC Group

4.4. Izbor strateških prioriteta i tema

Nastavljeno na strateški imperativ dinamičnog ekonomskog rasta Grada, identificirana tri

razvojna prioriteta:

⇒ ”Pametna specijalizacija” – odražava potrebu da se ekonomski subjekti na području Grada

specijaliziraju za područja u kojima se kreiraju više i visoke dodane vrijednosti, odnosno da se

gradskim politikama potiče ulaganja inovativnih i kreativnih poduzeća na području Grada;

⇒ ”Grad ugodan za život” – predstavlja strateški prioritet nastavka urbanizacije i pretvaranja

Grada u suvremeni europski grad koji će biti poželjan za život. Ovaj prioritet pretpostavlja ulaganja

u revitalizaciju urbane strukture i komunalne infrastrukture, kao i stvaranja suvremene gradske

uprave organizirane prema konceptima Smart City i e-City;

⇒ ”Studentski Grad” – označava prioritet razvoja obrazovne, kulturne i sportske infrastrukture koja

će privlačiti studente u Grad i koja će istovremeno podupirati ekonomski razvoj, odnosno razvoj

poduzeća i poduzetništva.

⇒ „Grad zelenog turizma“ – predstavlja strateški prioritet razvoja kontinentalnog turizma

temeljenog na prirodnim vrijednostima te razvoj selektivnog oblika turizma, ruralnog, planinskog,

izletničkog, sportsko rekreativnog i zdravstvenog. Razvoj turizma treba usmjeriti na očuvanje

53


prirode i podizanje svijesti lokalnog stanovništva o važnosti očuvanja bio i georaznolikosti kroz

promociju zaštićenih dijelova prirode.


53

Grad se nalazi u blizini grada Zagreba kao metropole i velikog ekonomskog središta koje

predstavlja oko 50% svih domaćih ekonomskih aktivnosti i broja radnih mjesta.

Ta činjenica omogućava Gradu stvaranje konkurentske prednosti, odnosno omogućava stvaranje

povoljnog poduzetničkog okruženja i konkurente ekonomske strukture. Temeljna pretpostavka je

potreba za tzv. ”pametnom specijalizacijom”. Gradske politike će biti usmjerene prema poticanju

ulaganja poduzeća koja otvaraju kvalitetna radna mjesta.

Komunalni razvoj je jedan od pretpostavki ukupnog ekonomskog razvoja. Grad će u narednim

godinama prioritetno ulagati u revitalizaciju gradskog središta, urbanizaciju, uvođenje suvremene

komunalne infrastrukture te energetskom osamostaljenju ulaganjem u vlastitu ”bio utemeljenu”

energiju.

Suvremeni gradovi zahtijevaju i suvremenu fizičku i elektronsku povezanost. U tom je smislu

svakako prioritet unapređivanja fizičkog povezivanja Grada s gradom Zagrebom. Potpuna

digitalizacija Grada i osiguravanje širokopojasnog pristupa Internetu svim privatnim i poslovnim

korisnicima, također je jedan od prioriteta.

Razvoj visokog obrazovanja kroz partnerstvo Grada s međunarodnim i domaćim sveučilištima u

obrazovnim područjima koja će podupirati ekonomski razvoj Grada ( nove tehnologije, kulturne i

kreativne djelatnosti, agrarni marketing).

Razvoj sportske infrastrukture, kao jedna od prioritetnih tema, će biti namijenjena rekreativcima,

amaterskim i profesionalnim sportašima.

Razvoj grada zelenog turizma trebao bi se razvijati uz partnerstvo Javne ustanove za upravljanje

zaštićenim dijelovima prirode BBŽ, Turističke zajednice Grada Čazme i Razvojne agencije Grada

Čazme i doprinijeti brandiranju i promociji Grada Čazme kao zanimljivog turističkog odredišta.


54

4.5. Razvojne politike

Ostvarivanje dugoročne vizije ekonomskog razvoja Grada i ostvarivanje strateških prioriteta

povezano je s:

⇒ fokusiranjem razvojnih politika koje će Grad voditi u okvirima svojih zakonskih nadležnosti, kao i

⇒ pripremom i realizacijom razvojnih projekata u kojima će Grad biti investitor ili partner privatnim investitorima.

Razvojne politike Grada će se fokusirati na slijedeća područja:

⇒ unapređivanje poslovnog okruženja, poduzetništva i poduzetničke kulture;

⇒ poticanje obrazovnih, kulturnih i kreativnih djelatnosti;

⇒ poticanje ulaganja u modernu komunalnu infrastrukturu i usluge; te

⇒ poticanje ulaganja u obrazovnu, sportsku i kulturnu infrastrukturu

⇒ poticanje ulaganja u razvoj turističke infrastrukture i sadržaje


55

Slika 4-3: Fokus razvojnih politika Grada na pet područja

Poticanje

Poticanje

Izvor: T&MC Group

Razvojne politike će se ugraditi u proračunske politike, odnosno su-financiranje razvojnih projekata

će se biti integralni dio gradskog proračuna.

56


5. REALIZACIJA STRATEGIJE

Razvojni projekti su glavna poluga za implementaciju ove strategije. Za razdoblje 2014. – 2020.

planira se realizacija sedam starteških projekata.

Uokviru predložene strategije ekonomskog razvoja, strateške projekte će implementirati:

⇒ grad / gradska poduzeća

⇒ grad u partnerstvu s privatnim ulagačima

⇒ privatni ulagači

Strateški projekti pokreću ekonomski razvoj i ostvarivanje strateških ciljeva grada te ostvaruju

pozitivne učinke na zapošljavanje i gradski proračun.

Financiranje projekata:

⇒ studije izvodljivosti / projektiranje – vlastiti izvori + MRRFEU RH

⇒ projektno financiranje – HBOR, banke + strukturni fondovi (EU fondovi)

Odgovornost za implementaciju strateških projekata imaju posebna poduzeća u vlasništvu grada i

JPP.

Strateški projekti će se kandidirati za sufinanciranje iz strukturnih fondova EU. Procijenjena

vrijednost projekata koje će u strateškom razdoblju Grad pokrenuti i aplicirati za sufinanciranje je

između € 30 – 40,0 milijuna (Tablica 5-1).


57

Tablica 5-1: Pregled glavnih razvojnih projekta

Naziv Opis

1.

Modernizacija

komunalne

infrastrukture

⇒ Izgradnja cestovnog prstena oko grada s ciljem preusmjeravanja tranzitnog prometa izvan središta grada

⇒ Modernizacija komunalne kanalizacije i distributivne mreže za sve komunalne usluge (energija, vodoopskrba, digitalna infrastruktura)

⇒ Obnova javnih i privatnih zgrada u gradskom središtu, modernizacija prometnica i pločnika u gradskom središtu, šetališta

⇒ Modernizacija javne gradske rasvjete – uvođenje “zelene“ gradske rasvjete (led)

⇒ Dizajniranje i izgradnja parkova i zelenih površina (”zeleni” grad)

⇒ Izgradnja postrojenja za pročišćenje otpadnih voda

⇒ Modernizacija sustava i izgradnja infrastrukture za skupljanje, razvrstavanje i zbrinjavanje komunalnog otpada

2.

Centar kulture i

kreativnih

djelatnosti

Izgradnja modernog kulturnog i multimedijskog centra na prostoru starog

grada (čazmanskog kaptola) sa slijedećim sadržajima:

⇒ centar kulturnih djelatnosti i novih medija

⇒ muzejski prostor

⇒ knjižnica

⇒ prostor za reproduktivne kreativne djelatnosti (koncertni prostor / prostor za projekcije)

⇒ prostor za filmsku / tv / digitalnu produkciju

⇒ uredski i komercijalni prostori (galerije, trgovine)

⇒ prostorije gradske uprave

Izgradnja centra kreativnih djelatnosti glavni je projekt revitalizacije gradskog

središta i povezuje se s:

⇒ projektom modernizacije komunalne infrastrukture

⇒ projektom obnove crkve sv. M.Magdalene

3.

Izgradnja bio-

energetskog

postrojenja

⇒ Izgradnja bio.energetskog postrojenja – energetsko osamostaljivanje grada i osiguravanje sigurnosti opskrbe električnom i toplinskom energijom.

⇒ Jačanje ruralne ekonomije , akumuliranje novih znanja iz područja ”zelenih tehnologija“ , šansa za mlade generacije.

Projektni prijedlog:

⇒ postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije na bio masu

⇒ snaga: 5 mwte + 15 mwth

⇒ godišnja proizvodnja toplinske energije: 100 mwh / 300 gj

⇒ godišnja proizvodnja električne energije: 30 mwh


58

4.

Poduzetnički

”zeleni” start-

up inkubator

⇒ Izgradnja poduzetničkog start-up inkubatora i akceleratora za inovativne i “zelene“ nove poduzetnike predstavlja ključni projekt strategije ekonomskog rasta i razvoja grada.

Poduzetnički inkubator uključuje slijedeće sadržaje:

⇒ suvremene poslovne prostorije

⇒ laboratoriji i istraživačke prostorije

⇒ prostor za odvijanje obrazovnog procesa (u suradnji s nekom obrazovnom institucijom iz EU)

⇒ prostor za proizvodne djelatnosti (proizvodne hale)

⇒ zajedničke prostorije i manji hotel / hostel

⇒ Inkubator/ akcelerator bi bio namijenjen domaćim i međunarodnim malim iz područja “zelene“ ekonomije koji bi koristili njegove usluge.

⇒ Prijedlog: objekte izgraditi na principu ”drvene kuće“ u suradnji s domaćom drvnom industrijom.

5.

Izgradnja zračne

luke

“Grabovnica“

⇒ Izgradnja regionalne zračne luke na području postojećeg letališta “Grabovica“ predstavlja projekt posebnog značenja ne samo za grad čazmu već i za širu regiju.

⇒ Zračna luka bi bila namijenjena međunarodnom zračnom prometu, posebno zračnim taxi –kompanijama, međunarodnim “jeftinim“ zračni prijevoznicima kao i za smještanje avio-klubova iz regije.

Projekt bi bio sveobuhvatan te bi osim infrastrukture zračne luke obuhvaćao:

⇒ prostore za tehničko održavanje zrakoplova

⇒ komercijalne prostorije

⇒ hotel

⇒ projekt se planira kao projekt javno-privatnog partnerstva

6.

Obnova

tradicijskih kuća

⇒ Projekt revitalizacije tradicijskih kuća u ruralnim područjima grada ima cilj poticanja ulaganja privatnih mikro poduzeća i obiteljskih gospodarstva u objekte agro-turizma u funkciji ruralnog razvoja.

⇒ Projekt bi se trebao strukturirati kao zajednički projekt sa susjednim općinama i gradovima u Moslavini.

⇒ Projekt bi se kandidirao za sufinanciranje iz EU fonda ruralnog razvoja.

7.

Izgradnja

sportskog centra ⇒ Projekt izgradnje gradskog multifunkcionalnog sportskog centra

namijenjen neprofesionalnim sportašima i rekreativcima.

8. Promicanje

održivog

korištenja

prirodne baštine

Projekt izgradnje, modernizacije i rekonstrukcije poučnih, biciklističkih,

pješačkih i planinarskih staza na području Nature 2000 i Regionalnog parka

Moslavačka gora.

Uređenje izletišta i revitalizacija arheološkog nalazišta Medjame.

Izgradnja Interpretacijsko-rekreacijskog bio centra sa bio kupalištem

Uspostava sustava upravljanja posjetiteljima odredišta prirodne baštine i

sustava praćenja ciljnih vrsta i staništa

Projekt bi se trebao strukturirati kao zajednički projekt Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode BBŽ, razvojne agencije i TZ Grada Čazme.


58

Izvor: T&MC Group

Osim gornjih glavnih razvojnih projekata koji imaju multiplikacijski učinak na ekonomski razvoj,

Grad će pokretati i druge manje komunalne projekte koji će se također kandidirati za su-

financiranje iz strukturnih fondova EU.


59

o o

5.1. Proces pripreme i implementacije razvojnih projekata

Proces implementacije razvojnih projekata sastoji s eod nekoliko podprocesa u koji se uključuju

različiti sudionici i zainteresirane strane.

Nakon dovršavanja Strategije ekonomskog razvoja za razdoblje 2014-2020.g, dokument prolazi

kroz proces političkog usuglašavanja i odlučivanja u okviru Gradskog vijeća.

Iz Strategije proizlaze glavni razvojni projekti koji se uvrštavaju u Katalog projekata i za koje se

izrađuju odgovarajuće prethodne studije izvodljivosti te prezentacije komercijalnim i razvojnim

bankama.

Slika 5-1: Proces realizacije razvojnih projekata

Izvor: T&MC Group

Prostorno planiranje

Arhitektonsko i građevinsko

projektiranje Izvođenje

St rategijao

ekonomskogo

razvojalll

Katalogo razvojnih

projekatalll

Priprem a

projekatalll Realizacijalll

Političko odlučivanje Prethodne studije Studije izvodljivosti

Gradskoo vijećelll Banke Banke


60

Nakon što je međufinanciranje pojedinačnog razvojnog projekta prihvaćeno od srane

komercijalnih i/ili razvojnih banaka, projekt ulazi u pripremnu fazu u kojoj se pristupa

arhitektonskom planiranju, usuglašavanju s urbanističkim planovima i zahtjevima te izradi

ekonomske dokumentacije i studija izvodljivosti na temelju projektnih troškovnika.

Pojedini projekti ponovo prolaze kroz fazu političkog odlučivanja i konačnog odlučivanja u

komercijalnim i razvojnim bankama. Usuglašeni i od banaka prihvaćeni projekti se prijavljuju za

sufinanciranje od strane strukturnih fondova EU. U slučaju prihvaćanja, sklapa se ugovor sa

SAFU- središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje. Tek nakon sklapanja ugovora sa SAFU

moguće je pristupiti realizaciji i ugovaranju s izvođačima radova.

6. MJERENJE NAPRETKA

Za mjerenje napretka ostvarenog kroz implementaciju Strategije ekonomskog razvoja mora biti

razvijen poseban okvir. Pokazatelji napretka su usklađeni s vizijom i prioritetima, te su mjerljivi.

Pokazatelji napretka prikazani u tablici 6-1.

Tablica 6-1: Glavni makro pokazatelji napretka

EKONOMSKI

POKAZATELJI GRADA 2014.g.

Početno stanje

EKONOMSKI

POKAZATELJI GRADA 2020.g.

Ciljano stanje

Broj stanovnika 8.077 10.000

BDP/ stanovniku EUR 6.720 EUR 10.000

Index EU 28= 100 29% 41%

Index HR= 100 67% 81%

Broj zaposlenih 1.408 8.500

Broj nezaposlenih 1.330 850

Proračun € 2,8 mil. € 6,0 mil.

Izvor: T&MC Group


61

Uz primjenu standardne metodologije i ciljanih benchmarking izvora, utvrđena je razlika u

razvijenosti te pokazatelji napretka koji bi se morali ostvariti do 2020.g. Ova strategija predviđa

značajan napredak u svim makro-pokazateljima ekonomskog razvoja i napretka.

Grad planira značajne napretke u svim ostalim pokazateljima koji označavaju ekonomski

prosperitet i kvalitetu života.

Za ostvarivanje gorjih ciljeva, gradska uprava će prilagoditi svoju organizacijsku strukturu te

fokusirati svoje resurse na upravljanje procesom ekonomskog razvoja I ostvarivanju ciljeva.

Buduća organizacijska struktura prikazana je u slici 6-1.

Izvor: T&MC Group

Grad planira značajne napretke u svim ostalim pokazateljima koji označavaju ekonomski

prosperitet i kvalitetu života. Proces praćenja progresa u ostvarivanju ciljeva će biti uspostavljen

unutar gradske uprave. Proces praćenja progresa će biti podržan sveobuhvatnom analizom

ekonomije Grada i gradskog tržišta rada. Analiza će se provoditi svake godine.


62

6.1 Projekcije gradskog proračuna

Gradski proračun će u strateškom razdoblju narasti s današnjih KN 18,0 milijuna na KN 45,0

milijuna u 2020. Detaljan plan proračunskih prihoda i rashoda za razdoblje 2014-2020.g. će biti

izrađen i sastavni je dio ove strategije.

Slika 6-2: Projekcije visine gradskog proračuna

mil. HRK

55,0

50,0

45,0

40,0

35,0

30,0

25,0

20,0

15,0

17,9

18,0

20,0

25,0

150 %

30,0

35,0

40,0

45,0

10,0

5,0

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

Izvor: T&MC Group


63

7. ZAKLJUČAK

Izrada dokumenta Strategija ekonomskog razvoja Grada za razdoblje 2014. -2020.g. obuhvaća

analizu sadašnjeg stanja resursa Grada kao podloge za razvoj pretpostavki i pripremu projekata

usklađenih sa razvojnim politikama u EU, definiranje vizije dugoročnog razvoja te prijedloge

strateških projekata koji će biti kandidirani za sufinanciranje iz EU fondova. Na temelju usporedne

analize sličnih jedinica lokalne samouprave u neposrednom europskom okruženju te interne

analize potencijala s kojima Grad raspolaže predloženi su razvojni pravci i strateški ciljevi te

glavni pokretači razvoja.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU otvorile su se mogućnosti pristupanju europskim fondovima za

poticanje regionalnog razvoja. Iskustvo drugih zemalja središnje i istočne Europe, danas

punopravnih članica, pokazuje da je ulazak u EU pružio posebno velike šanse manjim lokalnim

zajednicama i nedovoljno razvijenim regijama da u kratkom roku uz pomoć europskih fondova

ostvare ekonomski razvoj za koji bi trebala desetljeća.

Na temelju sveobuhvatne usporedne analize, te analize razvojnih potencijala, odnosno mogućnosti

sufinanciranja razvojnih projekata iz strukturni fondova EU, pred Gradom je veliki izazov

pokretanja novog razvojnog ciklusa i ostvarivanja vizije iz ove strategije.


64

Popis tablica

Tablica 2-1: LAG projekti koji se provode na području Grada.......................................................... 5 Tablica 2-2: Kapitalni projekti Grada u planiranju............................................................................. 6

Tablica 2-3: Sažetak pregleda pokrenutih i planiranih investicija na području Grada....................... 6

Tablica 2-4: Industrijske zone i beneficije za investitore................................................................... 8

Tablica 2-5: Zastupljenost glavnih djelatnosti................................................................................... 9

Tablica 2-6: Struktura po djelatnostima............................................................................................ 9

Tablica 2-7: Top 12 poduzeća na području Grada............................................................................ 10 Tablica 2-8: Poslovni subjekti Grada................................................................................................ 11

Tablica 2-9: Gospodarska aktivnost – kretanja i trendovi................................................................. 11

Tablica 2-10: Sektorska kretanja za razdoblje 2008. – 2012. ............................................................ 12

Tablica 2-11: Struktura obrta po djelatnostima i prihodima................................................................. 12

Tablica 2-12: Struktura OPG – a......................................................................................................... 13 Tablica 2-13: Struktura obrta po djelatnostima................................................................................... 13

Tablica 2-14: Postojeća obrazovna infrastruktura............................................................................... 17

Tablica 2-15: Obrazovna struktura stanovništva Grada...................................................................... 18

Tablica 2-16: Zaštićena nepokretna kulturna dobra............................................................................ 20

Tablica 2-17: Demografska kretanja stanovništva 1991. – 2011. godine........................................... 21

Tablica 2-18: Dobna struktura stanovništva na području Grada......................................................... 23

Tablica 2-19: Pregled prirodnih resursa i imovine na području Grada................................................ 25

Tablica 2-20: Imovina u vlasništvu Grada........................................................................................... 26

Tablica 2-21: Račun prihoda i rashoda............................................................................................... 31

Tablica 2-22: Financijski kapaciteti Grada – kapaciteti zaduživanja................................................... 36

Tablica 3-1: Pregled usporednih ekonomskih pokazatelja................................................................ 36

Tablica 3-2: Usporedna analiza makro-pokazatelja.......................................................................... 37

Tablica 3-3: Strukturni fondovi EU i ciljevi za razdoblje 2014-2020.................................................. 39

Tablica 3-4: Temeljni podaci – pokrajina Koruška............................................................................ 42

Tablica 3-5: Najvažniji gospodarski sektori prema učešću BDP-a.................................................... 42

Tablica 3-6: Model i instrumenti poticanja regionalnog razvoja Savezne pokrajine Koruške........... 42

Tablica 3-7: Temeljni podaci – pokrajina Nitra.................................................................................. 44

Tablica 4-1: Promjena strukture radnih mjesta................................................................................. 52

Tablica 5-1: Pregled glavnih razvojnih projekta................................................................................ 57

Tablica 6-1: Glavni makro pokazatelji napretka................................................................................ 61


65

Popis slika

Slika 1-1: Metodologija strateškog planiranja razvoja jedinica lokalne samouprave...................... 2

Slika 2-1: SWOT analiza potencijala ekonomskog razvoja Grada................................................. 13

Slika 2-2: Energetska infrastruktura Grada – Mapa....................................................................... 15

Slika 2-3 Struktura prihoda Grada u razdoblju 2012. – 2014. godine........................................... 35

Slika 3-1: Makro regionalna strategija EU 2020............................................................................. 38

Slika 3-2: Struktura ulaganja Europskog Fonda Regionalnog Razvoja (EFRD) ........................... 40

Slika 3-3: Sektori u koje će biti usmjeravana ulaganja (EFRD) ..................................................... 41 Slika 3-4: Lakeside Science & Technology Park............................................................................ 43

Slika 3-5: Projekt ulaganja u med. turizam u Slovačkoj – Spa centar Bojnice u pokrajini Nitra..... 44

Slika 3-6: Primjer revitalizacije industrijske arhitekture – Galeria Vankova Brnu (Češka).............. 45

Slika 4-1: Ciljani ekonomski pokazatelji Grada 2020..................................................................... 51

Slika 4-2: Prioriteti i strateške teme................................................................................................ 53 Slika 4-3: Fokus razvojnih politika Grada na pet područja........................................................... 55

Slika 5-1: Proces realizacije razvojnih projekata............................................................................ 59

Slika 6-1: Prijedlog budućeg ustroja Grada kao jedinice lokalne samouprave.............................. 61

Slika 6-2: Projekcije visine gradskog proračuna............................................................................. 62

Documents

ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stoljeće · PDF file- ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stoljeće STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA GRADA ZA RAZDOBLJE 2014-2020