Geotehniki projekat saobraajnog tunela Kandidat: Denana
Smaji
Geotehniki projekat saobraajnog tunela Kandidat: Denana
Smaji
SADRAJ:1.KARAKTERISTIKE SAOBRAAJNIH
TUNELA21.1.Uvod21.2.Karakteristike tunela21.3.Iskop i podgraivanje
tunela21.4.Iskop u II. tunelskoj kategoriji31.5.Iskop u III.
tunelskoj kategoriji31.6.Iskop u IV. tunelskoj
kategoriji41.7.Portalne graevine i zatita predusjeka
tunela51.8.Oprema tunela62. Klasifikacija stijenske mase7a)RMR
klasifikacija73.PRORAUN PARAMETARA STIJENSKE MASE U PROGRAMU
ROCKLAB94.PRORAUN NAPONA I DEFORMACIJA TUNELA KORITENJEM ZATVORENIH
RJEENJA115.PROCJENA DEFORMACIJA NEPODGRAENOG I PODGRAENOG TUNELA
KORITENJEM ZATVORENIH RJEENJA155.1 Kriva konvergenicije (kriva
stjenske mase):15Zidovi tunela15Kalota tunela15Podnoni svod
tunela155.2Kriva ogranienja- kriva ponaanja stijenske
mase176.PRORAUN NAPONA U PROGRAMU PLAXIS 2D206.1Proraun napona i
deformacija tunela sa zamjenjujuim radijusom206.2 Proraun napona i
deformacija saobraajnog tunela24
1. KARAKTERISTIKE SAOBRAAJNIH TUNELA
1.1. Uvod
Tuneli su podzemne graevine ispod povrine terena koji
osiguravaju prostor za razliite namjene ije su obje strane
otvorene. esto se koristi kao sinonim za potkop ili galeriju.
Izgradnja i projektovanje tunela predstavlja zahtjevan
interdisciplinaran rad. Radovi se izvode u geolokoj sredini koja
nikada nije u potpunosti poznata. Brojni radovi koji se izvode
tokom izgradnje tunela sprovode se u slinom obliku i tokom
izgradnje puteva na povrini, pa je, zbog izvedbe u ogranienom i
specifinom prostoru, u tom sluaju izvedba oteana. Zbog specifinosti
radnog okruenja, tokom rada ispod povrine izvode se i radovi koji
se na povrini ne sprovode. Kao posljedica irokograspona moguih
uslova, u oblasti tunelogradnje razvijena su brojna tehnoloka
rjeenja.
1.2. Karakteristike tunela
Ukupna duina tunela je 420 m. elo iskopa predusjeka na oba
portala smjeteno je okomito prema osi tunela. Uzduni je nagib
nivelete konstantan i iznosi 1,326 % du cijelog tunela i
predusjeka. Popreni nagib kolovoza takoer je konstantan i iznosi
1,5%. irina kolovoznih traka u tunelu iznosi 3,0 m sa ivinim
trakama od 0,2 m.
1.3. Iskop i podgraivanje tunela
Kategorizacija iskopa direktno je vezana za klasifikaciju
stijenske mase. Predviena je kategorija iskopa procijenjena i treba
je sukcesivno provjeravati izradom geomehanike RMR klasifikacije
tokom iskopa tunela.
Geotehniki nadzorni ininjer, u suradnji s nadzornim ininjerom za
geologiju, izrauje za svaku dionicu tunela sa slinim geotehnikim
karakteristikama geomehaniku (RMR) klasifikaciju i klasifikaciju
prema Q sistemu. Na temelju izvrene klasifikacije, geotehniki
nadzorni ininjer upisuje kategoriju iskopa u graevinski dnevnik,
kao i odabrani tip podgradnog sustava. Nakon iskopa ne smiju se
dopustiti pojave loma i deformacija, nego se moraju pravovremeno
izvesti potrebne mjere stabilizacije iskopa. Teorijski profil
iskopa mora biti potpuno slobodan.
Radovi na tunelskom iskopu obuhvaaju:
iskop profila odgovarajuom metodom, usklaenom s osobinama
stijene oko otvora, s utovarom i odvozom materijala na planirano
odlagalite osiguranje iskopanog otvora radove na odvodnji
procjednih i eventualnih podzemnih voda dopunske istrane radove
tokom iskopa mjerenje deformacija primarnoga podgradnog
sistema.
1.4. Iskop u II. tunelskoj kategoriji
II. tunelska kategorija stijenske mase obuhvaa razlomljene
zdrave karbonatne stijene jae razdvojene pukotinama i proslojcima
gline. Ove stijene imaju elastina svojstva s malom vlanom vrstoom i
mogu krae ili due vrijeme stajati slobodno poslije iskopa bez
podgrade. Tangencijalna vrstoa stijene u konturi iskopa ovisi o
stepenu poremeenosti stijene i moe biti vea ili manja od obodnih
naprezanja, zbog ega se u tjemenom svodu, a mjestimino i u
bokovima, mogu pojaviti manji potisci olabavljene zone. II.
tunelskom kategorijom stijenske mase obuhvaene su srednje slojevite
stijene; povezanost ovih stijena lokalno je oslabljena proslojcima
glina.
Stijene ove kategorije hemijski su postojane i ostaju
nepromijenjene pod utjecajem procjednih i ostalih podzemnih voda.
Stijena se iskopava miniranjem cijeloga projektiranoga profila.
Parcijalne mjere osiguranja iskopa primjenjuju se, prema potrebi,
odmah nakon iskopa.Podgradni je sistem za ovu kategoriju stijenske
mase TIP 2. Napredovanje u II. kategoriji stijenske mase moe
iznositi 4 do 5 m. Iskop se obavlja u punom profilu. Podgradu treba
dovriti 20 m od trenutanog ela iskopa.
Slika 1. Podgradni tip II1.5. Iskop u III. tunelskoj
kategoriji
III. tunelska kategorija obuhvata iskope u stijeni s elastinim i
visoko elastinim svojstvima. Ovoj kategoriji pripadaju stijene
manjih vrstoa s relativno kratkim vremenom slobodnog stajanja nakon
iskopa otvora. To su razlabavljene stijene bez kohezije koje ne
zadravaju vodu ili slabo vezane razlabavljene stijene. Kod ove su
kategorije iskopa obodna naprezanja na intradosu otvora redovito ve
neposredno nakon iskopa ili nakon kraeg vremena stajanja, vea od
vrstoe stijene to izaziva pojavu potiska. Ovu kategoriju iskopa kod
karbonatnih stijena karakterizira znatna razlomljenost. Zbog gustih
pukotina i kriljaste slojevitosti vrstoa takvih stijena je
smanjena.
Ovoj kategoriji pripadaju i laporovite stijene smanjene vrstoe
(laporoviti vapnenci, laporoviti pjeenjaci i dobro slojeviti
lapori). vrstoa stijene ove kategorije doputa iskop cijelog
profila. Obodne ili konturne minske buotine kod laporovitih stijena
ili jako razlomljenih i kriljavih karbonatnih stijena treba
smjestiti 10 do 20 cm unutar teorijske linije iskopa, radi to
boljeg ouvanja okolne stijene od djelovanja eksplozije.
Dotjerivanje i profiliranje iskopa treba obavljati iskljuivo
otkopnim ekiima.
Podgradni sistem za ovu kategoriju stijenske mase jest TIP 3. Do
ugradnje projektovane podgrade, kod ovog je sistema potrebno
zatititi radnike od lokalnih ispadanja tankim zatitnim slojem
mlaznog betona odmah nakon iskopa (prema potrebi). U sluaju potrebe
mogu se ugraivati i kosa sidra ispred ela iskopa, kako bi se
sprijeilo ispadanje iz tjemenog svoda.Napredovanje u III.
kategoriji stijenske mase moe iznositi do 3 m. Iskop se obavlja u
punom profilu. Podgradu treba dovriti 10 m od trenutanoga ela
iskopa.
Slika 2. Podgradni tip III
1.6. Iskop u IV. tunelskoj kategoriji
Iskope u IV. kategoriji stijenske mase prati pojava potisaka.
Stabilnost iskopanog profila je mala. Nakon izvedbe podgradnog
sistema stijenska masa poprima plastina ili viskoplastina svojstva.
Pri iskopu moe doi do dostizanja vrstoe stijene po cijelom obimu
iskopa to uzrokuje bone potiske i stvara mogunost izdizanja dna. Po
itavom obimu iskopa pojavljuje se prstenasti plastini potisak s
mogunosti zatvaranja iskopanog otvora. Iskop se u ovoj kategoriji
obavlja odabranim pogodnim alatima ili strojevima s upotrebom
eksploziva i bez njega.
Podgradni sistem za ovu kategoriju stijenske mase jest TIP 4.
Sigurnost ljudi od lokalnih ispadanja do ugradnje projektirane
podgrade postie se redovitim uklanjanjem nestabilnih dijelova
stijenske mase i izvedbom tankoga zatitnog sloja mlaznog betona
nakon iskopa (prema potrebi). U sluaju potrebe mogu se ugraivati i
kosa sidra ispred ela iskopa, kako bi se sprijeilo ispadanje iz
tjemenog svoda.Napredovanje u IV. kategoriji stijenske mase moe
iznositi do 1,5 m dnevno. Iskop se obavlja u punom profilu.
Podgradu treba dovriti 1 m od trenutanog ela iskopa.
Slika 3. Podgradni tip IV
1.7. Portalne graevine i zatita predusjeka tunela
Veliina i oblik portalnih graevina uvjetovani su oblikom padine
i nestabilnim veim i manjim blokovima stijenske mase po povrini
padina. Iako e se, prije iskopa tunela, ukloniti i osigurati svi
nestabilni blokovi stijenske mase, mogua je njihova naknadna pojava
pod utjecajem prirodnih potresa, vibracija od prometa i utjecaja
atmosferilija. Stoga je odlueno da se portalne graevine izvuku
dovoljno u predusjek i nasipaju amortizirajuim materijalom, kako bi
se osigurao saobraaj od eventualnog pada stijene s povrine terena
padine.
Osiguranje iskopa predusjeka tunela izvest e se mlaznim betonom
debljine 15 cm i sidrima od rebrastog elika prenika 25 mm, duine 6
m.Razmak sidara jest 2 x 2 m u unakrsnom rasporedu. Ugradnjom
armiranog mlaznog betona i elinih sidara osigurat e se privremena i
trajna stabilnost pokosa predusjeka.
Slika 4. Portalna graevina
Izradi portalnih graevina potrebno je pristupiti nakon zavretka
izrade podgradnog sistema i umirivanja deformacija stijenske mase u
cijelom tunelu. Nakon izgradnje portalnih graevina izvest e se
nasipavanje tucanikom frakcije 30-50 mm u visini od oko 90 cm.
Iznad sloja tucanika ugradit e se sloj plodne zemlje debljine
pedesetak cm. Izmeu ova dva sloja postavit e se geotekstil, kako bi
se sprijeilo mijeanje plodne zemlje i sloja tucanika.Zapunjavanje
prostora iznad portalnih graevina izvodi se radi osiguranja
portalnih graevina od izravnoga udara eventualnog bloka stijenske
mase koji bi se mogao obruiti na portalnu graevinu.
1.8. Oprema tunela
Tunel je opremljen rasvjetom, signalizacijom i opremom potrebnom
za siguran promet i opremom za dojavu poara, kao i ventilacionim
sistemom.
2. Klasifikacija stijenske masea)RMR klasifikacija
ci=62 MPa 7 bodovaRQD=35 8 bodovaRazmak diskontinuiteta 0,9 m 15
bodovaStanje diskontinuiteta 2+4+4+5+1=19 bodova Duina
diskontinuiteta - 8 m 2 bodaZijev diskontinuiteta - 0,1-1 mm 4
bodaIspuna diskontinuiteta tvrda 4 bodaHrapavost diskontinuiteta -
valovita, hrapava 5 bodovaRastroenost diskontinuiteta - jako
rastroen 1 bodStanje podzemne vode vlano 10 bodovaSmjer i nagib
diskontinuiteta - 170/50; 250/5; 220/65Pravac pruanja tunela -
15/195170/50 65>45 vrlo povoljno 0 bodova250/5 145 >45 vrlo
povoljno 0 bodova220/65 115 >45 vrlo povoljno 0 bodova
Ukupan broj (max)=59KATEGORIJA III - POVOLJNA STIJENA
b) Q klasifikacijaVrijenosti parametara za odreivanje indeksa
Q:RQD=35 => slaba stijenaBroj familija pukotina : 3 =>
Jn=9,0Hrapave ili nepravilne, valovite pukotine => Jr=3,0Ispuna
- neprekinuta, Ja=6,0vlani iskop => Jw=0,66Odnos naprezanja
c/1=62/0,949=23,67 => SRF=1,0c=62 MPa ; 1=35 m * 27 kN/m3=945
kN/m2=0,949 N/mm2
Indeks Q iznosi:
Q=1,28SVOD: Q=1,28 ; De=11,90 => Kategorija (6), mlazni beton
9-12 cm ; razmak sidara 1,7.ZIDOVI: Q=2,5*1,28=3,2 ; H=4,59 =>
Kategorija (4), mlazni beton 4-10 cm ; razmak sidara 1,8.
Uzimajui u obzir obje klasifikacije, usvojeno je slijedee:
sistematsko sidrenje u svodu i zidovima sidra duine d=3,0 m razmak
sidara 2,0 m elina mrea u svodu mlazni beton : 5 cm u zidovima; 10
cm u svodu + Q131 napredovanje u svodu 3,0 m.
3. PRORAUN PARAMETARA STIJENSKE MASE U PROGRAMU ROCKLAB
GSI=RMR-5=59-5=54 Za program Roc Lab usvojena je vrijednost
GSI=42Deformabilnost stijenske mase:D- faktor koji ukljuuje oteenje
stijenske maseGSI- geoloki indeks vrstoeZa GSI=42 ci=62 MPa,
mi=21(konglomerat), D=0,8 MR=350 (konglomerat), Erm= Ei*(0,02)= 1
118,75 MPaEi=MR*ci=350*62=21 700 MPa
Slika 6. Izlazni podaci iz programa RockLab
Tabela 2. Tabelarni prikaz prorauna parametara stijene u
programu RockLabHoek-Brown klasifikacija
sCi62 MPa
GSI42
mi18
D0,8
Ei21 700 MPa
MR350
Hoek-Brown kriterij
mb0,570
s0,0002
a0,510
Anvelopa sloma
AplikacijaTuneli
s3max0,7178 MPa
Zapreminska teina0,028
Dubina tunela50 m
Mohr-Coulombovi parametri
c (Mpa)0,267
f()46,65
Parametri stijenske mase
st-0.017
sc0.702
scm5,961
Erm1118.75
Kao to se moe vidjeti iz Tabele 2. dobijene su sljedee
vrijednosti kohezije i ugla unutranjeg trenja u programu Roc Lab:
c=267 KPa =46,65
4. PRORAUN NAPONA I DEFORMACIJA TUNELA KORITENJEM ZATVORENIH
RJEENJA
Pod zatvorenim rjeenjima podrazumijevaju se rjeenja koja neki
model ponaanja opisuje jednainama za koje postoji jedinstveno
rjeenje.
Proraun primarnih napona:=28 kN/m3h=50 mP0=* h=28*50=1 400
kPa
Proraun sekundarnih napona:Proraun sekundarnih napona biti e
vren prema Mohr-Columbovom modeluPoluprenik tunela a= 5,4 mSrednji
modul deformabilnosti:Erm=1 118,75 MPa h=50 m Usvojeno:k=1 c=267
KPa =46,65q= 45 +/2)=2* 267 * tg(45+23,3)= 1 343,58 kPa Kp = = 6,33
Radijus plastificirane zone : R0= 6,02 mRadijalno naprezanje na
granici plastine I elastine zone:pkr == 198,69 kPaTabela 3. Ulazni
podaci za proraun napona naponi 1400(kPa)
poluprenik tunela R5,4(m)
pritisak podgrade pz0(kPa)
Hoek - Brownmb0,57
s0,0002
a0,51
jednoos.tla.vrstoa ci 62000(kPa)
kohezija c267(kPa)
ugao unutranjeg trenja 46,65()
q =1343,59(kPa)
K =6,331
radijus plastificirane zone Rp5,92(m)
radijalni napon na granici izmeu picr 153,98(kPa)
plastine i elastine zone
modul elastinosti E1118,1(Mpa)
poasonov koeficijent v0,3
modul smicanja G474,3115(Mpa)
kps1
Parametri potrebni za proraun pomaka u plastinoj
zoniA1-6,331
A2-1,1992
A3-4,13148
ur(1)-7,77188
uIr(1)7,77
Plastina zona: R RTabela 4. Ulazni podaci za proraun napona i
pomijeranja u plastinoj zoni:
R/a
r/a11,011,0151,021,03261,1148
r5,405,455,485,515,586,02
r0,0013,7320,8228,0647,01197,81
1343,591430,511475,391521,241641,172595,86
u (mm)8,5058,4218,3798,3388,2367,629
Elastina zona: R R
Tabela 5. Proraun napona i deformacija u elastinoj i plastinoj
zoni:
Rp/R
r/a1,101,21,31,41,51,61,7
r5,926,487,027,568,108,649,18
r155,07362,46515,94637,73735,97816,38883,02
2644,932437,542284,062162,272064,031983,621916,98
u (mm)7,7687,0966,5516,0835,6775,3225,009
Slika 7. Dijagram tangencijalnih i radijalnih napona za razliite
odnose r/a
Slika 8. Pomjeranja tunela ui za razliite odnose r/a
5. PROCJENA DEFORMACIJA NEPODGRAENOG I PODGRAENOG TUNELA
KORITENJEM ZATVORENIH RJEENJA
5.1 Kriva konvergenicije (kriva stjenske mase):
Mehanike karakteristike stijene:
=28 kN/m3c= 267 kPa= 46,65=0,3Es= 1118,75 MPaP0=* h=28*50=1400
kN/m2 primarno stanje naponapkr== 198,67 kN/m2Zidovi tunela
Kalota tunela
Podnoni svod tunela
Tabela 7. Potrebni parametri za proraunH = 50
a = 5,4
= 46,65
= 28
c = 267
p =1400,00
kp = 6,33
qc = 1343,58
pcr = 198,75
=0,3
E =1118,75
Tabela 8. Vrijednosti pomjeranja za zidove, kalotu i svod
tunela
Slika 32. Kriva ponaanja stijenske mase
5.2 Kriva ogranienja- kriva ponaanja stijenske mase
a= 5, 4 m=0,3Es= 1118,75 MPaP0= 1400 kN/m2 c= 267 kPa=46,65Es=
1118,75 MPaP0=* h=28*50=1400 kN/m2 primarno stanje naponaq= 45
+/2)=2* 265,00 * tg(46,65/2 + 45)= 1343,58 kPapkr== 198,67 kN/m2Kp=
6,33D=10,8 m d3
D10,8
x0,277778
uf0,004306
d=3 mX==0,277 Y=umax=0,010UF= Y*uma=0,004306 Podgrada od
torketa:
Nosivostpsbmax= KrutostKB=Eb= 26 GPa(C12/15);
37GPa(C50/60)=0,3db=10 cmEb=30 GPab=35 MPaa= 5,4 mpsbmax == 700
kPaKB == 621127,6272 kPa0,112%
Sidra:Sidra 25 Nosivost sidara:Razmak sidara 2x2 mpssmax=
kPa
Ks=Najkrua je podgrada od betona i njome smo
limitiraniPsuk=700+66,75=766,75Kuk=621127,6272 +33375= 654502,62
kPa
uuk/a = 0,114
Poveava se nosivost:Ps=Ps= 733,042Nosivost sistema nije zbir jer
se beton ne moe rastegnuti vie od 0,112%, ali nije sam pa se
nosivost poveala sa 700 na 733,042 kPa.Fs=
Slika 34. Kriva konvergencije i kriva ogranienja
Slabo iskoritena podgrada, moe se uzeti podgrada slabijih
karakteristika. Proraun je vren za podgradu koja se inae koristi, a
njena slaba iskoritenost je rezultat dobrih parametara stijenske
mase. Proraun za neku drugu podgradu nee biti izvren, ali se iz
ekonomskih razloga moe preporuiti I manje kvalitetna obloga.
6. PRORAUN NAPONA U PROGRAMU PLAXIS 2D
6.1 Proraun napona i deformacija tunela sa zamjenjujuim
radijusom
Proraun je vren za tunel krunog oblika, zamjenjujueg radijusa
a=5,4 m. Vrijednosti napona i deformacija bit e uporeeni sa
vrijednostima dobijenim pomou empirijskih formula za elastinu i
plastinu zonu. Vano je napomenuti da formule pomou kojih je vren
proraun vae za hidrostatsko stanje napona (k=1). Srednji modul
deformabilnosti: Erm=1118,75 MPa h=50 m k==0,25 + 7*1,428
(0,001+1/74) =0,414 Usvojena vrijednost: k=0,4Ulazni podaci sa
geometrijom koji su koriteni u proraunu dati su na Slikama 9. i
10.
Slika 9. Zamjenjujui radijus tunela
Slika 10. Parametri za proraun stijenske mase,obloge i
sidara
Slika 11. Tunel sa zamjenjujuim radijusom
Slika 12. Horizontalni efektivni naponi (tangencijalni
naponi)
Slika 13. Vertikalni efektivni naponi (radijalni naponi)Slika
14.Vertikalna pomjeranja uyIz provedenog prorauna napona za tunel
krunog oblika koritenjem zatvorenih rjeenja i koritenjem programa
Plaxis 2D moe se zakljuiti da su dobijene vrijednosti priblino
jednake. Maksimalni horizontalni efektivni naponi (s) dobijeni
koritenjem zatvorenih rjeenja iznose oko 2704,97 kPa, dok
vrijednosti napona koji su dobijeni u programu Plaxis 2D iznose
2940 kN/m2.Vano je napomenuti da su vrijednosti pomjeranja dobijena
koritenjem navedenog programa i zatvorenih rjeenja priblino
ista.
6.2 Proraun napona i deformacija saobraajnog tunela
Proraun sidara
Slika 15. Povrina rupe i povrina sidra A=An+Ag==0,008344
m2Eeq=En + Eq= 200 + 22=32 452 967,4En=200 GPaEA=* =1274,42
kNm2e=2,0 mEI=*=79,65 kNm2/m'd=10 cmEA=30 000 000*0,1*1=3 000 000
kNm2EI=30 000 000*=2500 kNm2/m' Koeficijent k (odnos horizontalnih
i vertikalnih napona) prema Sheorey-u iznosi: k==0,25 + 7*1,118
(0,001+1/50) =0,414
Ulazni podaci za Plaxis 2D nalaze se na narednim slikama. Slika
16. Parametri stijenske mase, sidara i obloge
Slika 17. Saobraajni tunel sa sidrima
Slika 18. Generisana mrea
Slika 19.,20. Prva i druga faza prorauna (Prije iskopa Mweight=1
i Mstage= 0,775 )
Slika 21. Trea faza prorauna nakon kopanja kalote i nanoenja
sidara i obloge
Slika 22. etvrta faza prorauna nakon kopanja stepenica
Mstage=0,775
Slika 23. Peta faza prorauna nakon dodavanja torketa u stepenici
5 cm i dodatnih sidara
Na narednim slikama dati su rezultati prorauna u Plaxisu 2D
(horizontalni, vertikalni naponi, pomjeranja tunela i sile u
sidrima).
Slika 24. Vertikalni naponi y-y Slika 25. Horizontalni naponi
x-x
Slika 26. Vertikalna pomjeranja tunela (max pomjeranje 14,45
mm)
Slika 27. Aksijalna sila u sidru na desnoj strani tunela
Slika 28. Aksijalna sila u sidru na lijevoj strani tunela
5. ANALIZA POTENCIJALNO NESTABILNIH BLOKOVA STIJENSKE MASE OKO
PODZEMNOG ISKOPA 5.1. Analiza nestabilnih blokova u krovu i boku
tunela
Smjer i nagib diskontinuiteta:1. 170/502. 250/53. 220/65Pravac
pruanja tunela: 5/185Poto pravac pruanja tunela nije Sjever-Jug,
potrebno je zarotirati ravni da bi bile u pravcu Sjevera. Nakon
izvrene rotacije za 5 dobijene su sljedee ravni:1. 165/502. 245/53.
215/65Radijusi velikih krugova-usvojena vrijednost R=4,0 mr1= =
=23,04r2= = =4,62r3= = =6,22 Tabela 10. Oitane vrijednosti duina i
uglova u programu Auto Cad 2008t1t2t3t1't2't3't12t13t23121323
0,682,62,690,42,781,532,351,613,2824,3740,5329,70
tg= = = 0,709 =70,70tg= ==0,212 =23,95tg= ==0,196 =22,16tg= =
=0,818=78,57tg= ==0,179 =20,40tg= ==0,45=48,14tg= ==0,26=29,13tg=
==0,43=46,15tg= ==0,09=11,29tgy12= = =0,61 y12=31,45tgy13= = =1,36
y13=53,86tgy23= = =0,23 y23=12,94tgy12'= = =1,35 y12=53,48tgy13'= =
=1,60 y13=58,03tgy23'= = =0,40 y23=21,95Nestabilni blokovi u krovu
i boku tunela dati su na Slikama 34. i 35. navedeni blokovi dati su
u Prilozima u razmjeri.
Slika 34. Blok u krovu tunela Slika 35. Blok u boku tunela
5.2. Analiza nestabilnih blokova u programu Unwedge v 3.005
U programu Unwedge v 3.005 izvrena je analiza stabilnosti
blokova u krovu i u bokovima tunela.
Slika 32. Koordinate taaka tunela
Tabela 11. Koordinate taakaTakaXY
A00
B9,00
C0,472,24
D9,254,52
E4,58,16
F-0,234,52
G-0,472,24
H00
Slika 33. Nestabilni blokovi dobijeni u programu Unwedge v 3,005
Faktori sigurnosti, kao i teine pojedinih klinova bez sidara i
mlaznog betona dati su na Slici 34. i u Tabeli 12. Floor wedge
[2]FS: stableWeight: 13.097 tonnes
Upper Left wedge [4]FS: 9.737Weight: 38.042 tonnes
Lower Right wedge [5]FS: 203.294Weight: 1.904 tonnes
Upper Right wedge [7]FS: 6.613Weight: 10.873 tonnes
Slika 34. Vrijednosti faktora sigurnosti i teina klinova Tabela
12. Tabelarni prikaz rezultataKlin2457
Fsstabilan9,737203,2946,613
Teina (t)13,09738,0421,90410,873
Usvojene su debljine sekundarne podloge prema klasifikaciji RMR
Za svod 10 cm Za zidove 5 cmUsvojene su duine sidara prema RMR
klasifikaciji 3 m. Slika 34. Podaci o karakteristikama sidara:
nosivosti, duini i razmaku Slika 35. Sidra u svodu i u zidovima
tunela, Slika 36. Vrijednosti faktora sigurnosti nakon mlazni beton
debljine 10 cm postavljenih sidara i mlaznog betona
6. ANALIZA POTENCIJALNO NESTABILNIH BLOKOVA KOD TUNELSKIH
PORTALA
6.1. Analiza potencijalno nestabilnih blokova kod ulaznog
portala tunela u programu Swedge v 5.0.1.0Kosina:158/78,7158/2
Slika 37. Ulazni portal tunela Sluaj I:Smjer i nagib
diskontinuiteta:170/50220/65
Slika 38. Ulazni podaci
Slika 39. Nestabilni blokovi kod ulaznog portala tunela
Swedge Analysis Information Document Name: Denana program Job
Title: version: 5.01 Analysis Results: Analysis type=Deterministic
Safety Factor=286.038 Wedge height(on slope)=4 m Wedge width(on
upper face)=1.40081 m Wedge volume=5.82503 m3 Wedge weight=15.7276
tonnes Wedge area (joint1)=13.3644 m2 Wedge area (joint2)=5.0972 m2
Wedge area (slope)=14.5538 m2 Wedge area (upper face)=4.61923 m2
Normal force (joint1)=1.7791 tonnes Normal force (joint2)=-4.78356
tonnes Driving force=12.4689 tonnes Resisting force=3566.57 tonnes
Slika 40. Rezultati prorauna
Za druge sluajeve nema formiranih blokova. Predmet: Podzemne
konstrukcije 1
