planiranje u nogometu.ppt

8/10/2019 planiranje u nogometu.ppt

1/57

Modeliranje procesa sportske

pripreme (primjer nogomet)


2/57

p p (p j g )

U zavrnom 8. seminaru predstavljena je

integrirana materija iz razliitih podruja teorije,metodike i programiranja treninga koja eomoguiti studentu razumijevanje i koritenjesvih do sad steenih znanja.

Oekuje se da e studenti moi na slian nainsamostalno modelirati proces sportske pripreme

odnosno planirati i programirati trening urazliitim ciklusima sportske pripreme upojedinim sportskim granama


3/57

Kondicijski treningtreba shvatiti kao dugotrajanproces vjebanja u kojem se stalno izmjenjujuoptereenja i odmori, stres i prilagodba nanapore. To e uroditi kvalitetnom kondicijskompripremljenou i, to je posebno vano,stabilnim i visokim sportskim dostignuima.

Kondicijski programi su nastali kao rezultatviegodinjeg praktinog iskustva trenera isuradnika u velikom broju razliitih sportova,kao i primijenjenih istraivanja sportskogtreninga.

8.1. UVOD


4/57

Dobro planiran i programiran kondicijski trening,dokazao je sljedee vrijednosti: utjee na optimalnu sportsku pripremljenost i poeljne sportske

rezultate

utjee na usavravanje psihofizikih sposobnosti

utjee na smanjenje broja i teine ozljeda sportaa utjee na odgaanje reakcija umora u treningu i natjecanju ubrzava procese oporavka nakon treninga i natjecanja.

Vrijeme i trud uloeni u kondicijsku pripremu sportau se

viestruko vraajuza vrijeme natjecanja on e biti ustanju koristiti sve svoje bioloke, psiholoke i tehniko-taktike potencijale.


5/57

8.2. DEFINICIJE:

Treningje ureeni sustav svihtransformacijskih operatora koji su

definirani dopustivim motorikim aktivnostima, mjerama volumena optereenja i modalitetima izvoenja,

koji se sustavno provode u cilju

postizanja eksplicitno definiranihciljeva u zadanim ciklusima sportskepripreme.


6/57

Programiranje treninga

skup je upravljakih akcijakojima se provodi izbor,

doziranje i

distribucija

trenanih operatoratijekomrada i mjera oporavkau faziodmora.

Trenani operatori su stimulansikoji proizvode transformacijskeefekteodnosno kvantitativne ikvalitativne promjene upojedinim ciklusima sportskepripreme.


7/57

Dijagnostika treniranosti

objektivno utvrivanje stupnja sposobnosti, osobinaimotorikih znanja sportaai definiranja dobrih iloih strananjegove pripremljenosti.

Modelne karakteristike

rezultatikoje vrhunski sportai postiu utestovimazaprocjenu sposobnosti, osobina i motorikih znanjakao i situacijskim varijablama uspjenosti.


8/57

Natjecateljsko razdoblje

je dio godinjeg ciklusa treninga ukojem sportai provode sustavantrening i nastupaju na oficijelnimnatjecanjima na kojima ispoljavaju

stabilnu sportsku formu i postiuoptimalne natjecateljske rezultate.

Sportska forma

je optimalno stanje pripremljenostisportaa koje mu omoguava najviasportska postignua u vrijemenajvanijih natjecanja.


9/57


10/57

8.3. Zatvoreni krug upravljanjakondicijskom pripremom

sportaa

Veliki broj autora(Gabrijeli,1982., Schnabel i sur. 1994.,

Bangsbo, 1994., Platonov,1997., Milanovi, 1997., Mller,1997., eljaskov, 1998. i dr.)kroz kibernetiki pristupi

putem zatvorenog krugaupravljanja definirajuproces KONDICIJSKEpripreme sportaa


11/57

Zatvoreni krug upravljanja procesomkondicijske pripreme sportaa

1. Osobitosti natjecateljskeaktivnosti i strukture treniranosti

2. Modelne karakeristike vrhunskihsportaa

3. Dijagnostika individualnih

karakteristika sportaa

4. Komparacija individualnih smodelnim karakteristikama

5. Planiranje treninga: ciljevi,zadae, periodizacija i uvjeti

6. Programiranje treninga: izbor

sredstva, optereenja i metode

7. Realizacija treninga

8. Kontrola efekata treninga


12/57

8.3.1. Osobitosti natjecateljskeaktivnosti i strukture

treniranosti


13/57

Frekvencija srca tijekom nogometne utakmice (a) ipovezanost izmeu FS i VO2 postignuta kod tranja napokretnom sagu jednog igraa (b). Kod aritmetike sredine

FS od 171 i 164 o/min u prvom i drugom poluvremenupostie se VO2 od 51,1 ml/mol/kg (78% VO2 max) i 46,2ml/mol/kg (72% VO2 max)

VO2 max = 65,3 ml/min/kg


14/57

Za vrijeme jedne utakmice igra moe izvesti

oko 1100 razliitih aktivnosti kao to su:prelazak iz stajanja u lagano tranje, dodavanjelopte, promjena pravca kretanja, skok itd.

Udaljenosti preene s loptom 0,5-3% ukupne

udaljenosti koju igra pree za vrijeme jedneutakmice Posjedovanje lopte po igrau 0,33,1 minute

(prosjek 1,3 minute)


15/57

Prikaz udjela pojedinih energetskihprocesa u nogometu

NOGOMET

Energetski proces

AEROBNI

ml//kg/minVO2

ANAEROBNI-

NELAKTATNI

ml/kg/min duga

VO2

ANAEROBNI-

LAKTATNI

% tolerancije na

koncentraciju laktata

63 48 210

Svaku sportsku granu

mogue je opisatidominacijom pojedinihenergetskih mehanizama

1. Osobitosti natjecateljske aktivnosti i strukture treniranosti


16/57

40 30 20 10Efikasnostparalelnogprocesora

Efikasnostinput

procesora

Efiaksnostserijalnogprocesora

Interakcijakognitivnihdimenzija

40 30 2010

Regulirana

agresivnost Motivacija

Mikrosocijalna

adaptibilnost

Interakcija

konativnihdimenzija

4030 20 10Brzinskoeksplozivna

snagaKoordinacija-

agilnost

Aerobni ianaerobnikapaciteti Preciznost

Hipotetski strukturni model uspjeha unogometu (u %)

LINOST

30

KONSTITUCIJA

20

KOGNICIJA10

KONDICIJA40

30 20 10Indeksitj.dimenzija

Volumi-

noznost

Transverzalnadimenzional-

nost

Longitudinalna

dimenzionalnost

40


17/57

Koordinacija

15%Snaga

20%

Izdrljivost30%

Gibljivost

10%

Brzina

25%

Utjecaj motorikih sposobnosti nauspjenost u nogometu

JSN= f (a1I + a2B + a3F + a4KK + a5G)

JSN= (30%I + 25%B + 20%F + 15%KK + 10%G)


18/57

8.3.2. Modelne karakeristike

vrhunskih sportaa

2 Modelne karakeristike vrhunskih sportaa


19/57

ANTROPOLOKEVARIJABLE

MODELNEVRIJEDNOSTI

1. Visina tijela 178.0

2. Teina tijela 74.0

3. Tranje 30m letei 3.30

4. Tranje 1030m p15 40.0

5. Skok u vis iz mjesta 65.0

6. Skok uvis iz kretanja 75.0

7. Zgibovi 10.0

8. Duboki uanj 111.0 kg (150% tjel. teine)

9. Tranje u slalomu bez lopte 8.60

10. Slalom s loptom 10.10

11. Primitak kisikaVO2 ml/kg/min 68.00

12. Kognitivni test 1 6.00

13. Kognitivni test 2 70% (+)

Modelne karakteristike pripremljenosti

vrhunskih nogometaa

2. Modelne karakeristike vrhunskih sportaa


20/57

2 Modelne karakeristike vrhunskih sportaa


21/57

STARTNA BRZINAa. Razvoj startne brzine u 30m sprinta, prosjeno prema dobi

b. Prosjena startna brzina 30m kod razliitih nacionalnih selekcija

c. Prosjena startna brzina u odnosu na igraku poziciju

2. Modelne karakeristike vrhunskih sportaa


22/57

8.3.3. Dijagnostika individualnih

karakteristika sportaa 3 Dijagnostika individualnih karakteristika sportaa


23/57


TESTOVNIREZULTATI

NOGOMETAA X1. Visina tijela 176.3

2. Teina tijela 72.03. Tranje 30m letei 3.48

4. Tranje 1030m p15 43.2

5. Skok u vis iz mjesta 56.7

6. Skok uvis iz kretanja 62.6

7. Zgibovi 7.0

8. Duboki uanj 96.4 kg (134% tjel. teine)

9. Tranje u slalomu bez lopte 8.80

10. Slalom s loptom 10.71

11. Primitak kisikaVO2 ml/kg/min 62.78

12. Kognitivni test 1 4.40

13. Kognitivni test 2 45% (+)

Testovni rezultati sportaa X u antropolokim

varijablama nogometaa

3. Dijagnostika individualnih karakteristika sportaa


24/57

8.3.4. Komparacija individualnih smodelnim karakteristikama

4. Komparacija individualnih s modelnim karakteristikama


25/57

U kljunojfazi upravljanja

primjenjuju se postupcikomparacije, usporedbeindividualnih pokazateljakondicijske pripremljenostisportaa koji je neposredno

ukljuen u trenani proces smodelnim karakteristikamavrhunskih sportaa.

U praksi trener i struni timprigodom planiranja kondicijskepripreme moraju utvrditi odnosizmeu podataka dobivenihtestiranjem i modelnihkarakteristikavrhunskih sportaa.




26/57


MODELNEVRIJEDNOSTI

TESTOVNIREZULTATI

NOGOMETAAX

1. Visina tijela 178.0 176.3

2. Teina tijela 74.0 72.0

3. Tranje 30mletei

3.30 3.48

4. Tranje 1030m

p15

40.0 43.2

5. Skok u vis izmjesta

65.0 56.7

6. Skok uvis izkretanja

75.0 62.6

7. Zgibovi 10.0 7.0

8. Duboki uanj 111.0 kg (150%tjel. teine)

96.4 kg (134%tjel. teine)

9. Tranje u slalomubez lopte

8.60 8.80

10. Slalom s loptom 10.10 10.71

11. Primitak kisikaVO2 ml/kg/min

68.00 62.78

12. Kognitivni test 1 6.00 4.40

13. Kognitivni test 2 70% (+) 45% (+)

Modelne karakteristike i testovni rezultati sportaa X usklopu antropolokih varijabli nogometaa

1

4

6

8

10

12

20

30

40

50

60

70

2

13

11

9

7

5

3

Bodovi

Osobine i sposobnosti



27/57

8.3.5. Kondicijska pripremanogometaa


28/57

Opa (viestrana) kondicijska

priprema

Pod opom ili viestranom kondicijskompripremompodrazumijeva se proces skladnog i

viestranog razvoja funkcionalnih i motorikihkarakteristika

Dolazi do porasta funkcionalnih, motorikih i

morfolokih karakteristikakoje se ne moguizravno primijeniti, ve se javljaju kao faktorkasnijeg razvoja bazinih i specifinihsposobnosti


29/57

Neke vjebe ope kondicijske pripreme


30/57



31/57



32/57

Osnovna ili bazinakondicijska priprema

Koriste se vjebe, optereenja i metode za

potpuni razvoj motorikih sposobnosti o kojimanajvie ovisi rezultat u nekoj sportskoj grani Prema Gabrijeliu (1987.) radi se o daljnjem

poveanju funkcionalnih sposobnostirazliitih

organa i organskih sustava, poboljanje ivano-miine koordinacije, poveanje dimenzijasnage, brzine, izdrljivosti i gipkostiteusavravanje sposobnosti za efikasan oporavak


33/57

Neke vjebe osnovne kondicijske pripreme


34/57

Specifina kondicijska priprema

Osigurava energetskuprilagodbu na specifinezahtjeve sporta pomou

kompleksa vjebi koje susline strukturamagibanja i situacija,odnosno tehnici sportske

grane Na odreeni nain ona

integrira kondicijski itehniko-taktiki trening


35/57

Neke vjebe specifine kondicijske pripreme

nogometaa


36/57

8.3.6. Modeliranje programa

kondicijske pripreme ugodinjem ciklusu treninga

nogometaa

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Kondicijskitrening

Tehnikitrening

Taktiki

trening

Individualnidopunskitrening

Od t ih i i


37/57

Odnos trenanih programa u pripremnom inatjecateljskom periodu prema miljenju 59

njemakih trenera

28,4

15,315,2

19,6

21,1

Kondicijski trening bez lopte

Trening tehnike

Trening taktike

Trening kompleksnog karaktera

Igra

16,2

21,3

20,1

21

21,3

Trenani programi (%) upripremnom periodu

Trenani programi (%) unatjecateljskom periodu


38/57


39/57

Periodizacija godinjeg ciklusa jednevrhunske hrvatske nogometne ekipe

(dvociklusna periodizacija)

1.

Pripremniperiod

Natjecateljskiperiod

Prijelazniperiod

20.06.2001.28.07.2001. 29.07.2001.10.12.2001. 11.12.2001. - 09.01.2002.

2.

Pripremniperiod

Natjecateljskiperiod

Prijelazniperiod

10.01.2002.23.02.2002. 24.02.2002.03.05.2002. 14.05.2002.15.06.2002.


40/57

Prvi ciklus

Pripremni period1.1.

I faza prip. perioda II faza prip.perioda III faza prip.perioda

20.06.30.06. 2001. 01.07.14.07. 2001. 15.07.28.07. 2001

viestrano-bazina

priprema

razvojna / bazino-

specifina priprema

odravajua / specifino-

situacijska priprema

1.2. Natjecateljski period : 29.07.10.12.01. U natjecateljskom periodu (jesenski dio) odigrano je:

18 prvenstvenih utakmica 3 kup utakmice

(17 pobjeda/3 nerijeena/1 poraz)

1.3. Prijelazni period : 11.12.01.09.01.02.


41/57

Drugi ciklus

Pripremni period2.1.

I faza prip. perioda II faza prip.perioda III faza prip.perioda

10.01.20.01. 2002. 21.01.12.02. 2002. 13.02.23.02. 2002.

viestrano-bazinapriprema

razvojna / bazino-specifina priprema

odravajua / specifino-situacijska priprema

2.2. Natjecateljski period : 24.02.03.05.02. U natjecateljskom periodu (proljetni dio) odigrano je:

12 prvenstvenih utakmica 2 kup utakmice

(7 pobjeda/4 nerijeena/3 poraza)

2.3. Prijelazni period : 14.05.15.06.02.


42/57

PRIMJER PROGRAMA GODINJEG CIKLUSA TRENINGAS POSEBNIM OSVRTOM NA KONDICIJSKU PRIPREMU

1. FAZAstvaranje osnova (faza ope pripreme) 2 tjedna

a. Opi rad: Podizanje svih kondicijskih i mentalnih imbenika.

Ojaati kritine zone lokomotornog aparata. Djelovati na slabestrane kondicijske pripremljenosti.

b. Veliki ekstenzitetslab intenzitet: velik broj ponavljanja u svimzadacima, due trajanje optereenja. Intenzitet u radu s vanjskimoptereenjima ne prelazi 60% 1RM.

c. Tranje duih dionica za kardiorespiratornu efikasnost.Kontinuirani nain vjebanja koristiti vie nego intervalni. Opafizika priprema. Fitness programi.

d. Individualni nain treniranja. Formiranje homogenih skupina.Tehniko-taktike sadraje koristiti u manjem opsegu.

A: PRIPREMNI PERIOD


43/57

Operativni program treninga u pojedinim fazama pripremnog periodavrhunske nogometne momadi

I. FAZA PRIPREMNOG PERIODA (viestrano-bazina priprema)

D A T U M S A T SADRAJ TRENINGA S A T SADRAJ TRENINGA

1 0. 01. 02. 10.00 AEROBNO/kontin.+ GOLA15.00

-----------------

1 1. 01. 02. 10.00 --------------------15.00

AEROBNO/kontin.+ GOLA

1 2. 01. 02. 10.00 TESTIRANJA15.00

---------------------

1 3. 01.02. 10.00TESTIRANJA

15.00 ---------------------

1 4. 01.02. 10.00AEROBNO /kontin.+MOTORIKA 15.00

--------------------

1 5. 01.02. 10.00------------------------ 17.00 P U T /Bjelolasica

1 6. 01. 02. 10.00AEROBNO/kontin. 15.00

TERETANA + TEHNIKA

1 7. 01. 02. 10.00 MOTORIKA/hom.grupe15.00

FUNKC./hom.grupe, PREVENCIJA

1 8. 01.02. 10.00------------------------- 15.00 SNAGA /kruni trening

1 9. 01.02. 10.00 AEROBNO/fartlekPREVENCIJA15.00 TERETANA+ TEHNIKA

2 0. 01.02. 10.00 ANAEROBNO/homog.

PREVENCIJA

15.00 P U T/ Zagreb

PRIMJER JEDNOG PROGRAMA GODINJEG CIKLUSA TRENINGA PO PERIODIMA I FAZAMA


44/57

2. FAZArazvoj (faza bazine pripreme) 3 tjednaa. Specifian/osobit rad na svim imbenicima koji utjeu naigru. Umjereno sudjelovanje u igri. Modelirati trening za svesportae. Koristiti individualni i skupni trening.

b. Veliki volumen optereenja: Intenzitet postaje vei sa sasrednjim rasponom ponavljanja

c. Definirati optimalne odnose pojedinih vrsta kondicijskepripreme.Analitiki razvoj funkcionalnih i motorikihsposobnosti.

d. Tranje na krae staze,jai intenzitet. Startnaokretnost/brzina reakcije. 12-minutno tranje i intervalnisprintevi u tom razdoblju. Rad na trenaerima za snagu.Prevencijski kondicijski trening. Fitness programi.

Operativni program treninga u pojedinim fazama pripremnog perioda


45/57

II DRUGA FAZA PRIPREMNOG PERIODA

(razvojna / bazino- specifina priprema)

D A T U M S A T SADRAJ TRENINGA S A T SADRAJ TRENINGA

21.01.02. 10.00BAZEN+MASAA

15.00 -----------------------------

22.01.02. 10.00AEROBNO/kontin.+GOLA+TE-TA

15.00P U T / Pore

23.01.02 10.00TERETANA

15.00UTAKMICA/Umag

24.01.02 10.00 TE-TA 15.00AER./ANAE.(spec.)br1. (bazen)

25.01.02. 10.00 -------------------------- 15.00UTAKMICA/Vinjan

26.01.02 10.00 TE-TA, GOLA 15.00 UTAKMICAP.St.(Koreja)

27.01.02 10.00 --------------------------- 15.00 AER./ANAER.(spec.)br2 (bazen i

masaa)

28.01.02. 10.00TE-TA, GOLA

15.00MOTORIKA, GOLA

29.01.02. 10.00 -------------------------- 15.00UTAKMICA,Istra-Pula

30.01.02. 10.00TERETANA

15.00 UTAKMICA/Uljanik, P U T

/Zagreb

vrhunske nogometne momadi

Operativni program treninga u pojedinim fazama pripremnog periodah k di


46/57

DATUM S A T SADRAJ TRENINGA S A T SADRAJ TRENINGA

31.01.02 10.00 ---------------------------- 15.00 ----------------------------

01.02.02 10.00 AER.(kont.)+MOTOR.TE-TA+GOLA 15.00 P U T /Dubrovnik

02.02.02 10.00 FUTING + STRECHING 15.00 UTAKMICA

03.02.02. 10.00 P U T /Meugorje 15.00 UTAKMICA

04.02.02. 10.00 TE-TA+ TERETANA 15.00 AER./ANAER.(spec.), Br.3

05.02.02. 10.00 -------------------------- 15.00 TE-TA+ GOLA

06.02.02. 10.00 MOTORIKA 15.00 UTAKMICA

07.02.02. 10.00 MASAA 15.00 -------------------------

08.02.02. 10.00 AEROBNO(fartlek- specifini) 15.00 TE-TA

09.02.02. 10.00 TERETANA+TE-TA 15.00 ---------------------------

10.02.02. 10.00 -------------------------- 15.00 UTAKMICA

11.02.02. 10.00 AER./ANAER.(spec.) Br.4 15.00 TE-TA

12.02.02. 10.00 ---------------------------- 15.00 UTAKMICA, P U T /Zagreb

II DRUGA FAZA PRIPREMNOG PERIODA(razvojna / bazino- specifina priprema)




47/57

3. FAZAstabilizacija (faza situacijske pripreme)2 tjedna

a. Vrlo specifian rad na imbenicima koji utjeu nauspjenost u igri. Velik volumen sudjelovanja u igri inatjecanjima / puno vremena posveeno sportskojspecijalizaciji. Integrativna pripremasituacijski trening.

b. Mali ekstenzitetveliki intenzitet, mali broj ponavljanja;komponenta brzine izbija u prvi plan. Smanjiti udio pomonihvjebi. Kratko trajanje i uestalost treninga tjedno

c. Volumen (ukupno optereenje) je izmeu 75-90%. Podmaksimalnim optereenjem izvoditi tehniko-taktiki trening.Stabilizirajui kondicijski trening. Dominiraju specifini isituacijski kondicijski sadraji.

Operativni program treninga u pojedinim fazama pripremnog periodah k t di


48/57

III. FAZA PRIPREMNOG PERIODA(odravajua / specifino-situacijska priprema)

DATUM S A T SADRAJ TRENINGA S A T SADRAJ TRENINGA

13.02.02. 10.00 --------------------------- 15.00 ----------------------------

14.02.02. 10.00 TERETANA 15.00 AEROBNO(kontin.),TE-TA

15.02.02. 10.00 --------------------------- 15.00 TE-TA+MOTORIKA

16.02.02. 10.00 TE-TA 15.00 ----------------------------

17.02.02 10.00 TONIZACIJA 15.00 UTAKMICA

18.02.02 10.00 AEROBNO(kontin.),STRECHING 15.00----------------------------

19.02.02 10.00 TERETANA 15.00 TE-TA

20.02.02. 10.00---------------------------

15.00 AEROBNO+TE-TA

21.02.02. 10.00---------------------------

15.00 TE-TA+MOTORIKA

22.02.02. 10.00---------------------------

15.00 TE-TA+MOTORIKA

23.02.02. 10.00 TE-TA 15.00----------------------------

24.02.02 10.00 TONIZACIJA 15.00 ZAGREB-RIJEKA




49/57

FAZAsezonsko odranje sportske forme-natjecateljska sezona

a. Trening je potpuno specifian i situacijski.Veliki brojponavljanja svih TE-TA vjebi/zadataka.

b. Manji volumen ukupnog optereenja. Intenzitet 80-100%maksimalnog rada. U intervalnom treningu je vano vrijemeodmora izmeu ponavljanja i serija.

c. Vjebama okretnosti (agilnosti), eksplozivnosti i brzine tetehniko-taktikim sadrajima odravati dostignutu razinusportske forme. Paziti na raspored kondicijskih sadraja u danimamikrociklusa.

d. Cilj:Odrati razinu dobre fizike spreme koja je postignuta u

ranijima fazama. Odravajui kondicijski trening.

e. Mikrociklus se programira u odnosu na efekte prethodnog rada isnagu budueg protivnika. Optereenje i rastereenje se stalnoizmjenjuju.

B: NATJECATELJSKI PERIOD


50/57

Ovako definiran proces pripreme omoguit e stabilnusportsku formu u natjecateljskom razdoblju

Za stanje sportske forme znakovito je:

Poviena mobilnostorganizma Sposobnostizvravanja specifine sportske aktivnosti na

najviem stupnju Ekonominostorganskih funkcija

Ubrzani proces oporavka-restitucije Visoki stupanj psihike stabilnosti Otpornost na stresne uvjete natjecanja


51/57

8.3.7. Modeliranje programakondicijske pripreme u

mikrociklusu

Stupanjopter

eenja

Volumen opt.intezitet opt.

ekstenzitet opt.

Po1T

Ut2T

Sri2T

e2T

Pe1T

SuN

Ne1T

T TreningN Natjecanje


52/57

Struktura jednog mikrociklusa u natjecateljskomrazdoblju(prema Grosseru i suradnicima, 1986.)

Stupanjopte

reenja

Volumen opt.

intezitet opt.

ekstenzitet opt.

Po1T

Ut2T

Sri2T

e2T

Pe1T

SuN

Ne1T

T TreningN Natjecanje

MODEL MIKROCIKLUSA U FAZI NEPOSREDNE PRIPREME PRIJE


53/57

MODEL MIKROCIKLUSA U FAZI NEPOSREDNE PRIPREME PRIJEVANOG NATJECANJA :

3-7 DANA 2-3 DANA

EKSCITABILNOSTCS

FUNKCIONALNEMOGUNOSTI

IVANIH STANICA

GLOBALNAPRIPREMLJENOST(UTRENIRANOST)

TRENING AKTIVNI ODMOR NATJECANJE

INT.

EXT.

Treninzi postaju krai, intenzivniji i specifiniji

P i j ik ikl


54/57

Primjer mikrociklusa unatjecateljskom periodu

Natjecateljski mikrociklus sajednom utakmicom broj trenanih dana - 6 broj trenanih jedinica - 8

broj slobodnih dana - 1 utakmicasubota (1)

Pon. Uto. Sri. et. Pet. Sub. Ned.

---------- trening trening ---------- trening trening trening

---------- trening trening trening ---------- utakmica ----------

Operativni program rada u natjecateljskom mikrociklusu


55/57

Ponedjeljak slobodan dan

Utorak

(tr.br.1): uvodni trening aerobnog karaktera (obnova +tehnika+ globalnaobrada trupa), trajanje treninga:75 min.

(tr.br.2): trening visokog intenziteta (TE-TA+ motorika+prevencija), trajanjetreninga:90 min.

Srijeda (tr.br.1) :teretana, trajanje treninga:75 min.

(tr.br.2) :trening visokog intenziteta ( TE-TA+motorika+globalna obradatrupa), trajanje treninga:90 min.

etvrtak trening srednjeg intenziteta (TE-TA+prevencija), trajanje treninga :75 min.

Petak trening srednjeg intenziteta (TE-TA+motorika-brzina ,brzina pojed. pokreta),

trajanje treninga 60-75 min. Subota

tonizacija+ UTAKMICA

Nedjelja regeneracijski trening(za igrae koji su igrali+bazen i masaa), trening visokog

intenziteta za igrae koji nisu igrali



56/57

Natjecateljski mikrociklus sa dvije utakmice broj trenanih dana - 7 broj trenanih jedinica - 7 broj slobodnih dana - 0

utakmicasrijeda i subota (2)

Pon. Uto. Sri. et. Pet. Sub. Ned.

---------- trening trening trening ---------- trening trening

trening ---------- utakmica ---------- trening utakmica ----------



57/57

ponedjeljak:trening srednjeg intenziteta, (TE-TA+ motorika+globalnaobrada trupa), trajanje treninga:75 -90 min.

utorak:trening srednjeg intenziteta, (TE-TA+ prevencija), trajanjetreninga: 6075 min.

srijeda:tonizacija + UTAKMICA

etvrtak:trening srednjeg intenziteta (aerob.-regen.+TE-TA+obradatrupa), trajanje treninga: 75 -90 min.

petak:trening srednjeg intenziteta, (TE-TA+prevencija), trajanje treninga60- 75 min.

subota: tonizacija+ UTAKMICA

nedjelja: regeneracijski trening(+bazen i masaa )


Documents

planiranje u nogometu.ppt