Planiranje i Predvidanje u Hotelijerstvu

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

PLANIRANJE I PREDVIANJE U HOTELIJESTVU SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2009.

2

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

PLANIRANJE I PREDVIANJE U HOTELIJERSTVU SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Ekonomika ugostiteljstva

Opatija, studeni 2009.

SADRAJ UVOD..............................................................................................................................................1 1. PLANIRANJE U HOTELIJERSTVU .......................................................................................2 Pojam i znaenje planiranja.........................................................................................................2 Planiranje u poduzeu..................................................................................................................2 Ekonomsko-tehnika analiza uvjeta poslovanja u planskom razdoblju.....................................4 2. PLANOVI PODUZEA I IZVRAVANJE PLANOVA PODUZEA...................................6 Pojedinani planovi i ukupan plan..............................................................................................7 Plan financiranja poslovanja........................................................................................................8 Praenje izvravanja planova......................................................................................................9 Rebalansiranje planova................................................................................................................9 3. PREDVIANJE U HOTELIJERSTVU ..................................................................................11 3.1 Pojam predvianja...............................................................................................................11 3.2 Osnovni model predvianja.................................................................................................11 3.3. Izrada scenarija kao sastavnog dijela predvianja.............................................................11 4. METODE PREDVIANJA U HOTELIJERSTVU ................................................................12 4.1. Metoda subjektivnog ocjenjivanja menaderi....................................................................13 4.2. Metoda sastavljanja ocjene budue prodaje na osnovi miljenja prodajnog osoblja........13 4.3. Metoda anketiranja kupovnih namjera potroaa..............................................................13 4.4. Analiza vremenskih serija..................................................................................................14 4.5. Regresijska analiza.............................................................................................................14 4.6. Raunarski i ekonometrijski modeli...................................................................................14 4.7. Druge metode predvianja ................................................................................................15 ZAKLJUAK................................................................................................................................16 LITERATURA..............................................................................................................................16

I

UVOD

Predmet i cilj ovog seminarskog rada je planiranje u hotelijerstvu. Naime svi znamo da je planiranje jedna od najvanijih funkcija svakog poduzea pa tako i u hotelskim poduzeima. Cilj ovog seminarskog rada je upoznati itatelja sa pojmom planiranja i predvianja u hotelijerstvu te pojasniti metode predvianja u hotelijerstvu. Prilikom obraivanja ove teme koritene su mnoge metode kako bi pokuali to bolje pojasniti svrhu ovog seminarskog rada odnosno kako bi itatelji to bolje shvatili pojam planiranja, te planiranja i predvianja u hotelijerstvu. Metode koje su koritene pri izradi ovog rada su: metoda dedukcije, metoda nabrajanja, metoda teorije sustava te jo mnoge kao i naela tih metoda. Ovaj seminarski rad se sastoji od etiri cjeline koje su meusobno povezane i nadopunjuju se jedna na drugu. U prvom dijelu odnosno uvodu itatelja upoznajemo sa predmetom, ciljem i svrhom seminarskog rada kao i sa metodama koje smo koristili pri izradi ovog seminarskog rada. Drugi dio ovog rada pod nazivom Planiranje u hotelijerstvu u kojem je objanjen pojam i svrha planiranja. Trei dio, odnosno, Planovi poduzea i izvravanje planova govori o planovima openito i njihovom izvravanju. etvrti dio je Predvianje u hotelijerstvu govori o pojmu predvianja i osnovnim modelima predvianja. Peti dio obuhvaa metode predvianja u hotelijerstvu. Zakljuak je zadnji dio ovog seminarskog rada i u njemu donosimo rezime rada.

1

1. PLANIRANJE U HOTELIJERSTVU Planiranje je proces koji poinje s ciljevima; s definiranjem strategija, politika, i detaljnih planova za njihovo postizanje; proces koji uspostavlja organizaciju za ostvarivanje odluka; te ukljuuje ocjenu uspjenosti i povratnu vezu za pokretanje novog ciklusa planiranja.1 Ono ukljuuje izbor raznih misija i ciljeva te akcija koje e pomoi u njihovom ostvarenju. Planiranje je most izmeu onoga gdje se nalazimo sada i gdje se elimo nalaziti u budunosti. Iako je teko odrediti to e se dogoditi u budunosti sa planiranjem pokuavamo biti blie eljenoj budunosti. U hotelijerstvu je planiranje od velike vanosti jer svaki dio u ponudi hotela je pomno isplaniran kako bi gost dobio najkvalitetniju uslugu. U mnogim hotelima u planiranje pripadaju aktivnosti koje e hotel pruiti gostima dok su na odmoru kako to su na primjer djeje igraonice kako bi roditelji mogli mirno odmarati dok se njihova djeca zabavljaju sa vrnjacima, razne tematske veeri, kao na primjer veer salse ili glazbene tematske veeri. Osim planiranja aktivnosti hotelijerstvu se planira i ponuda jela koja e biti pruena kao i planiranje dovoljnih zaliha hrane do koje se ne moe doi brzim putem. Planiranje je vano i zbog toga to nam pomae da odluimo koju vrstu ljudi trebamo i u koje vrijeme, te kako na najuinkovitiji nain voditi te ljude. Pojam i znaenje planiranja Planiranje je aktivnost kojom se unaprijed zacrtavaju zadaci koje treba ostvariti u buduem razdoblju.2 Planiranje akcija koje treba poduzeti i sredstava sa kojima treba djelovati je znaajka planiranja. To je vano zbog toga da se razvoj i poslovanje reguliraju na onaj nain koji e dovesti do ostvarenja utvrenih zadataka. Ti zadaci bi se trebali ostvariti na optimalan nain i uz najpovoljniji rezultat. Jedna od funkcija planiranja je prikupljanje informacija, njihova obrada, te sagledavanje tih informacija u svrhu racionalnog ostvarenja ciljeva. Veoma je vana ova funkcija planiranja zbog toga to se upravljanjem poduzea donose mnoge odluke, a da bi one bile valjane ne smiju se donositi proizvoljno jer takve odluke nee dovesti do najboljih rjeenja u sluaju poslovanja poduzea kao i u sluaju maksimalnog ostvarenja dobiti poduzea. Odabir, izmeu dvije, tri ili vie moguih ostvarivih varijanti, one najpovoljnije uz raspoloive informacije i uvijete poslovanja poduzea je znaajan zadatak planiranja. Stalni napredak znanosti i tehnologije zahtijevaju svjesno upravljanje reprodukcijom i organizirani pristup budunosti. Sve to moe se ostvariti bre i uspjenije samo ako se efikasno iskoriste postojee snage. Planiranje je potreba koja postoji u svim poduzeima i zemljama, no planiranje svake zemlje ovisi o ureenju te zemlje, odnosno da li je drava vlasnik cjelokupnog gospodarstva ili je gospodarstvo u individualnom vlasnitvu i slobodnoj trinoj inicijativi. Razlika izmeu vlasnitva drave i individualnog vlasnitva je da drava diktira propise i interese vlasti,a a kod individualnog vlasnitva planiranje je potreba i interes samog poduzea. Planiranje u poduzeu1 2

H.Weihrich, H.Koontz, Menedment, MATE, Zagreb, 1994., str. 117. A.Jelavi, P.Ravli, A.Starevi,, J.amanovi, Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet Zagreb u suradnji s Ekonomskim fakultetom Rijeka i Ekonomskim fakultetom Split, 1993., str. 111.

2

Funkcija koja se nastavlja na poslovnu politiku i okrenuta je budunosti se naziva planiranje. Planiranje je veoma povezano sa poslovnom politikom u poduzeu. Kao to znamo poslovna politika poduzea obuhvaa dugoronu, srednjoronu i kratkoronu politiku, a svaka od tih politika ima drugu razinu planiranja u poduzeu. Dugorona politika obuhvaa strateko planiranje, odnosno, donoenje dugoronih ciljeva do kojih e se doi dugoronim planovima i planskim programiranjem. Srednjorona politika obuhvaa taktiko planiranje, odnosno razvojne planove. Kao najnia razina poslovne politike poduzea, kratkorona politika obuhvaa operativno planiranje u kojem se nalaze godinji planovi i terminski planovi. esto se kratkoroni planovi izrauju bez obzira na dugorone, a to je u nekim sluajevima velika greka. Naime, ponekad kratkorono, odnosno, operativno planiranje ne pomae stratekom planiranju, ve moda i ometa strateko kao i taktiko planiranje. Sve tri razine planiranja bi trebale biti povezane i poduzee bi trebalo donositi odluke uzimajui u obzir sve razine planiranja. U svakom poduzeu trebali bi se utvrditi ciljevi kojima poduzee tei i svako poduzee trebalo bi neprekidno voditi brigu o poboljanju poslovanja, da bi se postigli povoljniji rezultati i da bi se odralo na tritu. Zbog toga je veoma vano da poduzee planira kako predviene mogunosti na tritu prilagoditi planiranim ciljevima, ali i da planirane ciljeve treba uskladiti sa predvienim mogunostima. Najznaajniji sadraj upravljanja u poduzeu ini planiranje kao nain svjesnog usmjeravanja razvoja i poslovanja. Planiranjem se konkretizira koncepcija razvoja i poslovanja, te se planiranjem usklauju poslovi unutar poduzea i onih poduzea koja meusobno surauju. Smisao planiranje je da se zadaci iz poslovne politike: Precizno definiraju i sistematiziraju Rangiraju po vanosti i redoslijedu obavljanja Razrade na sastavne elemente i izvritelje i Da se planovima utvrde efekti koje je mogue postii.

Planove moemo definirati kao skup kvantitativno odreenih i meusobno konzistentnih pokazatelja utvrenih za odreeni budui vremenski period koji oznaava optimalno ostvarenje danih ciljeva privredne aktivnosti i za ije se izvrenje predviaju odreene mjere i sredstva. 3 Moemo zakljuiti da svi planovi moraju biti definirani koliinski i vrijednosno te da moraju biti usmjereni na optimalne mogunosti u gospodarenju. Nadalje, moemo zakljuiti da planovi moraju biti vremenski odreeni, kao i da moraju utvrditi mjere i sredstva za izvrenje planskih zadataka, a moraju obuhvatiti cijelo poduzee na nain da svaki dio poslovnog procesa mora biti ukljuen u plan i povezan sa drugim planovima. Planiranje je najosnovnija od svih menaderskih funkcija, a za planove moemo rei da su najuinkovitiji instrument menadmenta. Planovi slue za sagledavanje mogunosti ostvarivanja poslovnih ciljeva kao i osnova za donoenje poslovnih odluka. Planovi ine osnovu za kontroliranje odvijanja poslovanja, ali i osnovu za analiziranje te budue voenje poslovne politike. Zbog ovih imbenika planovi su instrument menadmenta, ali su i blisko povezani sa jednom od funkcija menadmenta, a ta se funkcija zove kontroliranje. Planiranje i kontroliranje su nerazdruivi sijamski blizanci menadmenta.4 Kontroliranje je zadaa svakog menadera kako bi on bio siguran da se planirani zadaci odvijaju kako treba, odnosno dali sve ide onako kako je menader isplanirao. Planovi uspostavljaju usklaene odnose izmeu dijelova poduzea. Postoji velika razlika izmeu planiranja i izrade planova jer je planiranje iri pojam i ono obuhvaa:3

A.Jelavi, P.Ravli, A.Starevi,, J.amanovi, Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet Zagreb u suradnji s Ekonomskim fakultetom Rijeka i Ekonomskim fakultetom Split, 1993., str. 113. 4 H.Weihrich, H.Koontz, Menedment, MATE, Zagreb, 1994., str. 119.

3

Istraivanje faktora koji e u planskom razdoblju izravno ili neizravno utjecati na poslovanje poduzea te izradu ekonomsko-tehnike analize uvjeta poslovanja u planskom razdoblju, Izradu planova, tj. odreivanje zadataka, ali i mjera i sredstava za ostvarivanje planskih zadataka, Usvajanje i utvrivanje planova, Ostvarivanje planova, Praenje (kontrolu) ostvarivanja i analiziranja ostvarivanja planova. Planiranje je trajan proces u kojem planove postavljamo i pratimo njihovo izvravanje. U sluaju da doe do promjena koje utjeu na postavljene planove dolazi do izmjene planova, a samim tim i do izmjena mjera koje treba poduzeti kako bi poduzee ostvarilo postavljene ciljeve. Planiranje je kontinuirana aktivnost, jer svakog dana u svakom poduzeu menaderi svih razina planiraju. Planiranje je sloen i znaajan posao svakog menadera i on ga moe izvriti samo pravilnim nainom postupanja. Ekonomsko-tehnika analiza uvjeta poslovanja u planskom razdoblju Osim usmjeravanja poduzea prema najpovoljnijem rjeenju planiranje se bavi i zatitom poduzea od neuspjeha do kojeg bi moglo doi u sluaju da se tijek poslovanja odvijao u drugaijem sluaju nego to je predvieno. Kako postupati u buduem razdoblju uz pomo odluka podrazumijeva utvrivanje plana. U trenutku donoenja plana donosi se i odluka na temelju sigurnih i oekivanih promjena u poslovanju u budunosti. Ekonomsko-tehnika analiza je najznaajnija podloga po kojoj se priprema sadraj i rjeenje plana da bi rizik poslovanja u budunosti bio to manji. Zbog meusobne ovisnosti planiranja i trita svako poduzee bi trebalo kontinuirano pratiti a analizirati zahtjeve i uvijete trita i uz pomo planiranja omoguiti maksimalno iskoritavanje trinih zakona u korist poduzea. Kako bismo maksimalno iskoristili trine zakone i kako bi poduzee krenulo u poeljnom smjeru uz razne vanjske utjecaje, zadatak planiranja je da mora biti temeljeno na pouzdanom ispitivanju svih injenica. To je razlog zbog kojeg planiranje zapoinje ekonomsko-tehnikom analizom. Naime, detaljnim predvianjem ekonomskih i tehnikih uvjeta poslovanja i svih imbenika koji e utjecati na poduzee u buduem razdoblju svi planovi trebali bi biti usmjereni na optimalne mogunosti gospodarenja. U prethodnom dijelu naveli smo da ekonomsko-tehnika analiza dolazi ispred izrade plana i ona zapoinje ispitivanjem utjecaja koji je poduzee postiglo u prethodnom razdoblju, te ona utvruje koji su ekonomski, tehniki i drugi imbenici djelovali na ostvarivanje uspjeha poduzea. Ekonomsko-tehnika analiza prouava da li e ti imbenici i u budunosti djelovati na jednak nain u poslovanju poduzea i da li e ti imbenici imati jednak utjecaj. Vano je naglasiti da treba voditi rauna o svemu to u buduem razdoblju moe utjecati na poslovanje poduzea. U poduzeu, osim subjektivnih imbenika, djeluju i objektivni imbenici a njih moemo podijeliti na: Vanjske Unutarnje. 5

5

A.Jelavi, P.Ravli, A.Starevi,, J.amanovi, Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet Zagreb u suradnji s Ekonomskim fakultetom Rijeka i Ekonomskim fakultetom Split, 1993., str. 115.

4

Vanjski odnosno eksterni imbenici su trite, drutveni i ekonomski sustavi zemalja, razvijanje novih tehnologija, razvoj tehnika, povezanost zemalja, transportni sustavi zemlje, konkurentna poduzea i drugi vanjski imbenici koji u veoj mjeri nego unutarnji djeluju na poduzee.Unutarnji odnosno interni imbenici su oni u poduzeu,a a to su: obujam poslovanja, asortiman poduzea, organizacijska struktura poduzea, sustav kadrova u poduzeu, financijska kao i kreditna sposobnost poduzea i ostali unutarnji imbenici. Glavna razlika izmeu unutarnjih i vanjskih imbenika je u tome to poduzee ne moe utjecati na vanjske imbenike,a na unutarnje moe. Poduzeu je vano da predvidi utjecaj vanjskih imbenika kako ti imbenici ne bi jako utjecali na poslovanje poduzea te je zato potrebno planiranje. U sluaju da se ne mogu ostvariti uvjeti koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva poslovne politike potrebno je mijenjati poslovne ciljeve poduzea a ne donositi brzoplete planove. Planiranje i poslovnu politiku treba donositi realno i u sluaju da zbog utjecaja vanjskih ili unutarnjih imbenika doe do drugaijeg razvoja dogaaje nego to je planirano te iste planove treba mijenjati odnosno rebalansirati,a o tome e se govoriti u nastavku.

5

2. PLANOVI PODUZEA I IZVRAVANJE PLANOVA PODUZEA Poslovni plan je pisani dokument koji jasno opisuje poslovnu ideju, njene efekte, poetna sredstva, resurse i metode potrebe za njeno ostvarivanje. Akcija je provoenje plana6. Poslovni plan ukljuuje pribavljanje potrebnih sredstava, investiranje, organizaciju posla, marketing i prodaju, pa sve do ostvarivanja koristi (dobiti) koju nosi projekt. Namijenjen poduzetniku i treba mu posluiti za cjelovitu analizu pothvata i svih njegovih dijelova te za uoavanje svih potrebnih elemenata za njegovo uspjeno ostvarivanje. Uz samog poduzetnika, korisnici poslovnog plana odnosno osobe kojima je on namijenjen su7: 1. financijske institucije (banke, tedionice i sl.) od kojih e poduzetnik pribavljati novac, 2. investitori koji e, zajedno s poduzetnikom, financirati projekt, 3. poslovni partneri (dobavljai, kupci, i sl.) 4. ostali. Oblik poslovnog plana nije unificiran i ovisi o njegovoj primarnoj namjeni te o zahtjevnosti samog poduzetnikog pothvata. Kako e poslovni plan biti organiziran ovisi o tipu posla kojim se poduzetnik bavi i razlogu pisanja poslovnog plana. Ukoliko se poslovni plan izrauje radi dobivanja kredita, slijedit e se struktura koju zahtijeva banka, odnosno investitor. Formalno plan obuhvaa do tridesetak stranica sa pregledom sadraja, saetkom, itljivim jasnim i informativno oblikovanim tekstom uz koritenje grafikona, dijagrama i karata. Vrijednost poslovnog plana kao pisanog dokumenta mjeri se stupnjem njegove izvodljivosti i realnosti oekivanih uinaka, a ne opsegom i vanjskim izgledom.

Planovi koje donose poduzea kao samostalni pravni ili gospodarski subjekt dijele se po dva pristupa8: 1. Vrste planova s obzirom na vremensko razdoblje za koje se donose i 2. vrste planova s obzirom na sadraje koje obrauju i utvruju Planovi slue za utvrivanje mogunosti optimalnog ostvarivanja poslovnih ciljeva, slue kao osnova za donoenje konkretnih poslovnih odluka. Oni takoer ine osnovu za kontroliranje odvijanja poslovanja tj. izvravanja planiranih zadataka, ine osnovu za analiziranje poslovanja te osnovu za utvrivanje budue poslovne politike. Ako gledamo planove s obzirom na vremensko razdoblje u kojem se ti planovi donose onda ih dijelimo na kratkorone planove, srednjorone planove i dugorone planove.

6

R.D. Stacey, Strateki menadmenti organizacijska dinamika, MATE, Zagreb, 1997. , str. 27 http://www.hgk.hr/wps/portal/!ut/p/_s.7_0_A/7_0_PU/.cmd/ad/.c/6_1_IP/.ce/7_1_1LC/.p/5_1_18 N/.d/1? WCM_PORTLET =PC_7_1_1LC_WCM&WCM_GLOBAL_CONTEXT=/wps/wcm/connect /HGK+Web/Sektor i_i_Centri/Centar_za_poslovne _informacije/Izvori+financiranja+malog +i+srednjeg+poduzetnistva/Poslovni _Pla n/ 13.11.2009.78


6

Kratkoroni planovi su oni planovi koji, u gotovo svim poduzeima, obuhvaaju razdoblje od jedne godine. Kratkoroni plan sadri zadatke i mjere koje je potrebno ostvariti toj jednoj planskoj godini. U kratkorone planove spadaju i operativni planovi. Oni predstavljaju segment godinjeg plana, te se oni sastavljaju za vraa vremenska razdoblja. Ta razdoblja mogu biti tjedan, mjesec, tromjeseje, itd. Takvi planovi su instrumenti poslovoenja. Prema njima se ostvaruje proces rada po koliini, rokovima, asortimanu i drugo. Srednjoroni planovi su, u pravilu, planovi koji se sastavljaju za vremensko razdoblje od jedne do pet godina. Osnovni zadatak srednjoronih planova je taj da konkretizira akcije i sredstva za ostvarivanje ciljeva srednjorone politike. Srednjoroni planovi imaju razvojni znaaj, te oni pridonose postupnom ostvarenju dugoronih ciljeva. Srednjoroni planovi takoer utjeu i na korigiranje, dakle, aktualiziranje dugorone poslovne politike. Oni utvruju izbor konkretnih rjeenja za koja se poduzee u som razvitku opredjeljuje, te utvruju i sadraj i obujam poslovanja poduzea u odreenom razdoblju planiranja. Dugoroni planovi se sastavljaju na razdoblja dua od 5 godina. Oni imaju strateko znaenje. Razvoj ponude vlastitog poduzea se sastavlja na osnovi dugoronog predvianja promjena na tritima, kako razvoja potranje kupaca ali i razvoja ponude na pojedinim tritima. Planiraju se takoer i promjene koje treba ostvariti, te promjene su promjene u strukturi kadrova, razvoj asortimana, kapaciteta i ostalo to je potrebno. Ako dijelimo planove po sadrajima i nainu iskazivanja veliina u pojedinom planu, onda ih moemo podijeliti na koliinske odnosno naturalne ili vrijednosne ili financijske. Pojedinani planovi i ukupan plan Pojedinani planovi poduzea se nalaze u njegovom ukupnom planu. Plan predstavlja ekonomski proraun poslovanja za plansko razdoblje, iskazan u koliini i vrijednosti9. Najznaajniji planovi poduzea su: 1. 2. 3. 4. 5. Plan realizacije proizvoda i usluga, plan radnog procesa, plan investicija, plan stjecanja i rasporeivanja ukupnog prihoda i poslovnog rezultata plan financiranja poduzea

Plan realizacije proizvoda i usluga smo naveli prvog, to je i potrebno, iz razloga to svako poduzee treba prvo utvrditi svoje mjesto na tritu pa e daljnje planiranje obujma odnosno koliine i asortimana obuhvatiti samo one sadraje za koje postoji vjerojatnost prodaje. Plan radnog procesa je plan kojim poduzee planira svoju osnovnu djelatnost. Ti planovi imaju adekvatan naziv ovisno o tome o kojim se djelatnostima radi. Plan radnog procesa utvruje planirani asortiman i koliine proizvoda ili usluga. Osim toga se izrauju i pomoni pojedinani planovi radnog procesa za svaki faktor. Planovi pomonih djelatnosti se takoer izrauju ako ih poduzee obavlja, a izrauju se analogno planu radnog procesa. Plan investicija utvruje ulaganja u trajne svrhe odnosno poveanje dugoronih financijskih ulaganja u ostala sredstva te poveanje osnovnih sredstava. Ostvarivanje sadraja toga plana po9


7

planiranim rokovima je posebnost toga plana, a ono znai ostvarivanje uvjeta za izvrenje ostalih planova. Plan stjecanja i rasporeivanja ukupnog prihoda i poslovnog rezultata je plan u kojem se vrijednosno iskazuje cjelokupno poslovanje poduzea. Posebni dijelovi ovog plana su10: plan trokova i rashoda, plan prihoda, plan sredstava za plae, plan amortizacije i drugi planovi. Plan financiranja poduzea ima posebno znaenje. Planom financiranja se utvruje potrebna sredstva i izvore financiranja svih njegovih poduzea. Usklaivanje meusobne povezanosti planova predstavlja uvjet da svaki pojedinani plan bude konzistentan. Usklaivanje se provodi po sadraju to obuhvaa zadatke koje dijelovi poduzea moraju ostvariti, po rokovima koji su odreeni da bi zadatak tekao kontinuirano, i po ostalim elementima plana. Plan realizacije i plan proizvodnje se usklauje planiranjem zaliha gotovih proizvoda, plan nabave i plan proizvodnje planiranjem zaliha sirovina i materijala, a plan zapoete i gotove proizvodnje eventualnim planiranjem zaliha poluproizvoda itd. ukupni plan usklauje sve imbenike potrebne za izvravanje zadataka te veliine tih zadataka. Za pribavljanje upravo tih imbenika je potrebno imati potreban kapital. Plan ne smije biti iskaz elja ve mora biti izraz objektivnih mogunosti poduzea, u protivnom bi doveo do tekoa, pa i gubitka u poslovanju. Plan financiranja poslovanja Zadatci koji ulaze u planove treba izraziti vrijednosno, zbog ega dolazi do financijskog plana. Financijski plan sadrava proraun rashoda, prihoda i financijskog rezultata u planskom razdoblju. Financijski plan je instrument poslovne politike zato to: slui kao osnova za donoenje konkretnih poslovnih odluka, ini osnovu za kontroliranje ostvarivanja rashoda, prihoda i rezultata, ini osnovu za analiziranje poslovanja, te voenje daljnje poslovne politike. Plan financiranja poduzea sadri slijedee bitne sadraje11: a) Plan potreba kapitala za financiranje poslovanja (osnovna, obrtna i financijska sredstva) b) Plan naina i uvjeta pribavljanja kapitala c) Plan vezivanja i obrtanja obrtnih sredstava d) Plan pritjecanja i odljeva novanih sredstava (tzv. cash flow ) e) Plan rasporeivanja poslovnog rezultata Navedenim sadrajima financijski plan utvruje financiranje usklaeno sa zadatcima poduzea. Posebno se utvruje nain rjeavanja eventualne neusklaenosti raspoloivih i potrebnih novanih sredstava. Plan utvruje i nain koritenja eventualnih suficita financijskih sredstava te mogunosti koritenja vika sredstava u pojedinim razdobljima. Financijsko planiranje svoje pravo i znaajnu ulogu ostvaruje nakon preorijentiranja poduzea na trino gospodarenje.10

A.Jelavi, P.Ravli, A.Starevi,, J.amanovi, Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet Zagreb u suradnji s Ekonomskim fakultetom Rijeka i Ekonomskim fakultetom Split, 1993., str. 117. 11 Ibidem str. 118.

8

Poduzee na osnovi financijskog plana utvruje pojedine segmente svoje poslovne politike i svoje financijske politike. Polazei od uloga plana kao budeta, koji je ujedno i osnova za kontroliranje ostvarivanja plana, mora se ostvariti prirast i odljev novanih sredstava, planirano kretanje prihoda, rashoda i dobiti, a i odravanje realne reproduktivne sposobnosti poduzea. Praenje tih ostvarenja znai i praenje ostvarivanja svih ostalih sadraja. Praenje izvravanja planova Planove treba izvravati kvalitativno i kvantitativno u rokovima. Pravo to je potrebno jest zarada i ralanjenost svakog plana po dinamici. To znai da se tono mora znat odreeni termin poetka i zavretka svakog zadatka u planu. to je preduvjet da se pristupi izvravanju zadataka. Slijedei zadatak je da se ostvare promjene koje su predviene planovima, te praenje i izvravanje tih planova. Praenje se vri operativnim evidencijama, statistikom i knjigovodstvenom evidencijom. Evidencije prikupljaju podatke, te moraju biti organizirane da se to bolje moe pratiti izvravanje planova, analiza izvrenja planova i izvjetavanje organa poduzea. Kvaliteta i efikasnost ovise o strunosti i potpunosti evidentiranja. Potrebno je kontinuirano pratiti kako se ostvaruju svi interni faktori poslovanja, kako djeluju eksterni faktori te utjeu li oni kako je predvieno. Odstupanje od plana dovodi do neizvrenja plana ili izvravanje sa slabijim ekonomskim rezultatima. Vrlo je vana i analiza izvrenja planova. Prvi zadatak analize je taj da usporedi ostvarenje plana sa planskim zadatcima u naturalnim ili vrijednosnim pokazateljima. Potrebno je utvrditi uzroke koji su doveli do toga da plan nije izvren kako je planirano. Svrha analize je da se otklone nepovoljni uzroci kako oni ne bi utjecali na daljnje izvrenje planova. Pozitivne utjecaje je dobro primijetiti kako bi se oni i u budunosti poslovanja mogli primijeniti. Svaka analiza mora takoer posvetiti panju na kvalitativne pokazatelje. Sloenost poslovne problematike zahtjeva da organi poduzea budu pravovremeno informirani o izvrenju plana kako bi se na vrijeme moglo donositi odluke i mjere. Izvjetavanje mora biti potpuno i objektivno, a ne smije preutjeti neuspjehe i propuste u poslovanju. Rebalansiranje planova Nerealni planovi dovest e do nepotrebnog angairanja pojedinih faktora u radnom procesu te do donoenja odluka koje poduzee mogu pogreno usmjeriti. Izraz rebalans plana znai ponovna uravnoteenost plana12. Tu plan uravnoteuje zadatke i faktore koji su potrebni za izvrenje planskih zadataka. Ako se faktori mijenjaju, moraju se mijenjati i zadatci i obrnuto. Ako su se planirani uvjeti poslovanja promijenili tako da planovi nebi mogli biti izvreni kako je planom bilo predvieno, onda potrebno pristupiti rebalansu plana. Rebalansiraju plana je potrebni pristupiti iz slijedeih razloga13:12

A.Jelavi, P.Ravli, A.Starevi,, J.amanovi, Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet Zagreb u suradnji s Ekonomskim fakultetom Rijeka i Ekonomskim fakultetom Split, 1993., str. 120. 13 A.Jelavi, P.Ravli, A.Starevi,, J.amanovi, Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet Zagreb u suradnji s Ekonomskim fakultetom Rijeka i Ekonomskim fakultetom Split, 1993, str. 120

9

Nemogunost izvravanja pojedinih planskih zadataka, to uvijetuje nemogunosti daljnjeg izvravanja i nekih drugih zadataka odnosno obaveza Faktore i njihovo koritenje treba svesti u okvir koji odgovara veliini i dinamici rebalansiranih planskih zadataka Nemijenjanje planiranih koliina pojedinih faktora dovelo bi do veih trokova u sluaju da se ne mogu u potpunosti iskoristiti Nesagledavanje realne procjene rezultata kakvi se mogu postii u izmijenjenim uvjetima poslovanja to dovodi do neopravdane potronje planiranog rezultata i stvaranje obveza koje nije mogue pokriti s rezultatima smanjenog ubujma poslovanja

Rebalansiranje planova je potrebno provesti onda ako se uvjeti promjene tako da ima mogunosti da se plan povea. Ekonomsko znaenje rebalansiranja plana na vie izlazi iz injenice da e vei obujam poslovanja omoguiti u pravilu i vee rezultata.

10

3. PREDVIANJE U HOTELIJERSTVU 3.1 Pojam predvianja Predvianjem se pretpostavlja to e se dogoditi u budunosti. Predvianje je proricanja, projiciranje ili procjena buduih dogaaja ili uvjeta u kojima e poduzee operirati. Razlikuje se u tri klase predvianja : predvianje posljedica nekog budueg dogaaja predvianje vremena dogaaja kada e se dogaaj desiti? predvianje vremenskih serija koju e vrijednost imati serija periodinih podataka u danoj toki vremena? Pouzdanost predvianja ovisi o mnogo faktora zbog ijeg utjecaja moe doi do precjenjivanja ili podcjenjivanja promjena. U praksi menaderskog predvianja dva su osnovna zahtjeva: odrediti pravilan smjer odnosno pravac buduih dogaaja te brinuti da su razlike izmeu predvienog i stvarnog dogaaja to manje. Pouzdanost predvianja je odreena brojem informacija, njihovom dinamikom, tonou i intenzitetom moguih promjena informacija tijekom procesa. Predvianje e biti tonije ukoliko se koristi vie pouzdanih informacija, koristi zakonitost promjena informacija o dogaajima, odbacuju nepouzdane i nejasne informacije, provjerava vrijednost informacija te procjenjuje odnos vrijednosti dogaaja i ukupne vrijednosti predvianja.

3.2 Osnovni model predvianja Predvianje je proces transformacije razliitih informacija u neki budui dogaaj, a to se ini uporabom razliitih znanstvenih metoda. Veliki broj razvijenih ekspertnih sustava za prognoziranje (EXPRO), kojima se izrauju prognoze na temelju raspoloivih informacija iz razliitih internih ili eksternih baza podataka i primjenom raspoloivih metoda iz baze znanja, daju mogunost izrade raznih prognoza koje pomau uspostavi sustava prognoziranja. Za izbor pravilne metode prognoziranja koriste se sljedee kriteriji : vremenski horizont prognoze, karakteristike podataka, tip modela prognoziranja, trokovi primjene, pouzdanost i primjenjivost izabrane metode. Sve metode prognoziranja moraju imat sljedee zajednike karakteristike : pretpostavljaju da e varijable koje su postojale u prethodnom razdoblju, najee vremenska serija od najmanje 10 godina, postojati i u budunosti,predvianje nije precizno odreivanje budunosti, treba ostaviti prostora za netonost, ali teiti to manjoj razlici, prognoze bi se trebale odnositi na neki opirniji dogaaj te neizvjesnost je upravo proporcionalna s duinom predvianja.

3.3. Izrada scenarija kao sastavnog dijela predvianja

11

Temelji se na prikupljanju, analiziranju i usavravanju informacija, a polazi od pretpostavke da se unaprijed oblikuje neko budue stanje cijelog hotela ili procesa. Odabire se nekoliko scenarija od kojih je barem jedan scenarij stanja, a jedan scenarij procesa. Scenarij stanja je orijentiran prema nekoj zamiljenoj budunosti, dok se scenarij procesa sastoji od scenarija poetnog stanja i scenarija konanog stanja. Koristi se kada se predvia daleka, teko predvidiva budunost. Temelji se na interaktivnom timskom radu, a ponavlja se dok se ne doe do konane prognoze. Provoenje metode scenarija se moe saeti u est faza: identifikacija ulaznih informacija u polaznom trenutku analize; prilagoavanje kvantitativnog modela za identifikaciju ulaznih informacija; prikupljanje statistiko-dokumentacijske osnove; izrada alternativnih scenarija; izbor first best scenarija; donoenje odluke i realizacija izabranog scenarija.

Metoda scenarija je relativno objektivna metoda jer je podlona kritici. Na kraju se odabire onaj scenarij koji ima najveu razinu pouzdanosti. Ova se metoda koristi u kombinaciji s intuitivnim i kvantitativnim metodama, to na kraju rezultira upotrebnom vrijednou za sve razine menadmenta.

4. METODE PREDVIANJA U HOTELIJERSTVU

12

Kad poduzee odredi za koje glavne skupine proizvoda e obaviti predvianje bit e njegov prvi zadatak utvrditi one imbenike koji odluujue utjeu na prodaju svake skupine proizvoda, a nakon toga e ocijeniti prednosti i slabosti konkurencije s obzirom na te imbenike. Na toj osnovi poduzee moe modificirati svoje predvianje mogue prodaje, odnosno ocjenjivanje mogue prodaje u odreenom sljedeem razdoblju na osnovi u prolosti dane prodajne politike poduzea i na osnovi pretpostavki o ekonomskim i drugim utjecajima, koja poduzee ne moe nadzirati. 4.1. Metoda subjektivnog ocjenjivanja menaderi Cilj ove metode je da se okupe menaderi razliitih organizacijskih jedinica (iz prodaje, proizvodnje, financija, opeg sektora, itd.) u nekom poduzeu, te da daju svoje vienje budue prodaje poduzea. Dobivene prognoze se mogu vrednovati i po potrebi poboljati u skladu sa saznanjem dobivenim u prolosti u vezi s takvim predvianjima. Dobre strane ove metode su u tome to daje predvianja lako i brzo, ne zahtijeva pripreme opirnih statistikih podataka, osigurava suoavanje razliitih pogleda strunjaka, iskustvima i poslovnoj procjeni. Glavne mane ove metode su subjektivnost ( ne temelji se na vrstim injenicama, nego na miljenjima), zahtjeva dragocjeno vrijeme najviih menadera, te razvodnjava odgovornost za preciznost djelovanja. Menaderi svoje prognoze iznose globalno, te ih ne ralanjuju, pa se upravo zbog toga ova metoda pokazuje kao problematina. 4.2. Metoda sastavljanja ocjene budue prodaje na osnovi miljenja prodajnog osoblja Za provedbu ove metode prodavaima se daju standardni upitnici da ih ispune,te se od onih trai da prognoziraju koliko e biti mogue prodati pojedinih proizvoda po pojedinim podrujima u planskom razdoblju. Rezultati se sakupljaju i zbrajaju po pojedinom organizacijskim razinama. Upotrebom specijaliziranog znanja i informacija koji su najblie dogaaju na tritu moemo vidjeti prednosti ove metode. Ova metoda omoguava lako ralanjivanje planirane prodaje po skupinama proizvoda, trnim podrujima, potroaima i prodavaima Slabije strane ove metode ine saznanje da su prodavai esto slabi ocjenjivai budue prodaje, jer prevladavaju ili pesimizam ili optimizam ili pak namjerno podcjenjuju potranju s namjerom obistinjena prodajnih ciljeva. Prodavai ponekad ne posveuju zadanom zadatku dovoljno vremena i ozbiljnosti, jer je to za njih manje vana funkcija. Kao i u prethodnoj metodi, radi se o metodi subjektivnog ocjenjivanja budue prodaje.

4.3. Metoda anketiranja kupovnih namjera potroaa Anketiranjem se ispituje one koji upotrebljavaju ili iskljuivo kupuju dotini proizvod, te da se dozna o njihovim namjeravanim slijedeim kupovinama, kakav e vjerojatni vrijednosni opseg biti u prodaji odreenog proizvoda. Anketiranje se moe vriti osobno ili putem pote. Dobre strane ove metode su da predvianje ima uporite na neposrednim informacijama koje se dobivaju od korisnika, te se u takvo predvianje unosi subjektivan osjeaj i razmiljanja koja se skrivaju iza kupovnih namjera korisnika. Omoguava izradu predvianja tamo gdje su druge metode neprimjerne ili ih ak nije mogue upotrijebiti. Loe strane ove metode su spoznaja da 13

ju je teko upotrijebiti na tritima, gdje je veliki broj korisnika ili gdje ih je teko utvrditi. Kvaliteta ove prognoze ovisi o kvaliteti sudjelovanja korisnika, te se ovakva prognoza temelji na oekivanjima potroaa koji su esto osjetljivi na promjene.

4.4. Analiza vremenskih serija Pri predvianju je uvijek korisno raspolagati s informacijama o prolim trendovima i o sadanjem gibanju pojava koje se izraunaju, jer se tako moe procijeniti da li e protekli trendovi nastaviti u budunosti ili ne. Analiza se izrauje pregledom vremenskim serijama ili upotrebom matematiko-statistikim tehnikama. Ova metoda sili onog koji predvia da uvai trend, ciklus i sezonske komponente u vremenskim serijama prodaje. Prednosti su joj uvaavanje pravilnosti, te izrada kvantitativnih projekcija na sistematian i objektivan nain. Mana ove metode je ta to se ne moe primijeniti na kratkorona predvianja.

4.5. Regresijska analiza Regresijska analiza prouava jau povezanost meu varijablama nastalih iz korelacijske analize. Da bi se ovakva analiza provela bitno je da se nae ili vodea vremenska serija, gibanje koje se u budunosti eli predvidjeti ili takve neovisne varijable. Vodee vremenske serije doseu okretita kod ciklinog gibanja nekoliko mjeseci u naprijed, dok statika korelacija daje statiki izloenu meuovisnost izmeu prodaje koja je predmet predvianja. Ova metoda predvianja izraava u mjerljivim, objektivnim pojmovima imbenike i odnose meu njima koji su povezani s gibanjem predaje, te daje neke informacije o oekivanom efektu tih odnosa i o stupnju sigurnosti predvianja. Osim navedenih pozitivnih strana ove metode tu spada i tenja k traenju novih imbenika koji utjeu na prodaju, te omoguava otkrivanje imbenika koji su povezani s prodajom, a koje institucija sama ne moe uvijek otkriti i omoguuje onome koji predvia da se koristi miljenjima, ocjenama i prognozama drugih koji predviaju. Kao mane te metode treba navesti da je uporabljiva samo u sluajevima kada je prodaja u korelaciji s nekom vodeom vremenskom serijom, te treba imati na umu da upotreba ove metode unosi u predvianja opasnost da je mogue previe se zanositi sa njenim rezultatima.

4.6. Raunarski i ekonometrijski modeli Ova metoda predvianja je nastala razvojem raunala i sve je vie mogue predviati pomou izraenih simulacijskih modela, odnosno sustavom jednadbi, koji na pojednostavljen nain opisuje sustav poslovanja poduzea u njegovoj okolini. Ekonometrijski modeli su graeni na stvarnim dogaajima u prolosti, te se takoer provodi pomou sustava jednadbi. Prednosti raunarskih i ekonometrijskih modela kod predvianja su ta da se u njima moe zahvatiti cijela masa podataka, mogue je brzo dobiti sumarne preglede o cjelovitom sustavu i omoguuju eksperimentiranje s podacima. S negativne strane se nalazi to da razvijanje takvih modela iziskuje velike trokove, te se njima slue samo specijalisti.

14

. 4.7. Druge metode predvianja

Ako naemo odgovarajue usporedbe sa ivotnim ciklusima starijih slinih proizvoda (npr. radio i televizijski prijemnici) koristimo analogiju kao metodu predvianja. Pokusna prodaja novih proizvoda se upotrebljava u kombinaciji s drugim metodama predvianja pri predvianju prodaje novih proizvoda. Pri predvianju prodaje poduzea bolje rezultate emo dobiti ako upotrijebimo razliite metode i ako dobivene rezultate kombiniramo u jednu ocjenu koja se u pravilu donosi na osnovi pretpostavke da u budunosti nee doi ni do kakvih izvanrednih dogaaja

15

ZAKLJUAK Planiranje je jedna od vanijih funkcija u svakom poduzeu. Ono je povezano sa poslovnom politikom svakog poduzea kako bi poduzee funkcioniralo na najbolji mogui nain. Kao to smo naveli u ovom seminarskom radu planiranje je most preko kojeg se omoguuje poduzeu prelazak iz sadanjeg stanja u budue stanje, odnosno ono stanje koje poduzee eli dostii kako bi maksimaliziralo svoj profit i ostvarilo odreenu poziciju na tritu. Kako bi poduzee uspjeno obavilo proces planiranja potreban mu je pisni dokument, koji se naziva poslovni plan i osim samog poduzetnika namijenjen je ostalim subjektima koji su povezani sa poduzeem kao na primjer bankama,m investitorima, poslovnim partnerima i ostalima. Kako bismo bili uvjereni da se poslovni plan odvija onako kako smo zamislili vano je pratiti izvravanje poslovnog plana, a u sluaju da doe do nekih odstupanja od prvotnog poslovnog plana pristupa se rebalansiranju planova. U ovom seminarskom radu smo predvianje objasnili kao pretpostavku onoga to bi se moglo dogoditi u budunosti. Izrada scenarija je vana za predvianje u hotelijerstvu, a osim osnovne metode predvianja u hotelijerstvu postoje i druge metode predvianja koje su podjednako vane u procesu predvianja. U ovom seminarskom radu smo naveli i metodu suvremenog ocjenjivanja menadera, metodu analize vremenskih serija, regresijsku analizu i mnoge druge metode koje su vane za predvianje. Planiranje i predvianje u hotelijerstvu je od iznimne vanosti jer na temelju planiranja i predvianja svako poduzee usklauje svoju proizvodnju i usmjerava ju u odreenom pravcu kako bi postiglo eljeni profit i ostvarilo eljenu situaciju na tritu.

LITERATURA

16

Knjige H.Weihrich, H.Koontz, Menedment, MATE, Zagreb, 1994. A.Jelavi, P.Ravli, A.Starevi,, J.amanovi, Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet Zagreb u suradnji s Ekonomskim fakultetom Rijeka i Ekonomskim fakultetom Split, 1993. R.D. Stacey, Strateki menadmenti organizacijska dinamika, MATE, Zagreb, 1997. Internethttp://www.hgk.hr/wps/portal/!ut/p/_s.7_0_A/7_0_PU/.cmd/ad/.c/6_1_IP/.ce/7_1_1LC/.p/5_1_18 N/.d/1? WCM_PORTLET =PC_7_1_1LC_WCM&WCM_GLOBAL_CONTEXT=/wps/wcm/connect /HGK+Web/Sektor i_i_Centri/Centar_za_poslovne _informacije/Izvori+financiranja+malog +i+srednjeg+poduzetnistva/Poslovni _Pla n/

17

Documents

Planiranje i Predvidanje u Hotelijerstvu