NAUTIČKI TURIZAM I STRATEŠKO PLANIRANJE

U NAUTIČKOM TURIZMU U RH

POMORSKI FAKULTET U SPLITU

dr. sc. Eli Marušić

Split, 2013.

Uvod

nautički turizam predstavlja jedan od najekspanzivnijih oblika turističke rekreacije - turističkog prometa;

Hrvatska je sredozemna zemlja s razvedenom obalom i otocima po čemu je prepoznata u svijetu. Otočni arhipelag s više od tisuću otoka prepoznatljiv je tržišni znak i komparativna prednost hrvatskog turizma;

posljednjih godina u RH bilježi se značajan porast prometa i prihoda od NT, izgrađuju se novi kapaciteti i donose se određeni planovi razvoja;

NT predstavlja sve značajniji faktor u gospodarstvu RH, dok na svjetskom tržištu zauzima povoljnu konkurencijsku poziciju;

Uvod globalni trendovi ukazuju na porast ukupne NT potražnje, što stvara povoljne tržišne prilike za rast i razvoj;

promjene na NT tržištu stvaraju brojne izazove za sve sudionike u NT u RH - na nacionalnoj razini te na razini svakog pojedinog subjekta u NT;

prirodno okruženje u RH predstavlja jedan od glavnih motiva dolaska turista nautičara, dok ostali elementi ukupne NT ponude imaju određene prednosti i nedostatke;

promjene na tržištu nautičkog turizma i ograničeni resursi zahtijevaju provođenje sustavnog planiranja (strateškog planiranja);

na nacionalnoj razini donesen je strateški plan o budućem razvoju NT u RH; Bracera

Pojam NT

NAUTIČKI TURIZAM

plovidba i boravak turista -

nautičara na plovnim

objektima (jahta, brodica,

brod), kao i boravak u LNT

radi odmora i rekreacije

Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN, br. 68/2007., čl.49.)

U inozemnoj literaturi uz pojam

nautički turizam (nautical

tourism) često se koriste i

pojmovi marine tourism, yachting

tourism, sailing tourism, leisure

boating i sl.,

• jedan od najekspanzivnijih oblika turističke rekreacije - turističkog prometa;

• višestruki gospodarski značaj, brojni pojavni oblici, novi turistički prostori (površine mora, rijeka i jezera);

• pretežni dio cjelokupnog turističkog prometa u svijetu usmjeren je prema obalama mora;

• u Hrvatskoj se preko 80% turističkog prometa ostvaruje na obalama otočkog i kopnenog dijela Jadrana.

NAUTIČKI TURIZAM

Mnogi turisti-nautičari ne upravljaju ili ne sudjeluju u upravljanju brodom i ne

poznaju osnovne nautičke ili vještine navigacije.

NAUTIČKI TURIZAM

Ne postoji jedinstvena i

opće prihvaćena

definicija pojma nautički

turizam.

U mnoštvu definicija nautičkog turizma, s nizom specifičnosti ali

i sličnosti, prisutno je gotovo uvijek definiranje s aspekta

rekreacijskih i gospodarskih funkcija.

Usluge u nautičkom turizmu su:

Zakon o turističkoj djelatnosti (Čl. 44., 2007.)

iznajmljivanje veza u LNT za smještaj plovnih objekata i turista-nautičara koji borave na njima,

iznajmljivanje plovnih objekata s posadom ili bez posade, s pružanjem ili bez pružanja usluge smještaja, radi odmora, rekreacije i krstarenja turista nautičara (charter, crusing i sl.),

usluge upravljanja plovnim objektom turista nautičara,

prihvat, čuvanje i održavanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom vezu,

usluge opskrbe turista nautičara (vodom, gorivom, namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom i sl.),

uređenje i pripremanje plovnih objekata,

davanje različitih informacija turistima nautičarima (vremenska prognoza, nautički vodiči i sl.),

druge usluge za potrebe nautičkog turizma.

Usluge u nautičkom turizmu

Osim plovidbe i boravka u lukama nautičkog turizma - LNT, zadovoljavanje

NT potreba podrazumijeva i brojne druge aktivnosti koje se odnose na

odmor, zabavu, sport i rekreaciju, stjecanje novih vještina, kupovinu,

gastronomske užitke, kulturne i društvene sadržaje i dr.

Turističke usluge u NT pružaju se, poglavito, u LNT i na plovnim objektima

nautičkog turizma.

Usluga iznajmljivanja veza osnovna je usluga u nautičkom turizmu - nautički

vezovi, odnosno LNT predstavljaju ključni čimbenik i pretpostavku njegovog

razvoja.

Dockwise Yacht Express - Yacht Transportation

http://www.youtube.com/watch?v=aqLaJjEZAV4&feature=related

Dockwise Yacht Transport

http://www.youtube.com/watch?v=WfzOYEzqAjY&feature=related

Dockwise Yacht Transport Services

http://www.youtube.com/watch?v=sNEJO4gMydI&feature=related

RAZVRSTAVANJE I KATEGORIZACIJA

LUKA NAUTIČKOG TURIZMA (LNT) (Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji LNT, 2008. 2001.)

LNT je turistički objekt koji u

poslovnom, prostornom,

građevinskom i funkcionalnom

pogledu čini cjelinu ili koji u okviru

šire prostorne cjeline ima izdvojeni

dio i potrebite uvjete za potrebe

nautičkog turizma i turista -

nautičara.

LNT je poslovno funkcionalna

cjelina u kojoj pravna ili fizička

osoba posluje i pruža turističke

usluge u nautičkom turizmu te

druge usluge u funkciji turističke

potrošnje (trgovačke, ugostiteljske i

dr.).

RAZVRSTAVANJE I KATEGORIZACIJA LNT

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji LNT (2001., 2008.)

Luke nautičkog turizma razvrstavaju se

u određenu vrstu.

Vrsta luke nautičkog turizma određuje

se prema vrsti usluga koje se u luci

pružaju.

Tisno

Palmižana

Palmižana

RAZVRSTAVANJE I KATEGORIZACIJA LNT

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji LNT (NN, br. 68/07.)

Svaka pojedina vrsta luka

nautičkog turizma ovisno

o vrsti usluga koje pruža,

mora ispunjavati

minimalne uvjete u

pogledu izgradnje,

uređenja i opreme,

propisane Pravilnikom i

drugim posebnim

propisima.

Pakleni otoci

uvala Ždrilica

LUKE NAUTIČKOG TURIZMA

U RH kategorizacija LNT provodi se temeljem:

Zakona o turističkoj

djelatnosti (NN, br. 8/96.,

19/96. i 76/98.) i

Pravilnika o

razvrstavanju i

kategorizaciji LNT (NN,

br. 68/07., 142/99.,

47/00., 121/00. i 45/01.). Pomer

RAZVRSTAVANJE I KATEGORIZACIJA LNT (Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji LNT, 2008. i 2001.)

1. Sidrište,

2. Odlagalište plovnih

objekata,

3. Suha marina

4. Marina.

LNT razvrstavaju se u sljedeće vrste:

1. Sidrište,

2. Privezište,

3. Suha marina

4. Marina.

LUKE NAUTIČKOG TURIZMA

Suha marinaMarinaPrivezišteSidrište

II kategorija III kategorijaI kategorija

RAZVRSTAVANJE I KATEGORIZACIJA LNT (Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji LNT, 2001.)

MARINASIDRIŠTE PRIVEZIŠTE SUHA MARINA

LUKE NAUTIČKOG TURIZMA

Suha marinaMarinaOdlagalište

plovnih objekataSidrište

4 sidra 5 sidara1 sidro 2 sidra 3 sidra

RAZVRSTAVANJE I KATEGORIZACIJA LNT

(Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji LNT, 2008.)

Sidrište je dio morskog ili vodenog prostora pogodnog za sidrenje

plovnih objekata opremljeno napravama za sigurno sidrenje.

RAZVRSTAVANJE I KATEGORIZACIJA LNT

(Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji LNT, 2008.)

Odlagalište plovnih objekata je dio kopna ograđen i uređen za pružanje usluga

odlaganja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga transporta, spuštanja u vodu i

dizanja iz vode plovnog objekta. U vrsti Odlagalište plovnih objekata ne mogu boraviti

turisti i ne može se obavljati priprema plovnog objekta za plovidbu.

Suha marina je dio kopna ograđen i uređen za pružanje usluga skladištenja plovnih

objekata na suhom te pružanje usluga transporta, spuštanja u vodu i dizanja iz vode

plovnog objekta. U vrsti Suha marina mogu boraviti turisti i može se obavljati priprema

plovnog objekta za plovidbu. U Suhoj marini mogu se pružati usluge pića, napitaka i

prehrane.

Marina je dio vodenog prostora i obale posebno izgrađen i uređen za pružanje usluga

veza, smještaja turista u plovnim objektima te ostalih usluga sukladno Pravilniku. U

Marini se pružaju usluge pića, napitaka i prehrane sukladno Pravilniku.

SIDRIŠTE

Sidrište je dio vodenog prostora

pogodan za sidrenje plovnih

objekata u uvali zaštićenoj od

nevremena.

Namijenjeno je kratkotrajnom boravku

brodova (noćenje/nekoliko dana);

pretpostavlja značajnu autonomiju plovila

koja borave na sidrištu. Može imati svoj

sustav sidara ili se sidrenje može obavljati

brodskim sidrima. Sidrišta nisu opremljena

komercijalnom infrastrukturom.

PRIVEZIŠTE

Privezište je dio vodenog prostora i dio

obale, uređen za pristajanje plovnih objekata i

opremljen priveznim sustavom. Ako

mogućnosti vodenog prostora privezišta

dozvoljavaju, u dijelu vodenog prostora

privezišta može se označiti i mjesto gdje je

dozvoljeno sidrenje plovnih objekata.

SUHA MARINA Suha marina je dio obale

odnosno kopna posebno ograđen i

uređen za pružanje usluga ostave i

čuvanja plovnih objekata, te

pružanje usluga transporta plovnog

objekta u vodeni prostor ili iz

vodenog prostora do suhe marine.

SUHA MARINA

Vertical Yacht Club Marina Mile, Ft. Lauderdale, FL

http://www.youtube.com/watch?v=6IOywa-r7Sk

MARINA U marinama se pružaju i druge uobičajene usluge

turistima - nautičarima, a mogu se pružati i usluge

servisiranja i održavanja plovnih objekata.

Marina Hramina, Murter, Croatia

http://www.youtube.com/watch?v=AoOrjdXEyEA&feature=related

Turističke usluge u nautičkom turizmu pružaju se, poglavito, u

lukama nautičkog turizma i na plovnim objektima nautičkog

turizma.

Dubai Marina

http://www.youtube.com/watch?v=hnMGynVPZOw SL Yacht for Billionaires

http://www.youtube.com/watch?v=Ls87IyqmAeY&NR=1&feature=fvwp

OSTALE LNT

U kategoriju ostalih luka nautičkog

turizma ubrajaju se brojne ribarske,

klupske, hotelske luke i lučice, brojne uvale

i privezišta koja nemaju izgrađene temeljne

infrastrukturne sadržaje, ali služe za

privremeni prihvat i smještaj plovila i

posade.

sportska luka Marjan sportska luka hotel Jadran

marina hotela Lav

SPORTSKA MARINA Sportske luke nastale su

najčešće od tradicionalnih ribarskih

lučica pa im je infrastruktura vrlo

raznolika. Stoga nerijetko dijele lučki

prostor s postojećim ribarskim i

javnim lukama i namjena im se

određuje ovisno o prevladavajućem

obilježju.

Iako ih se često ne smatra

lukama nautičkog turizma, u tim

lučicama vezan je najveći dio plovila

u vlasništvu hrvatskih građana. Kako

znatan broj ovih plovila u ljetnom

razdoblju kreće na turističku

plovidbu Jadranom, mogu se

smatrati izvorištima nautičkog

turizma.

sportska luka Mornar

sportska luka Špinut

PITANJA???

Sudionici u nautičkom turizmu

Tržište nautičkog turizma sastoji se od brojnih sudionika:

luke nautičkog turizma,

nautičko-turistički potrošači,

brodogradilišta za proizvodnju plovila, te za servis i remont plovila,

organizacije koje je određuju i provode zakonsku regulativu,

organizacije koje nude raznovrsne specijalizirane NT usluge (charter agencije, menadžment i opskrba plovila i sl.), te

investitori, projektanti i konzultanti na tržištu nautičkog turizma (pr. uredi za projektiranje i dizajn plovila, konzultanti za projektiranje marina i sl.).

MENADŽMENT U NAUTIČKOM TURIZMU

NAUTIČKI TURIZAM RH – na nacionalnoj razini

Pojam menadžmenta (Buble, 2006.)

“Menadžment je proces rada s drugima i

pomoću drugih na ostvarenju

organizacijskih ciljeva u promjenjivoj

okolini uz efektivnu i efikasnu uporabu

ograničenih resursa.”

RAD S I

POMOĆU

DRUGIH

OSTVARIVANJE

CILJEVA

ORGANIZACIJE

POSTIĆI NAJVIŠE

IZ OGRANIČENIH

RESURSA

RAVNOTEŽA

EFIKASNOSTI I

EFEKTIVNOSTI

Ključni aspekt procesa menadžmenta

PROMJENJIVA OKOLINA na tržištu nautičkog turizma Promjene su sve brojnije, snažnije i

raznovrsnije što rezultira složenom,

heterogenom, dinamičnom i neizvjesnom

okolinom za sve sudionike u NT.

Menadžment mora utvrditi:

kako okolina djeluje na organizaciju u

NT, i

kako organizacija treba odgovoriti na

utjecaje iz okoline.

Organizacija u NT (menadžment) mora se

pripremiti se za moguće promjene okoline, te

se prilagoditi nastalim promjenama.

„Strategijski odgovor“ - organizacija najprije

mora identificirati okolinu (karakter i segmente)

u kojoj djeluje, te odrediti primjerenu strategiju

djelovanja prema toj okolini.

Globalni trendovi u NT

tržište NT ubrzano raste - porast broja

sudionika na tržištu, velika konkurencija,

mijenja se struktura NT tržišta,

porast ukupnog broja plovila, osobito

velikih jahti,

akutni nedostatak odgovarajućih vezova,

javljaju se novi segmenti i ciljna tržišta

(pr. city boys),

javljaju se izuzetne tržišne prilike i

otvaraju vrata brojnijim investitorima iz

cijelog svijeta (npr. IGY),

razvijaju se i izgrađuju nove marine širom

svijeta, a mnoge etablirane lokacije

proširuju svoje kapacitete;

nezaustavljivi porast potražnje nameće

brži tempo izgradnje novih vezova,

osobito na Mediteranu i Floridi;

Globalni trendovi u NT

Veličina plovila igra ključnu ulogu u

segmentaciji NT tržišta ( tržišni

segmenti: manja plovila, jahte,

superjahte i megajahte,

Hoće li se profitabilnost i razvoj

nastaviti ili će gospodarska kriza

usporiti tržište?

Tržište superjahti se u zadnjih deset

godina povećalo za gotovo 4 puta

prodajom plovila na razvijenim

tržištima i šireći se na nova tržišta;

Porast potražnje za super-lukama i

ostalim vrstama prihvatnih kapaciteta

prikladnih za vezivanje super jahti;

u svijetu se otvaraju brojne

suvremene marine primjenom

najnovijih dostignuća u izgradnji i

ponudi atraktivnog sadržaja;

Menadžment se smatra procesom -

stoga se aktivnosti u tom procesu

mogu nazvati funkcijama

menadžmenta.

Funkcije menadžmenta:

planiranje,

organiziranje,

kadroviranje,

vođenje,

kontroliranje.

PLANIRANJE

Planiranje u osnovi sadrži:

dijagnozu poslovnog položaja

organizacije, određivanje

pravaca djelovanja, ciljeve koje

na tom putu treba ostvariti,

strategiju koju treba odabrati za

ostvarenje tih ciljeva, te

menadžersko odlučivanje u

svim navedenim fazama.

Planiranje je metoda

premošćivanja jaza između

onoga gdje se organizacija

nalazi i onoga gdje se u

budućnosti želi naći.

PLANIRANJE

Planiranje je formalni proces utvrđivanja vizije, misije i ciljeva organizacije,

izbor adekvatnih strategija za ostvarenje tih ciljeva, te utvrđivanje žrtava i

koristi koje nastaju ostvarenjem tih ciljeva.

Bez planova menadžment bi bio kao

kapetan broda bez kormila, što bi

onemogućilo vođenje akcija u željenom

pravcu.

Gdje se organizacija sada nalazi?

Gdje se organizacija želi naći u budućnosti?

Kako tamo stići?

Planiranje mora dati odgovor na tri temeljna pitanja:

ograničenost resursa,

neizvjesnost okoline na tržištu NT – plan kao instrument “ovladavanja” okolinom.

Dva razloga za provođenje planiranja u NT:

Kako se prilagoditi promjenjivim uvjetima?

Kako rasporediti resurse?

Kako konkurirati na izabranim tržišnim segmentima da bi se zadovoljile potrebe kupaca (potrošača)?

Kako pozicionirati organizaciju i ponudu (proizvode i usluge) na tržištu?

Kako utvrditi aktivnosti i pristupe za jačanje svih funkcionalnih i operativnih dijelova organizacije?

“način korištenja resursa za iskorištavanje prilika i minimiziranje teškoća pri ostvarivanju rezultata”.

Strategija odgovara na slijedeća pitanja:

Strategija (grčki strategus – general, vještina generala)

Strategija (Chandler, 1963) - “određivanje temeljnih dugoročnih ciljeva organizacije (poduzeća), prilagođavanje smjerova poslovnih aktivnosti, odnosno određivanje koncepcija i izbor resursa potrebnih za postizanje zacrtanih ciljeva”.

ciljevi – (ono) čemu poduzeće teži,

plan akcija ili koncepcija (način djelovanja za postizanje cilja),

potrebni resursi za postizanje cilja.

Tri dimenzije strategije:

Strategija razvoja nautickog turizma HR 1.pdf

Strategija razvoja nautičkog turizma RH je

strateški dokument koji predstavlja

polazište svih aktivnosti dugoročnog

upravljanja održivim razvojem nautičkog

turizma u svim elementima održivosti i na

svim razinama donošenja razvojnih odluka.

Sadržaj

1. UVOD

1.1. Pojmovno i sadržajno određenje nautičkog turizma

2. POSTOJEĆE STANJE, PONUDA I POTRAŽNJA

2.1. Prirodna osnova; 2.2. Konkurentnost Hrvatske; 2.3. Prostorno-planske

osnove; 2.4. Prihvatni kapaciteti; 2.4.1. Ponuda prihvatnih kapaciteta; 2.4.2.

Potražnja prihvatnih kapaciteta; 2.5. Plovni objekti za iznajmljivanje; 2.6. Plovni

objekti za kružna putovanja; 2.7. Proizvodnja, održavanje i popravak plovnih

objekata; 2.8. Gospodarski učinci

3. IDENTIFIKACIJA PROBLEMA

3.1. Razvojni prijepori - nautički turizam i okoliš; 3.2. Osnovni pravci razvoja

nautičkog turizma u prostoru; 3.3. Prijetnje okolišu, biološkoj raznolikosti i

zaštićenim prirodnim i kulturnim vrijednostima; 3.4. Sustav sigurnosti plovidbe

na moru i zaštita mora od onečišćenja; 3.5. Odabir razvojnog scenarija i

utvrđivanje primjerenog i uravnoteženog regionalnog razvoja

4. VIZIJA I MISIJA RAZVOJA I STRATEŠKI CILJEVI

4.1. Vizija razvoja; 4.2. Misija razvoja; 4.3. Strateški ciljevi

5. AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU STRATEGIJE

5.1. Mjere, aktivnosti, nositelji i rokovi

6. PROJEKCIJA RAZVOJA NAUTIČKOG TURIZMA I FINANCIJSKI UČINCI

NT u RH

U RH trenutačno ima ukupno oko 35.000 vezova, a u taj broj uključeni su vezovi u

nautičkim lukama (oko 21.000), vezovi u lukama otvorenim za javni promet

(5000), te sportskim lukama (8500).

LNT u RH - 58 marina i 39 ostalih luka, 2008. godine ostvarile su ukupan

prihod od 491,32 milijuna kuna. Većina ukupnog prihoda svih luka, 74,5

posto ili 366,3 milijuna kuna, ostvareno je od iznajmljivanja vezova (stalnih

vezova i tranzitnih vezova).

Od NT 2008. godine u Hrvatskoj je zarađeno 800 milijuna

eura, a plan je da se 2019. godine dostigne godišnja

zarada od 15 milijardi kuna.

Strategija predviđa u sljedećih 10 godina izgradnju

novih 5.000 vezova u postojećim lukama, 5.000

vezova na novim lokacijama uravnoteženo

raspoređenim duž hrvatske obale i otoka, te 5.000

mjesta za smještaj plovnih objekata na kopnu.

Prihodi od NT

Ostvareni prihodi u lukama NT (2004. -2008. godine)

Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Ostvareni prihodi od

NT (u mil. kn) 264,9 368,1 414,2 439,2 491,3

264,9

368,1414,2

439,2491,3

0

100

200

300

400

500

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Prihodi od NT od 2004.-2008.

NT u RH

prirodno okruženje - ključna konkurencijska prednost,

kronični nedostatak NT kapaciteta (nautičkih vezova i LNT),

ukupna NT ponude - sadržaj i razina kvalitete usluga u marinama, uključujući razinu tehničke usluge, nije u skladu sa zahtjevima tržišta - ključni konkurencijski nedostatak,

dobra prometna infrastruktura (cestovna, zračna i pomorska) kao temeljna podrška NT

visoki stupanj sigurnosti (turista, plovila, plovidbe),

blizina glavnih NT emitivnih tržišta – povoljan geografski položaj,

nedostatan broj pomorskih luka za obavljanje carinskih i dr. formalnosti vezanih za NT plovidbu, neodgovarajuća lokalna cestovna mreža (problem pomorske veze s otocima),

izražen sezonski karakter potražnje i druga obilježja.

Strategija razvoja nautickog turizma HR 1.pdf 27

Zaključak

Hrvatski NT ima brojna obilježja koja se mogu nazvati konkurencijskim

prednostima, ali i obilježja koja predstavljaju konkurencijske nedostatke;

Iako prirodno okruženje i dalje osigurava visoki stupanj zadovoljstva, turisti

nautičari nisu zadovoljni ponuđenim NT uslugama u odnosu na

konkurenciju i očekivanja -

rezultat: ostvareni prihodi nisu na razini prihoda konkurencije i u

skladu s mogućnostima;

Promjene na globalnom tržištu NT zahtijevaju kontinuirano prilagođavanje

svih prisutnih organizacija - pretpostavka uspješnog tržišnog razvoja NT u

RH;

Sustavno provođenje strateškog planiranja i razvijanje odgovarajuće

strategije omogućuje održivi razvoj svih segmenata NT u RH;

Potrebno je uključiti tržišni pristup (orijentacija na potrošače).

terenska nastava

NT kapaciteti u RH

Ukupan broj luka NT u RH - od 2004. do 2008. godine

LNT 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2010.

Ukupno

LNT 83 84 95 94 97 98

Marina 50 50 56 56 58 60

Sidrište - 12 15 15 15 16

Privezište - 13 17 17 18 18

Ukupan broj nerazvrstanih LNT u RH u 2010. iznosio je 4

NT kapaciteti u RH

Ukupan broj nautičkih vezova u RH - od 2004. do 2008. godine

Nautički

vez 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2010.

Vez u moru 9 889 9 993 10 786 10 648 11 214

Vez na

kopnu 5 518 5 065 5 187 5 186 5 189 5125

Ukupno 15 407 15 058 15 973 15 834 16 403 16913

15407

15058

1597315834

16403

14000

14500

15000

15500

16000

16500

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Ukupan broj vezova u RH od 2004. do 2008.

Vez prema dužini plovila 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

do 6 metara 1 876 1 094 1 019 1 056 1 054

6 – 8 m 2 450 2 154 2 116 2 144 2 128

8 – 10 m 3 540 3 387 3 535 3 566 3 602

10 – 12 m 3 825 3 987 4 300 4 657 4 532

12 – 15 m 2 694 2 883 3 294 2 757 3 059

15 – 20 m 783 1 151 1 273 1 188 1 514

Više od 20 m 239 402 436 466 514

Ukupan broj vezova 15 407 15 058 15 973 15 834 16 403

kapaciteti

Ukupan broj nautičkih vezova u RH - od 2004. do 2008. godine

Tablica: Podjela marina u RH prema kapacitetu veza u moru

(2009.)

Veličina marine Broj vezova u moru Broj marina

1 - 150 11

2 150 - 300 23

3 300 - 500 11

4 500 – 4

Ukupan br. marina: 49 (2009.)

Promet plovila u NT

Broj plovila na stalnom vezu i u tranzitu u RH

od 2004. do 2008. godine

Promet plovila 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Plovila u tranzitu 189492 199499 211782 220875 217024

Stalni vez 12729 13285 13794 14099 14665

Promet plovila u NT

Broj plovila i turista nautičara u RH - od 2004. do 2008. godine

Broj plovila i turista u NT 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Izdana i produžena

odobrenja za plovidbu u RH 53475 54290 52667 54864 55188

Osobe na plovilima 170167 297600 278506 287307 284615

NT u RH temeljna obilježja – potrošači

(TOMAS NAUTIKA, 2007.)

s aspekta demografske strukture potrošača,

– prema spolu pretežni udio sačinjavaju muškarci (76%),

– prema dobi najzastupljenija je skupina potrošača od 30 do

49 godina (57%),

– prema zemlji porijekla najzastupljeniji su potrošači iz

Njemačke, Austrije i Italije,

– prema obrazovanju preko 80% nautičara imaju VŠS ili

VSS,

– 80% inozemnih nautičara posjetilo je RH više od tri puta

duljina boravka nautičara u prosjeku iznosi 14 noćenja,

NT u RH temeljna obilježja – potrošači

(TOMAS NAUTIKA, 2007.)

prosječna dnevna potrošnja nautičara

– na individualnim putovanjima - 78 eura,

– u čarteru - 171 euro,

stupanj zadovoljstva nautičara ponudom

– najveći: ljepota prirode i krajolika, osobna sigurnost,

organizacija prihvata u marini za goste u čarteru,

uslužnost osoblja u marini, bogatstvo gastronomske

ponude te prometna dostupnost polazne luke;

– srednji: elementi koji se odnose na ponudu marine,

– nezadovoljstvo: ponuda kulturnih događaja, zabavnih i

sportskih sadržaja te mogućnosti kupnje u marinama;

Trendovi u NT na Mediteranu

stalni porast NT potražnje - nedostatak NT kapaciteta (vez );

mijenjaju se obilježja NT potrošača (demografska, geografska,

psihografska…);

rastu zahtjevi za:

boljom opremljenošću veza, lučkih uređaja i usluga servisa,

ponudom “dodatnih” atraktivnih NT sadržaja,

dužim vezovima – trend porasta potražnje za većim plovilima

(12 - 15 m i više - super i mega jahtama);

otvaraju se nova geografska tržišta (pr. Istočna Europa) te nova

tržišta s obzirom na specifična obilježja potrošača (pr. “city boys”,

celebrities”, “superjahtaši”);

rekonstrukcija marina - povećanje kapaciteta, prilagođavanje ponude

za prihvat mega jahti;

ograničenja u izgradnji marina zbog zaštite okoliša (EU);

konkurencijsko nadmetanje je sve veće;

HVALA NA POZORNOSTI!