Pitanja za državni stručni ispit

7/25/2019 Pitanja za dravni struni ispit

1/83

1. Ustavno ureenjePripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunog ispita, predmet"Ustavno ureenje".

SAD!A P#D$#%A

1. Temeljne odredbe

2. Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda

3. Zajednike odredbe

4. Osobne i politike slobode i prava

5. Ustrojstvo dravne vlasti

!. "rvatski sabor

#. $redsjednik %epublike "rvatske

&. 'lada %epublike "rvatske

(. )udbena vlast

1*. Ustavni sud %epublike "rvatske

11. +edini,e lokalne i podrune -reionalne/ samouprave

12. 0eunarodni uovori

13. uropska unija

14. $romjene Ustava

15. ravna namenja

PA&'( ()&O( ( *(%#A%UA

1. Ustav %epublike "rvatske '' +-/0/ 1proi2eni tekst

2. Zakon o rbu astavi i himni %epublike "rvatske te astavi i lenti predsjednika %epublike"rvatske -'' -3/4-35 2(6(4/

P(%A'A ( OD6O&O( )A PO'A&*A'#

1. Koje su temeljne odredbe Ustava RH?

%emeljne odred7e Ustava epu7like 8rvatske su9

epu7lika 8rvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i so:ijalna drava

0
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_85_2422.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_12_55_1067.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1993_04_26_447.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1993_04_26_447.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_12_55_1067.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1993_04_26_447.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_85_2422.html


2/83

suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv

trodio7a vlasti

ustavnost i ;akonitost

slo7odno osnivanje politiki< stranaka

oruane snage 2tite suverenitet i neovisnost te 7rane teritorijalnu :jelovitost

grani:e epu7like 8rvatske mogu se mijenjati samo odlukom 8rvatskog sa7ora

;a7rana progonstva, odu;imanja dravljanstva te ;a2tita interesa


3/83

"rvatski dravljani s navrenih 1& odina -birai/ imaju op;e i jednako birako pravo u iborima a"rvatski sabor $redsjednika %epublike "rvatske i uropski parlament te u postupku odluivanja nadravnom reto je "rvatski sabor8

5


4/83

"rvatski sabor je predstavniko tijelo raana i nositelj akonodavne vlasti u %epubli,i "rvatskoj.

1*. 7oliki je broj astupnika u "rvatskom saboru 8

"rvatski sabor ima najmanje 1** a najvie 1!* astupnika koji se na temelju op;e i jednako birakoprava biraju neposrednim tajnim lasovanjem na etiri odine -po 14 astupnika i 1* ibornih jedini,aastupni,i manjina i astupni,i dijaspore/.$ravo na sudjelovanje u diobi astupnikih mjesta u ibornoj jedini,i ostvaruju liste koje na iborimadobiju najmanje 5? vae;ih lasova biraa.

$ripadni,i na,ionalnih manjina u %epubli,i "rvatskoj imaju pravo birati osam astupnika u "rvatski saborkoji se biraju u posebnoj ibornoj jedini,i koju ini podruje %epublike "rvatske.

U iborima a "rvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u %epubli,i "rvatskoj imaju pravo iabrati triastupnika u skladu sa akonom.

11. 7ada "rvatski sabor asjeda redovito a kad ivanredno8

"rvatski sabor redovito asjeda dva puta odinje: imeu 15. sijenja i 15. srpnja te imeu 15. rujna i15. prosin,a.

"rvatski sabor asjeda ivanredno na ahtjev predsjednika %epublike 'lade %" ili ve;ine astupnika.$redsjednik "rvatsko sabora moe u prethodno pribavljeno miljenje klubova astupnikaparlamentarnih stranaka savati ivanredno asjedanje.

12. Koje su nadlenosti Hrvatskog sabora?

9adlenosti "rvatsko sabora su:

odluuje o donoenju i promjeni Ustava

donosi akone

donosi dravni proraun

odluuje o ratu i miru

donosi akte kojima iraava politiku )abora

donosi )trateije na,ionalne siurnosti i )trateije obrane %epublike "rvatske

ostvaruje raanski nador nad oruanim snaama i slubama siurnosti %epublike "rvatske

odluuje o promjeni rani,a %epublike "rvatske

raspisuje re


5/83

13. Tko prolaava akone8

Zakone prolaava predsjednik %epublike "rvatske u roku od & dana od kada su ilasani u "rvatskomsaboru. @ko predsjednik %epublike smatra da prolaeni akon nije u skladu s Ustavom moe pokrenutipostupak a o,jenu ustavnosti akona pred Ustavnim sudom %epublike "rvatske.

14. 7oje su nadlenosti $redsjednika %epublike i na koje vrijeme se bira8

$redsjednik %epublike predstavlja i astupa %epubliku "rvatsku u emlji i inoemstvu. =rine se aredovito i usklaeno djelovanje te a stabilnost dravne vlasti. Odovara a obranu neovisnosti iteritorijalne ,jelovitosti %epublike "rvatske.

$redsjednik %epublike bira se na temelju op;e i jednako birako prava na neposrednim iborimatajnim lasanjem na vrijeme od pet odina. 9itko ne moe biti biran vie od dva puta a $redsjednika%epublike.

15. Koje su ovlasti Predsjednika epublike?

Ovlasti Predsjednika 8 su sljedee9

raspisuje ibore a "rvatski sabor i saiva prvo asjedanje "rvatsko )abora

raspisuje re


6/83

Odmah po sastavljanju 'lade a najkasnije u roku od 3* dana od prihva;anja mandata mandatar jeduan proram 'lade i 'ladu predstaviti "rvatskom saboru i atraiti lasovanje o povjerenju. @komandatar u roku od 3* dana ne sastavi 'ladu $redsjednik %epublike mu moe produiti mandat a jonajvie 3* dana ako ni tada ne sastavi 'ladu ili ta 'lada ne dobije povjerenje od "rvatsko sabora tada;e $redsjednik %epublike "rvatske povjeriti mandat a sastav 'lade druoj osobi. @ko 'lada %epublike"rvatske ne bude sastavljena ni tada $redsjednik %epublike "rvatske ;e imenovati privremenu

nestranaku 'ladu i istodobno raspisati prijevremene ibore a "rvatski sabor.

'lada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae ve;ina svih astupnika u "rvatskom saboru.

18. Koje su nadlenosti !lade epublike Hrvatske?

'lada %epublike "rvatske:

predlae akone i drue akte "rvatskom saboru

predlae dravni proraun i avrni raun

provodi akone i drue odluke "rvatsko sabora

donosi uredbe a ivrenje akona

vodi unutarnju i vanjsku politiku

usmjerava i nadire rad dravne uprave

brine o ospodarskom ravitku emlje

usmjerava djelovanje i ravitak javnih slubi

obavlja drue poslove odreene Ustavom i akonom

raspisuje ibore a predsjednika %epublike "rvatske.

1(. Tko obavlja sudbenu vlast i koji je najvii sud u %epubli,i "rvatskoj8

)udbenu vlast obavljaju sudovi. )udbena vlast je samostalna i neovisna.

'rhovni sud %" kao najvii sud osiurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njeovojprimjeni.

2*. Tko moe biti biran i na koje vrijeme a su,a Ustavno suda %epublike "rvatske8

Ustavni sud %epublike "rvatske ini 13 suda,a koje bira "rvatski sabor dvotre;inskom ve;inom lasovaukupno broja astupnika na vrijeme od & odina i reda istaknutih pravnika osobito suda,a dravnihodvjetnika odvjetnika i sveuilinih pro


7/83

odluuje o sulasnosti akona s Ustavom

odluuje o sulasnosti druih propisa s Ustavom i akonom

moe o,jenjivati ustavnost akona te ustavnost i akonitost druih propisa koji su prestali vaitiako od to prestanka do podnoenja ahtjeva ili prijedloa a pokretanje postupka nije prolovie od odine dana

odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela tijela jedini,e lokalnei reionalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeenetemeljne slobode i prava ovjeka i raanina kao i pravo na lokalnu i reionalnu samoupravuajameno Ustavom %"

prati ostvarivanje ustavnosti i akonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i neakonitostiivje;uje "rvatski sabor

rjeava sukob nadlenosti imeu tijela akonodavne ivrne i sudbene vlasti

odluuje u skladu s Ustavom o odovornosti predsjednika %epublike

nadire ustavnost prorama i djelovanja politikih stranaka i moe u skladu s Ustavom abranitinjihov rad

nadire ustavnost i akonitost ibora i dravno re


8/83

2%. Koja &e prava uivati dravljani epublike Hrvatske u 'uropskoj uniji( a koja graani'uropske unije u epubli)i Hrvatskoj?

9akon pristupanja %epublike "rvatske uropskoj uniji dravljani %epublike "rvatske su raani uropskeUnije i uivaju prava koja im jami pravna steevina uropske Unije a osobito:

slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lani,a

aktivno i pasivno birako pravo na iborima a uropski parlament i na lokalnim iborima udruoj dravi lani,i sukladno propisima te drave lani,e

pravo na diplomatsku i konularnu atitu bilo koje drave lani,e jednaku atiti vlastitihdravljana kada se nalae u tre;oj dravi u kojoj %epublika "rvatska nema diplomatskoAkonularno predstavnitvo

pravo podnoenja peti,ija uropskom parlamentu predstavki uropskom ombudsmanu te pravo

obra;anja institu,ijama i savjetodavnim tijelima uropske Unije na hrvatskom jeiku kao i nasvim slubenim jei,ima uropske Unije te pravo dobiti odovor na istom jeiku.

)va prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i oranienjima propisanima uovorima na kojima se temeljiuropska Unija te mjerama prihva;enima na temelju tih uovora.

U %epubli,i "rvatskoj sva prava ajamena pravnom steevinom uropske unije uivaju svi raaniuropske unije. 9avedena prava nastupaju ulaskom u uropsku Uniju.

25. #ko i$a pravo predloiti pro$jenu Ustava epublike Hrvatske i tko odluuje i pro$jeniUstava?

$ravo predloiti promjenu Ustava %epublike "rvatske ima:

najmanje 165 astupnika u "rvatskom saboru

$redsjednik %epublike

'lada %epublike "rvatske.

O promjeni Ustava odluuje "rvatski )abor 263 ve;inom lasova svih astupnika. $romjenu Ustavaprolaava "rvatski sabor.

2*. +avedite ,na$enja epublike Hrvatske( opi-ite grb epublike Hrvatske i gdje se sve rabi?

ravna namenja su rb astava i himna %epublike "rvatske.Brb %epublike "rvatske je povijesni hrvatski rb u obliku tita podijeljen u dvadesetpet ,rvenih i bijelih

-srebrnih/ polja prvo polje je ,rvene boje. Cnad tita se nalai kruna s pet povijenih hrvatskih rbova:najstariji ponati rb "rvatske rbovi ubrovake %epublike alma,ije Cstre i )lavonije.

9ajstariji ponati rb "rvatske sadri u titu na plavom polju utu -latnu/ esterokraku vijedu sbijelim -srebrnim/ mladim mjese,om. Brb ubrovake %epublike sadri u titu na modrom polju dvije,rvene rede. almatinski rb sadri u titu na plavom polju tri ute -latne/ okrunjene leopardovelave. Cstarski rb sadri u titu na modrom polju utu -latnu/ kou okrenutu u lijevo s ,rvenim pap,imai roovima. )lavonski rb sadri u titu na plavom polju dvije poprene bijele -srebrne/ rede a imeureda je ,rveno polje po kojem laano stupa kuna na lijevo. U ornjem plavom polju je uta -latna/esterokraka vijeda.

Brb %epublike "rvatske rabi se u:

peatima i iovima dravnih tijela i druih javnih tijela

+


9/83

u uredima 'lade %epublike "rvatske u inoemstvu

na radama u kojima su smjetena dravna tijela i drua javna tijela u %epubli,i "rvatskoj

na slubenim aktima tijela dravne vlasti

na diplomama i svjedodbama o avrenom kolovanju.

2. /pi-ite ,astavu epublike Hrvatske( gdje se i kada istie( te tko je napisao i ugla,bio0i$nu epublike Hrvatske i kad se i,vodi?

Zastava %epublike "rvatske se sastoji od tri boje: ,rvene bijele i plave s rbom u sredini. Omjer irine iduine je 1:2. )vaka boja ini jednu tre;inu irine astave.

Zastava se istie:

stalno na radama svih dravnih tijela

u dane pranika %epublike "rvatske

u dane alosti %epublike "rvatske i vije se a trajanje alosti na pola stijea

moe se isti,ati pri javnim skupovima u %epubli,i "rvatskoj -politikim sportskim itd./ nabrodovima plovilima.

"imna %epublike "rvatske je DEijepa naa domovinaD a ivornik teksta i napjev uva se u "rvatskom

)aboru. Tekst himne napisao je @ntun 0ihanovi; a ulabio +osip %unjanin."imna se ivodi sviranjem pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem:

na poetku asjedanja "rvatsko )abora

pri slubenom dolasku u %epubliku "rvatsku odnosno pri ispra;aju e


10/83

2. ustav dravne uprave$ripremili lanovi ravne ispitne komisije koji ispituju Op;i dio ravno struno ispita predmetD)ustav dravne upraveD.

)@%F@+ $%0T@

1. $ropisi kojima se ureuje sustav i ustrojstvo dravne uprave

2. Osnivanje tijela dravne uprave

3. $oslovi dravne uprave

4. Ustrojstvo dravne uprave

5. Upravljanje tijelima dravne uprave

!. Unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave

#. Ovlasti 'lade prema tijelima dravne uprave pravnim osobama s javnim ovlastima i jedini,amalokalne i podrune samouprave

&. 0eusobni odnosi tijela dravne uprave

(. )redstva tijela dravne uprave

1*. Odnosi tijela dravne uprave i raana

11. Ustrojstvo 'lade

12. 'ladini uredi

13. @kti 'lade

14. jelokru rada tijela dravne uprave

15. 9aivi unutarnjih ustrojstvenih jedini,a i uvjeti a osnivanje u tijelima dravne uprave

1!. 9ain upravljanja i ovlasti elnika unutarnjih ustrojstvenih jedini,a tijela dravne uprave

1#. Unutarnje ustrojstvo ureda dravne uprave u upanijama

0/


11/83

PA&'( ()&O( ( *(%#A%UA

1. Zakon o sustavu dravne uprave ?'' 0/-00@

2. Zakon o 'ladi %epublike "rvatske ?'' 0/-00@

3. Zakon o ustrojstvu i djelokruu ministarstava i druih sredinjih tijela dravne uprave ?''0/-00@

4. lanak !1. st. 3. Zakona o upravljanju dravnom imovinom ?'' 0=-0/@

5. lanak !. i 1*!. Zakona o radiolokoj i nuklearnoj siurnosti ?'' +-0/@

$CT@9+@ C OBO'O%C Z@ $O9@'E+@9+

1. Koji su poslovi dravne uprave?

Poslovi dravne uprave su9

neposredna proved7a ;akona

dono2enje propisa ;a nji


12/83

0inistarstva dravni uredi i dravne upravne orania,ije sredinja su tijela dravne uprave a uredidravne uprave u upanijama su prvostupanjska tijela dravne uprave.

5. 7oje provedbene propise donose elni,i sredinjih tijela dravne i to se s njima ureuje8

0inistri predstojni,i dravnih ureda i ravnatelji dravnih upravnih orania,ija donose pravilnikenaredbe i naputke a provedbu akona i druih propisa kad su na to irijekom ovlateni u rani,amadane ovlasti.$ravilnikom se detaljnije rarauju pojedine odredbe akona radi njihove primjene.9aredbom se nareuje ili abranjuje odreeno postupanje.9aputkom se propisuje nain rada u tijelima dravne uprave tijelima jedini,a lokalne i podrune-reionalne/ samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.$ravilni,i naredbe i naput,i objavljuju se u G9arodnim novinamaH a stupaju na snau najranije osmoadana od dana objave ako tim propisima nije inimno odreeno da bo osobito vanih raloa stupajuna snau danom objave.

!. >to se nadire u provedbi upravno nadora8

U provedbi upravno nadora tijela dravne uprave nadiru provedbu akona i druih propisa teakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave tijela jedini,a lokalne i podrune -reionalne/samouprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave.

. Koje su $jere upravnog nad,ora?

$jere upravnog nad;ora su9

ahtijevati ivje;a podatke i drue obavijesti o obavljanju poslova dravne uprave

raspraviti stanje ivravanja poslova dravne uprave i predloiti mjere koje se moraju poduetiradi ivrenja pojedinih poslova dravne uprave

pokrenuti postupak a utvrivanje odovornosti odovaraju;ih slubenika odnosnonamjetenika

neposredno obaviti poslove u rani,ama svo djelokrua i nadlenosti tijela dravne upravetijela jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave odnosno pravnih osoba s javnimovlastima na njihov troak kad o,ijene da se na drui nain ne moe ivriti akon ili druipropis a tijelo dravne uprave tijela jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samoupraveodnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili odreeni posao dravne uprave u a toostavljenom ili primjerenom roku

podueti i drue mjere propisane posebnim akonom.

8. #ko provodi upravni nad,or i nad koji$ tijelo$ se provodi upravni nad,or?

U rani,ama svo djelokrua:

0


13/83

ministarstva dravni uredi i dravne upravne orania,ije nadiru rad tijela dravne upravetijela jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave te pravnih osoba koje imaju javneovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave

uredi dravne uprave u jedini,ama podrune -reionalne/ samouprave nadiru rad tijela jedini,alokalne i podrune -reionalne/ samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u

povjerenim im poslovima dravne uprave na podruju upanije.

(. Tko provodi inspek,ijski nador i to se nadire u inspek,ijskom nadoru8

Cnspek,ijski nador provode inspektori i drui dravni slubeni,i ovlateni a provedbu nadora kad je toodreeno posebnim akonom -u daljnjem tekstu: inspektori/.

U provedbi inspek,ijsko nadora u skladu s posebnim akonom provodi se iravan uvid u op;e ipojedinane akte uvjete i nain rada nadiranih pravnih i to sastavlja inspektor pri inspek,ijskom preledu8

O i;vr2enom pregledu, utvrenom stanju i podu;etim, odnosno nareenim mjerama i radnjama, inspektorsastavlja ;apisnik.

Primjerak ;apisnika o inspek:ijskom pregledu inspektor uruuje ;ikoj oso7i ili slu7enoj oso7i dravnogtijela, tijela jedini:e lokalne i podrune ?regionalne@ samouprave, odnosno pravne oso7e.

(nspektor vodi oevidnik o o7avljenim inspek:ijskim pregledima.

12. Koje su nadlenosti $inistra?$inistar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a oso7ito9

provodi utvrenu politiku 'lade

donosi provedbene propise kad je na to irijekom akonom ovlaten

brine o akonitom i pravodobnom ivravanju akona i druih propisa te u pitanjima odajedniko interesa osiurava suradnju ministarstva s dravnim tijelima jedini,ama lokalne ipodrune -reionalne/ samouprave pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te druimpravnim osobama

prema dravnim slubeni,ima i namjeteni,ima poduima mjere utvrene akonom i druimpropisima u sluaju povrede slubene dunosti.

05


14/83

13. 7oje su nadlenosti amjenika ministra8

Zamjenik ministra provodi utvrenu politiku 'lade i amjenjuje ministra u upravljanju radomministarstva.

0inistar ima jedno amjenika ministra koje imenuje 'lada na prijedlo predsjednika 'lade. Zamjenikministra a svoj rad odovara ministru i 'ladi.

14. 7oje su nadlenosti pomo;nika ministra8

U ministarstvu se moe imenovati jedan ili vi2e pomonika ministra.

Pomonik ministra, u pravilu, upravlja radom upravne organi;a:ije ustrojene u sastavu ministarstva teo7avlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.

Pomonika ministra imenuje &lada na prijedlog ministra, a ;a svoj rad odgovoran je ministru i &ladi.

15. 7oje su nadlenosti lavno tajnika ministarstva 8

Blavni tajnik ministarstva poduima mjere a osiuranje uinkovitosti u radu ministarstva te u praviluusklauje rad unutarnjih ustrojstvenih jedini,a ministarstva i upravnih orania,ija u sastavu

ministarstva brine o strunom osposobljavanju usavravanju i napredovanju dravnih slubenika inamjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava a rad.

Blavno tajnika ministarstva imenuje 'lada na prijedlo ministra a na temelju javno natjeaja.

1*. Kada se ustrojavaju dravni uredi i koje poslove obavljaju?

Dravni uredi ustrojavaju se ;a o7avljanje poslova dravne uprave u jednom ili vi2e upravni< podrujakoja su od pose7nog ;naaja ;a uinkovitiji rad &lade.Dravni uredi o7avljaju upravne i druge strune poslove i; svog djelokruga.Dravni uredi jesu9

1. ravni ured a trovinsku politiku

2. ravni ured a sredinju javnu nabavu

3. ravni ured a upravljanje dravnom imovinom.

Dravnim uredom upravlja predstojnik, u poloaju ;amjenika ministra

1. Koji su poslovi dravne upravne organi,a)ije?

Dravne upravne organi;a:ije se ustrojavaju ;a o7avljanje poslova dravne uprave u jednom ili vi2eupravni< podruja.

Dravne upravne organi;a:ije osnivaju se u pravilu kao dravne uprave, ;avodi i ravnateljstva.

0=


15/83

Dravne upravne organi;a:ije o7avljaju upravne, strune i druge poslove i; svog djelokruga, a oso7ito9

prouavaju i istrauju odreena pitanja koja ahtijevaju primjenu posebnih naina rada a koje jenuno obavljati u okviru dravne uprave

vode propisane oevidnike

rjeavaju u upravnim stvarima kad su na to irijekom akonom ovlateni

provode upravni odnosno inspek,ijski nador

pripremaju na,rte akona i prijedloe druih propisa.

18. Koje upravne organi,a)ije se $ogu osnovati u sastavu $inistarstva i tko nji$a upravlja?

Upravne orania,ije koje se mou osnovati u sastavu ministarstva su uprave avodi i ravnateljstva:

uprave se osnivaju kad se ustrojavaju a upravno podruje i djelokrua ministarstva u kojemse obavljaju preteito upravni poslovi s odreenim stupnjem samostalnosti u radu

avodi se osnivaju kad se ustrojavaju a upravno podruje i djelokrua ministarstva u kojemse obavljaju preteito strunoAanalitiki poslovi koji ahtijevaju posebne naine rada unutarministarstva. Zavodima se inimno mou povjeriti i odreeni upravni poslovi ako to ahtijevapoveanost strunih i upravnih poslova

ravnateljstva se osnivaju kad se ustrojavaju a upravno podruje i djelokrua ministarstva ukojem se obavljaju odreeni upravni poslovi kada obavljanje tih poslova ahtijeva posebnoustrojenu slubu samostalnost djelovanja i posebne naine rada unutar ministarstva.

14. Koje poslove obavljaju uredi dravne uprave?

Za obavljanje poslova dravne uprave u vie upravnih podruja na podruju jedini,e podrune-reionalne/ samouprave ustrojava se ured dravne uprave.Unutarnje ustrojstvo ureda dravne uprave ureuje se uredbom 'lade.Ured dravne uprave u jedini,i podrune -reionalne/ samouprave obavlja upravne i drue struneposlove u upravnim podrujima a koja je ustrojen a osobito:

neposredno provodi akone i drue propise i osiurava njihovu provedbu

rjeava u upravnim stvarima u prvom stupnju ako to posebnim akonom nije stavljeno u

nadlenost sredinjim tijelima dravne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti tepovjereno tijelima jedini,a lokalne odnosno podrune -reionalne/ samouprave

provodi upravni odnosno inspek,ijski nador

prati stanje u svom djelokruu te sredinjim tijelima dravne uprave predlae mjere aunapreenje stanja u pojedinim upravnim podrujima.

2*. 7oje su nadlenosti predstojnika ureda dravne uprave 8

adom ureda dravne uprave u jedini:i podrune ?regionalne@ samouprave upravlja predstojnik.Predstojnik ureda dravne uprave u jedini:i podrune ?regionalne@ samouprave je elnik tog ureda.

)a o7avljanje poslova u uredu dravne uprave u jedini:i podrune ?regionalne@ samouprave predstojnik

0


16/83

ureda odgovoran je &ladi i elniku sredi2njeg tijela dravne uprave nadlenom ;a odgovarajue upravnopodruje.

Predstojnika ureda dravne uprave u jedini:i podrune ?regionalne@ samouprave imenuje &lada natemelju javnog natjeaja kojeg provodi sredi2nje tijelo dravne uprave nadleno ;a poslove ope uprave.

21. 7oje se ustrojstvene jedini,e mou ustrojiti u uredima dravne uprave u upanijama -u sjeditu iivan sjedita/8

)a o7avljanje odreeni< poslova dravne uprave i; nadlenosti ureda dravne uprave u jedini:i podrune?regionalne@ samouprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i opinama koje odredi &lada naprijedlog predstojnika ureda dravne uprave.

(spostavom upravlja voditelj ispostave koji je ;a svoj rad i rad u ispostavi odgovoran predstojniku uredadravne uprave u jedini:i podrune ?regionalne@ samouprave.

22. #ko obavlja povjerene poslove dravne uprave ?

%ijela jedini:a lokalne i podrune ?regionalne@ samouprave te pravne oso7e koje imaju javne ovlasti, upovjerenim im poslovima dravne uprave9

rjeavaju u upravnim stvarima u prvom i druom stupnju kad su im ti poslovi akonom irijekomstavljeni u nadlenost

vode oevidnike odreene akonom i druim propisima i idaju propisana uvjerenja i druepotvrde

obavljaju i drue poslove dravne uprave koji su im akonom irijekom stavljeni u nadlenost.

23. 7ojim propisom se ureuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela dravne uprave i tko adonosi8

'aela ;a unutarnje ustrojstvo, kao i uredsko poslovanje tijela dravne uprave, ureuju se ured7om &lade.

Ured7om &lade ureuje se i unutarnje ustrojstvo, na;ivi unutarnji< ustrojstveni< jedini:a tijela dravneuprave i nji


17/83

'a temelju ured7e o unutarnjem ustrojstvu tijela dravne uprave pravilnikom o unutarnjem redu utvrujese 7roj potre7ni< dravni< slu7enika i namje2tenika s na;nakom nji


18/83

)redstva a rad tijela dravne uprave utvruju se dravnim proraunom.

Tijela dravne uprave duna su 'ladi dostaviti ahtjev a osiuranje sredstava a idu;u proraunskuodinu na temelju plana rada tijela s obraloenjem najkasnije do 3*. rujna teku;e odine.

31. 9a koji nain se koriste stvari opreme tijela dravne uprave8

Tijelo dravne uprave duno je odravati opremu rade i druu imovinu osiurati je u visini njeinevrijednosti i voditi o njoj prikladan oevidnik u skladu s posebnim propisima.

Tijelo dravne uprave moe odreene stvari opreme koristiti ajedno s druim tijelom dravne uprave tes tijelom jedini,e lokalne i podrune -reionalne/ samouprave odnosno pravnom osobom koja ima javneovlasti.

32. Tko odluuje o rasporeivanju i koritenju sredstava tijela dravne uprave8

O rasporeivanju i koritenju sredstava tijela dravne uprave odluuje elnik tijela dravne uprave uskladu s dravnim proraunom.%asporeivanje sredstava tijela dravne uprave obavlja se predraunom a konana raspodjela tihsredstava odinjim obraunom tijela dravne uprave.

$redraun o rasporedu sredstava donosi se prije poetka odine na koju se odnosi a najkasnije 15 dananakon usvajanja dravno prorauna.Za akonito koritenje sredstava tijela dravne uprave odovorni su elnik tijela dravne uprave kaoivritelj i raunopolaa.

33. Tko ini 'ladu %epublike "rvatske8

'ladu %epublike "rvatske ine predsjednik jedan ili vie potpredsjednika i ministri -u daljnjem tekstu:lanovi 'lade/.

Ukoliko 'lada ima vie potpredsjednika predsjednik 'lade moe odrediti prvo potpredsjednika.

$redsjednik 'lade i lanovi 'lade moraju biti hrvatski dravljani.$redsjednik 'lade i lanovi 'lade su dravni dunosni,i.

34. 7ad stupaju na dunost predsjednik i lanovi 'lade8

$redsjednik i lanovi 'lade stupaju na dunost kad im povjerenje iskae ve;ina svih astupnika u"rvatskom saboru.

9a temelju odluke "rvatskoa sabora o iskaivanju povjerenja 'ladi rjeenje o imenovanju predsjednika'lade donosi $redsjednik %epublike "rvatske u supotpis predsjednika "rvatskoa sabora a rjeenje o

imenovanju lanova 'lade donosi predsjednik 'lade u supotpis predsjednika "rvatskoa sabora.

35. 7ome podnose ostavku lanovi 'lade8

$redsjednik 'lade i lanovi 'lade mou podnijeti ostavku.$redsjednik 'lade podnosi ostavku "rvatskom saboru.

7ad predsjednik 'lade podnese ostavku smatra se da su ostavku podnijeli svi lanovi 'lade.Ilan 'lade podnosi ostavku predsjedniku 'lade.@ko "rvatski sabor prihvati ostavku predsjednika 'lade 'lada ;e obavljati tehnike poslove doimenovanja nove 'lade.

3!. 7oja su osnovna aduenja 'lade i na koji nain 'lada donosi odluke8

0+


19/83

$otpredsjedni,i 'lade usklauju rad ministarstava i brinu o provedbi prorama 'lade u podrujima akoja su adueni na sjedni,ama 'lade. )jedni,e 'lade su javne.

'lada moe odluiti da ;e se sjedni,a odnosno rasprava o pojedinim tokama dnevno reda sjedni,eodrati be naonosti javnosti.$redsjednik 'lade predstavlja 'ladu saiva sjedni,e i predsjedava im upravlja radom 'lade i potpisuje

akte koje ona donosi.

". Kada !lada H odluuje dvotre&insko$ ve&ino$ glasova svi0 lanova !lade?

'lada odluuje dvotre;inskom ve;inom lasova svih lanova 'lade kad nadlenim dravnim tijelimapredlae:

promjenu Ustava %epublike "rvatske

udruivanje ili radruivanje s druim dravama

promjenu rani,a %epublike "rvatske

rasputanje "rvatskoa sabora

raspisivanje dravno re


20/83

Ured a protokol.

41. 0oe li se podnijeti alba na rjeenje o odluivanju o upravnim stvarima 'lade i povjerenstva8

%jeenje 'lade odnosno povjerenstva o upravnoj stvari je ivrno i protiv njea se moe pokrenutiupravni spor.

%jeenje je upravni akt protiv koje se ne moe ijaviti alba.

42. 7oje akte donosi 'lada8

'lada donosi uredbe u skladu s Ustavom i akonom.'lada donosi $oslovnik kojim sukladno ovom Zakonu ureuje ustrojstvo nain rada odluivanje 'lade ivrste akata koje donosi 'lada.

'lada donosi odluke rjeenja i akljuke o pitanjima koja se ne ureuju uredbama.Odlukom se ureuju pojedina pitanja i nadlenosti 'lade ili odreuju mjere daje sulasnost ili potvrujuakti druih tijela i pravnih osoba te odluuje o druim pitanjima o kojima se ne donosi propis.Zakljukom se utvruju stajalita 'lade u pitanjima provedbe utvrene politike te odreuju ada;etijelima dravne uprave.%jeenjem se odluuje o imenovanjima i rarjeenjima te o druim pojedinanim stvarima i djelokrua'lade.

43. Bdje se objavljuju uredba i poslovnik 'lade8

Uredbe i $oslovnik objavljuju se u G9arodnim novinamaH a stupaju na snau osmoa dana od danaobjave ako tim aktima nije odreen drui rok njihovo stupanja na snau.

Odluke rjeenja i aklju,i mou se objaviti u G9arodnim novinamaH ako tako odlui 'lada prilikomdonoenja tih akata.

44. Tko odluuje o sukobu nadlenosti imeu tijela dravne prave8

'lada odluuje o sukobu nadlenosti imeu tijela dravne uprave.

45. 0oe li se protiv lana 'lade voditi kaneni postupak8

$rotiv lana 'lade ne moe se voditi kaneni postupak a vrijeme trajanja mandata bo kaneno djelaa koje je aprijeena kana atvora do 5 odina be prethodno odobrenja 'lade.

/


21/83

". Upravni postupak i upravni sporovi$ripremili lanovi ravne ispitne komisije koji ispituju Op;i dio ravno struno ispita predmet

DUpravni postupak i upravni sporoviD.

)@%F@+ $%0T@

1. )tranka u upravnom postupku

2. 9aela u upravnom postupku

3. 9adlenost i vrste nadlenosti

4. )lubena osoba

5. $okretanje i voenje upravno postupka

postupak rjeavanja upravne stvari

dokaivanje

radnje u postupku

rokovi

1 Obavje;ivanje

obli,i obavje;ivanja

1 %jeavanje upravne stvari

rjeenje

1 $ravni lijekovi

alba

1 Upravni spor

0


22/83

$%@'9C CZ'O%C C ECT%@TU%@

1. Zakon o op;em upravnom postupku -G9arodne novineH broj 4#6*(./

2. Zakon o upravnim sporovima -G9arodne novineH broj 2*62*1*./ stupa na snagu 1.1.212.godine( do tada je na sna,i 6akon o upravni$ sporovi$a 7+arodne novine9( br.5":41.( 4:42. i :42.;.

P(%A'A ( OD6O&O( )A PO'A&*A'#

1. Tko rjeava u upravnim stvarima?

U upravnim stvarima rje2avaju javnopravna tijela.

2. Koja su javnopravna tijela?

+avnopravna tijela su:

tijela dravne uprave

drua dravna tijela

tijela jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave

pravne osobe koje imaju javne ovlasti.

". #ko je stranka u upravno$ postupku?

)tranka u upravnom postupku je svaka to je postupovna sposobnost stranke8

$ostupovna sposobnost stranke nai da stranka moe samostalno poduimati radnje u upravnompostupku.

5. Tko astupa stranku ako nema postupovnu sposobnost ili joj je ta sposobnost oraniena8

)tranku koja nema postupovnu sposobnost ili joj je ta sposobnost oraniena astupa akonskiastupnik.

!. Tko astupa postupovno sposobnu stranku8

$ostupovno sposobnu stranku astupa opunomo;enik.


23/83

#. Tko moe biti opunomo;enik8

Opunomo;enik moe biti: odvjetnik odvjetniki ured drua pravna osoba ako na temelju akona moeastupati i svaka drua to nai naelo akonitosti8

9aelo akonitosti nai da javnopravno tijelo rjeava upravnu stvar na temelju akona i druih propisate op;ih akata donesenih na temelju akona.

1*. >to nai naelo pomo;i stran,i8

9aelo pomo;i stran,i nai da ;e slubena osoba upooriti stranku da ima osnovu a ostvarenje nekoprava kao i na posljedi,e njeinih radnji ili proputanja te da njeno nenanje i neukost ne budu na tetuprava koja joj po akonu pripada.

11. >to nai naelo materijalne istine8

9aelo materijalne istine nai da u postupku treba utvrditi sve injeni,e i okolnosti koje su bitne aakonito i pravilno rjeavanje upravne stvari.

12. >to nai naelo samostalnosti i slobodne o,jene dokaa8

9aelno samostalnosti i slobodne o,jene dokaa nai da slubena osoba samostalno utvruje injeni,e iokolnosti u postupku a koje ;e injeni,e ueti a dokaane utvruje svojom slobodnom o,jenom svakodokaa posebno i svih dokaa ajedno.

13. >to nai naelo uinkovitosti i ekonominosti8

9aelo uinkovitosti i ekonominosti nai da se u upravnom postupku postupa to je mou;ejednostavnije u to manje trokova ali tako da se utvrde sve injeni,e i okolnosti bitne a rjeavanjeupravne stvari.

14. >to nai naelo slubene uporabe jeika i pisma8

5


24/83

9aelo slubene uporabe jeika i pisma nai da se postupak vodi na hrvatskom jeiku i latininompismu. $ostupak se moe voditi i na druom jeiku i pismu ako je i taj jeik u slubenoj uporabi pri

javnopravnom tijelu prema posebnim propisima.

15. 3to je nadlenost i koje su vrste nadlenosti?

9adlenost je pravo i dunost javnopravno tijela da rjeava u odreenoj upravnoj stvari.

$ostoje dvije vrste nadlenosti:

stvarna nadlenost -odreuje se akonom kojim se ureuje pojedino upravno podruje ilinadlenost javnopravnih tijela/

mjesna nadlenost -odreuje se propisima o upravnoAteritorijalnoj podjeli odnosno o ustrojstvujavnopravnih tijela/.

1!. Tko je slubena osoba u upravnom postupku8

)lubena osoba je osoba koja u javnopravnim tijelima vodi postupak i6ili rjeava o upravnim stvarima.

1#. 7ako se pokre;e upravni postupak8

Upravni postupak moe se pokrenuti na tri naina:

1. na ahtjev stranke2. po slubenoj dunosti3. javnom objavom.

1&. 7oji su Zakonom propisani naini rjeavanja upravne stvari8

Zakon o op;em upravnom postupku propisuje dva naina rjeavanja upravne stvari:

1. neposredno rjeavanje2. ispitni postupak.

1(. >to su sve dokana sredstva -dokai/8

okana sredstva su: isprave svjedo,i vjeta,i oevid i ijava stranke.

2*. >to je javna isprava8

+avna isprava je isprava koju je idao nadleni sud ili javnopravno tijelo u rani,ama svoje nadlenosti i u

propisanom obliku.

+avne isprave dokauju to se njima utvruje ili potvruje.

21. Tko moe biti svjedok8

)vjedok moe biti svaka


25/83

'jetaenje se provodi kad je a utvrivanje ili o,jenu odreene injeni,e koja je bitna a rjeavanjepotrebno posebno struno nanje kojim slubena osoba ne raspolae.

23. >to je oevid8

Oevid je dokano sredstvo koje se provodi kad je a utvrivanje neke injeni,e potrebno neposrednoopaanje slubene osobe.

24. 7ad se u upravnom postupku koristi ijava stranke kao dokano sredstvo8

Cjava stranke u upravnom postupku koristi se kao dokano sredstvo ako a utvrivanje odreenihinjeni,a ne postoje drui dokai.

25. >to se smatra podneskom8

$odneskom se smatraju: ahtjevi prijedloi ispunjeni obras,i prijave molbe albe predstavkepriovori obavijesti priop;enja i sl. kojima se stranke obra;aju javnopravnom tijelu.

2*. Kakav $ora biti podnesak i -to $ora sadravati da bi se po nje$u $oglo postupiti?

$odnesak mora biti raumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu molo postupiti aosobito:

naiv javnopravno tijela kojem se upu;uje

nanaku upravne stvari na koju se odnosi

osobno ime

osobe ovlatene a astupanje ako je stranka ima

adresa

potpis.

2. +a koje sve naine stranka $oe predati podnesak?

)tranka moe predati podnesak na sljede;e naine:

neposredno u pisanom obliku

poslati potom

dostaviti u obliku elektronike isprave iraene sukladno akonu

usmeno ijaviti na apisnik.

2&. Tko ima pravo biti obavijeten o tijeku upravno postupka i raledati spise8

O tijeku postupka imaju pravo biti obavijetene i raledati spise stranke i drue osobe koje dokaupravni interes.

2(. 7ako se raunaju rokovi8

%okovi se raunaju na dane mjese,e i odine.


26/83

3*. 7ad se rauna poetak roka odreeno na dane8

%ok odreen na dane poinje se raunati od prvo sljede;e dana nakon dana kad je dostavljenopismeno.

31. a li nedjelje bladani i neradni dani utjeu na raunanje rokova8

9edjelje bladani i neradni dani ne utjeu na poetak i na tijek rokova ali ako adnji dan roka pada unedjelju na bladan ili kad javnopravno tijelo ne radi rok istjee prvoa sljede;ea radno dana.

32. >to je dostava8

ostava je radnja kojom se pismeno uruuje -dostavlja/ osobi na koju je naslovljeno.

33. >to je osobna dostava8

Osobna dostava je dostava koja se obavlja osobno naslovljenoj osobi kada od obavljanja dostave poinjete;i rok koji se ne moe produiti ili kad je takva dostava propisana.

34. >to je rjeenje i o emu se odluuje rjeenjem8

%jeenje je upravni akt kojim se odluuje o upravnoj stvari koja je predmet upravno postupka.

"5. Koji su sastavni dijelovi rje-enja?

)astavni dijelovi rjeenja su:

alavlje

uvod

ireka

obraloenje

uputa o pravnom lijeku

potpis slubene osobe

otisak slubeno peata javnopravno tijela.

3!. O emu se odluuje akljukom8

Zakljukom se odluuje o postupovnim pitanjima ako Zakonom o op;em upravnom postupku nijepropisano donoenje rjeenja.

3#. >to je alba8

Falba je pravni lijek koji se moe ijaviti protiv rjeenja doneseno u upravnom postupku.

Falba se ijavljuje u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja ako nije propisan dui rok.

Falba se ijavljuje protiv prvostupanjskih rjeenja osim ako je akonom propisano da alba nije

4


27/83

doputena. 0oe se podnijeti i bo tv. utnje uprave ako rjeenje nije doneseno u roku u kojem jetrebalo biti doneseno.O albi rjeava druostupanjsko tijelo koje ispituje akonitost rjeenja koje se pobija i svrhovitostrjeenja.

3&. 7ada se sastavlja apisnik u upravnom postupku8

Zapisnik se sastavlja o usmenoj raspravi oevidu ili druoj vanijoj radnji u postupku te o vanijimusmenim ijavama stranaka ili tre;ih osoba.

"4. adraj ,apisnika < -to se upisuje u ,apisnik?

U apisnik se upisuje:

naiv javnopravno tijela koje obavlja radnju

mjesto dje se radnja obavlja

datum i sat kad se radnja obavlja

upravna stvar o kojoj se vodi postupak

osobna imena slubenih osoba

osobna imena naonih stranaka i osoba ovlatenih a njihovo astupanje

opis tijeka i sadraja u postupku provedenih radnji i danih ijava te isprava koje su koritene.

4*. >to je slubena osoba koja vodi postupak obvena uiniti prije akljuenja apisnika8

$rije akljuenja apisnika slubena osoba obvena je proitati apisnik naonim osobama koje susudjelovale u upravnoj radnji i pitati imaju li primjedbi na apisnik.

9a kraju apisnika navest ;e se da je apisnik proitan i da nisu stavljene primjedbe a ako su primjedbestavljene navest ;e se ukratko sadraj primjedbi.

%1. #ko i na koji nain potpisuje ,apisnik?

Zapisnik potpisuju:

slubena osoba J potpisuje se na kraju apisnika

apisniar -ako a je bilo u postupku/ J potpisuje se na kraju apisnika

osobe koje su dale ijave J potpisuju se ispod svoje ijave i na kraju svake strani,e apisnika nakojoj se nalai ijava.

42. 7ad i na koji nain se pokre;e upravni spor8

Upravni spor moe se pokrenuti protiv upravno akta koji je donesen u druom stupnju ili protivprvostupanjsko upravno akta protiv koje se ne moe ijaviti alba.

Upravni spor moe se pokrenuti i kad nadleno tijelo nije o ahtjevu ili o albi donijelo odovaraju;iupravni akt.

>


28/83

$okre;e se tubom u roku 3* dana od dana dostave upravno akta stran,i.

43. Tko rjeava upravne sporove8

Upravne sporove rjeava Upravni sud %epublike "rvatske.

%%. #ko su stranke u upravno$ sporu?

)tranke u upravnom sporu su:

tuitelj A moe biti pojedina, pravna osoba orania,ija skupina osoba naselje i sl. koji smatrada mu je upravnim aktom povrijeeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen naakonu

tuena strana A tijelo iji se akt osporava

ainteresirana osoba A tre;a osoba kojoj bi ponitavanje osporeno upravno akta neposredno

bilo na tetu.

45. 7oje akte sud donosi u upravnom sporu8

)ud u upravnom sporu donosi presude i rjeenja.

%. Uredsko poslovanje$ripremili lanovi ravne ispitne komisije koji ispituju Op;i dio ravno struno ispita predmetDUredsko poslovanjeD.

)@%F@+ $%0T@

1. Temeljni pojmovi uredsko poslovanja2. $rimitak otvaranje i preled poiljki

+


29/83

3. Upisivanje pismena4. ostava pismena u rad5. )astavni dijelovi neupravno akta!. Otpremanje akata#. %avoenje akata u upisniku predmeta upravno postupka odnosno urudbenom apisniku&. %okovnik predmeta

(. )tavljanje predmeta u pismohranu i uvanje1*. $eati iovi i tambilji11. 9atpisne ploe


1. Uredba o uredskom poslovanju -99 broj #6*(/2. Zakon o peatima i iovima s rbom %epublike "rvatske -99 336(5/3. Zakon o upravnim pristojbama -99 &6(! (56(# 1316(# !&6(& ##6(! !!6(( 1456(( 3*6** JOdluka Ustavno suda %epublike "rvatske broj UACA#4#6(! #446(& od 1. oujka 2***. i 11!6**/ beodredaba o pristojbenoj tari


30/83

radi unitenja ili predaje nadlenom arhivu.

@kt o unitenju rae odnosno predaje nadlenom arhivu donosi elnik tijela sukladno propisima oarhivskoj djelatnosti.

4. >to je dokument8

okument je svaki podatak odnosno svaki napisani umnoeni na,rtani slikovni tiskani snimljenimanetni optiki elektroniki ili bilo koji drui apis podatka to je podnesak8

$odnesak je pismeno kojim stranka pokre;e postupak dopunjuje mijenja svoj ahtjev odnosno druotraenje ili od to odustaje.

#. >to je akt8

@kt je pismeno kojim tijelo odluuje o predmetu postupka odovara na podnesak stranke odreujeprekida ili avrava neku slubenu radnju te obavlja slubeno dopisivanje s druim tijelima odnosnopravnim osobama koje imaju javne ovlasti

&. >to je spis8

)pis -predmet/ je skup pismena priloa i druih dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili ada;u ilikoji na drui nain ine posebnu ,jelinu.

(. 7ako se ravrstavaju primljena pismena8

$rimljena pismena ravrstavaju se na pismena predmeta upravno postupka i pismena predmetaneupravno postupka.%avrstavanje primljenih pismena obavlja slubenik pisarni,e koji otvara i preledava primljene poiljke.

Cuetno elnik tijela moe odrediti da ravrstavanje pismena obavlja drui slubenik.

1. 3to je prije$ni -ta$bilj( gdje se stavlja i -to sadri?

Otisak prijemno tambilja stavlja se na ivornike primljenih pismena koja se upisuju u upisnik predmetaupravno postupka odnosno u urudbeni apisnik.

Otisak prijemno tambilja stavlja se na pismeno u ornjem desnom ulu prve strani,e pismena a akotamo nema mjesta na druom poodnom mjestu prve strani,e. @ko na prvoj strani,i nema dovoljnomjesta otisak prijemno tambilja stavit ;e se na adnjoj strani,i pismena na poodno mjesto. @ko susve strani,e pismena u potpunosti popunjene otisak prijemno tambilja stavit ;e se na papir koji ;e seprivrstiti u pismeno.

Otisak prijemno tambilja ne stavlja se na priloe.

$rijemni tambilj ima nepromjenjivi i promjenjivi sadraj.

5/


31/83

9akon otiskivanja prijemno tambilja na otisku ostaje ispisan nepromjenjiv sadraj:

1. %$U=EC7@ "%'@T)7@

2. =rojana onaka tijela koje prima pismeno

3. 9aiv tijela koje prima pismeno

4. Tekst K$rimljenoD

5. Tekst K7lasito onaava klasi


32/83

13. >to onaava urudbeni broj8

Urudbeni broj onaava pojedino pismeno u predmetu.

14. 7oje onake moraju imati pismena upravno postupka i pismena onaena odreenim stupnjemtajnosti8

$ismena upravno postupka i pismena onaena odreenim stupnjem tajnosti moraju imati slijede;eonake:

1. U$6C A onaka pismena prvostupanjsko upravno postupka U$6CC J onaka pismena druostupanjsko upravno postupkaL

2. pismena onaena odreenim stupnjem tajnosti J moraju imati odovaraju;u onaku stupnjatajnosti sukladno propisima o tajnosti podataka.

15. Koje su po$o&ne eviden)ije uredskog poslovanja?

$omo;ne eviden,ije uredsko poslovanja su:

knjia primljene pote

interna dostavna knjia

dostavna knjia a potu

dostavna knjia a mjesto

rokovnik predmeta

knjia pismohrane.

1!. >to je knjia primljene pote i emu slui8

7njia primljene pote je eviden,ija u koju se upisuju sve poiljke aprimljene u odreenom tijelu.

1#. >to je interna dostavna knjia i emu slui8

Cnterna dostavna knjia je pomo;na eviden,ija putem koje se obavlja dostavljanje pismena imeupisarni,e i unutarnjih ustrojstvenih jedini,a -ukoliko se elektronikim putem ne moe sa siurno;upratiti tijek pismena imeu pisarni,e i unutarnjih ustrojstvenih jedini,a/.

)vaka unutarnja ustrojstvena jedini,a ima jednu a po potrebi i vie internih dostavnih knjia.

1&. >to je dostavna knjia a potu i emu slui8

ostavna knjia a potu je pomo;na eviden,ija koja se vodi a otpremljenu potu radi upisa svih akatakoji se otpremaju putem potanske slube.

U dostavnoj knjii a potu obraunavaju se i evidentiraju trokovi otpreme pote na nain utvren op;imaktima potanske slube.

1(. >to je dostavna knjia a mjesto i emu slui8

ostavna knjia a mjesto je pomo;na eviden,ija u koju se upisuju svi akti i drui materijali koji seputem dostavljaa otpremaju druim tijelima i osobama u istom mjestu ili se radi urnosti ili druih

5


33/83

raloa moraju osobno dostaviti.

$rijem poiljke potvrdit ;e se potpisom u dostavnoj knjii a mjesto i na dostavni,i.

2*. Iemu slui rokovnik predmeta8

U rokovnik predmeta stavljaju se predmeti a koje je odreeno da se dre u pisarni,i do odreeno rokaprema datumu koji je odredio ovlateni slubenik.

21. >to je knjia pismohrane8

7njia pismohrane je pomo;na eviden,ija koju je duna voditi pisarni,a radi op;e preleda ,jelokupnerae odloene u pismohranu ukoliko se elektronikim putem ne vidi koji su predmeti u pismohrani.

22. Kako se obavlja ra,voenje dovr-eni0 pred$eta?

%avoenje dovrenih predmeta obavlja se:

u upisniku predmeta upravno postupka odnosno urudbenom apisniku

prema uputi pisarni,i -slubenika koji postupa po spisu/

upisivanjem datuma ravoenja i stavljanjem onake: a6aD i roka uvanja -sukladno propisimao arhivskoj djelatnosti/

Slu7enik pisarni:e poslije o7avljenog ra;voenja dovr2eni< predmeta spis predmeta odlae upismo


34/83

24. Bdje se stavlja alavlje akta i to sadri8

Zalavlje se stavlja u ornjem lijevom ulu akta.

)adri dijelove propisane propisima o natpisnoj ploi i alavlju akata tijela dravne uprave lokalnepodrune -reionalne/ i mjesne samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.

25. Iemu slue peati i iovi s rbom %epublike "rvatske8

$eatom i iom s rbom %epublike "rvatske tijela navedena Zakonom o peatima i iovima s rbom%epublike "rvatske ovjeravaju vjerodostojnost akata.

2!. 7ako ileda peat s rbom %epublike "rvatske8

$eat je okrulo oblika iraen od ume ili druo odovaraju;e materijala a slui a otiskivanje napapir ili druu podlou.

2#. 7ako ileda i s rbom %epublike "rvatske8

Fi je okrulo oblika iraen od metala ili druo odovaraju;e materijala a slui a utiskivanje upapir ili druu podlou.

28. #ko sve rabi peat i ig s grbo$ epublike Hrvatske?

$eate i iove s rbom %" rabe:

$redsjednik %epublike "rvatske

Ured predsjednika %epublike "rvatske

"rvatski sabor

'lada %epublike "rvatske

tijela dravne uprave

sudovi

drua tijela dravne vlasti

Ustavni sud %epublike "rvatske

Oruane snae %epublike "rvatske

javni biljeni,i

puki pravobranitelj

tijela jedini,a lokalne samouprave i uprave

upravni odjeli te drua upravna tijela i strune slube navedenih tijela

pravne osobe s javnim ovlastima.

24. #ko i,rauje peate i igove s grbo$ epublike Hrvatske i na te$elju ijeg ovla-tenja?

5=


35/83

$eate i iove s rbom %epublike "rvatske irauju:

ovlateni obrtnik

ovlateno trovako drutvo

na temelju ovlatenja 0inistarstva unutarnjih poslova.

". Koje ovlasti i$a( odnosno( ,a -to je nadleno =inistarstvo uprave u ve,i s peati$a iigovi$a?

'eano u peate i iove 0inistarstvo uprave:

daje odobrenje a iradu peata i iova s rbom %epublike "rvatske tijelima i pravnim osobamas javnim ovlastima

unitava peate i iove s rbom %epublike "rvatske

nadleno je tijelo a prijavu nestanka peata ili ia s rbom %epublike "rvatske.

31. Iemu slue tambilji8

U obavljanju poslova uredsko poslovanja mou se koristiti tambilji kao pomo;noAtehnika sredstvakoji mou biti promjenjivo sadraja.

"2. 6a -to se pla&aju upravne pristojbe?

Upravne pristojbe pla;aju se a spise i radnje pred:

tijelima dravne uprave

diplomatskim konularnim i druim predstavnikim tijelima %epublike "rvatske u inoemstvu

tijelima jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave te

pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

"". +a koji se nain pla&a upravna pristojba?Upravna pristojba pla;a se:

u dravnim biljeima

inimno iravno na propisani raun:

1 ako pristoj7a i;nosi vi2e od 0//,// kuna

A ako je propisano da se pristojba upla;uje iravno na propisani raun be obirana inos pristojbe.

34. 7ako se ponitavaju dravni biljei8

5


36/83

ravni biljei ponitavaju se peatom ili na drui odovaraju;i nain.

"5. Koji sadraj $ora i$ati natpisna ploa sukladno Uredbi o natpisnoj ploi i ,aglavlju aktatijela dravne uprave( lokalne( podrune 7regionalne; sa$ouprave i $jesne sa$ouprave( tepravni0 osoba koje i$aju javne ovlasti?

9atpisna ploa sukladno navedenoj Uredbi sadri:

rb %epublike "rvatske

naiv: G%epublika "rvatskaH

naiv tijela odnosno pravne osobe.

3!. Bdje se u pravilu istie natpisna ploa sukladno Uredbi o natpisnoj ploi i alavlju akta tijela dravneuprave lokalne podrune -reionalne/ samouprave i mjesne samouprave te pravnih osoba koje imaju

javne ovlasti8

U skladu s navedenom Uredbom natpisna ploa u pravilu se istie na desnoj strani lavno ulaa uradu ledano u proelje rade u kojoj je smjeteno tijelo odnosno pravna osoba.

5. )ustav lokalne i podrune -reionalne/samouprave

$ripremili lanovi ravne ispitne komisije koji ispituju Op;i dio ravno struno ispita predmetD)ustav lokalne i podrune -reionalne/ samoupraveD.

)@%F@+ $%0T@

1. 'rste i osnovna obiljeja jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave2. jelokru jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave3. Obli,i neposredno sudjelovanja raana u odluivanju4. 'rste i djelokru tijela jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave5. 'rste upravnih tijela u jedini,ama lokalne i podrune -reionalne/ samouprave!. Temeljni op;i akt jedini,e lokalne i podrune -reionalne/ samouprave -donoenje i to ureuje/#. Obli,i mjesne samouprave

&. $rihodi jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave proraun(. )tatus Brada Zareba1*. Tijela Brada Zareba


1. Zakon o lokalnoj i podrunoj -reionalnoj/ samoupravi -K9arodne novineM broj 336*1. i !*6*1. Jvjerodostojno tumaenje lanka 31. stavka 1. lanka 4!. stavka 1. i 2. lanka 53. stavka 4. i lanka (*.stavka 1. i 12(6*5. 1*(6*#. 1256*&. 3!6*(. i 15*611./ u dijelu koji se odnosi na:J vrste i osnovna obiljeja jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samoupraveLJ djelokru jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samoupraveL

J oblike neposredno sudjelovanja raana u odluivanju -re


37/83

J tijela jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave -vrste i djelokru/LJ upravna tijela jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave -vrste/LJ temeljni op;i akt jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samoupraveLJ mjesnu samoupravu -oblike/LJ prihode jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave proraun.

2. Zakon o Bradu Zarebu -K9arodne novineM broj !26*1. 1256*&. i 3!6*(./

$CT@9+@ C OBO'O%C Z@ $O9@'E+@9+

0. Boje su vrste jedini:a lokalne i podrune ?regionalne@ samoupraveC

edini:e lokalne samouprave su opine i gradovi, a jedini:e podrune ?regionalne@ samouprave suupanije.

2. >to je op;ina8

Op;ina je jedini,a lokalne samouprave koja se osniva u pravilu a podruje vie naseljenih mjesta kojapredstavljaju prirodnu ospodarsku i drutvenu ,jelinu te koja su poveana ajednikim interesimastanovnitva.

3. >to je rad8

Brad je jedini,a lokalne samouprave u kojoj je sjedite upanije te svako mjesto koje ima vie od 1*.***stanovnika a predstavlja urbanu povijesnu prirodnu ospodarsku i drutvenu ,jelinu.

U sastav rada kao jedini,e lokalne samouprave mou biti ukljuena i priradska naselja koja s radskimnaseljem ine ospodarsku i drutvenu ,jelinu te su s njim poveana dnevnim mira,ijskim kretanjima isvakodnevnim potrebama stanovnitva od lokalno naenja.

4. >to je upanija8

Fupanija je jedini,a podrune -reionalne/ samouprave ije podruje predstavlja prirodnu povijesnuprometnu ospodarsku drutvenu i samoupravnu ,jelinu a ustrojava se radi obavljanja poslova odpodrunoa -reionalno/ interesa.

5. Tko donosi statut -temeljni op;i akt/ op;ine rada i upanije te to se njime ureuje8

)tatut donosi predstavniko tijelo op;ine rada i upanije.

)tatutom se podrobnije ureuje samoupravni djelokru op;ine rada odnosno upanije njena obiljejajavna prinanja ustrojstvo ovlasti i nain rada tijela nain obavljanja poslova obli,i konultiranjaraana provoenje re


38/83

komunalno ospodarstvo

briu o dje,i

so,ijalnu skrb

primarnu dravstvenu atitu

odoj i osnovno obraovanje

kulturu tjelesnu kulturu i port

atitu potroaa

atitu i unapreenje prirodno okolia

protupoarnu i ,ivilnu atitu

promet na svom podruju

te ostale poslove sukladno posebnim akonima.

. Koji je sa$oupravni djelokrug upanije?

Fupanija u svom samoupravnom djelokruu obavlja poslove od podrunoa -reionalno/ naaja aosobito poslove koji se odnose na:

obraovanje

dravstvo

prostorno i urbanistiko planiranje

ospodarski ravoj

promet i prometnu in


39/83

predlaanje donoenja odreeno akata ili rjeavanje odreeno pitanja i djelokruapredstavnikih tijela

podnoenje predstavki i pritubi na rad tijela lokalnih jedini,a odnosno na rad njihovih upravnihtijela.

(. 7oje su vrste tijela jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave8

Tijela jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave su predstavnika i ivrna tijela.

1*. 7oje je predstavniko tijelo u op;ini radu i upaniji8

$redstavniko tijelo u op;ini je op;insko vije;e u radu radsko vije;e a u upaniji upanijska skuptina.

11. 7oliko traje mandat lanova predstavniko tijela i na koji nain obavljaju dunosti8

0andat lana predstavniko tijela iabrano na redovnim iborima traje etiri odine.

0andat lana predstavniko tijela iabrano na prijevremenim iborima traje do isteka teku;e mandatapredstavniko tijela iabrano na redovnim iborima.

Ilanovi predstavniko tijela nemaju obveuju;i mandat i nisu opoivi.Ilan predstavniko tijela dunost obavlja poasno i a to ne prima pla;u.

12. Tko bira predsjednika predstavniko tijela8

$redsjednika predstavniko tijela biraju lanovi predstavniko tijela -ve;inom lasova svih lanova/.

1". Koje poslove obavlja predstavniko tijelo?

$redstavniko tijelo obavlja sljede;e poslove:

donosi statut jedini,e lokalne odnosno podrune -reionalne/ samouprave

donosi odluke i drue op;e akte kojima ureuje pitanja i samoupravno djelokrua jedini,elokalne odnosno podrune -reionalne/ samouprave

osniva i bira lanove radnih tijela vije;a odnosno skuptine te imenuje i rarjeuje drue osobeodreene akonom druim propisom ili statutom

ureuje ustrojstvo i djelokru upravnih tijela jedini,e lokalne odnosno podrune -reionalne/samouprave

osniva javne ustanove i drue pravne osobe a obavljanje ospodarskih drutvenih komunalnihi druih djelatnosti od interesa a jedini,u lokalne odnosno podrune -reionalne/ samouprave

obavlja i drue poslove koji su akonom ili druim propisom stavljeni u djelokru predstavnikotijela.

14. 7oja su ivrna tijela u op;ini radu i upaniji8

Cvrno tijelo u op;ini je op;inski naelnik u radu radonaelnik a u upaniji upan.

15. 9a koji nain se biraju op;inski naelnik radonaelnik upan i njihovi amjeni,i8

53


40/83

Op;inski naelnik radonaelnik upan i njihovi amjeni,i biraju se na neposrednim iborima sukladnoposebnom akonu.

1*. Kada prestaje $andat op&insko$ naelniku( gradonaelniku( odnosno( upanu i nji0ovi$,a$jeni)i$a po sili ,akona?

Op;inskom naelniku radonaelniku odnosno upanu i njihovom amjeniku mandat prestaje po sili

akona:

danom podnoenja ostavke

danom pravomo;nosti sudske odluke o oduimanju poslovne sposobnosti

danom pravomo;nosti sudske presude kojom je osuen na beuvjetnu kanu atvora u trajanjuduem od jedno mjese,a

danom pravomo;nosti sudske presude kojom je osuen radi poinjenja kaneno djela protivslobode i prava ovjeka i raanina %epublike "rvatske i vrijednosti ati;enih meunarodnimpravom

danom odjave prebivalita s podruja jedini,e

danom prestanka hrvatsko dravljanstva

smr;u.

1#. 7ojim putem se moe rarijeiti op;insko naelnika radonaelnika odnosno upana i njihovoamjenika8

Op;insko naelnika radonaelnika odnosno upana i njihovo amjenika moe se rarijeiti putem

re


41/83

obavlja i drue poslove utvrene statutom.

1(. 7oja su upravna tijela jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave -vrste upravljanjeupravnim tijelima/8

Upravna tijela mou biti upravni odjeli i slube.

Upravnim tijelima upravljaju proelni,i koje na temelju javno natjeaja imenuje op;inski naelnikradonaelnik odnosno upan.

2*. 7oji su obli,i mjesne samouprave 8

Obli,i mjesne samouprave mou biti mjesni odbor radske etvrti i radski kotarevi.

0jesni odbor osniva se statutom jedini,e lokalne samouprave kao oblik neposredno sudjelovanjaraana u odluivanju o lokalnim poslovima od neposredno i svakodnevno utje,aja na ivot i radraana.

U radovima se mou statutom osnivati radski kotarevi ili radske etvrti kao posebni obli,i mjesnesamouprave.

21. 7oja su tijela mjesno odbora8

Tijela mjesno odbora su vije;e mjesno odbora i predsjednik vije;a mjesno odbora.

22. >to ini imovinu jedini,e lokalne i podrune -reionalne/ samouprave i na koji nain se njomeupravlja i raspolae8

)ve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju jedini,i lokalne odnosno podrune-reionalne/ samouprave ine njeinu imovinu.

+edini,a lokalne odnosno podrune -reionalne/ samouprave mora upravljati koristiti se i raspolaatisvojom imovinom panjom dobro doma;ina.

23. 7oji je temeljni


42/83

Brad Zareb kao lavni rad %epublike "rvatske ima poseban status rada i upanije to je reuliranoposebnim akonom.

2!. 7oja su tijela Brada Zareba8

Tijela Brada Zareba su Bradska skuptina Brada Zareba i radonaelnik Brada Zareba.

Bradska skuptina je predstavniko tijelo raana Brada Zareba a radonaelnik je ivrno tijelo BradaZareba.

2#. 9ain ibora lanova predstavnikih tijela jedini,a lokalne i podrune -reionalne/ samouprave -nainibora trajanje mandata raspisivanje ibora/8

Ilanove predstavnikih tijela biraju raani na neposrednim iborima tajnim lasovanjem na mandat odetiri odine.

%edovni ibori odravaju se tre;e nedjelje u svibnju mjese,u svake etiri odine. Ukoliko je mandatlanova predstavnikih tijela prestao uslijed rasputanja predstavniko tijela i akonom utvrenihraloa odravaju se prijevremeni ibori a tu jedini,u.

Cbore a lanove predstavnikih tijela jedini,a raspisuje 'lada %epublike "rvatske posebnom odlukomkojom utvruje toan datum odravanja ibora.

2&. Tko moe birati lanove predstavnikih tijela i tko se moe kandidirati -biti biran/ a lanapredstavniko tijela8

Ilanove predstavnikih tijela biraju hrvatski dravljani s navrenih 1& odina koji imaju prebivalite napodruju jedini,e a ije se predstavniko tijelo ibori provode.

Za lana predstavniko tijela jedini,e moe se kandidirati i biti iabran hrvatski dravljanin s navrenih

1& odina ivota koji ima prebivalite na podruju jedini,e a ije se predstavniko tijelo ibori provode.

Ilanovi predstavnikih tijela nisu opoivi a prava i dunosti apoinju im danom konstituiranjapredstavniko tijela. Takoer lan predstavniko tijela ne moe biti povan na kanenu i prekrajnuodovornost a iovorene rijei niti a lasovanje u radu predstavniko tijela.

2(. 7ako se biraju op;inski naelni,i radonaelni,i upani i radonaelni,i Brada Zareba -nain iboratrajanje mandata raspisivanje ibora/8

Op;inski naelni,i radonaelni,i upani i radonaelnik Brada Zareba te njihovi amjeni,i biraju seneposredno na iborima tajnim lasovanjem na mandat od etiri odine. Op;inski naelni,iradonaelni,i upani i radonaelnik Brada Zareba imaju amjenike koji se biraju ajedno iistovremeno na isti nain i po istom postupku.

%edoviti ibori op;inskih naelnika radonaelnika upana i radonaelnika Brada Zareba odravaju sesvake etvrte odine istodobno s iborima a lanove predstavnikih tijela jedini,a lokalne i podrune-reionalne/ samouprave.

Cbore raspisuje 'lada %epublike "rvatske odlukom kojom odreuje datum njihova odravanja.

=


43/83

3*. Tko moe birati i tko se moe kandidirati -biti biran/ a op;insko naelnika radonaelnika iliupana8

Op;insko naelnika radonaelnika upana i radonaelnika Brada Zareba imaju pravi birati svi birais prebivalitem na podruju jedini,e lokalne odnosno podrune -reionalne/ samouprave u kojoj seprovodi ibor.

$ravo biti biran a op;insko naelnika radonaelnika upana i radonaelnika Brada Zareba imajusvi birai koji na dan raspisivanja ibora imaju najmanje ! mjese,i prijavljeno prebivalite na podruju

jedini,e lokalne odnosno podrune -reionalne/ samouprave u kojoj se provodi ibor.

9itko ne moe istovremeno biti kandidat i amjenik kandidata te se nitko ne moe istovremenokandidirati u jedini,i lokalne samouprave i u jedini,i podrune -reionalne/ samouprave.

!. Osnove sustava uropske unije

=5


44/83

$ripremili lanovi ravne ispitne komisije koji ispituju Op;i dio ravno struno ispita predmetDOsnove sustava uropske unijeD.


1. $as,al Nontaine uropa u 12 lek,ija elea,ija uropske komisije u %epubli,i "rvatskoj 2**#.2. 'a vodi kro Eisabonski uovor elea,ija uropske unije u %epubli,i "rvatskoj 2**(.3. $reovori o pristupanju %epublike "rvatske uropskoj uniji 0'$C 2**!.4. .mvpei.hr

$CT@9+@ C OBO'O%C Z@ $O9@'E+@9+

0. to je #uropska unijaC

#uropska unija je regionalna organi;a:ija europski< drava kro; koju lani:e ostvaruju ;ajednike :iljevekao 2to su uravnoteen gospodarski i dru2tveni ra;voj, visoka ra;ina ;aposlenosti, te ;a2tita prava i

interesa graana. #U vi2e je od konEedera:ije drava, ali nije ni Eedera:ija, ;apravo predstavlja novustrukturu koja ne pripada niti u jednu tradi:ionalnu pravnu kategoriju.

2. 7oje su drave lani,e U a koje su drave kandidatkinje i poten,ijalne kandidatkinje a lanstvo uU8

anas U ima 2# drava lani)a: =elija Nran,uska Ctalija Euksembur 9ioemska 9jemakaanska Crska 'elika =ritanija Brka $ortual >panjolska @ustrija Ninska >vedska Pipar Iekastonija Eatvija Eitva 0aarska 0alta $oljska )lovaka )lovenija =uarska i %umunjska.)tatus drava kandidatkinjaa lanstvo u U imaju: Prna Bora "rvatska Csland 0akedonija i Turskadok status poten)ijalni0 drava kandidatkinjaimaju: @lbanija =osna i "er,eovina 7osovo i )rbija.

9eke drave nisu lani,e UAa no sudjeluju u tv.'uropsko$ ekono$sko$ prostoru: 9orvekaCsland i Eihtentajn -lani,e NT@Ae/. uropski ekonomski prostor stvoren je 1((4. radi stvaranja

jedinstveno trita na kojemu bi se potovala sloboda kretanja ljudi roba uslua i kapitala a dravamaNT@Ae je omou;eno sudjelovanje na jedinstvenom tritu be punopravno lanstva u U.

". Koji su si$boli 'uropske unije?

9eki simboli predstavljaju ajedniki europski identitet:

europska putovni)a-u uporabi od 1(&5./

europska 0i$na-=eethovenova KOda radostiQ/

europska ,astava-kru od 12 latnih vijeda na plavoj podloi/

uropske vo,ake do,voleA idaju se od 1((!. u svim dravama lani,ama

uropska unija je prihvatila $otoKUjedinjeni u raliitostiQ a (. svibnja obiljeava se kao >an'urope

od 1. sijenja 2**2. u ve;em broju drava lani,a U uveden je euro kao plateno sredstvo-ve;ina europljana vodi raune i tedi u eurima ,ijene su iraene u eurima potroai mouusporeivati ,ijene iravno od emlje do emlje/.

==


45/83

Zahvaljuju;i ),henenskom sporaumu -kojem bi na kraju trebale pristupiti sve emlje UAa/ ukinuta jekontrola na ve;ini rani,a imeu drava lani,a to raanima takoer daje osje;aj pripadnosti

jedinstvenom emljopisnom podruju.

%. Koji su to osnivaki ugovori 'U., institu:ije triju #uropski< ;ajedni:a su spojene i od tada, postoji jedna Bomisija i jedno&ijee ministara, kao i #uropski parlament.

5. Pored osnivaki0 ugovora postoje i drugi ugovori koji spadaju u t,v. pri$arno,akonodavstvo < koji su to ugovori?

Pored Pari2kog i imski< ugovora postoji jo2 nekoliko ugovora koji spadaju u t;v. primarno ;akonodavstvo,to su9

edinstveni europski akt 7148*.;

Ovim ugovorom i;mijenjen je Ugovor o ##)1u i otvoren put ;a dovr2etak jedinstvenog tri2ta tepro2irivanje ovlasti #uropske komisije ?na nove politike9 ;a2tita okoli2a, ;nanost i te


46/83

((. stup9 )ajednika vanjska i sigurnosna politika ?u poetku ukljuuje samo usklaivanje na:ionalni. umunjska i Gugarska pristupaju #U, kao dio petog vala pro2irenja.

18. 3to su to 6ajednike politike 'U i kako Bunk)ioniraju?

Bospodarska i politika intera,ija meu dravama lani,ama U nai da te emlje moraju donositi iprovoditi ajednike odluke o mnoim pitanjima: tako su se ravile ajednike politike.

U ranim danima panja je bila usmjerena na ajedniku trovaku politiku a uljen i elik te naajedniku poljoprivrednu politiku a drue politike dodavane su postupno kako se pojavljivala potreba.9pr. ,ilj poljoprivredne politike vie nije proivoditi to je vie mou;e hrane to je


52/83

2*. 7ako se ostvaruje reionalna politika U8

Blavna svrha politike solidarnosti jest podrati ostvarenje jedinstveno trita te ispravljanjeneuravnoteenosti unutar U putem strukturnih mjera kojima se pomae reijama koje aostaju kao iindustrijskim sektorima koji su apali u teko;e. U mora odirati ulou u restrukturiranju ospodarskihsektora teko pooenih bro rastu;om meunarodnom konkuren,ijom.

%eionalna politika UAa temelji se na prijenosu sredstava i boatih u siromanije emlje kro tv.strukturne


53/83

Odjela a smjerni,e A omou;uje kontinuirano


54/83

odine/.Osim ovih drava euro je od samo poetka u slubenoj uporabi i u nekim dravama ivan U: @ndora0onako )an 0arino 'atikan Prna Bora te 7osovo

2!. Iime se bavi prometna politika U8

$rometna politika U aduena je a poboljanje


55/83

1 ? A neutroena sredstva i prijanje proraunske odine.

3*. >to predstavlja tv. ),henenski prostor8

)lobodno kretanje ljudi unutar UAa predstavlja siurnosno pitanje a vlade drava lani,a jer se vie nekontroliraju unutarnje rani,e Unije. 7ako bi to kompenirali morale su se uvesti dodatne siurnosnemree na vanjske rani,e UAa. Osim toa budu;i da i kriminal,i mou iskoristiti slobodu kretanjaunutar Unije dravne poli,ijske snae i pravosudne vlasti moraju raditi ajedno kako bi se borile protivprekoranino kriminala.Bodine 1(&5. vlade =elije Nran,uske 9jemake Euksembura i 9ioemske potpisale su uovor umalom luksemburkom radi;u ),henenu o ukidanju kontrole ljudi be obira na dravljanstvo naajednikim rani,ama te postinuvi doovor o ujednaavanju kontrola rani,a UAa s dravama kojenisu lani,e UAa i doovor o uvoenju ajednike politike o viama.

$o ),henenskom sporaumu dravljani drava u uropskoj uniji mou se slobodno kretati po druimlani,ama -be putovni,a ili osobnih iskani,a/. Tako je nastalo podruje be unutarnjih rani,a ponatokao 4chenenski prostor.

),henenski paket i sekundarno akonodavstvo nastalo i njea postali su interalnim dijelom UovoraU a ),henenski prostor postupno se iri te je njime obuhva;ena ve;ina lani,a U -ivan ovoprostora su =uarska Crska %umunjska i 'elika =ritanija/ kao i nelani,e UAa A Csland 9orveka i>vi,arska.

"1. Koji su uvjeti 7kriteriji; ,a lanstvo u 'uropskoj uniji?

Zahtjev a lanstvo u U moe podnijeti svaka europska drava ije ureenje poiva na naelimapotivanja ljudsko dostojanstva slobode demokra,ije jednakosti vladavine prava i potivanja ljudskihprava te prava manjina.$ostavljena su tri kriterija -tv. kriteriji i, Kopen0agena( 144". g./ koje svi budu;i kandidati moraju

ispunjavati prije primanja u punopravno lanstvo UAa:1. politiki -demokra,ija stabilnost institu,ija koje osiuravaju demokra,iju vladavinu prava potivanjeljudskih prava i prava manjina i prihva;anje politikih ,iljeva Unije/2.gospodarski 7postojanje djelotvorno trinoa ospodarstva te sposobnost trinih imbenika da senose s konkurentskim pritis,ima i trinim akonitostima unutar UAa/".pravniCusvajanje ,jelokupne pravne steevine UAa -vie o pra!noj stee!ini pod pitanjem br.1,/.$ostoji i etvrti kriterij donesen u 0adridu 1((5. odine:%. ad$inistrativni t,v. $adridski kriterij$prilaodba odovaraju;ih administrativnih struktura s,iljem osiuravanja uvjeta a postupnu i skladnu intera,iju -jaanje administrativne sposobnostistvaranje uinkovito sustava dravne uprave s ,iljem osiuravanja uinkovito pro,esa usvajanja iprovedbe pravne steevine UAa/.odatni uvjeti a dravePro)esa stabili,a)ije i pridruivanja < U je utvrdila posebne politikekriterije a drave $ro,esa stabilia,ije i pridruivanja -!ie pod pitanjem br. 35/ odredivi da onemoraju ostvariti:

potpunu suradnju s 0eunarodnim kanenim sudom a bivu +uoslaviju

vidljiv napredak u povratku ibjeli,a te atiti manjina i manjinskih prava

napredak u re


56/83

spremnost na reionalnu suradnju i ravoj dobrosusjedskih odnosa.

"2. Koji su kora)i u pro)esu pristupanja 'U?

9ekoliko koraka spada u ustaljenu pro,eduru koju mora pro;i svaka drava koja eli postati lani,a U.To su:1.$rvi


57/83

a potvrde -rati


58/83

pregovori o pojedini$ poglavlji$a pregovoraime apoinje sadrajna to predstavlja $ro,es stabilia,ije i pridruivanja8

)tvaranje Pro)esa stabili,a)ije i pridruivanjapredloila je uropska komisija u svibnju 1(((. s,iljem postianja sveobuhvatne stabilia,ije trani,ijskih drava juoistone urope.

$ro,esom su obuhva;eni: @lbanija =osna i "er,eovina Prna Bora "rvatska 7osovo 0akedonija i)rbija. U ovom trenutku "rvatska Prna Bora i 0akedonija imaju status kandidata a lanstvo a @lbanija=osna i "er,eovina 7osovo i )rbija status poten,ijalnih kandidata.

3&. >to je )poraum o stabilia,iji i pridruivanju8

pora,u$ o stabili,a)iji i pridruivanju-))$/ posebna je vrsta sporauma o pridruivanju koje je Uponudila dravama obuhva;enim $ro,esom stabilia,ije i pridruivanja. ))$ dravi potpisni,i daje statuspridrueno lana i poten,ijalno kandidata a lanstvo u U. Ovaj je sporaum a %epubliku "rvatskuprvi i jedini uovorni korak na putu do pristupanja u lanstvo u U.Pilj je ))$Aa uspostava politiko dijaloa usklaivanje akonodavstva promi,anje ospodarskihodnosa ravoj one slobodne trovine osiuravanje reionalne suradnje te poti,anje suradnje u niudruih podruja.0akedonija i "rvatska su ))$ potpisale 2**1. @lbanija 2**!. Prna Bora 2**#. a =osna i "er,eovina te)rbija 2**&.

))$ s "rvatskom je s "rvatskom stupio na snau 1. veljae 2**5. Iinjeni,a da ))$ do tada jo nije biostupio na snau nije bila prepreka da "rvatska podnese ahtjev a lanstvo u U 21. veljae 2**3. teda stekne status kandidata u lipnju 2**4.a bi stupio na snau ))$ moraju potvrditi -rati


59/83

=i-ljenje(fran. 6!is)9akon podnoenja ahtjeva a lanstvo u U -21. veljae 2**3./ 'ije;e UAa je u vrlo kratkom roku ve;u travnju 2**3. aduilo uropsku komisiju da iradi miljenje o hrvatskom ahtjevu. 7omisija je 1*.srpnja 2**3. "rvatskoj uputila tv. upitnik s 4.5!* pitanja i raliitih podruja


60/83

12. )iurnost hrane veterinarstvo i


61/83

>ravno i,aslanstvo epublike Hrvatske ,a pregovore o pristupanju H 'U na elu sministrom vanjskih poslova i europskih intera,ija

Pregovaraka skupina,a voenje pregovorana elu s lavnim preovaraem.

'lada %epublike "rvatske u travnju 2**5. donijela je 8dluku o usposta!ljanju strukture &apreo!orekoja osim navedenih tijela ukljuuje jo i Koordina)iju ,a pregovore radneskupine ,a pripre$u pregovora po pojedini$ poglavlji$a pregovoraJ pravne steevineU Ured glavnog pregovaraa i #ajni-tvo Pregovarake skupine.

odatno u pro,es preovaranja bio je ukljuen i "rvatski sabor.

tanje pregovora9a sastanku 0euvladine kon


62/83

Od 2**#. "rvatska je korisni,a novo interirano Fnstru$enta pretpristupnepo$o&i A FP@-enl. 9nstrument for Pre$6ccession 6ssistance/ koji amjenjuje dotadanje pretpristupneprorame $hare C)$@ i )@$@%. "rvatska je korisni,a svih pet sastavni,a C$@Ae i to od 2**#. dostupanja u lanstvo UAa. "rvatskoj je u radoblju 2**#. J 2*12. unutar prorama C$@ namijenjeno(1*2 milijuna eura.

C$@ pomo; se dijeli u komponente:

C. komponenta A $omo; u trani,iji i jaanje institu,ija

CC. komponenta A $rekoranina suradnja

CCC. komponenta A %eionalni ravoj -promet atita okolia i reionalna konkurentnost/

C'. komponenta A %avoj ljudskih resursa

'. komponenta A %uralni ravoj.

Osim toa "rvatska je od svibnja 2**4. korisni,a uslua T@CXAa -Te,hni,al @ssistan,e and Cn


63/83

#. )lubeniki odnosi$ripremili lanovi ravne ispitne komisije koji ispituju Op;i dio ravno struno ispita predmetD)lubeniki odnosiD.

)@%F@+ $%0T@

1. ravni slubeni,i i namjeteni,i2. Osnovna naela postupanja dravnih slubenika3. $rava i dunosti dravnih slubenika4. 9aloi

5. )ukob interesa!. $rijam u dravnu slubu#. ravni struni ispit&. Odluivanje o pravima i obveama dravnih slubenika(. $remjetaj1*. O,jenjivanje11. 9apredovanje12. Cobraba dravnih slubenika13. $ovrede slubene dunosti14. Odovornost a tetu15. )tavljanje na raspolaanje1!. $restanak dravne slube

1#. tiki kodeks dravnih slubenika1&. 7olektivni uovor a dravne slubenike i namjetenike1(. %adno vrijeme odmori i dopusti2*. $la;e i doda,i na pla;e21. 0aterijalna prava slubenika22. Zatita dostojanstva dravnih slubenika


1. Zakon o dravnim slubeni,ima -K9arodne novineM broj (26*5 1*#6*# 2#6*& i 4(611/2. Zakon o dravnim slubeni,ima i namjeteni,ima -K9arodne novineM broj 2#6*1/ pla;e slubenika inamjetenika -lan,i 1*&. A 112./3. tiki kodeks dravnih slubenika -K9arodne novineM broj 4*611/4. 7olektivni uovor a dravne slubenike i namjetenike -vae;i u vrijeme polaanja Cspita/

45


64/83

$CT@9+@ C OBO'O%C Z@ $O9@'E+@9+

0. %ko o7avlja poslove u dravnim tijelimaC

Poslove u dravnim tijelima o7avljaju dravni slu7eni:i i namje2teni:i.

Dravni slu7eni:i su oso7e koje u dravnim tijelima kao redovito ;animanje o7avljaju poslove i;djelokruga ti< tijela utvrene Ustavom, ;akonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i;akona.Dravni slu7eni:i su i oso7e koje u dravnim tijelima o7avljaju inEormatike poslove, ope iadministrativne poslove, planske, materijalno1nan:ijske i raunovodstvene poslove i sline poslove.

'amje2teni:i su oso7e koje u dravnim tijelima rade na pomono1te


65/83

suprotnih Ustavom i akonima utvrenim pravima i slobodama.

9aelo hijerarhijske podreenosti A dravni slubeni,i duni su ivravati naloe elnika tijela inadreenih dravnih slubenika osim ako akonom nije drukije propisano.Ovlasti i odovornosti u dravnoj slubi odovaraju propisanom hijerarhijskom redu prema kojem svakojhijerarhijskoj raini pripada odreeni stupanj ovlasti i odovornosti.

9aelo odovornosti a reultate A dravni slubeni,i duni su ostvariti postavljene ,iljeve i odovaraju asvoje postupke i reultate rada.

%. Koja su te$eljna prava dravni0 slubenika?

Temeljna prava dravnih slubenika su:

pravo na rad u prikladnim uvjetima

pravo na pla;u i drua materijalna prava

pravo na jednako postupanje i jednake mou;nosti napredovanja

pravo na atitu od neopravdano premjetaja ili udaljenja s radno mjesta

pravo na kandidiranje na iborima

pravo na predstavku i pritubu -u vei s ostvarivanjem prava i dravne slube/ te dobiti na njihodovor

pravo na atitu slubenika koji prijavi sumnju na korup,iju.

5. Objasnite dunost uvanja slubene tajne i potivanja privatnosti8

ravni slubenik je duan uvati kao tajnu sve podatke koje je donao u tijeku postupka o strankama injihovim pravima obveama i pravnim interesima sukladno akonu.

ravni slubenik duan je uvati slubenu ili druu tajnu utvrenu akonom ili druim propisom. Obveauvanja slubene ili drue tajne traje i po prestanku slube a najdue pet odina od prestanka slubeako posebnim akonom nije drukije odreeno.

Ielnik dravno tijela moe slubenika osloboditi obvee uvanja slubene ili drue tajne u sudskom iliupravnom postupku ako se radi o poda,ima be kojih u tom postupku nije mou;e utvrditi injeninostanje i donijeti akonitu odluku.

!. Objasnite dunost potivanja propisano radno vremena i prisutnosti na radnom mjestuY

ravni slubenik duan je potivati propisano radno vrijeme tijela u kojem je aposlen i koristiti a aobavljanje dodijeljenih dunosti te mora biti prisutan na radnom mjestu u skladu s uvjetima slube.ravni slubenik se a vrijeme radno vremena ne smije be odobrenja nadreeno dravnoslubenika udaljavati i radnih prostorija osim radi koritenja dnevno odmora a u sluaju hitnoraloa svoje udaljavanje mora opravdati odmah po povratku.

U sluaju sprijeenosti dolaska na rad dravni slubenik je duan obavijestiti nadreeno o raloimasprijeenosti najkasnije u roku od 24 sata od njihova nastanka osim ako to nije mou;e uiniti iobjektivnih raloa ili vie sile u kom je sluaju duan obavijestiti nadreeno slubenika odmah poprestanku raloa koji su onemou;ili ranije obavje;ivanje.

4


66/83

#. 7oje su dunosti dravnih slubenika koje se odnose na ivravanje naloa8

ravni slubenik duan je povjerene poslove obavljati u skladu sa akonom druim propisima i

pravilima struke te ivravati naloe elnika tijela i nadreenoa dravno slubenika koji se odnose nadravnu slubu te be posebno naloa obavljati adatke radno mjesta na koje je rasporeen.

Cvravanje poslova koji nisu u opisu radno mjesta dravno slubenikaOd dravno slubenika moe se atraiti da u inimnim ili hitnim sluajevima a najdue 3* dananeprekidno sukladno svojim strunim sposobnostima i vjetinama obavlja poslove koji nisu u opisuposlova radno mjesta na koje je rasporeen.

unost amjene odsutno dravno slubenikaravni je slubenik duan po nalou nadreeno sukladno svojim sposobnostima u interesu slubeamijeniti privremeno odsutno dravno slubenika.

8. Kad je dravni slubenik duan odbiti i,vr-enje naloga i $oe li se ,bog odbijanja i,vr-enja

naloga po,vati na odgovornost?ravni slubenik je duan odbiti ivrenje naloa:

koji je neakonit

ije bi ivrenje bilo protivno pravilima struke i etikom kodeksu

ije bi ivrenje molo iavati ve;u tetu ili

ije bi ivrenje predstavljalo kaneno djelo

te o tome obavijestiti nadreeno slubenika ili elnika tijela.

Dravni slu7enik koji je do7io takav nalog mora postupiti na sljedei nain9

upooriti davatelja naloa o kakvom se nalou radi

u sluaju ponovljeno naloa ahtijevati od davatelja naloa pisanu potvrdu o ponavljanjunaloa s pre,inim sadrajem naloa i s njeovim potpisom

ako nalo bude potvren dravni slubenik ;e o tome obavijestiti osobu neposredno nadreenudavatelju naloa i ako nalo ne ahtijeva poinjenje kaneno djela ivriti nalo. -@ko je nalopotpisao ministar ili drui elnik sredinje tijela dravne uprave slubenik ;e o nalou pisano

obavijestiti 'ladu./

Dravni slu7enik koji postupi na opisani nain, ne odgovara ;a 2tetu koja nastane i;vr2enjem naloga.Dravni slu7enik ne smije 7iti po;van na odgovornost ;7og primjed7e stavljene na nalog ije je i;vr2enjeod7io.Dravni slu7enik ne smije i;vr2iti nalog ije 7i i;vr2enje predstavljalo ka;neno djelo, iako je nalogponovljen i potvren, jer u protivnom odgovara ;ajedno s nadreenim slu7enikom ili elnikom tijela koji

je nalog i;dao.

4. Kad dravni slubenik $oe odbiti nalog?

ravni slubenik moe odbiti ivrenje naloa ili provoenje odluka koje bi:

ukljuivale nanoenje tete njeovim leitimnim pravima i interesima

44


67/83

predstavljale opasnost a njeovo dravlje -osim u poslovima koji podraumijevaju ilaanjeopasnosti a dravlje i a koje su akonom utvreni posebni uvjeti rada/

traile vii stupanj struno nanja od ono koje dravni slubenik ima.

1*. 0oe li dravni slubenik obavljati dodatni posao i pod kojim uvjetima8

ravni slubenik moe ivan redovitoa radno vremena po prethodno pribavljenom odobrenju elnikatijela obavljati poslove ili pruati uslue pravnoj ili


68/83

Op;i uvjeti a prijam u dravnu slubu su:

odovaraju;i stupanj obraovanja

odovaraju;e struno nanje i radno iskustvo osim u sluaju prijama vjebenika

dravstvenu sposobnost a obavljanje poslova radno mjesta na koje se prima

hrvatsko dravljanstvo.

Cnimno u dravnu slubu se moe primiti osoba koja je strani dravljanin ili osoba be dravljanstva. Utom sluaju pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim akonom potrebno je prethodno odobrenjesredinje tijela dravne uprave nadleno a slubenike odnose.

$ored op;ih uvjeta a prijam u dravnu slubu posebnim akonom uredbom ili pravilnikom ounutarnjem redu dravno tijela mou se propisati i drui uvjeti a prijam u slubu i raspored na radnomjesto -posebni uvjeti/ kao npr. nanje rada na raunalu nanje strano jeika posebne psiho


69/83

,/ kojima je prestala dravna sluba bo toa to nisu adovoljile na probnom radu u radoblju od etiriodine od prestanka dravne slube.

1#. 7oja rjeenja se donose u postupku provedbe javno natjeaja8

Cabrani kandidat prima se u dravnu slubu rjeenjem o prijmu u dravnu slubu koje donosi elniktijela ili slubena osoba u ijem je opisu poslova rjeavanje o tome.

%jeenje o prijmu u dravnu slubu dostavlja se svim kandidatima prijavljenim na javni natjeaj.9eadovoljni kandidat moe ijaviti albu protiv rjeenja o prijmu u dravnu slubu Odboru a dravnuslubu u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja.

$o ivrnosti rjeenja o prijmu u dravnu slubu a osobu primljenu u dravnu slubu donosi se rjeenjeo rasporedu na radno mjesto.Osoba primljena u dravnu slubu postaje dravni slubenik danom poetka rada.

18. Kako i,gleda institut probnog rada?

Osobe se primaju u dravnu slubu u obveni probni rad koji traje:

a osobe primljene u dravnu slubu redovitim postupkom -vjebeni,i/ A 12 mjese,i -vjebenikista/

a osobe primljene u dravnu slubu ivanrednim postupkom A 3 mjese,a

u sluaju predvidivo trajanja dravne slube na odreeno vrijeme od najmanje ! mjese,i A 2mjese,a -u ostalim sluajevima prijma u dravnu slubu na odreeno vrijeme probni rad nijeobvean/.

)lubeniku koji na probnom radu nije adovoljio otkauje se dravna sluba.

1(. U kojem je roku dravni slubenik duan poloiti dravni struni ispit i koje su posljedi,e ako u tomroku ispit ne poloi8

ravni slubenik koji je adovoljio na probnom radu duan je najkasnije u roku od ! mjese,i od istekaprobno rada poloiti dravni struni ispit.

)lubeniku koji ne poloi dravni struni ispit u roku od ! mjese,i od isteka probno rada prestajedravna sluba po sili akona istekom posljednje dana roka a polaanje ispita.

U sluaju privremene sprijeenosti a rad bo bolovanja koritenja rodiljno ili roditeljsko dopustaodnosno druo opravdano raloa rok a polaanje dravno struno ispita moe se produiti aonoliko vremena koliko je trajala privremena sprijeenost a rad odnosno drui opravdani raloi oemu se donosi posebno rjeenje.

2*. 7ad se prima u dravnu slubu na odreeno vrijeme i koliko ta sluba moe trajati8

Za obavljanje privremenih poslova ili poslova iji se opse privremeno pove;ao a koji nisu trajnijeakaraktera kao i radi amjene due vrijeme odsutnoa slubenika osobe se mou primiti u dravnu

slubu na odreeno vrijeme dok traju privremeni poslovi ili poslovi iji se opse privremeno pove;aoodnosno do povratka odsutnoa slubenika.

43


70/83

ravna sluba na odreeno vrijeme a obavljanje privremenih poslova ili poslova iji se opseprivremeno pove;ao moe trajati najvie odinu dana.Za slobodno radno mjesto na odreeno vrijeme olas se ne mora objaviti ako u dravnom tijelu imaslubenika primljenih u dravnu slubu na odreeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete a to radno mjesto.

ravna sluba na odreeno vrijeme ne moe postati dravna sluba na neodreeno vrijeme.

21. Tko i na koji nain odluuje o rasporedu na radno mjesto te druim pravima i obveama dravnihslubenika8

O rasporedu na radno mjesto te o druim pravima i obveama

Documents

Pitanja za državni stručni ispit