1

Predmet: JAVNO ZDRAVSTVO

(EPIDEMIOLOGIJA, MEDICINA RADA, SOCIJALNA MEDICINA, OPA MEDICINA)

Ispitivai: ga Klajn

Izvori: Epidemiologija, skripta; Babu

+ ZAKON o zatiti puanstva od zaraznih bolesti, NN br. 60 od 1.10.1992.

+ PRAVILNIK o nainu provoenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se podvrgavaju toj obavezi, NN br. 23 od 23.3.1994

+ PRAVILNIK o nainu prijavljivanja zaraznih bolesti, NN br. 23 od 25.3.1994

Medicina rada; Beriti-Stahulajk,

Socijalna medicina, praktikum I i II; .Jaki

Opa medicina; Budak,

EPIDEMIOLOGIJA

1. Epidemiologija, definicijagrana medicine koja se bavi istraivanjem raspodjele bolesti na nekom podruju te razlozima takve raspodjele. Cilj epidemiologije je prevencija bolesti i ouvanje zdravlja. Babu 15 2. Endemija, epidemija, pandemijaendemija je dugotrajna prisutnost bolesti na odreenom podruju; kao endemska nefropatija u okolici Slavonskog Broda)epidemija (pojava odreene bolesti na nekom podruju u veem broju nego se oekuje; na koliko stanovnika epidemija: na 200 000 st)pandemija (pojava kad neka bolest u kratkom vremenu zahvati vie zemalja pa i kontinenata)Babu 19

3. Infektivna dozada bi domain mogao reagirati infekcijom, potrebna je tvz infektivna doza uzronika. To je ona koliina patogenih mikroorganizama koja e izazvati infekciju osjetljivih osoba. to je broj unesenih uzronika vei, to je vea vjerojatnost da e domain reagirati ne samo infekcijom nego i infekcioznom boleu. Babu 25

4. Virulencijaje stupanj patogenosti, dok je patogenost sposobnost uzronika da izazove bolest kod osjetljiva domaina. Babu 25

5. Imunitetje stanje imunosti, tj sigurnosti protiv odreene bolesti. Ova obrana ukljuuje humoralni i stanini imunitet. Humoralni imunitet ine protutijela (antitijela) nastala od tvz B limfocita, onih koji sazrijevaju pod utjecajem kotane sri. Stanini imunitet nastaje od tvz T limfocita, onih koji sazrijevaju pod utjecajem timusa. Imunitet moe biti priroen (dobiva se od majke) i steen (nastaje tijekom ivota). Stanini imunitet moe biti aktivan (nastaje nakon preboljenja neke zarazne bolesti, nakon cijepljenja i prokuivanjem infekcijom) i pasivan (domain ne stvara ve ga dobiva, bude unesen imunim serumom, gamaglobulinom ili putem krvi u toku trudnoe, odnosno mlijekom pri dojenju nakon poroda. Babu 26

6. Epidemioloki lanac - Vorgalikov lanacima 5 elemenata: izvor zaraze: inficirani ovjek ili ivotinja, kliconoa, putevi irenja zaraze: kontaktom, hranom, vodom, zemlom, lankonocima i posteljicom, ulazna vrata infekcije: probavni i dini sustav, sluznica, koa, koliina i virulencija uzronika te

okolina sa svojim fizikim, socijalnim i biolokim karakteristikama: domain moe reagirati i na najmanju koliinu uzronika: morbili i variele, veliina infektivne doze kod pojedine bolesti ovisi o virulenciji uzronika, osjetljivost ili dispozicija domaina: ima bolesti pred kojima je je apsolutno osjetljiv pa e uvijek oboljeti kad prvi put doe u kontakt s njihovim uzronikom (morbili) a prema nekima je relativno osjetljiv, pa treba velika koliina uzronika ili velike virulencije : poliomijelitis, meningokokni meningitis, difterija. Stupanj osjetljivosti domaina na bolest - indeks kontagioznosti. Babu 287. Izvor zarazeinficirani ovjek ili ivotinja, kliconoa. Babu 288. Kliconotvomse naziva zdrava osoba koja u sebi nosi klicu, uzronike bolesti i izluuje ih u okolinu. Izluivati ih moe pljuvakom, slinom, krvlju, stolicom, mokraom. Kliconoom se moe postati nakon preboljenja bolesti ili poslije infekcije. Po trajanju kliconotvo moe biti akutno i kronino. Akutno je mnogo ee a moe trajati nekoliko dana, tjedana koji mjesec. Kronino kliconotvo je rijetka pojava. U nas ga ima kod trbunog tifusa i paratifusa i serumskog hepatitisa. Bab. 289. Prijenos bolesti hranomnajei mesom i mlijekom i njihovim preraevinama, najee se prenose crijevne zarazne bolesti i alimentarne intoksikacije (uzronici: salnonela, stafilokoki i klostridijum perfigens), unese se vei broj uzronika nego drugim nainima irenja bolesti pa tako imaju krau inkubaciju i teu kliniku sliku. Obiljeja ovakve epidemije: izbija eksplozivno, traje kratko, broj oboljeli ovisi o broju osoba koje su uzimale hranu, mogu nastati bilo kada ali su ee u toplijim mjesecima. Babu 29, 3410. Hidrina epidemijanajee iz zdenaca, vodovod je kontroliran i voda kondicionirana. Vodom za pie najee se prenose crijevne zrazne bolesti. Vodom druge namjene mogu se prenjeti leptospiroza, virusni konuktivitis i streptokokoze. U vodi se uzronici ne razmnoavaju ve razrjeuju pa je infektivna doza unesena u organizam manja a inkubacija dua. Obiljeja ovakve epidemije: nespecifini proljevi, izbija eksplozivno, traje kratko, rezultati kemijske analize vode pokazuju poveanje nitrita, nitrata i potronje kisika znak su fekalnog zagaenja, izolacija uzronika iz osumljiene vode i oboljelih osoba. 11. Indeks kontangioznostije stupanj osjetljivosti domaina prema pojedinoj bolesti. Ovaj indeks pokazuje broj oboljelih na 100 izloenih nekoj zaraznoj bolesti. Kod bolesti sa apsolutnom dispozicijom (morbili) taj e indeks biti gotovo 100, kod arlaha on je 30-40, a kod polija je 0. Babu 3512. Deskriptivna epidemiologijaopisuje bolest u populaciji s obzirom na mjesto, vrijeme i osobe koje oboljevaju (tko?, gdje?, kada?) Slui nam za postavljanje hipoteze o moguim uzrocima bolesti, koje emo potvrditi analitikom epi (kohortno i, sluaj- kontrola, presjeno) eksperimentalna epi (istaiav aktivno utjee na promjenu jedne karakteristike kako bi eventualno registrirao promjene u drugoj)- randomizirani kliniki pokus, kontrolirani terenski pokus, intervencija u zajednici.13. Epidemioloka anketanain provoenja posebnih ispitivanja, koristi se anketni list sa sastavljenim pitanjima i moguim odgovorima da ili ne. Babu 4014. Morbiditetbroj oboljelih od neke bolesti prema broju stanovnika odreenog podruja. Morbiditet moe biti opi i specifini. Konstanta moe biti 100, 1 000, 10 000. Babu 4115. Stopa incidencijebroj novih bolesnika od neke bolesti na svakih 100, 1 000, 10 000, stanovnika odreenog podruja. Babu 4216. Stopa prevalencijeukupan broj bolesnika od neke bolesti u odreenom broju stanovnika nekog podruja. 17. Mortalitetoznaava broj svih umrlih osoba nekog podruja na 1 000 stanovnika tog podruja u jednoj kalendarskoj godini na odreenom podruju, u RH ? Babu 4318. Specifini mortalitet - mortalitet dojenadioznaava broj umrle djece dobi 0-365 dana na svakih 1 000 ivoroenih u jednoj kalendarskoj godini na odreenom podruju. Babu 4319. Perinatalni mortalitetoznaava mortalitet dojenadi od 28. tjedna trudnoe do kraja 1. tjedna iza poroda, mrtvoroeni + ivoroeni koji su umrli u ovih 7 dana nakon poroda,

20. Neonatalni mortalitet21. mortalitet dojenadi u dobi od 1. i 28. dana ivota

22. Postneonatalni mortalitetmortalitet dojenadi u dobi od 28.i 365. dana ivota

23. Letalitetbroj umrlih na 100 oboljelih od neke bolesti, Babu 4424. Meunarodna klasifikacija bolesti, ozljeda i uzroka smrtiMKB: podijeljena ja na 17 poglavlja u koja su svrstana sva patoloka stanja izraena brojevima od 000 do 999. Babu 4425. Profesionalne bolestipatoloka stanja nastala u neposrednoj vezi s redovitim zanimanjem bolesnika. One nastaju djelovanjem specifine nokse koje izviru iz tehnolokog procesa odnosno uvjeta rada. hepatitis B kod zdravstvenih radnika: lijenici 5-8 puta a drugo zdravstveno osoblje 3-6 putapod veim rizikom oboljenja. Babu 5126. Kolektivni imunitetsva djeca jednog podruja ne moraju biti cijepljenja protiv odreene bolesti a da ipak budu sva zatiena. titi ih tzv kolektivni imunitet. Za veinu bolesti protiv kojih se provodi obavezno cijepljenje, proporcija cijepljenih mora dosei najmanje 90% predviene djece. Babu 5327. Granica gustoeproporcija neimunih koja je potrebna da se nolest u nekoj sredini moe iriti zove se granica gustoe. Svaka epidemija zaraznih bolesti odreena u svom irenju granicom gustoe. Infekcija ima tendenciju da se u kolektivu progresivno ili masovno iri zbog umnoavanja izvora zarazete se razvija u epidemiju. Epidemija se zatim postupno sama od sebe gasi, jer je broj osjetljivih time to su neki preboljeli bolest ili umrli, sasvim smanjen pa se infekcija nema na koga dalje iriti. To je zapravo mehanizam samoregualcije epidemije. Babu 5428. Vrste analitikih istraivanja: Kohortno: istariti postoji li povezanost izmeu imbenika I bolesti. Ciljana populacija- uzorak- Izloeni (bolesni/ zdravi)/ neizloeni (bolesni/ zdravi) mogu biti retrospektivna i prospektivna.odreujemo RR. Sluaj- kontrola: istraiti koji su imbenici povezani s boleu. Bolesni/ zdravi- koliko ih je u prolosti bilo izloeno imbeniku. Izraunavamo O- procjena uinka izloenosti na rizik od razvoja bolesti. Presjeno: ispitati prevalenciju bolesti u populaciji u tom trenutku ili odreenom razdoblju.29. Retrospektivna istraivanjakoriste zapaanja i informacije prikupljene u prolosti, tu pripadaju studije prevalencije i bolesnik/kontrola istraivanja. Babu 6430. Prospektivna istraivanjakoriste zapaanja i informacije koje se sabiru poetkom istraivanja, drugi nazivi za prospektivna istraivnja su: longitudinalno i kohortno. Babu 6531. Relativni rizikGovori o snazi povezanosti izmeu izloenosti imbeniku rizika I razvoja bolesti(1- poveava se rizik) pripisivi rizik: govori o viku bolesti meu izloenim nego kod neizloenih.

Intrahospitalna infekcijaje ona koju bolesnik dobije na bolnikom odjelu, 5-10% svih hospitaliziranih bolesnika zaradi neku intrahospitalnu infekciju. Oko 3% ih zavrava letalno. Uzroci: nedovoljna asepsa, antisepsa, sterilizacija, prenatrpanost bolesnika, manjak osoblja, neprovoenje aseptikih postupaka, zloraba antibiotika, virulentniji uzronici u bolnici i rezistentni na terpiju. Babu 7132. Prevencija zaraznih bolestiprimarna: postupci koji se neprestano provode ili profilaksa: ope mjere: opskrba zdravom pitkom vodom, higijenska dispozicija fekalija i otpada, nadzor nad smjetajem, istoom javnih povrina, nad prodajom svjeeg mesa, nad proizvodnjo i skladitenjem proizvoda, zdravstveni odgoj i specifine ili epidemioloke: mjere prema kliconoama, obavezna cijepljenja, mjere zatite stanovnitva koje se provode na granici i sekundarna: mjere koje se provode tek onda kad se odreena bolest ve pojavila Babu 7433. Mjere prema kliconoamaprvenstveno kod kroninog kliconotva. Postupci su jedino obavezne u kliconoa: salmonela, igela, meningokoka, streptokoka ili piogenog stafilokoka u djejim ustavovama ili bolnikim odjelima. U spomenutim sluajevima klicomoe se otkrivaju uzastopnim pregledima stolice tri dana (salmonele, ogele) odnosno brisa drijela (meningokok, streptokok, piogeni stafilokok). Kod pojave kliconotva u spomenutim ustanovama, obavezno se primjenjuje kemoprofilaksa, antibiotici odnosno sulfonamidi. Mjere su: otkrivanje kliconoa, evidencija i prijava kliconoa, kontrolu kliconoa. Babu 7634. Kliconotvo od trbunog tifusa, postupakpregled stolice i mokrae na kliconotvo od trbunog tifusa kod osoba koje su tu bolest preboljele, vri se 3 puta. Prvi se pregled obavlja 7dana nakon prestanka terapije a ostali pregledi u razmaku od najmanje 24 sata od prolog pregleda i to tri puta uzastopce. Pozitivan nalaz spomenutih uzronika crijevnih boleseti (u preboljelih kod bacilarne dizenterije i salmoneloze) u stolici ili mokrai zahtijeva prijavu i evidenciju takvih osoba na tvz karton kliconoa i prijaviti epidemiolokom odjelu Zavoda za zatitu zdravlja RH. Nakon registracije i prijave, kliconou je potrebno i kontrolirati za trbuni tifus vri se jednom na mjesec tijekom godine dana a sastoji se od bakteriolokog pregleda stolice i mokrae. Ako tri uzastopna pregleda stolice i mokrae budu negativna a k tome pregled ui koji se vri koji se vri uporedo s treim negativnim nalazom spomenutih uzoraka, takvu osobu brie iz popisa kliconoa. Ali ako i nakon godinu dana od utvrivanja kliconotva ne uspije dobiti tri negativna nalaza takvu se osobu proglaava kroninim kliconoom. Otada se kontrola vri jednom godinje a da bi se takav kliconoa brisao iz popisa potebno je 6 uzastopnih pregleda stolice i mokrae uzetih u razmaku mjesec dana budu negativni + negativn nalaz ui. 35. Karantenamjere zatite stanovnitva koje se provode na granici: naziv dolazi od talijanske rijei quaranta to znai 40, dubrovani su jo 1377 godine prvi u svijetu rijeili taj problem izgradnjom u luci tvz karantenskog lazareta. Prema pravilnku u roku 24 sat prijaviti: pojavu kuge, kolere i ute groznice. Zdravstvenom pregledom moraju se podvrgnuti u roku 7 dana: endemska malarija. Zdravstveni nadzor: 5 dana kog kolere, 6 dana kod kuge, 14 dana kod hemoraginih groznica. Babu 82, 8936. Protuepidemijske mjeremjere skundarne prevencije: epidemiloko i terensko izvianje. Moge se podijeliti na one koje se provode: prema izvoru zaraze: provode se samo onda kad se pojavi bolsenik s nekom zaraznom boleu (rano postavljanje dijagnoze, izolacija kuna ili bolnika, rano i efikasno lijeenje, dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, evidencija i prijava oboljenja odnosno smrti od ovih bolesti: VIDI PRAVILNIK), prema putevima irenja: (sprijeiti kontakt; voda, hrana, lankonoci) i prema osobama koje su u posebnoj opasnosti da obole: (osobe koje su bile u kontaknu su ugroene osobe a mjere su: karantena, zdravstveni nadzor, imunoprofilaksa, saroprofilaksa i kemoprofilaksa od kolere - tetraciklini u tijeku 3 dana od izloenosti, TBC - izonijazidi ukoliko je tuberkulinska proba vea od 6 mm, bacilarna dizenterija - tetraciklin, malarije -4-aminokinolini). Babu 8237. Prevencija kroninih nezaraznih bolesti38. primarna: ope mjere: (stvaranje pozitivnih uvijeta, odgovarajua prehrana, odmor, rekreacija, zdravstveni odgoj) i specifine: (eliminacija dosad rizinih faktora ili ublaiti njihovo djelovanje) i sekundarna: (rano otkrivanje na pretklinikom i klinikom stadiju: skrining). Babu 9039. Skriningotkrivanje bolesti u drugom stadiju kad jo nema nikakvih simptoma ali patolokepromjene ve postoje. Postupci kao: fluorografija, mjerenje RR, mjerenje UK, Papa-test, Vi-test, EKG, sistematski pregledi. Da bi bio validan,skrining mora identificirati to vie stvarno bolesnih i to manje zdravih proglasiti bolesnima. Babu 9340. ValidnostSposobnost testa da razlikuje bolesne od zdravih. Validnost ukljuuje dvije komponente: osjetljivost i specifinost. Babu 9341. Osjetljivostpodrazumijeva se sposobnost postupka da tono identificira bolesne Osjetljivost skrininga prema tome izraava proporciju vjerojatno bolesnih meu zdravima, a specifinost proporciju vjerojatno bolesnih meu oboljelima. Osjetljivost i specifinost obino su obrnuto proporcionalne. Visoka osjetljivost ide na raun niske specifinosti i obratno. Babu 9342. Specifinost postupkaizraena je u tome da skrining tono identificira zdrave. to je spec testa vea to je osjetljivost manja.43. PouzdanostSe odnosi na konzistentnost rezultata ukoliko bi se test ponovio uzastopno vie puta na istim ispitanicima44. Tercijarna prevencija kroninih nezaraznih bolestifizioterapije i rehabilitacije. Babu 9545. Zdravstveni nadzorpostupak sekundarne prevencije kod akutnih zaraznih bolesti prema ugroenoj populaciji, kontaktima. Sastoji se u tome da se takve osobe svakodnevno javljaju u zdravstvenu ustanovu kako bi se odmah uoila eventualna pojava bolesti kod njih, Babu 107

46. Epidemilogija kardiovaskularnih bolestinajei pojedinani uzrok smrti u industrijslim razvijenim zemljama. U RH godinje umre preko 4000 osoba od koronarne bolesti 50%. U industrijskim razvijenimzemljama Europe ova bolest zahvaa oko 25% svih boesnika KVB u dobi od 40 do 59 godina. Babu 11747. Epidemilogija malignih neoplazmiSvaki trei stanovnik Europe 2000 godine oboljet e od raka (kompleksa od 180 raznih bolesti - raznog prirodnog tijeka i mogunosti preivljavanja; oito se radi o nadolazeoj pandemiji), nedovoljne rane detekcije raka, svega 50% lijeenih preivi 5 godina nakon poetka terapije, jednom pboljeli mora biti pod stalnom doivotnom kontrolom zdravstvene slube, mogunost ponovnog razboljevanja moe biti preko 20%. 1.rak plua (RH: 2800 novooboljelih, malo manje umrlih); 2. Rak dojke (1. Kod ena) (RH: 2572); 3. Kolorektalni (RH: 2835); 4. Rak vrata maternice (RH: 350); 5. Rak prostate (RH:1583)48. Deset stepenica primarne prevencije malignih neoplazmi1. Suzbijanje aktivnog i pasivnog puenja, 2. Ispravna prehrana bez suvika energetskih tvari, 3. Kontrola zagaenosti prehrane, 4. Suzbijanje prekomjernog uivanja alkohola, 5. Kontrola kancerogenih noksi i procesa, 6. Kontrola ionizirajueg zraenja, 7. Kontrola virusnih oboljenja, 8. Suzbijanje venerinih bolesti, 9. Zabrana kancerogenih lijekova, 10. Genetski faktori rasta. Babu 118ZAKON o zatiti puanstva od zaraznih bolesti, NN br. 60 od 1.10.1992.

NAUI SVE

1. Zarazne bolesti, l. 3

2. Kliconoe, l. 9

3. Prijava zaraznih bolesti, l. 16

4. Koje se prijavljuju telefonom /sa lab. nalazom AIDS/ a koje ne, l. 16

5. Zdravstveni nadzor, l. 29

6. Streptokok u vrtiu, l. 33

7. Obavezna imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa, l. 42

8. Karantene i izolacije u lukama, l. 479. Karantena gube, kolere, kuge, pjegavca, velikih boginja, l.47

PRAVILNIK o nainu provoenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se podvrgavaju toj obavezi, NN br. 23 od 23.3.1994

NAUI SVE

1. Kalendar cijepljena

2. Kemoprofilaksa, koje bolesti, kada i to

3. Kalendar cijepljenja / nema RU u 8. razredu za , ve MOPARU u 6. R. za sve/4. Dijete ima febrilne konvulzije - to je s cijepljenjem Per i Pa

PRAVILNIK o nainu prijavljivanja zaraznih bolesti, NN br. 23 od 25.3.1994

NAUI SVE

1. Prijava zaraznih bolesti, l.

2. Koje se prijavljuju telefonom /sa lab. nalazom AIDS/ a koje ne, l.

MEDICINA RADA

1. Definicija medicine rada, MR 2

preventivna djelatnost iji je glavni zadatak odravanje i unaprijeivanje zdravlja zaposlenika te to dulje ouvanje radne sposobnosti.

2. Definicija profesionalne bolesti, MR 3

bolesti prouzroene neposrednim prodiljenim utjecajem procesa i uvjeta rada. Na listi se nalaze 44 profesionalne bolesti

3. Definicija nesree na poslu, MR 5

povrede prouzroene neposrednim kratkotrajnim mehanikim, fizikim i kemijskim djelovanjem, kao i povrede prouzroene naglim promjenama poloaja tijela ili drugim iznenadnim promjenama fizilokog stanja organizma, ako su uzrono povezane s obavljanjem rada.

4. Procjena radne sposobnosti, MR 5, 129

radna sposobnost je takvo stanje zaposlenika koje mu omoguuje rad u punom random vremenu uz napor koji mu ne ugroava zdravlje. Ocjenjivanje radne sposobnosti je usklaivanje biolokih osobina organizma sa zahtjevima radnog mjesta. Ono poinje prije poetka usmjerenog obrazovanja te se ponavlja pri stupanju u radni odnos. Ocjena radne sposobnosti je rezultat timskog rada- specijalist medicine rada (koji je glavni nositelj) + psiholog+ soc.radnik+ injinjer sigurnosti na radu itd.

5. Povrede na poslu, MR 24

najea prof.oteenja su ozljede na radu uzrokovane mehanikom silom. imbenici koji sudjeluju pri pojavi tih ozljeda su:

a.) ljudski- ivotna dob (najopasniji su oni>25g i >60g.), spol (mukarci su skloniji povredama), alcohol, droga, manjak iskustva, nezadovoljstvo na poslu, akut. i kronine bolesti.

b.) okolini- osvjetljenje, buka, toplina/hladnoa, meuljudski odnosi, organizacija rada (prekovremeni rad, nedostatak odmora, monotoni rad)

c.) socio-ekonomski- ivotni standard, stanovanje, obiaji prehrane, obiteljske prilike

6. Spreavanje ozljeda na radu, MR 28

profesionalna orijentacija (nije svaki posao za svaku osobu), profesionalno obrazovanje, organizacija radne okoline (buka, svjetlo, meuljudski odnosi), termika zatita, zdravstveni odgoj, briga za zaposlenikov soc-ekonomski poloaj.7. Mikroklimatski uvjeti rada, MR 29

toplinski uvjeti, opasnost od suhe i vrue mikroklime (npr. u industriji stakla, valjaonicama metala) i vrue i vlane mikorklime (rudnici, praonice)- toplinska iscrpljenost, toplinski udar, toplinski grevi.8. Hidrina epidemija, MR 30- vidi kod epidemiologije9. Toplotni udar, MR 35

u organizmu dolazi do zatajenja termoregulacije, povisi se temp.tijela na 40-43C, osoba hiperventilira, suha je i vrua koa (jer prestaje znojenje), javljaju se glavobolja, munina i povraanje (nadraaj meningi). U teim sluajevima progredira do kome i smrti. TH/ ledena kupka i mirovanje.10. Otrovanja, MR 36

olovom, ivom, manganom (pri izradi baterija i stakla), kadmijem (rudnici), kromom (proizvodnja elika), nikalom (izrada elek.aparata), kobaltom, cinkom, bakrom i plinovima (amonijak, klor, fluor, fosgen, ugljini monoksid i dioksid), pesticidi.11. Kesonska bolest, MR 37

ronilaka bolest. Poveano otapanje duika pri povienom tlaku, a pri ponovnom niem tlaku se oslobaa u krv u boliku mjehuria to izaziva embolije. KS: bolovi u miiima, zglobovima i kostima uz svrbe i crvenilo koe, a mogua je ak i pluna embolija. TH/ rekompresija i ponovna spora dekompresija.

12. Buka, MR 45

mjeraem zvuka mjeri se razina ukupne buke. BUKU definiramo kao mjeavinu zvukova razliitih jakosti i frekvencija, koja bude doivljena kao nepoeljna. Osjetljivost na buku ovisiti e o:

( karakteristikama buke (jakost, ritam, sadraj)

( duljini, vrsti (superpozicija infrazvuka kod sjekaa) i reimu izloenosti (poloaj osobe prema izvoru buke, prisutnost ili neprisutnost buke i u vrijeme odmora te u slobodno, a ne samo radno vrijeme)

( individualnim karakteristikama izloene osobe (starost, stanje organa sluha, osjetljivost na buku)

( je granica neugode 90 dB

( je granica bola 120 dB8h radno vrijeme-