EKONOMIKA TURIZMA

EKONOMIKA TURIZMA

EKONOMIKA TURIZMA- EKONOMIKA TURIZMA je temeljna znanstvena disciplina kojom istraujemo i dokazujemo prvenstveno ekonomske uinke turistikih kretanja na gospodarstvo, drutvenu zajednicu i okoli- ekonomska istraivanja se vrlo esto proiruju i nadovezuju na kulturoloke, ekoloke, politike, tehnoloke, psiholoke i brojne druge teme

- TURIZAM je vrlo diverzificirana, polifunkcionalna djelatnost sa irokim spektrom razliitih aspekata strunog i znanstvenog istraivanja, pa su njegovi ekonomski uinci mjere globalno, makroekonomski i mikroekonomski.

- rjenik turizma ( Masmedia Zagreb 2001.g ( definicija:

EKONOMIKA TURIZMA je dio ekonomske znanosti koji opisuje, analizira, objanjava i dovodi u vezu pojave i odnose u turizmu s gledita njihovih ekonomskih uinaka i odraza.

- disciplina je proizala iz marketinkog pristupa istraivanju za potrebe planiranja i razvoja turizma

- predmet i interes discipline lei na trima temeljnim konstitutivnim injenicama:1. praenju i analizi turistikih kretanja

2. utvrivanju visine i strukture turistike potronje

3. utjecaju te potronje na gospodarstvo

PRISTUPI IZUAVANJU TURIZMA- znanstveno istraivanje turizma polazi s etiri integralna pristupa:

1. S ASPEKTA TURISTA istraivanje njegvih osobnih karakteristika, potreba, elja, navika, mogunosti, ponaanja pri donoenju odluke o putovanju i na samom putovanju, utjecaj na lokalnu kulturu, utjecaj na okoli itd.

2. S ASPEKTA GOSPODARSKIH SUBJEKATA istraivanje meusektorskih i meugranskih odnosa, I-O analiza, cost-benefit analize, uvjeti poslovanja, strateki savezi, mogunost profita itd.3. S ASPEKTA VLADE I DRAVNIH INSTITUCIJA odravanje ravnotee javnih financija, zakonska regulativa, ulaganje u promociju na nacionalnoj razini, osnaivanje i stimuliranje meusektorskih i meugranskih odnosa, zatita prirodnog okolia i drugih znaajnih resursa itd.

4. S ASPEKTA LOKALNE DRUTVENE ZAJEDNICE utjecaj turistikih kretanja na lokalna gospodarstva, lokalnu kulturu, tradiciju i obiaje, autohtonost i prirodna ouvanost lokaliteta, drutvena spremnost na intenziviranje turistikih kretanja itd.

TO JE PRIJE NASTALO? TURIZAM ILI TURIST?- turist je tremin nastao kao izvedenica iz pojma Grand Tour ( Tour-ist

- kao rije, prvi put se spominje 1800. godine u Anecdotes of English language

- TURIST je putnik koji privremeno mijenja mjesto boravka zbog stjecanja iskustava i zadovoljavanja odreenih potreba

- turist je sudionik najveeg drutvenog pokreta u povijesti ljudske civilizacije

- turist je posjetitelj razliitih atraktivnosti izvan svog stalnog mjesta boravka

- turist je unikatna jedinka u heterogenoj masi turistike potranje po svojim obiljejima- turist je specifian potroa u specifinim okolnostima potronje

E.Cohen u Who si a Tourist? 1974.g,

Turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u oekivanju zadovoljstva koja mu mogu pruiti novosti i promjene doivljene na relativno dugom i neuestalom krunom putovanju

TO JE TURIZAM?- TURIZAM je cjelokupni pokret turista- kao rije, prvi put se spominje 1811. u sportingmagazinu

- TURIZAM je putovanje i privremeni boravak ljudi na atraktivnim resursima s ciljem zadovoljenja odreenih potreba, stjecanja novih iskustava, upoznavanja novih ljudi, kultura, tradicija...

- skupina inventara za brojne grane gospodarstva iji vei ili manji udjeli sudjeluju u stvaranju jedinstvene turistike ponude.

- gotovo neogranien izvor poslovnih mogunosti poduzetnicima, investitorima, konzultantima...

- mjerilo razvijenosti drutvenog i ekonomskog napretka neke zemlje

J. Stradner u Der Freundeverkehr, 1903. i 1917. godine

Turizam predstavlja boravljenje u mjestima izvan stalnog mjesta stanovanja, iz slobodne pobude (po vlastitom izboru) ukoliko se time trai iskljuivo zadovoljenje neke luksuzne potrebe (podrazumijeva se neto to nije neophodno)

R. Glucksmann,

Turizam je skup odnosa izmeu osobe koje se samo privremeno nalazi u nekom mjestu...

TKO SU TURISTI PREMA WTO

- putnik je svaka osoba koja naputa domicil i odlazi na putovanje iz bilo kojeg razloga posjet rodbini i prijateljima, krstarenje po Sredozemlju, odlazak na konferenciju ili privremeni rad u inozemstvu- turistika statistika ne ukljuuje sve putnike na privremenom boravku u zemlji (npr. diplomatske predstavnike ili putnike u tranzitnoj zoni zrane luke...)

- POSJETITELJ je svaka osoba koja naputa mjesto stalnog boravka u svrhu posjete neke prostorno udaljene turistike destinacije u kojoj nema stalno mjesto boravka i u kojoj, po klasifikaciji, ne smije obavljati nikakvu gospodarsku djelatnost- razlika izmeu definicije putnikai posjetitelja je u tome da definicija posjetitelja iskljuuje svaku mogunost stalnog nastanjenja, odnosno zasnivanja radnog odnosa na privremeno posjeenom prostoru

- posjetitelji su ona skupina ljudi ije kretanje biljei turistika statistika

- TURIST je osoba koja u nekoj turistikoj destinaciji boravi najmanje 24 sata i po osnovi ostvarenog noenja ulazi u turistiku statistiku

- pravno, turistiki boravak na odreenom lokalitetu ne smije trajati dulje od 365 dana

- hipotetski gledano, ve prvi sljedei dan boravka znaio bi trajno nastanjivanje

- je ona kategorija posjetitelja ije kretanje je u velikoj veini zabiljeeno statistikim sustavom praenja

- IZLETNIK je svaka osoba koja privremeno naputa domocilno mjesto boravka i koja u nekoj turistikoj destinaciji ne boravi dulje od 24 sata

- ovu kategoriju posjetitelja brojano je gotovo nemogue iskazati, jer posjetitelji ne odsjedaju u nikakvim smjetajnim objektima i njihov boravak nije nigdje evidentiran

- procjene mogu biti iskazane na temelju broja putnika prijavljenih u lukoj kapetaniji kod pristanka broda na krstarenju, prodanih ulaznica za koncert, posjet nacionalnom parku...

TKO SU TURISTI PREMA DZS.- prema DZS-u : TURIST je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivalita proved najmanje 1 no, u ugostiteljskom ili drugom objektu za smjetaj gostiju sporta, religije, obitelji, poslova...STATISTIKA ZA POTREBE TURIZMA

- prva statistika biljeenja turistikih kretanja zabiljeena su 1478. godine u Munchenu- kategorije statistikog praenja turizma su:

1. FIZIKI TURISTIKI PROMET Meunarodni i domai turistiki promet

Broj turista, dolazaka i ostvarenih noenja

Broj dolazaka turista putem putnikih agencija

2. FINANCIJSKI TURISTIKI PROMET (POTRONJA)

3. BROJ I VRSTA UGOSTITELJSKIH KAPACITETA (za smjetaj, prehranu i toenje pia)

4. BROJ I VRSTA PRIJEVOZNIH, TRGOVAKIH, ZANATSKIH I DRUGIH KAPACITETA

5. BROJ I STRUKTURA LJUDSKIH POTENCIJALA

- dvije su metode statistikog praenja turistikih kretanja:

1. LOKALNA METODA

- turiste registrira dolaskom u smjetajni objekt na prostoru turistike destinacije gdje namjerava boraviti (ostvariti noenje)

- problematika: nemogunost utvrivanja tonog broja pristiglih turista, a s time i nemogunost iskazivanja nazivnika pri izraunu npr. prosjene potronje po jednom turistu, prosjene duljine boravka, nemogunost praenja prijatelja i rodbine u privatnim objektima...

2. GRANINA METODA

- turiste registrira prolaskom kroz dravnu granicu

- problematika: napostojanost veliine domaeg turistikog prometa, nepostojanost broja noenja, kao ni distribucije turistikog prometa unutar nacionalnog teritorija, vrlo skupa, opsena, dugotrajna i naporna metoda, ukljuuje putnike u tranzitu, putnike koji nisu na turistikom putovanju, izletnike- najpreciznija statistika praenja turistikih kretanja mogu izvesti otone zemlje (Island, Kuba) i zemlje koje imaju zahtjevan vizni reim (SAD)- s obzirom na geografsku karakteristiku i poloaj neke zemlje koriste samo jedu metodu, druge koriste drugu metodu, a neke ak i obje metode, pa je na meunarodnom planu vrlo teko usporeivati turistika kretanja na velikim geografskim cjelinama (makroregije, kontinenti)

- financijski izvjetaji kojima se prati turistika kretanje su: PLATNA BILANCA, FINANCIJSKA IZVJEA GOSPODARSKIH SUBJEKATA, BUDETSKA KRETANJA (lokalni i nacionalni), na temelju kojih se izraunava turistika potronja, veliina investicija, neto devizni efekt itd.VRSTE I SPECIFINI OBLICI TURIZMAVrste turizma:

1. prema trajanju boravka turista

BORAVINI - u kojem turist u smjetajnom objektu ili destinaciji ostvari najmanje tri uzastopna noenja

IZLETNIKI - je kretanje posjetitelja prema altraktivnom resursu (bilo iz domicila ili turistike destinacije) ije zadravanje nije dulje od 24 sata. Dnevni-poludnevni

VIKEND TURIZAM - najee obuhvaa boravak u nekoj turistikoj destinaciji od petka poslijepodne do nedjelje naveer

2. prema stupnju mobilnosti turizma

STACIONARNI - podrazumijeva realizaciju cjelokupnog godinjeg odmora u jednoj turistikoj destinaciji (smjetajnom objektu)

MOBILNI - ukljuuje neprekidno kretanje turista u prostoru (krstarenje, turistike ture) i kratko zadravanje na pojedinim atraktivnim resursima radi noenja, obroka, razgledavanja, zabave...3. prema nacionalnoj pripadnosti turista

DOMAI - podrazumijevamo posjet turista nekom atraktivnom resursu koji se nalazi unutar granica zemlje domicila

INOZEMNI - oznaava odlazak turista izvan granica zemlje domicila sa svrhom posjeta neke turistike destinacije

Moe biti makroregionalni, kontinentalni, interkontinentalni...

4. prema prostornom obuhvatu

LOKALNI TURIZAM - kretanja turista na lokalnoj razini (npr. posjet oblienjem svetitu...) REGIONALNI - putovanje turista na prostoru jedne regije (npr. skijanje, lov, kupanje...) Najee izletniki ili vikend turizam

NACIONALNI - kretanje turista koje ne zahtijeva prelazak dravne granice

MEUNARODNI - kretanje globalnih razmjera koje ukljuuje posjet onim atraktivnim resursima kojih najee nema u zemlji domicila, najee boravini

5. prema dobnoj strukturi turista

DJEJI - je u pravilu organizirana vrsta grupnih putovanja za djecu do 14 godina. Pretpostavka ovakvoj vrsti putovanja su kvalitetan prostor i obrazovano osoblje.

OMLADINSKI - takoer organizirana vrsta grupnih putovanja sa irokim izborom sportskih te obrazovno zabavnih aktivnosti

OBITELJSKI - ukljuuje turiste dobi izmeu 18-60 godina (pojedinci, parovi, obitelj). Skupina s najveim prihodima, ali i najveim zahtijevima

UMIROVLJENIKI - najhomogeniji segment turistike potranje. Potroake mogunosti segmenta rastu, ako i njegova veliina uslijed smanjivanja radnog vijeka i poveanja ivotnog vijeka6. prema prostoru na kojem se odvija turistiko putovanje (lokacija)

PRIMORSKI - najatraktivniji ljeti (maritimni)

PLANINARSKI - vrsta koja je atraktivna cijele godine, posebno zimi

TERMALNO-KUPALINI - u pravilu izletniki i boravini, atraktiva tijekom cijele godine

JEZERSKI - najee izletniki ili vikend-turizam atraktivan tijekom cijele godine SEOSKI (RURALNI) - nastala na temeljima ouvanja kulturnog-povijesnog identiteta, obiaja

GRADSKI - ukljuuje boravak u velikim gradskim sredinama specifine arhitekture, ambijenta, kulturnih vrednota, manifestacija...

7. prema nainu organizacije putovanja

INDIVIDUALNI - podrazumijeva putovanje u vlastitom aranmanu, prema vlas. spoznajama ORGANIZIRANI - putovanje organizirano od strane turistikog posrednika, a karakteriziraju ga sudionici slinih elja i oekivanja, za turiste cjenovno najprihvatljivija vrsta.

MJEOVITI - predstavlja kombinaciju, npr. putovanja u vlastitom aranmanu i koritenje informacija dobivenih od putnike agencijeili ak koritenje pojedinih usluga od putnike agencije ( izlet, ulaznice

8. prema utjecaju na platnu bilancu zemlje

AKTIVNI - uzrokuje prelijevanje sredstava plaanja iz turistiki emitivne (Njemaka) u turistiki receptivnu zemlju (Hrvatska) uslijed putovanja i boravka stranih dravljana ime se ostvaruju znatni devizni prihodi

PASIVNI - uzrokuje prelijevanje sredstava plaanja iz turistiki emitivne (Hrvatska) u turistiki receptivnu zemlju (panjolska) uslijed putovanja i boravka hrvatskih dravljana ime se ostvaruju odreeni devizni rashodi.

SPECIFINI OBLICI TURIZMA- oni su predodreeni (definirani) sredinjim turistikim nazivom:

1. ZDRAVSTVENI TURIZAM - centralni motiv zdravlje

2. KULTURNI TURIZAM - centralni motiv edukacija

3. LOVNI i RIBOLOVNI TURIZAM - potroaki zanimljiv

4. NATURIZAM - slobodni odnos ovjeka i prirode

5. EKOTURIZAM - ouvanjezdravog i istog okolia

6. KONGRESNI TURIZAM - potroaki vrlo zanimljiv

7. NAUTIKI TURIZAM - izuzetno privlaan i unosan

8. VJERSKI TURIZAM - religijski i duhovni karakter

9. MANIFESTACIJKI TURIZAM - sport, kultura, zabava

10. ROBINZONSKI TURIZAM - ista suprotnost gradu

11. TURIZAM S TEMOM GASTRONOMIJE

12. TURIZAM S TEMOM VINSKIH CESTA

POKRETAKI IMBENICI TURIZMA- unutranje pretpostavke za formiranje turistike potranje su:

Turistike potrebe Turistiki motivi

Rekreacija

Dogaaji su u svijesti pojedinca

- Dobrim dijelom ovise o samom karakteru pojedinca, sposobnosti percepcije, psiholokom stanju, uvjetima u kojima pojedinac ivi i radi...

TURISTIKE POTREBE- potrebe su temelj motiviranog ponaanja ovjeka

- kao i sve ostale potrebe, javljaju se kao odraz psiho-fizike neravnotee organizma

- openito, potrebe se dijele na:

PRIMARNE (hrana, pie, odjea, stanovanje, energija...)

SEKUNDARNE (sve one koje nisu egzistencijalnog karaktera) auto, nakit...

SUPSTITUCIJA - TO POJAM OZNAAVA?

- SUPSTITUCIJA je ovjekov misaoni proces donoenja odluke, u kojem se zadovoljenje odreenih potreba zamjenjuje zadovoljenjem nekih drugih potreba, vieg stupnja prioriteta ili privlanosti- esto se naziva i SUPSTITUCIONALNA ELASTINOST- supstitucija proizlazi iz sekundarnog karaktera turistikih potreba- vanost (intenzitet, snaga) supstitucije slabi s porastom ivotnog standarda pojedinca- supstitucija se dijeli na: VERTIKALNU i HORIZONTALNU

- VERTIKLNA - oznaava situaciju kada potencijalni turist odlui zamijeniti zadovoljenje razliitih potreba zadovoljenjem nekih drugih potreba koje nisu u izravnoj vezi s turizmom. Raspoloiv se novac preusmjerava iz sfere potencijalne turistike potronje u kupnju npr. novog raunala ili teaja stranog jezika.

- HORIZONTALNA - je zamjena zadovoljenja jedne turistike potrebe drugom, takoer, turistikom potrebom, ali drugaijih karakteristika, pa tako imamo supstituciju:

s obzirom na prostor

s obzirom na vrijeme

s obzirom na smjetajni kapacitet

s obzirom na nain realizacije turistikog putovanja

TURISTIKI MOTIVI- javljaju se tek kada je nastala odreena potreba, dakle, predstavljaju sljedei korak u misaonom procesu o odlasku na turistikom putovanju

- definiraju se kao unutranji poticaji ovjeku da se ukljui u turistike tokove

- centralni turistiki motivi su : ODMOR, ZDRAVLJE i REKRACIJA

- ostali motivi mogu biti: promjen a mjesta boravka, bijeg od svakodnevice, specifinosti odreene turistike destinacije...

- zbog razliitosti smjera i intenziteta djelovanja, suvremena psihologija motive dijeli na :

1. BIOLOKE - proizlazi iz temeljnih fiziolokih potreba ovjeka, pa u sferi turizma imamo: lokalna gastronomija, krstarenje (spavanje na brodu), psihika i fizika relaksacija na plai..

2. DRUTVENE - proizlaze iz ovjekove elje za socijalizacijom i unapreivanju meuljudskih odnosa. Proizvod su visoke industrijalizacije, ubanizacije i brzog ritma ivota

3. OSOBNE - okrenuti su zapravo pream samom turistu, a istiu elju z asamodokazivanjem, upoznavanjem novih prostora...

REKREACIJA - MISLIMO LI NA ISTO?- REKREACIJA je obnavljanje psihikih i fizikih sposobnosti ovjeka

- rekracija je puno iri pojam od povremenog bavljenja nekom sportsokm aktivnou

- cjelokupna ljudska djelatnost s pozitivnim uincima izvan profesionalnog rada koju ovijek odabire prema vlastitim potrebama i eljama

- doprinosi razvoju linosti, zadovoljenju ljudskih potreba i interesa, psihikom rastereenju i podizanju zadovoljstva te kvaliteti ivota

- takve aktivnosti ne obavljaju se iz nunosti ili iz potreba za materijalnom koristi

Vrsta rekreacije

TURIZAM je aktivna, dinamika rekreacijaTURISTIKO TRITE- konstitutivnost elementi turistikog trita:

1. SUBJEKTIVNI - ukljuuju sve gospodarske i negospodarske subjekte prisutne na turistikom tritu te posjetitelje

Turistika ponuda

Turistika potranja

Turstiki posrednici

Dravne institucije, strukovna udruenja i meunarodne organizacije

2. OBJEKTIVNI - podrazumijevaju ukupnost predmeta razmjene na turistikom tritu

Usluge

Proizvodi naijenjeni turistikoj potronji

3. CIJENA - kao glavni generator turistike potronje

Princip djelovanja turistikog trita:

Karakteristike turistikog trita- ekonomskim rijenikom, turistiko trite je mjesto gdje se interakcijom turistike ponude i turistike potranje odvija proces turistike potronje.

- turistiko trite je prvenstveno trite usluga

- razlike izmeu djelovanja robnog i turistikog trita

- interakcija na robnom tritu uvijek se odvija na podruju gdje je bazirana turistika ponuda (receptno turistiko trite)

- prednost robnog trita je u izravnom prezentiranju potencijalnom potroau putem gotovog proizvoda uzoraka i modela, dok je na turistikom tritu jedini opipljivi dokaz kavalitet i postojanja skup promotivnih prospekata posrednikih kataloga, oglasa u medijima i na Internetu- zbog specifinosti u odvijanju interakcije turistikaponuda se aktivira tek kada je kupac-turist doao u turistiku destinaciju i poeo konzumirati odreene usluge

- vanjski imbenici koji utjeu na turizam, tj. na kvalitetu turistikog trita su:

gospodarski i financijski razvitak

demografske i socijalne promjene

tehnoloke inovacije i poboljanja

investicije u infrastrukturu, opremu i ureaje

politiki, zakonodavni i pravni imbenici

planiranje i utjecaj na okoli

razvitak trgovanja

sigurnost putovanja

- kljune trine snage koje izravno utjeu na potranju, ponudu i distribuciju turistikih proizvoda i usluga su:

znanje potroaa o mogunostima turizma i turistikim zahtjevima

razvoj ukupne ponude destinacije i razvitak ponude usluga privatnog sektora

trendovi u strukturi putovanja, turistikom operativnom sektoru i marketingu

ponuda strunog i iskusnog ljudskog potencijala

- TURISTIKA DESTINACIJA - mjesto susreta turistike ponude i turistike potranje

- prostor izrazite koncentracije turistike ponude (prostorna koncentracija) uslijed pristizanja sve veeg broja posjetitelja- turistika destinacija je iri, integrirani prostor, koji svoj turistiki identitet gradi na koncepciji kumulatnih atrakcija, koje su zbog doivljaja to ga omoguuju i s dodatnom turistikom infrastrukturom, prostor intenzivnog okupljanja turista.

- s marketinkog aspekta, destinacijom moemo prozvati bilo koju geografsku jedinicu - dravu, otok, regiju, grad, mjesto, selo ili specijalizirani turistiki centar.

Osnovni pokazetelji kretanja na svjetskom turistikom tritu

2004. godine ostvareno je na globalnoj razini 763 milijuna meunarodnih turistikih dolazaka

2003. godine realizirano je ukupno 523 milijarde USD

2004. godine u Europi je realizirano oko 55% meunarodnih turistikih dolazaka i prihoda

Europa je najrazvijeniji turistiki receptilna, ali i turistiki emitira sredite i po broju meunarodnih turistikih dolazaka i po prihodima.Prema broju inozemnih posjetitelja, prvih 5 zemalja su Francuska, panjolska, SAD, Italija i Kina

Prema ostvarenom deviznom priljevu prvih 5 zemalja su; SAD, Fra, pa, Italija i Njemaka

Prvih 5 vodeih emitivnih zemalja po potronji su:

1. Njemaka - 65 milijardi USD

2. SAD

3. Velika Britanija

4. Japan

5. Francuska

TURISTIKA POTRANJA

- ekonomskim rjenikom, TURISTIKA POTRANJA je ukupna koliina roba i usluga koje je mogue plasirati na odreenom turistikom tritu u odreenom vremenu uz odreenu razinu cijena

- turistikim rjenikom, TURISTIKA POTRANJA predstavlja skupinu potencijalnih turista potroaa koja svojim stavovima, navikama, eljama i mogunostima odreuje koliine, kvalitetu i cijene pojedinih roba i usluga na turistikom tritu

Pretpostavke za formiranje turistike potranje

Objektivne vanjske pretpostavke:- ivotni standard pojedinca ili obitelji predstavlja temeljni okvir na temelju kojeg se grade sve ostale pretpostavke, gdje je glavni determinirajui imbenik - pojedineva percepcija drutva i okoline

- uzrono iz ivotnog standarda proizlazi sljedea pretpostavka bez koje pojedinac ne moe ni razmiljati o odlasku na turistiko putovanje, a to je VIAK SLOBODNOG VREMENA

- cjelokupno slobodno vrijeme nije i zadovoljenje prethodno spomenute, jer se pod slobodnim vremenom podrazumijeva ono vrijeme koje pojedincu ostaje nakon radnih obveza (kole, studija..)

- upravo je viak slobodnog vremena pretpostavka za formiranje turistike potranje, koji jednim imenom nazivamo - DOKOLICA- Dokolica je skup zanimanja kojima se pojedinac preputa po miloj volji i da se odmara ili zabavlja, razumije nova znanja ili sposobnosti, slobodno sudjeluje u drutvenom ivotu ili da se bavi stvaralakim radom, jer se oslobaa svojih profesionalnih, obiteljskih i drutvenih obveza

- vrlo je teko razgraniiti koje vrijeme je dokolica, a koje nije, jer se neprestano isprepliu, no injenica je da bez dokoliarenja ili dokoliarskog ponaanja nema turistikih kretanja

- sljedea determinanta promiljanja o odlasku na turistiko putovanje je - viak raspoloivih novanih sredstava- limitiran je stupnjem zadovoljenja primarnih potreba, no varijabla ipak nije toliko ograniena, kao to je to vrijeme, jer se u nedostatku likvidnosti jo uvijek moe zaduiti budunost- ivotna i radna okolina suvremenog ovjeka, optereena je drutvenim, ekonomskim i politikim prilikama, visokim stupnjem urbanizacije, prenaupeenost okoline.

- bijeg iz takvog okruenja djelomino ovisi i o stambenoj situiranosti, stupnju zbrinutosti obitelji, mogunosti dobivanja godinjeg odmora, preuzete drutvene obveze

- iz rasprave o zadovoljenju pretpostavki vika slobodnog vremena i vika slobodnih novanih sredstava proizlaze 4 vrste turistike potranje:

1. IDEALNA MASA - je ukupan broj stanovnika na odreenom emitivnom prostoru umanjen za apsolutne apstinente, npr. seosko stanovnitvo koje se ne moe ukljuiti u turistika kretanja u ljetnim mjesecima zbog opsega radova u poljoprivredi, zatim bolesni i nemoni, zatvorenici, vojska, novoroenad... tj. onaj broj ljudi koji definitivno ne ulazi u mogunost da postanu turisti u odreenom trenutku2. POTENCIJALNA MASA - je masa ljudi koji imaju viak slobodnog vremena i viak slobodnih financijskih sredstava i sposobni su ukljuiti se u turistika kretanja, ali zbog odreenih (poslovnih, ivotnih, sociolokih ili psiholokih) zapreka nisu u mogunosti postati turistika potranja. Na ovu skupinu treba snano djelovati opim turistikim promidbenim porukama kako bi premostili navedene probleme i potakli ih na ukljuenje u turistika kretanja VERTIK3. REALNA MASA - je masa ljudi koja ima i viak slobodnog vremena i viak slobodnih fin sredstava, ali i vrstu odluku da e taj isti novac i vrijeme utroiti na turistika putovanja bez obzira na mjesto , vrijeme i nain realizacije. Na ovu masu treba intenzivno i ciljano promotivna djelovati na nain da ju se usmjeri na onu podruja gdje e u skladu sa eljama i mogunostima svoj odmor realizirati na optimalan nain (maksimiziranje zadovoljenja potreba). Kod ove mase je jak utjecaj HORIZONTALNE SUPSTITUCIJE..4. EFEKTIVNA MASA - je ista masa ljudi koje je ulo u turistiku statistiku kroz broj ostvarenih noenja. To su turisti koji su svoj boravak realizira i vratiti se u domicil. To je konaan rezultat naeg trinog djelovanja kao zemlja, regija, mjesta i-ili hotela. npr. posjetitelj, koji je uao na podruje receptivne zemlje, po graninoj statstikoj metodi praenja kretanja, on je zato zemlje ve dio efektivne turistike potranje, dok je za odreeno mjesto ili smjetajni objekt u toj zemlji jo uvijek realna potranja. SUBJEKTIVNE VANJSKE PRETPOSTAVKE

- hoe li pojedinac raspoloivo vrijeme utroiti na turistiko putovanje, djelomino e ovisiti i o SUBJEKTIVNOM PONAANJU POJEDINCA

- prema hijerarhiji zadovoljenja pretpostavki , subjektivne pretpostavke dolaze na red tek kada su ZADOVOLJENE OBJEKTIVNE

- u ovoj fazi procesa odluivanja na odlasku na turistiko putovanje snaan utjecaj ima pojam VERTIKALNE SUPSTITUCIJE

- tek kada pojedinac donese odluku o odlasku na putovanje, ona moe biti temeljena na RACIONALNOM ili IRACIONALNOM ponaanju pojedinca

- RACIONALNO - bi uzelo u obzir trenutni poloaj u kojem se pojedinac nalazi i na temelju situacijski prihvatljive odluke odluio o izboru destinacije, prijevoznog sredstva, smjetajnog objekta, visini izvapansionske potronje itd.

- IRACIONALNO - suprotnost prethodnoj jer se odluka temelji na snanim utjecajima iz okruenja koji diktiraju utroak vremena i sredstava iako pojedinac djelomino iste ne zadovoljava (financijski dio)

- iracionalni imbenici ukljuuju:

modu oponaanje presti religijuKARAKTERISTIKE TURISTIKOG PONAANJA

- pet temeljnih karakteristika:1. DISLOCIRANOST2. HETEROGENOST3. ELASTINOST4. MOBILNOST5. SEZONSKI karakter turistike potranje1. DISLOCIRANOST

- prostorna udaljenost dvaju polova turistikog trita moe iznositi od nekoliko kilometara do nekoliko tisua kilometara

- najznaajniji imbenici u savladavanju ove udaljenosti su:

1. PROMOTIVNE AKTIVNOSTI - (dobivanje inf) s naglaskom na pravovremenom, istinitom...2. KVALITETNA PROMETNA POVEZANOST - sigurnost, brzina, udobnost...3. DJELOVANJE TURISTIKIH POSREDNIKA - s ciljem pribliavanja tonih, pravovremenih informacija te sniavanja cijena niza usluga objedinjenih u paket aranman

2. HETEROGENOST TURISTIKE POTRANJE

- turistika potranja je neodreena skupina ljudi, koja ima razliite turistike potrebe, koje se zadovoljavaju na razliite naine, u razliitim turistikim odreditima i u razliito vrijeme

- kriteriji po kojima stvaramo homogene grupe turista pri segmentu turistikog trita su:

1. demografski2. psihografski3. geografski

4. bihevioristiki (ponaanje turista)

3. ELASTINOST TURISTIKE POTRANJE

-Definicija elastinosti se objanjava kao stupanj promjene u ponaanju, odnosno promjena veliine turistike potranje za odreenom turistikom uslugom uslijed promjene osobnog dohotka cijena ili nekog od sitnih elemenata unutar turistike ponude

-Razlikujemo 2 vrste elastinosti:

PRIMARNA reagiranja turistike potranje na porast ili pad cijene (npr. zbog malog pada cijene potranja reagira relativno poveanim zanimanjem, pa kaemo da su turistike usluge relativno elastina dobra); odnosno na porast ili pad osobnog dohotka (to je standard ekitivne zemlje vii i elastinost proporcionalno raste)

SEKUNDARNA reagiranja turistike potranje na promjene u strukturi turistike ponude elementi na koje su turisti navikli, a koji u potpunosti ne zadovoljavaju potrebu, podlijeu supstituciji, odnosno elastinost im raste sa stupnjem promjene

4. MOBILNOST TURISTIKE POTRANJE

-Izravno je posljedica omasovljenja turistike potranje uslijed visoke urbanizacije i razvoja suvremenih tehnologija (prometnog sustava i sredstava)

-Koritenje pojedinih vrsta prijevoza u turistikim kretanjima ovisi o:

Geografskom poloaju turistike emitivne zemlje u odnosu na turistiki reciptivne prostore

Stupnju razvijenosti prometnih sredstava

Stupnju razvijenosti prometne infrastrukture (u emitivnim i reciptivnim turistikim podrujima)

Cijeni prijevoza

Utjecaju turoperatora na koritenje odreenog tipa prijevoza

Modi

Prestiu

5. SEZONSKI KARAKTER TURISTIKE POTRANJE

-SEZONALNOST (vremenska koncentracija) je determinirana s vrlo jaka 2 uzroka od kojih jedan zapravo nastupa prije, a to su KLIMATSKE PRILIKE reciptivnog prostora, dok se drugi javlja kao odgovor na takve prilike, a to su navike europskih turista u koritenju godinjih odmora veinom u odreenim (pravilnim) vremenskim intervalima (turistikim sezonama)

-SEZONALNOST je takoer podreena i centralnim motivom dolaska turista na neki atraktivni resurs (ljeto kupanje, zimi - skijanje), pa ve samim time podlijeu prirodnim uvjetima u kojima je resurs najprivlaniji i najpogodniji za koritenje

TURISTIKA PONUDA

to je turistika ponuda?

-cilj zadovoljenja turistikih potreba

- potranja koju je mogue prodati; TP koja se nudi

-u irem smislu, turistika ponuda ukljuuje sve gospodarske, drutvene i institucionalne sudionike turistikog trita receptivne zemlje, zatim usluge i proizvode izravnih i neizravnih receptivnih kapaciteta, sve prodane i drutvene resurse itd

TURISTIKA PONUDA SE DIJELI NA: 1) PRIMARNE prirodni resursi(more)

2) SEKUNDARNE drutveni resursi(popratni, npr. crkve, dogaanja)

1) Ljudi zbog primarne potrebe putuju, meutim postoje sluajevi kada je primarna turistika p. Temeljena samo na drutvenim resursima

ZABAVNI PARKOVI sve obuhvaeno suveniri, smjetaj, prehrana

PRETPOSTAVKE ZA FORMIRANJE TURISTIKE PONUDE

-svaka turistika ponuda da bi mogla djelovati mora zadovoljitit sljedee pretpostavke

1) ATRAKTIVNOST RESURSA

2) PROMETNA POVEZANOST

3) PRIHVATNI KAPACITETI

4) MARKETINKO DJELOVANJE(direktni, putem posrednika)

1) PRIVLANOST RESURSA jest sposobnost specifinog elementa ili kombinacije elemenata turistike ponude u privlaenju veeg broja posjetitelja na odreeno podruje s ciljem ekonomske valorizacije(iskoritenju tih kapaciteta)a) PRIRODNI ILI BIOGENI nastali djelovanjem prirode

b) DRUTVENI ILI ANTROPOGENI resursi koji su rezultat ljudskog djelovanja

a) klimatski initelji: klima, insolacija, koliina oborina, temeratura zrakab) hidrografski initelji: mora, jezera, termalni izvori, rijeke, ledenjaci

c) flora i fauna (nacionalni parkovi, prirodni rezervati, parkovi i spomenici prirode)

D.R.-a) graevine: sakralni objekti, amfiteatri, palae, dvorci, posebna arhitektonska rjeenja, urbane sredine

b) kulturno-povijesno naslijee:spomenici, izlobe umjetnikih djela, kipovi

c) zabavni parkovi gardaland, prater

d) zabavni gradovi Las Vegas

e) susreti kulturni, sportski, glazbeni festivali, koncerti, karnevali, showbusiness

PREMA VANOSTI, ATRAKCIJE SE DIJELE NA:

a) lokalne- u okviru grada

b) regionalne pancirfest Varadin

c) nacionalne Sinjska alka

d) svjetske

PREMA STUPNJU PRIVLANOSTI:

A) primarne ili stacionarne su one atrakcije koje omoguavaju boravak dulji od 24 sata, najee 7, 10 ili14 dana(kupanjem u moru, skijanje, olimpijske igre)B) sekundarne ili izletnike slabijeg inteziteta privlanosti, dopunske atrakcije, izletnikog tipa, boravak do 24 sata(posjete nac. Parkovima, muzejima, kazaline predstave, koncerti, rafting, jednodevni izleti)

-stupanj aktivnosti nekog resursa mjeri se brojem pristiglih(registriranih posjetitelja)-imbenici o kojima ovisi stupanj atraktivnosti nekog resursa mogu biti

a) udaljenost resursa pd emitivnih trita(europa- Njem, V.B.)b) udaljenost resursa od turistikih tokova

-Belec 30-40 km sj. Od Medvednice- crkva Sv. Marije Snijene

d) geografski poloaj

e) klimatske prilike

f) topografija

g) razvijenost i poznatost kulure i povijesne batine(V.B., Italija)

h) koncentracija turistike ponude na tom prostoru

i) stupanj razvijenosti receptivnih kapaciteta

PROMETNA POVEZANOST

-ciljk svakog putnika je putovati: to bre to sigurnije

to udobnije

to jeftinije

-prometna povezanost ukljuuje:a) kopneni promet

b) cestovni promet

c) eljezniki promet

d) vodeni promet

e)zrani promet

-infrastruktura ukljuuje:

a)ceste, mostovi, tuneli

b) pruge, morske i zrane luke

c) vodovod, energestki sustav, kanalizacije

d) telekomunikacije(fiksna i pokretna telefonija, radio veza)

PRIHVATNI (RECEPTIVNI) KAPACITETI-su oni koji omoguavaju turistima dulje zadravanje na nekom atraktivnom podruju, a djele se na:

1) DIREKTNE RECIPTIVNE KAPACITETE dobrim dijelom slue iskljuivo privremenim posjetiteljima neke turistike destinacije, a prihod ostvaruju NA TEMELJU IZRAVNE TURISTIKE POTRONJE

-tu spadaju- OBJEKTI SMJETAJA- obuhvaa osnovne i komplementarne

Hoteli kampovi

Moteli kupalita

Pansioni

Prenoita

-objekti prehrane i toenja pia:

Klasini fast food, self-service, restouranti, pizzerie, peenjarnice

-objekti toenja pia: kavane, pubovi, gostionice, klubovi

-objekti kulturno-zabavnog i sporstko-rekreacijskog karaktera: night barovi, dancing barovim disco clubovi, razni sportski tereni

-turistike agencije, turist-biroi

-trgovinske i zanatske radnje, servidi

-prijevoz putnika, popratni objekti, javni prijevoz

2)INDIREKTNE RECEPTIVNE KAPACITETE:

Obuhvaaju one objekte ije se odravanje financira iz budeta lokalne uprave i samouprave na temelju prikupljenog novca od poreza i boravinih pristojbi te subvencija regionalne i dravne uprave. Ukoliko nisu dani pod koncesiju(ne spadaju u grupu direktnih kapaciteta) tada tu ukljuujemo:

-sakralni i kulturni objekti crkve, hramovi, damije, piramide, dvorci, palae, amfiteatri, galerije, moderni gradovi

-javni objekti bolnice, ambulante, kolodvori, infrastrukturni objekti iureaji(natapanje vodom, osvjetljenje znamanitosti)

-javne povrine parkovi, etalita, priobalni putevi, vidikovci, botaniki vrtovi, parkovi prirode, javni ukrasni objekti

MARKETINKO DJELOVANJEPrije svega obuhvaa:

1.) koncepciju marketinkog djelovanja

-usmjerenost poslovanja k ukupnom zadovoljenju potreba turistike potranje

-primjena SWOT nalaize kod prilagoavanja uvjetima okruenja

-poslovno odluivanje temelji se na marketinkom istraivanju

2.) Proces marketinkog djelovanja

-istraivanje trita

-segmentacija trita potranje i odabir ciljnog segmenta

-planiranje instrumenata marketinga u skladu s obiljejem odabranog ciljnog segmenta

-provedba i kontrola svih marketinkih aktivnosti

-preporuke rodbine i prijatelja su najei izvor infomracija turista o dolasku u Hrvatsku

PUTNICI

Nisu ukljueni u

turistiku statistiku

posjetitelji

Ukljueni u

turistiku statistiku

Diplomatski i konzularni predstavlja:

- imigrantski, izbjeglice i azilantski

- radnici u pogr

turisti

izletnici ne ostvaruju nocenje

Svrha posjete

iz osobnog zadovoljstva

poslovno

iz drugih motiva

REKREACIJA

s obzirom na ukljuenost

pojedinca u aktivnost

s obzirom na

mjesto realizacije

PASIVNA

AKTIVNA

STATIKA

DINAMINA

TURIZAM

Emitivno turistiko trite

Receptivno turistiko trite

TD

Turistika potranja

TS

Turistika ponuda

Turistiki

posrednici

PUTOVANJE

ROBNO TRITE

ROBA

ponuda

potraznja

ponuda

USLUGA

potraznja

TURISTIKO TRITE

Turisticka

ponuda

Turisticka

potraznja

TURISTI

UNUTRANJE

- turistike potrebe

- turistiki motivi

- rekreacija

VANJSKE

OBJEKTIVNE

- viak slobodnog vremena

- viak raspoloivih sredstava

- ivotni standard pojedinca

- ivotna i radna sredina

SUBJEKTIVNE

- racionalne

- iracionalni

PAGE - 6 -