Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020 ...press.visitrijeka.hr/strateskiDokumenti/Strategija+razvoja+vjerskog... · Polazne osnove i razmišljanja o mogućim modelima

Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do

2020. godine

Opatija, 2015.

Naručitelj:

Turistička zajednica grada Rijeke

Izvoditelj:

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci

Istraživački tim:

Prof. dr. sc. Zdenko Cerović, voditelj projekta

Doc. dr. sc. Dina Lončarić

Sanda Grudić Kvasić, mag. oec.

Patricia Bogović, mag. oec.

Stručni tim:

Prof. dr. sc. Zdenko Cerović, voditelj projekta

Doc. dr. sc. Dina Lončarić

Sanda Grudić Kvasić, mag. oec.

Patricia Bogović, mag. oec.

Petar Škarpa, dipl. oec.

Ines Boban-Štiglić, prof.

Partnerski odbor: u Prilogu

Lektura: Una Matić Vukelić

SADRŽAJ

UVOD ................................................................................................................................................................................. 2

1. TEORIJSKA OBILJEŽJA I POLAZNA SHVAĆANJA VJERSKOG TURIZMA ............................................ 6

2. ANALIZA POSTOJEĆE DOKUMENTACIJSKE OSNOVE ZA RAZVOJ VJERSKOG TURIZMA ....... 11

2.1. Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine ........................................ 11

2.2. Strateški razvojni dokumenti u području turizma......................................................................... 12

3. RESURSNA OSNOVA ZA RAZVOJ VJERSKOG TURIZMA GRADA RIJEKE ........................................ 16

3.1. Opća obilježja grada Rijeke...................................................................................................................... 16

3.2. Vjerski objekti grada Rijeke .................................................................................................................... 17

3.3. Vjerske zajednice grada Rijeke .............................................................................................................. 29

4. ANALIZA STANJA U TURIZMU GRADA RIJEKE ........................................................................................ 32

4.1. Smještajni kapaciteti grada Rijeke ....................................................................................................... 32

4.2. Turistički promet grada Rijeke .............................................................................................................. 34

4.3. Emitivna turistička tržišta grada Rijeke ............................................................................................. 36

4.4. Vjerski motivi u odabiru grada Rijeke kao turističke destinacije ............................................ 38

5. ISTRAŽIVANJE STAVOVA KLJUČNIH DIONIKA O RAZVOJU VJERSKOG TURIZMA U RIJECI . 40

5.1. Metodologija istraživanja ......................................................................................................................... 40

5.2.Rezultati provedenih istraživanja .......................................................................................................... 41

5.2.1. Stavovi predstavnika vjerskih zajednica rezultati intervjua ......................................... 41

5.2.2.Stavovi ključnih dionika – analiza anketa provedenih na radionicama ........................ 43

5.2.3. Stavovi vjernika (hodočasnika) koji pohode Svetište Majke Božje na Trsatu ........... 47

5.2.4. Istraživanje stavova turista ............................................................................................................. 49

6. SWOT ANALIZA VJERSKOG TURIZMA U RIJECI ...................................................................................... 53

7. MISIJA, VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA VJERSKOG TURIZMA U GRADU RIJECI ......... 56

8. IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE I AKCIJSKI PLAN PROVEDBE ......................................................... 64

8.1. Tijela odgovorna za provedbu Strategije razvoja vjerskog turizma....................................... 64

8.2. Akcijski plan provedbe Strategije ......................................................................................................... 66

ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................................. 75

LITERATURA .............................................................................................................................................................. 78

POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................................................................. 81

PRILOG .......................................................................................................................................................................... 82

Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine

1

Predgovor

Grad Rijeka, sa svojom bogatom kulturno-povijesnom baštinom i dugom industrijskom

tradicijom, okreće se razvoju turizma, čiji pokazatelji uspješnosti u posljednjem desetljeću

predstavljaju daljnji poticaj za unapređenje turističke ponude, temeljene na promociji

selektivnih oblika turizma.

Prepoznavši potencijal vjerskog turizma, koji u svjetskim turističkim kretanjima

ostvaruje zavidne rezultate, Turistička zajednica grada Rijeke dala je izraditi „Strategiju

razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine“, s ciljem učvršćivanja imidža Rijeke kao

prepoznatljive destinacije na turističkoj karti putovanja motiviranih vjerom.

Izrađivači studije se, stoga, u prvom redu zahvaljuju direktoru Turističke zajednice

grada Rijeke, gospodinu Petru Škarpi i voditeljici razvoja proizvoda, gospođi Ines Boban-Štiglić

na hvalevrijednoj inicijativi, kao i pomoći u provedbi predmetnog istraživanja.

Polazne osnove i razmišljanja o mogućim modelima razvoja vjerskog turizma u Rijeci

pružila su gospoda profesori Teologije u Rijeci, područnog studija Katoličkog bogoslovnog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić, prof. dr. sc. Jerko Valković i prof.

dr. sc. Josip Grbac.

Posebne zahvale upućene su vrsnim znalcima i promicateljima Svetišta Majke Božje na

Trsatu: prof. dr. sc. fra Emanuelu Hošku i gvardijanu fra Antunu Jesenoviću, kao i

dugogodišnjem rektoru Katedrale sv. Vida, monsinjoru Ivoslavu Liniću.

Cijenjeni doprinos u izradi ove studije dali su: vlč. Matija Matičić, biskupski vikar za

pastoral Riječke nadbiskupije i župnik sv. Nikole biskupa; prof. dr. sc. Marijan Jurčević, prior

Dominikanskog samostana; dr. sc. Mario Tomljanović, župnik Uznesenja Blažene Djevice Marije;

fra Eugen Pavlek, župnik Kapucinskog samostana; Hajrudin ef. Mujkanović, glavni imam

Medžlisa Islamske zajednice Rijeka, protojerej-stavrofor Mićo Kostić, paroh Srpske pravoslavne

crkvene opštine; gospođa mr. sc. Irena Deže Starčević, predsjednica Židovske općine Rijeka i

gospodin Giorgio Grlj, pastor Baptističke crkve u Rijeci.

Na koncu, autori studije zahvaljuju svim sudionicima radionica, a posebice

predstavnicima Grada Rijeke, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Regionalnog ureda

Rijeka, Policijske uprave primorsko-goranske, poduzetnicima u turističkom posredovanju -

gospođi Ani Predovan-Brkarić i gospodinu Viboru Olivariju te svim ostalim suradnicima na

svesrdnoj pomoći, susretljivosti i entuzijazmu koji su iskazali tijekom pripreme i izrade

Strategije.


2

UVOD

Vjerski turizam jest specifičan oblik turizma koji je u teorijskom i praktičnom

smislu multidisciplinaran te ga je za razliku od drugih oblika turizma potrebno

promatrati s vjerskog, pragmatičnog, teološkog, sociološkog, psihološkog,

gospodarskog, prometnog i drugih aspekata. Pojavljuje se u različitim oblicima pri

čemu se s jedne strane kontinuuma nalaze hodočašća, a s druge strane turizam koji

nije vjerski motiviran. Između dvaju polova pojavljuju se različiti oblici vjerskog

turizma, a ono što je svima zajedničko jest potreba za ostvarenjem vjerskih motiva i

„duhovnih” doživljaja. Istodobno se postavlja i pitanje materijalnih uvjeta za

organiziranje vjerskih događaja, cijene prijevoza, smještaja i naravno dobiti koju

organizator vjerskih putovanja mora ostvariti. Menadžment vjerskih događaja veoma

je zahtjevan proces i često pod udarom kritika. U kreiranju i planiranju određenoga

vjerskog događaja potrebna su specifična znanja, vještine i kompetencije svih

sudionika. Osim toga, potrebna je i dodatna razina senzibilnosti koja uvijek

opterećuje svako vjersko događanje i daje mu posebno značenje upravo zbog važnosti

zadovoljenja vjerskih motiva i duhovnih doživljaja, a ne nužno stvaranja ekonomskih

učinaka. Stoga je razvojem vjerskog turizma potrebno upravljati na primjeren način.

Grad Rijeka jest multikulturalni grad bogate prošlosti i kulturno-povijesne

baštine koji još uvijek nije u dovoljnoj mjeri percipiran kao turistička destinacija.

Posljednjih se godina može zamijetiti uspješna transformacija Rijeke u turistički grad,

a jedan od oblika turizma koji je već dugo prisutan u Rijeci, iako je njegov potencijal

još uvijek nedovoljno iskorišten, jest i vjerski turizam. Činjenica da je Rijeka odnosno

Trsat prepoznatljiva destinacija na ruti putovanja motiviranih vjerom u Hrvatskoj, ali

i šire, predstavlja ishodište inicijative o potrebi izrade strategije vjerskog turizma.

Pored drugih oblika turizma definiranih strateškim razvojnim dokumentima,

ocjenjuje se da vjerski turizam u Rijeci ima potencijal rasta jer je Rijeka već dugo

prepoznata kao središte vjerskih događanja. Uvažavajući navedeno, Turistička

zajednica grada Rijeke prepoznala je važnost izrade strategije vjerskog turizma u cilju

učvršćivanja ugleda destinacije i ostvarenja potencijala rasta vjerskog turizma.

Svrha izrade ove studije pod nazivom „Strategija razvoja vjerskog turizma

grada Rijeke do 2020. godine” jest transformacija grada Rijeke u turističku destinaciju

koju turisti rado posjećuju radi zadovoljenja vjerskih motiva, prepoznatljivih vjerskih

događaja i kulturno-povijesnog nasljeđa.

Ostvarenje navedene svrhe, određeno je nizom specifičnih ciljeva koji se mogu

svesti na sljedeće: konceptualno određenje vjerskog turizma i oblikovanje teorijskog

okvira njegova razvoja; ocjena dokumentacijske i resursne osnove za razvoj vjerskog

turizma u Rijeci; analiza turističkog prometa u gradu Rijeci s ciljem određivanja

tržišnog potencijala glede putovanja motiviranih vjerom; evaluacija stavova dionika

relevantnih za razvoj vjerskog turizma (znanstvenika i stručnjaka, predstavnika


3

vjerskih zajednica, turističkih agencija, lokalne samouprave, trgovačkih društava,

vjernika, turista i ostalih dionika); analiza snaga i slabosti te mogućnosti i ograničenja

razvoju vjerskog turizma u Rijeci; određivanje vizije i misije daljnjeg razvoja

turističke ponude grada Rijeke utemeljene na vjerskim motivima te definiranje

strateških ciljeva razvoja vjerskog turizma; osmišljavanje akcijskog plana za

naručitelja, ali i sve sudionike u kreiranju novih turističkih programa koji se zasnivaju

na vjerskim motivima, a koji propisuje zadatke i nositelje aktivnosti kojima receptivni

gospodarski subjekti u sinergiji s Turističkom zajednicom grada Rijeke i vjerskim

zajednicama trebaju omogućiti potporu razvoju vjerskog turizma u cilju odgovarajuće

turističke valorizacije vjerskih objekata, sadržaja i događaja. Konačni cilj sastoji se u

predlaganju modela upravljanja razvojem vjerskog turizma u gradu Rijeci

primjerenih postojećoj situaciji i mogućim postignućima u budućnosti.

Kako bi se ostvarila svrha i ciljevi izrade studije, definiran je metodološki

pristup primjeren ovoj vrsti istraživanja. Osim istraživanja sekundarnih izvora

informacija provedeno je nekoliko istraživanja na terenu: ispitani su stavovi

prpadnika vjerskih zajednica, održane su radionionice s ključnim dionicima, istraženi

su stavovi vjernika koji posjećuju Svetište Majke Božje na Trsatu prilikom velikih

okupljanja i ispitana su mišljenja turista koji su pri obilasku Rijeke posjetili vjerske

objekte.

Stavovi predstavnika vjerskih zajednica istraženi su metodom osobnog

ispitivanja. Od ožujka do lipnja 2015. godine održano je niz intervjua s

predstavnicima vjerskih zajednica u Rijeci i profesorima Teologije u Rijeci, područnog

studija Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj provedenih

ispitivanja bio je steći uvid u mišljenja i stavove predstavnika vjerskih zajednica o

mogućnostima i izazovima razvoja vjerskog turizma u Rijeci.

Razvoj vjerskog turizma nije moguće ostvariti bez potpore i aktivnog

sudjelovanja svih dionika. U suradnji s Turističkom zajednicom grada Rijeke

definirani su ključni dionici i oblikovan je tzv. partnerski odbor koji je dao doprinos

izradi strategije, a sastojao se od svih predstavnika vjerskih zajednica koje djeluju na

prostoru grada, predstavnika trgovačkih društava koja obavljaju komunalne,

prometne, ugostiteljske i druge djelatnosti u poslovnom okruženju koji utječu na

formiranje turističkih proizvoda, predstavnika lokalne samouprave i predstavnika

turističkih agencija kao nositelja primjene novih mogućih djelovanja i proizvoda u

receptivnom ili u mogućem emitivnom obliku turističke ponude. Uz svesrdnu pomoć

naručitelja izrađivač je 23. travnja 2015. organizirao tri radionice na kojima je

sudjelovalo ukupno 43 predstavnika svih navedenih partnera. Na radionicama su

predstavljeni svrha i ciljevi izrade strategije, provedena je rasprava na temu razvoja

vjerskog turizma u Rijeci te je provedena anketa čiji su rezultati poslužili za analizu

stanja te utvrđivanje stavova o mogućnostima razvoja vjerskog turizma i doprinosu

pojedinog dionika istome.


4

Izuzetno važnu grupu dionika čine predstavnici vjernika i hodočasnika.

Uvažavajući vremensko ograničenje za prikupljanje podataka, provedeno je

ispitivanje mišljenja i stavova posjetitelja Svetišta Majke Božje na Trsatu prilikom

dvaju velikih okupljanja vjernika kako bi se potrebni podaci prikupili u relativno

kratkom vremenu. Prikupljanje podataka provedeno je na Trsatu u travnju i svibnju

uvažavajući činjenice o razmjernom broju posjetitelja grada Rijeke motiviranih

vjerom.

S obzirom na to da Rijeka ima niz u turističkom smislu atraktivnih vjerskih

objekata vrijednih pozornosti, a koji nisu do sada dovoljno valorizirani u svrhu

razvoja vjerskog turizma te da Rijeku posjećuju i turisti čiji primarni motiv nije vjera,

već upoznavanje kulturno-povijesne baštine, logična je bila potreba istražiti mišljenja,

stavove i zadovoljstvo turista koji obilaze druge vjerske objekte pri posjećivanju

grada Rijeke. Stoga je u lipnju 2015. godine provedeno još jedno ispitivanje na uzorku

turista koji su došli u obilazak Rijeke. Ograničenje ovog istraživanja jest relativno mali

uzorak što je posljedica disperzije posjetitelja i relativno kratkoga raspoloživog

vremena za provedbu istraživanja.

Podaci prikupljeni provedenim istraživanjima bili su podloga za primjenu

različitih metoda kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja. Na temelju prikupljenih

podataka iz primarnih i sekundarnih izvora izvršena je analiza stanja te su utvrđene

mogućnosti unapređenja i daljnjeg razvoja vjerskog turizma.

Uz uvod i zaključak, strukturu Strategije razvoja vjerskog turizma grada Rijeke

do 2020. godine čini osam cjelina. Nakon definiranja pojma i određivanja teorijskog

okvira studije u prvoj cjelini slijedi analiza postojeće dokumentacijsko osnove za

razvoj vjerskog turizma u Rijeci. Analiza resursne osnove za razvoj vjerskog turizma u

gradu Rijeci prikazana je u trećoj cjelini te obuhvaća opća obilježja grada Rijeke, opis

vjerskih objekata u Rijeci te se naposljetku navode i vjerske zajednice prisutne u

Rijeci. Analiza stanja turizma u Rijeci uključuje analizu smještajnih kapaciteta,

turističkog prometa, emitivnih turističkih tržišta te analizu vjerskih motiva pri

odabiru grada Rijeke kao turističke destinacije. Metodološki pristup empirijskom

istraživanju i rezultati istoga prikazani su u petoj cjelini. Obradom podataka iz

primarnih i sekundarnih izvora sačinjena je analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji

(SWOT) vjerskog turizma u Rijeci koja se prikazuje u šestoj cjelini. Na temelju

sveobuhvatne analize i uz uvažavanje stavova svih ključnih dionika predložene su

misija i vizija te su određeni strateški ciljevi razvoja vjerskog turizma u Rijeci

prikazani u sedmoj cjelini. Posljednje poglavlje sadržava prijedloge za primjenu

strategije i akcijski plan provedbe. U toj su cjelini predloženi modeli upravljanja

vjerskim turizmom u Rijeci koji su rezultat provedenih analiza i promišljanja autora

studije. Osim toga, predlaže se i akcijski plan provedbe koji sadržava zadatke,

aktivnosti, nositelje aktivnosti, vrijeme predviđeno za provedbu aktivnosti, očekivane

rezultate i prioritet u ostvarenju postavljenih strateških ciljeva.


5

Uspješnom primjenom ove Strategije grad Rijeka do 2020. godine zasigurno

može ostvariti postavljene ciljeve turističkog i gospodarskog razvoja te se

pozicionirati na turističkom tržištu kao urbana destinacija prepoznatljiva po

vjerskom turizmu.


6

1. TEORIJSKA OBILJEŽJA I POLAZNA SHVAĆANJA VJERSKOG

TURIZMA

Turistička putovanja uvijek su inicirana većim brojem motiva. Putovanje

potaknuto vjerskim motivom naziva se vjersko putovanje, a oblik turizma koji

uključuje tu vrstu putovanja naziva se vjerski turizam. Među brojnim vidovima

suvremenoga turizma vjerski turizam sve više zaokuplja pažnju turističke znanosti i

prakse.

Vjerski turizam podrazumijeva posjet važnim religijskim lokalitetima s

glavnim motivom putovanja: zadovoljenje vjerske potrebe. Vjerski turizam doživljava

ekspanziju nakon Drugoga svjetskog rata. „Budući da je riječ o ekonomski vrlo

korisnom obliku turizma, neke destinacije vjerskoga turizma kroz povijest su postale

središta vjerskih, trgovačkih i kulturnih događanja, važnih ne samo za destinaciju

nego i za regiju, pa i čitavu državu. Putnicima se u takvim mjestima pružaju

infrastrukturni, kulturni, gastronomski i ostali sadržaji te dolazi do povećanih

investicija u mjesta dolaska.”1 Sveobuhvatnošću socijalnih slojeva društva i brojem

sudionika vjerski turizam postao je fenomen koji, uz socijalne kategorije, ima sve više

i obilježja ekonomske kategorije te je kao takav bio i bit će predmet interesa u

multikulturalnom gradu kao što je Rijeka.

Definicija vjerskog turizma vrlo je složena, a posebno na prostoru i povijesnim

mijenama koje su vladale u gradu Rijeci. Ona proizlazi iz saznanja da je to uvijek

određeni oblik turizma kao društvene pojave, ali s naznakom da je to i gospodarska

djelatnost s motivima posjeta određenom svetom mjestu. Upravo u tom ozračju

svetosti i proizlaze pitanja i dileme s kojeg daljnjeg aspekta definirati vjerski turizam.

Vjerska putovanja, kao jedan od najstarijih oblika putovanja, moraju se sagledavati s

aspekta religije jer je to putovanje motivirano „primarno” ili „sekundarno” vjerom, tj.

religijom. Putovanja motivirana vjerom dodatno se promatraju s kulturološkog,

sociološkog, religijskog i gospodarskog aspekta. Vjerski turizam ne pati od ideoloških

predrasuda, od banaliziranih tržišnih ponuda i od turističke zasićenosti. Vjerski

turizam putem visoko profesionalnih kulturnih činitelja stvara kvalitetnu turističku

ponudu koja je ostala gotovo integralna i autentična u svojem primarnom obliku.

Primarni motivacijski pristup vjerskome turizmu jest istraživanje suštine ljudskoga

života i traženje odgovora na razna pitanja vezana za vlastitu vjeru, a odgovori se

nalaze u višeznačnosti putovanja koja povezuju u jednu cjelinu: znanje, kulturu,

životnu strast i vlastite stavove.2 Samim time istraživanje o vjerskom turizmu mora

uzeti u obzir povijesnu širinu fenomena hodočašća, analizirajući njegove razne oblike

i ogromnu kulturnu baštinu vjerskoga karaktera.

1 Duvnjak, N., Relja, R., Žeravica, M.: Religijski turizam kao poseban socio-kulturni fenomen na primjeru istraživanja među studentima Sveučilišta u Splitu, Nova prisutnost, Vol. 9, br. 2, 2011., str. 427. 2 Mazza, C.: Turismo religioso. Un approccio storico - culturale, EDB Bologna, Bologna 2007., str. 34.


7

S aspekta suvremene Crkve vjerski (ili religiozni) turizam predstavlja: humanu

promociju, oblik solidarnosti i prijateljstva, susret naroda, njihovih kultura i religija,

učenja miru među ljudima, poštovanja prirode i valorizacije prirodnog i kulturnog

nasljeđa.3

Osim pojma vjerski turizam u upotrebi su i drugi termini koji su nastali

suprotstavljajući izraz turizam riječima koje su povezane s vjerskom dimenzijom kao

što su religiozni, religijski, sveti, duhovni ili hodočasnički. U svrhu upotrebe

ispravnosti pojma duhovni turizam, hodočasnički turizam, vjerski turizam, religijski

turizam, religiozni turizam te spiritualni turizam,4 mora se sagledavati činjenica da je

to spoj dvaju različitih područja. Jedno je duhovno-vjersko-religiozno, a drugo

društveno-ekonomsko. Na temelju brojnih teorijskih rasprava definicija inozemnih i

domaćih teoretičara može se izvesti definicija vjerskoga turizma:5

Vjerski turizam jest selektivni oblik turizma, a glavni motiv vjerskoga turizma

jest posjetiti sveta mjesta (svetišta, samostane, katedrale, crkve, kapelice i sl.) i/ili

sudjelovati u vjerskim događajima i tematskim vjerskim putovima koje uključuju

razmišljanje, meditaciju i sudjelovanje u molitvi i bogoslužju.

Uz definiranje pojma vjerski turizam nameće se pitanje i objašnjenja pojma

hodočasnički turizam. Hodočašće je uvijek i društveni događaj na koji se ponajprije

ide zbog duhovnih razloga. Pojam „hodočašće” (tal. pellegrinaggio, engl. pilgrimage,

njem. Wallfahrt, Pilgerreise, franc. pèlerinage) predstavlja, na svoj način, jedan

dinamičan element, strukturan, urođen u samoj vjeri i koji se tisućljećima razvijao

kako bi odredio jednu vrstu duhovnog pročišćenja, s pomoću sakralnog puta do te

mjere da povezuje čovjeka s božanstvom, a empirijski i mistički predstavlja cilj

hodočašća. Hodočašće se pojavljuje kao tipičan vjerski čin, urođen u samoj dimenziji

vjerskoga čovjeka, strukturiran s pomoću teološke doktrine i prakse same vjere, s

vremenom kodificiran zahvaljujući različitim ritualima, gestama, riječima, putovima,

mjestima, svetim građevinama, spomenicima, određenim znakovima povijesti odnosa

između čovjeka i Boga. Po mišljenju A. Dupronta „hodočašće se definira kao čin

sakralizacije” u smislu jednog „zatvorenog svemira” u odnosu na ostatak svijeta te

hodočašće i hodočasnika definira na sljedeći način: „Hodočašće je sve: počevši od

prostornog pokreta koji je u samoj srži duhovan te ima kao metu jedno sveto mjesto

gdje treba biti prisutan u određenim datumima, koji su definirani pomoću sakralnih

kalendara. Hodočasnik slijedi već uhodani ritual, koji proslavlja jedan novi čin

duhovnosti osobe koja je došla dokazati 'sastanak' s božanstvom.”6

3 Pasinović, M.: Religiozni turizam između socijalne i ekonomske kategorije, Turizam: međunarodni

znanstveno-stručni časopis, br. 3., Zagreb, 1991., str. 82. – 83. 4 Cerović, Z., Zanketić, P.: Menadžment hodočašća i vjerskih događaja, Fakultet za menadžment u turizmu i

ugostiteljstvu Opatija, Opatija, 2013., str. 79. 5 Zanketić, P.: Menadžment vjerskih događaja u turističkoj destinaciji, doktorska disertacija, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Opatija, 2012., str. 20. 6 Mazza, C., op. cit., str. 36.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Duhovnost


8

Pitanje motivacije za neki sakralni doživljaj osnova je hodočašća. Svako

masovno putovanje u suštini je vjersko putovanje motivirano sakralnim i vjerskim

motivima. Stoga sakralno putovanje pretpostavlja želju i istinu vjerskoga doživljaja.

Javlja se pitanje duhovne potrebe putovanja, u kojem se traže odgovori na postavljena

metafizička (duhovna) pitanja. Pojedinac na dominirajući način nosi sa sobom svoj

privatan svijet, ali nije neprisutna pripadnost narodu, percepcija da nismo sami na

ovom svijetu. Govoreći o hodočašću, motivacijski okvir pojedinca koji hodočasti može

sadržavati različite razloge:

molitva za ozdravljenjem

zahvalnost

molitva za oprostom

molitva za pročišćenjem

sama proslava vjerskoga blagdana može biti razlog hodočašća, kao aspekt

„povratka temeljima vlastite vjere”

sudjelovanje na vjerskom obredu koji je utjecao na život naroda kojemu se

pripada.

Činjenica jest da je hodočasnik obuzet energijom „potrebe” koja ga tjera da

izađe iz vlastitog doma i počinje s programiranjem vremena i mjesta svetog

putovanja; počinje zamišljati budućnost prizivajući pamćenje i legende, sebi poznata

iskustva i zanimljive anegdote. Ne treba podcijeniti motivaciju hodočasnika za

vlastitim „spasenjem”. Zbog tog razloga osoba je u potpunosti posvećena tom cilju,

srcem, tijelom, duhom, osjećajima i strastima, svakodnevnim projektima, poslovima i

ljubavima, sadašnjošću i budućnošću.

Hodočašće je u suštini putovanje u vjersko svetište, u povijesti redovito

pješice, a danas svim prijevoznim sredstvima. Odredišta na koja se hodočasti obično

su rodna mjesta ili mjesta umiranja svetaca ili utemeljitelja religija. Mjesta Gospinih

ukazanja također su među posjećenijim hodočasničkim odredištima u kršćana.

Vjernici mnogih velikih religija sudjeluju u hodočašćima. Vjernik koji ide na takvo

putovanje jest hodočasnik. Problem je, međutim, utvrditi kriterije po kojima bi se

mogle striktno odrediti granice u sadržajima hodočašća do kojih ovi sadržaji imaju, a

neki i moraju, za uspjeh samoga hodočašća imati profani karakter, a da cijelo

hodočašće ne izgubi atribut vjerskoga događaja.

Hodočasnici se obično na dugom putu zaustavljaju, trguju, kupuju i prodaju,

sastaju se s nepoznatim ljudima, izmjenjuju materijalna i duhovna dobra, upoznaju

kulturne vrednote naroda u čiju su sredinu došli kao tuđinci ili kroz čiju su sredinu

prošli. „Tijekom povijesti, kršćanin je polazio na put da slavi svoju vjeru na mjestima

koja čuvaju uspomenu na Gospodina ili na onim mjestima koja predstavljaju važne

trenutke povijesti Crkve. Posjećivao je svetišta koja časte Majku Božju ili svetišta koja

podržavaju živim primjer svetaca.” 7 Vjernici danas zahvaljujući suvremenim

7 Rebić, A.: Dokument Svete Stolice o hodočašću 2000., Bogoslovska smotra, br. 1, Zagreb, 1999., str. 145.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Religija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveta_Marija


9

prometnim sredstvima putuju daleko izvan svoje domovine: u Svetu Zemlju, u

marijanska svetišta (npr. Lourdes, Fatimu, Częstochowu, Mariazell i drugamo bilo u

svijetu bilo u svojoj domovini), Santiago de Compostelu i sl.

Iz navedenoga se zaključuje kako je vjerski turizam selektivni oblik turizma, a

glavni motiv vjerskoga turizma jest posjet svetom mjestu (svetištu, samostanu,

katedrali, crkvi, kapelici i sl.) i sudjelovanje u vjerskim događajima i tematskim

vjerskim putovima uz razmišljanje, meditaciju i sudjelovanje u molitvi i bogoslužju.

Hodočašće je po svojoj vjerskoj osnovi izrazito religiozan čin i ne može ga se drugačije

prikazivati. Kod pojedinih hodočašća zbog različitih razloga mogu povremeno

prevladati svjetovni sadržaji u obliku pratećih sadržaja (zabava, uživanje u jelu i piću

itd.). Tada takva hodočašća, prema učenju svih vjera, ne mogu nositi i naziv

(vjerskoga) hodočašća. Stoga je, uvažavajući činjenicu da postoji poveznica između

hodočašća i turizma, potrebno naglasiti da se vjerski turizam može pojaviti u

različitim oblicima. Tako Smith8, polazeći od istraživanja koja su proveli Adler9 i ostali

znanstvenici, predlaže tzv. kontinuum putovanja koji ima dva pola: svetost i

svjetovnost te dijeli putnike u pet skupina (shema 1).

Shema 1. Putanja hodočasnik turist

HODOČAŠĆE VJERSKI TURIZAM TURIZAM

a b c d e

sveto vjerski/svjetovno svjetovno

Izvor: prilagođeno prema Smith, V. L.: Introduction: The Quest in Guest, Annals of Tourism Research, Vol.

19, No. 1, 1992., str. 4.

Prvu skupinu (a) autorica naziva „pobožni hodočasnik”, dok se na drugom polu

nalazi „svjetovni turist” (e). Vjerski turisti obuhvaćeni su u trima skupinama putnika:

„više hodočasnik nego turist” (b), vjerski turist ili „hodočasnik = turist” (c) i „više

turist nego hodočasnik” (d). Proizlazi, dakle, da nije jednostavno razgraničiti

hodočasnike od turista i da pri putovanjima koja su motivirana vjerom postoje

elementi svetog, ali i svjetovnog.

Složenost organizacije u smislu procesa stvaranja i provedbe hodočašća ili

vjerskoga događanja zahtijeva velik broj ljudi dobre volje, stručnih ljudi

specijaliziranih za pojedine poslove te velik broj osoba za jednostavne poslove i

zadatke za koje nisu potrebna određena posebna znanja, ali im treba osjećaj za

milosrđe, dobrotu i ljubav, pokreću potrebu za aktiviranjem volontera. U tu svrhu na

poslovima i aktivnostima pripreme i realizacije vjerskih događanja ili hodočašća

angažiraju se, uz profesionalce, članovi raznih crkvenih organizacija te drugih

8 Smith, V. L.: Introduction: The Quest in Guest, Annals of Tourism Research, Vol. 19, 1992., No. 1, str. 1. 17.

9 Adler, J.: Youth on the Road: reflection on the History of Tramping, Annals of Tourism Research, Vol. 12, 1985., No. 3, str. 335. 354.


10

organizacija i udruga kojima je u temelju okupljanja dobrobit za ljude, milosrđe i

humani doprinos prema ljudima te cijeli niz drugih profesionalnih službi i tvrtki

(zdravstvene službe, zaštitari, vatrogasci, komunalni djelatnici, gorske službe

spašavanja itd.).

Planiranje i razvoj vjerskog turizma destinacije podrazumijeva određene

specifičnosti koje je potrebno posebno naglasiti:10

Turistički dolasci motivirani vjerom u prvom su redu uvjetovani

prepoznatljivošću destinacije te dostupnošću svih relevantnih informacija. To

podrazumijeva tiskanje tematskih brošura, kreiranje internetskih portala te

osmišljavanje posebnih programa u organizaciji turističkih agencija

specijaliziranih za vjerski turizam.

Vjerska putovanja i hodočašća zahtijevaju prilagođene, tj. cjenovno

prihvatljivije oblike smještaja te laku dostupnost odnosno pristupačnost

vjerskim objektima (u prometnom i logističkom smislu).

Ukupni doživljaj posjeta vjerskim objektima uvelike ovisi o načinu

prezentacije objekata in situ. U tom se smislu preporučuju višejezični letci te

različiti audio-vizualni, interaktivni vodiči.

Vjerski turizam postao je važan izvor turističke potrošnje te je nezaobilazan u

analizi turističkih putovanja. Svjetska turistička organizacija (UNWTO) procjenjuje da

vjerski turizam godišnje generira ukupno 600 milijuna nacionalnih i međunarodnih

vjerskih i duhovnih putovanja u svijetu ukupno, od čega se 40 % odvija u Europi i oko

50 % u Aziji. U Europi se godišnje organizira 240 milijuna turističkih putovanja s

vjerskim motivom, 300 milijuna u Aziji te 60 milijuna u ostatku svijeta. Od toga

ukupnog broja od 600 milijuna putnika motiviranih vjerom prema procjeni UNWTO-a

u svijetu ima 280 milijuna hodočasnika. Od tog broja 112 milijuna ih je u Europi, 140

milijuna u Aziji, a 28 milijuna u ostatku svijeta. U suštini od dvaju putnika motiviranih

vjerom jedan je stvarni hodočasnik jer svaki hodočasnik ima i pratnju. U skladu s

dostupnim podacima najposjećenija odredišta vjerskog turizma godišnje posjećuje

čak 30 milijuna hodočasnika (Indija). Najpoznatije europske vjerske destinacije jesu

Lourdes (s osam milijuna hodočasnika godišnje) i Fatima (oko pet milijuna

hodočasnika godišnje). U Republici Hrvatskoj Svetište Majke Božje Bistričke pored

Zagreba godišnje posjećuje oko 900.000 hodočasnika i posjetitelja te se u lokalnim

hotelima ostvaruje oko 13.000 noćenja. Svetište majke Božje Međugorske Bosni i

Hercegovini posjećuje dva milijuna turista hodočasnika. Dakle, može se zaključiti da

je prema podacima UNWTO-a u svijetu oko 20 % turista motiviranih vjerom.

Da bi se došlo do odgovora na pitanje koje su to društvene i gospodarske

zakonitosti vjerskog turizma grada Rijeke, potrebno je pronaći konstante i varijable

dosadašnjeg razvoja turizma u Rijeci.

10

Mantovani, M.: La crescente importanza del turismo religioso in Italia ed i percorsi devozionali, Rivista di

scienze del turismo, n. anno II, 2011., str. 144.


11

2. ANALIZA POSTOJEĆE DOKUMENTACIJSKE OSNOVE ZA RAZVOJ

VJERSKOG TURIZMA

Razvoj vjerskog turizma u Rijeci uvjetovan je postojećim pravnim okvirom i

dokumentima koji na strateškoj razini usmjeravaju razvoj turizma. Osim većeg broja

zakona koji određuju poslovanje u području turizma i ugostiteljstva11, gospodarstva i

malog poduzetništva12, kulture13 te djelovanja vjerskih zajednica14, među najvažnije

dokumente koji predstavljaju polazište izrade strategije za razvoj vjerskog turizma u

Rijeci ubrajaju se Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine i

niz strateških razvojnih dokumenta u području turizma.

2.1. Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine

Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine donesena je

19. rujna 2013. godine. Njome je definirana misija koja glasi: „Rijeka je usmjerena

dobrobiti svih građana čije se zajedničke vrijednosti ogledaju u njegovanju

otvorenosti, tolerancije i odgovornosti"15. Vizija za planski razdoblje definirana je na

sljedeći način: „Rijeka je grad ugodan za život koji svoj razvoj bazira na prednostima

jedinstvenog geografskog položaja te na razvijenim ljudskim potencijalima

usmjerenima u znanja kojima se na moderan način povezuju gospodarstvo i

znanost.”16

Dokument daje sveobuhvatnu analizu stanja u gospodarstvu grada Rijeke pri

čemu je prepoznat potencijal razvoja zdravstvenog turizma koji upotrebljava visoku

tehnologiju i omogućuje otvaranje velikog broja radnih mjesta.17 Također, sugerira se

potreba razvoja nautičkog i kongresnog turizma uz izgradnju potrebne infrastrukture

i jačanja Rijeke kao turističke avio-destinacije, a u cilju produljenja boravka turista u

gradu.18 Razvoj vjerskog turizma komplementaran je s misijom jer je za njegov razvoj

11 Djelovanje poslovnih subjekata u području turizma i ugostiteljstva regulirano je nizom zakona i provedbenih propisa kao što su Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, NN 88/10, NN 30/14), Zakon o izmjeni Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 152/14), Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, NN 152/08, NN 43/09, NN 88/10, NN 50/12, NN 80/13, NN 30/14), Zakon o izmjeni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 152/14), Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) i dr. 12 Primjerice, Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, NN 63/07, NN 53/12, NN 56/13), Zakon o uslugama (NN 80/11), Zakon o obrtu (NN 143/13), Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (NN 111/12 , NN 28/13), Zakon o javno-privatnom partnerstvu (NN 78/12), i dr. 13 Na primjer, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03, NN 157/03, NN 100/04, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11, NN 25/12, NN 136/12, NN 157/13, NN 152/14), Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01), Zakon o ustanovama (NN 76/93, NN 29/97, NN 47/99, NN 35/08), Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90, NN 27/93, NN 38/09), Pravilnik o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi ( NN 69/12, 44/13, 91/13, 72/15) i dr. 14 Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN 83/02, NN73/13) 15 Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine, Grad Rijeka, Rijeka, 2013., str. 116. 16 Ibidem, str. 48. 17 Ibidem, str. 47. 18 Ibidem, str. 61.

http://www.mint.hr/UserDocsImages/150113_ZoUD.pdf

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2001/1611.htm



http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_38_847.html






12

nužna pretpostavka otvorenost i tolerancija što su ključne vrijednosti istaknute u

misiji grada Rijeke.

2.2. Strateški razvojni dokumenti u području turizma

U proteklom je razdoblju doneseno nekoliko važnih razvojnih dokumenta koji

postavljaju definiraju temeljne odrednice razvoja turizma na području Rijeke i

Primorsko-goranske županije.

U Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine vjerski

se turizam spominje kao sastavnica kulturnog turizma koji je ocijenjen kao

dominantan proizvod na čijem je razvoju posljednjih deset godina mnogo učinjeno. Za

razvoj kulturnog turizma nužan je odgovarajući sustav upravljanja destinacijom u

cilju integriranja kulturnih sadržaja u pozicioniranje i isporuku ukupnog doživljaja na

razini pojedine destinacije. Relevantni proizvodi kulturnog turizma za Hrvatsku jesu

gradski turizam, turizam baštne, turizam događanja, kreativni i vjerski turzam.19

Uvažavajući globalne trendove na turističkom tržištu i resursno-atrakcijsku

osnovu za razvoj turizma kulturni se turizam smatra skupinom proizvoda s

potencijalom rasta. Uz kontinentalnu i primorska Hrvatska obiluje bogatom-kulturno-

povijesnom baštinom, pa je željena pozicija koju se do 2020. godine treba ostvariti da

Hrvatska bude prepoznata kao novo, sadržajno i zanimljivo kulturno odredište pri

čemu revitalizacija i opremanje pojedinačnih objekata baštine (npr. UNESCO

lokaliteti), vjerskih lokaliteta i mreža hodočasničkih putova te uvođenje proizvoda

nove generacije koji omogućuju kreativno izražavanje i interakciju posjetitelja s

lokalnim ambijentom otvaraju Hrvatskoj pristup novim potrošačkim segmentima.

Među ostalim, kao prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda navode se „poticanje

razvoja kulturnih tematskih cesta i putova (npr. povijesne ceste, putovi UNESCO

baštine, vjerski putovi).” 20

Sustav turističkih proizvoda do 2020. godine obuhvaća deset ključnih

proizvodnih grupa: ‚sunce i more’, nautički turizam, zdravstveni turizam, kulturni

turizam, poslovni turizam, golf-turizam, cikloturizam, eno i gastroturizam, ruralni i

planinski turizam, pustolovni i sportski turizam te ostale proizvode (ekološki,

omladinski i socijalni turizam). Kada je riječ o potrošačkim segmentima, kao primarni

ciljni segmenti za kulturni turizam ocijenjeni su parovi s dvostrukim primanjima bez

djece i radno aktivni ljudi čija su djeca napustila roditeljski dom i žive samostalno

(tzv. „Empty nesters” u dobi od 50 do 65 godina), sekundarni su segmenti mladi (u

dobi od 18 do 24 godine), „Zlatna dob” (65+) i specijalizirano organizatori poslovnih

putovanja, dok se obitelji s djecom ne smatraju relevantnim potrošačkim segmentom.

19 Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, NN 55/2013., čl. 2.1.5.1. 20 Ibidem, čl. 5.2.1.4.


13

Sustav turističkih proizvoda diversificiran je uvažavajući regionalnu strukturu.

Prema Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine vjerski turizam

nije primarni turistički proizvod niti u jednoj regiji, ali se kao sekundarni proizvod

smatra važnim za Kvarner i središnju Hrvatsku.

Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije izrađen 2005.

godine odnosi se na desetogodišnje razdoblje. Destinacija Rijeka i riječki prsten u

Glavnom planu razvoja turizma Primorsko-goranske županije ocijenjena je kao

područje koje karakterizira bogatstvo različitosti kao što su bogata kulturno-

povijesna baština, raznolika arhitektura, segment vjere, kulture i urbanog duha

prostora. 21 Njezina je prednost blizina razvjenih turističkih destinacija. Ona

predstavlja jedistveni spoj tradicije i urbanog načina života. Turisti koji posjećuju

Rijeku, neovisno o primarnom motivu dolaska, u pravilu posjećuju kulturne sadržaje.

Postojeće osobitosti Rijeke i riječkog prstena jesu multikulturalnost,

prepoznatljivi događaji, ishodišna tranzitna točka, autohtoni zanati i običaji, okretanje

prema moru, prijateljska, urbana, otvorena i gostoljubiva destincija. Kao željena

obilježja navode se: prepoznatljiva, organizirana, strastvena, za turiste visokog ritma,

kreativna, uredna, okrenuta prema moru te „Riječki prsten živi s Gradom i Grad s

prstenom”.22

Glavni plan razvoja turizma predlaže sljedeću viziju Rijeke i riječkog prstena:

„Vizija Rijeke i riječkog prstena za 2015. godinu jest prerastanje u prepoznatljivu

destinaciju jedinstvenih doživljaja i događaja, ugode u spoju urbanog ritma i

tradicijske kulture.”23 Cilj je pozicionirati Rijeku i riječki prsten kao destinaciju

doživljaja i događaja, odnosno kao destinaciju na Mediteranu „koja svojim položajem,

tradicijom i znanjem stvara uvjete za ugodan boravak potrošača (turista) svih dobi i

zahtjeva”24.

Iako se u Glavnom planu razvoja turizma za grad Rijeku vjerskom turizmu ne

pridaje veliko značenje, implicitno je naznačen proizvod vjerskog turizma kao

segmenta proizvodnog portfelja u funkciji ostvarenja dugoročnih ciljeva razvoja.

Vodeći računa da se cilja na tržišne segmente motivirane događajima, poslom,

osobnom strašću i specifičnim interesima, može se zaključiti da vjerski turizam ima

svoju ulogu u ostvarenju vizije i strategije pozicioniranja grada Rijeke na turističkom

tržištu.

21 Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2005., str. 253. 22 Ibidem, str. 256. 23 Ibidem 24 Ibidem, str. 257.


14

U dokumentu Strateški marketinški plan Kvarnera 2009. – 2015. vjerski

turizam prepoznat je kao „nišni” proizvod namijenjen manjoj skupini ljudi specifičnih

interesa te se predlaže njegov plasman u okviru proizvoda kulturnog turizma.25

Subregionalni strateški marketinški plan turizma Kvarnera 2009. –

2015. za područje Rijeke u analizi atrakcijske osnove i turističkih proizvoda ističe

koncentraciju sakralnih građevina (katedrala sv. Vida, crkva sv. Sebastijana) te

važnost najstarijeg hrvatskog marijanskog svetišta Majke Božje Trsatske. Proizvod

vjerskog turizma ocijenjen je kao visoko raspoloživ, potpuno razvijen s aspekta

važnosti kao primarna atrakcija te proizvod s visokim potencijalom.26

Dokument pod nazivom Ključni elementi u razvoju i planiranju turizma

grada Rijeke ističe vjerski turizam kao važan segment proizvodnoga turističkog

portfelja grada Rijeke. Međutim, proizvod vjerskog turizma ograničava se samo na

Trsat koji „je potrebno oživjeti i dati mu turistički šarm – Od Trsata treba napraviti

riječki „Montmartre” – dovesti energiju, život i turističku privlačnost tom

jedinstvenom dijelu grada” 27. Slično tomu, u dokumentu naziva Tržišni okvir

funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije ocjenjuje se da „postoji veliki

potencijal u razvoju vjerskog turizma kao sekundarne motivacijske poluge, sukladno

suvremenim trendovima sve je veći interes i ne-vjernika za upoznavanje sa kulturno-

povijesnim aspektom vjerskih svetišta.”28

U prethodnom je razdoblju doneseno nekoliko dokumenata koji definiraju

odrednice razvoja kulturnog turizma. Strategija razvoja kulturnog turizma „Od

turizma i kulture do kulturnog turizma” 29 donesena je 2003. godine u cilju

stvaranja platforme za povezivanje turističkog sektora i kulture. U njoj su

identificirani ključni problemi i dane su smjernice za razvoj kulturnog turizma,

međutim, vjerski se turizam kao dio kulturnog turističkog proizvoda ne spominje.

Nastavno na Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine

izrađen je Akcijski plan razvoja kulturnog turizma u cilju uspostave zajedničke

razvojne vizije te usuglašavanja djelovanja glavnih dionika relevantnih za razvoj

kulturnog turizma u Hrvatskoj.30 Pozivajući se na krovnu startegiju razvoja turizma,

autori spominju vjerski turizam kao segment kulturnog turističkog proizvoda,

međutim, ne navode se konkretne mjere za razvoj tog tipa turizma.

25 Strateški marketinški plan razvoja turizma Kvarnera 2009. – 2015., Krovni plan, Turistička zajednica Kvarnera, Institut za turizam, Zagreb, 2008., str. 56. 26 Strateški marketinški plan razvoja turizma Kvarnera 2009. – 2015., Subregionalni plan: Područje Rijeke, Turistička zajednica Kvarnera, Institut za turizam, Zagreb, 2008., str. 9. 27 Ključni elementi u razvoju i planiranju turizma grada Rijeke, Horwath Consulting Zagreb, Zagreb, 2013.,

str. 37. 28 Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije, Horwath Consulting Zagreb, 2013., str. 96. 29 Strategija razvoja kulturnog turizma „Od turizma i kulture do kulturnog turizma“, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma, Zagreb, 2003. 30 Akcijski plan razvoja kulturnog turizma, Radni materijal, Institut za turizam, Zagreb, 2015., www.mint.hr/UserDocsImages/150629_askcijski_kulturni-turizam.pdf, 12. 7. 2015.

http://www.mint.hr/UserDocsImages/150629_askcijski_kulturni-turizam.pdf


15

Najnoviji dokument usmjeren na razvoj kulturnog turizma jest Strategija

razvoja kulturnog turizma grada Rijeke 2015. – 2020. U tom dokumentu definira

se vizija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke: „Rijeka je suvremeno regionalno i

europsko središte kulturnog i urbanog turizma izgrađeno na multikulturalnm

temeljima i bogatoj kulturnoj, industrijskoj i maritimnoj baštini iz koje izrastaju

kreativne energije novog vremena – grad u kojem se svatko dobro osjeća”31.

Dokumentom su definirani sljedeći strateški cijevi razvoja kulturnog turizma: (1)

razviti integrirani pristup preobrazbi grada Rijeke kao kulturno-turističkog urbanog

središta, (2) učvrstiti međunarodni položaj Rijeke kao prepoznatljivog kulturno-

turitičkog središta, (3) stvoriti pozitivno okružje za razvoj ljudskih resursa u domeni

kulture, turizma, poduzetništva i (4) razviti sustav upravljanja kulturnim turizmom

Rijeke kroz destinacijski menadžment.32 Strategija razvoja vjerskog turizma naslanja

se na Strategiju razvoja kulturnog turizma jer je vjerski turizam jedan od oblika

kulturnog turizma. Međutim, njome se dublje analizira predmetna problematika te se

oblikuju zadaci i aktivnosti u skladu sa specifičnim ciljevima rzvoja u domeni vjeskog

turizma.

Osim navedenih dokumenta postoji još čitav niz zakona, provedbenih propisa i

dokumenta na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini koji određuju razvoj turizma

grada Rijeke. S obzirom na to da se ne odnose izravno na razvoj vjerskog turizma,

zbog tog se razloga detaljnije ne analiziraju.

31 Strategija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke 2015. 2020., Institut za razvoj i međunarodne odnose IRMO, Zagreb, 2015., str. 70. 32 Ibidem


16

3. RESURSNA OSNOVA ZA RAZVOJ VJERSKOG TURIZMA GRADA

RIJEKE

Bogato kulturno-povijesno nasljeđe, istaknuta multikulturalnost te skladan

suživot većeg broja vjerskih zajednica koje djeluju na području Rijeke predstavljaju

polaznu osnovu za razvoj vjerskog turizma grada Rijeke.

3.1. Opća obilježja grada Rijeke

Grad Rijeka obuhvaća područje površine 44 km², na kojem živi 128.624

stanovnika33 što grad svrstava među najgušće naseljena područja ne samo u

Hrvatskoj nego i u ovom dijelu Europe.34

Smješten uz Kvarnerski zaljev i u blizini najvažnijih emitivnih tržišta, grad

Rijeka ima iznimno dobar geostrateški položaj što je njegova velika komparativna

prednost i dobar preduvjet za razvoj (vjerskog) turizma.

U strukturi riječkog gospodarstva, a prema ukupnim prihodima poduzetnika,

dominiraju trgovina, prerađivačka industrija, prijevoz te znanstvene stručne i

tehničke djelatnosti35. O pozitivnom trendu razvoja turizma govore podaci o

turističkom prometu na području grada Rijeke za razdoblje od 2004. do 2014. godine,

izneseni u sljedećem poglavlju. Povećanje broja dolazaka od 68,00 % te broja noćenja

od 64,00 %, u promatranom je razdoblju rezultiralo povećanjem ukupnih prihoda od

turizma za čak 130,00 %36.

Vjerska tolerancija i prepoznatljiva multikulturalnost grada nesumnjivo

proizlaze iz burne i zanimljive povijesti Rijeke, koja se razvila iz rimskog naselja

Tarsatica.37 Srednjovjekovna Rijeka spominje se u 13. stoljeću kada je u vlasništvu

grofova Devinskih, za čije vladavine započinje jedan od uspona grada. Godine 1399.

Rijeka prelazi u posjed obitelji Walsee, nasljednika Devinskih, a krajem 15. stoljeća

preuzimaju je Habsburgovci. Godine 1806. Rijeka postaje dio Napoleonovih Ilirskih

provincija, a od 1848., kada ban Jelačić postaje njezin guverner, Rijeka je zapravo bila

pod vlašću Ugarske. Nakon rata, 1919. godine, okupirao ju je talijanski pukovnik i

pjesnik Gabriele D'Annunzio. Nezavisna Država Rijeka proglašena je 1920. godine38, a

od 1924. do 1941. godine grad je odijeljen Rječinom; zapadni dio bio je pod vlašću

33

Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine 34 Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine, Grad Rijeka, Rijeka, 2013., str. 12. 35 Prema obradi statističkih izvještaja FINA-e, svibanj 2015. 36 TZ grada Rijeke, www.visitrijeka.hr, 15. 4. 2015. 37 Žic, I.: Kratka povijest grada Rijeke, Adamić, Rijeka, 2006., str. 8. 38

Ne priznajući Rapalski ugovor, D'Annunzio je iste godine najavio rat Italiji koji je završio sukobom

njegovih legionara (ardita) i talijanskih vojnika poznat pod nazivom „krvavi Božić”.


17

Kraljevine Italije, dok je istočni dio (Sušak) u sastavu Jugoslavije. Nakon 2. svjetskog

rata Rijeka je postala dijelom Hrvatske.

Uspon Rijeke počinje od drugog desetljeća 17. stoljeća kada se razvija

manufaktura te napreduje pomorska i kopnena trgovina.39 Intenzivni razvitak osjeća

se početkom 18. stoljeća nakon što je Karlo VI. patentom iz 1719. Rijeku odredio

slobodnom lukom,40 a naročito za vrijeme Marije Terezije, koja je 1776. godine

proglašava posebnom teritorijalnom jedinicom i time otvara tzv. „Riječko pitanje” jer

ostaje nejasnim radi li se o izdvojenom mađarskom ili hrvatskom teritoriju.41

Prekretnicu u gospodarskom razvitku Rijeke označavaju sedamdesete godine 19.

stoljeća kada Rijeka Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. (tzv. „Riječka krpica”)42

potpada pod upravu centralne ugarske vlade. Sve do prvog svjetskog rata Rijeka se

vrtoglavo razvija i postaje kozmopolitski emporij. „Početkom 20. stoljeća, cjelokupno

stanovništvo dobro je govorilo više jezika i po tome je Rijeka bila jedan od

najotvorenijih gradova”, bilježi Žic.43 No za vrijeme vladavine Italije bilježi se

stagnacija i nazadovanje grada, dok istovremeno Sušak, koji je u sastavu Jugoslavije,

doživljava puni procvat. U poslijeratnom periodu ujedinjena se Rijeka razvija u veliki

industrijski, sveučilišni i trgovinski centar.

Govoreći o razvoju vjerskog turizma grada Rijeke, zanimljivo je istaknuti da su

prva konačišta, iz kojih se kasnije razvijaju gostinjci, bila upravo u samostanima:

augustinskom koji je 1315. utemeljio Hugon Devinski i koji se održao do 1788.;

kapucinskom koji je građen između 1609. i 1613. te franjevačkom koji je 1453. godine

na Trsatu utemeljio Martin Frankopan. Gostinjac crikveničkih pavlina, koji se u

dokumentima prvi put spominje 1751. godine, održao se do 1788., a sama zgrada, u

nekadašnjoj Ulici Rov, do 1970. godine. Od gostinjca je sačuvan samo amblem

pavlinskog reda, ugrađen iznad ulaza u poznatu kavanu „Dva lava” (danas „Boa”),

prema zamisli projektanta Igora Emilija.44

3.2. Vjerski objekti grada Rijeke

U širem smislu kulturno-povijesno nasljeđe podrazumijeva sva kulturna

dobra. No u okviru nepokretnih kulturnih dobara, odnosno graditeljskog nasljeđa

razlikuju se: a) arheološka nalazišta, b) graditeljske cjeline, c) memorijalni lokaliteti i

39

Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G.: Kulturno-povijesna baština Primorsko-goranske županije: graditeljska baština, Adamić, Rijeka, 2005., str. 44. 40 Klen, D. (ur.): Povijest Rijeke, Skupština općine Rijeka i Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988., str. 136. 41 Moravček, G., op. cit., str. 9. 42 Žic, I., op. cit., str. 87. 43 Ibidem, str. 31. 44 Žic, I.: Riječka gostoljubivost, Adamić, Rijeka, 2000., str. 12.


18

građevine te d) povijesne građevine. Potonju skupinu čine sakralne i javne

(stambene) pojedinačne građevine i kompleksi.45

Vjerski (sakralni) objekti, kao predmet turističkog interesa, čine resursnu i

atrakcijsku osnovu vjerskog turizma i pojavljuju se u dvojakoj funkciji:

kao objekti u kojima turisti vjernici zadovoljavaju svoje religijske potrebe

kao objekti veće ili manje kulturne, povijesne ili umjetničke vrijednosti u

kojima se turistima vjernicima i turistima koji nisu vjernici pruža mogućnost

uživanja u umjetničkim vrijednostima sakralnih objekata.

Među istaknutim vjerskim objektima kao turističkim potencijalima grada

Rijeke izdvajaju se: Svetište Majke Božje i franjevački samostan na Trsatu, katedrala

sv. Vida, crkva uznesenja Blažene Djevice Marije, crkva svetog Jeronima i

dominikanski samostan, crkva Gospe Lurdske i kapucinski samostan, crkva sv.

Fabijana i Sebastijana, crkva sv. Nikole, džamija, baptistička crkva i sinagoga. Slijedi

kraći prikaz osnovnih kulturno-povijesnih značajki navedenih vjerskih objekata,

prikazanih slijedom broja pripadnika određenoj vjeroispovijesti u gradu Rijeci.46

Svetište Majke Božje i franjevački samostan na Trsatu

Crkva Gospe Trsatske najstarije je hrvatsko marijansko svetište s

kontinuiranim štovanjem Majke Božje. Prema predaji nastalo je 10. svibnja 1291.

godine prenošenjem Svete kućice iz Nazareta. Na mjestu nekadašnje bazilike Sveta

kućica nalazila se do 10. prosinca 1294. godine kada je prenesena u talijanski gradić

Loreto. Ubrzo po preseljenju nazaretske kućice krčki knez Nikola I Frankopan

izgradio je prvu, malu crkvu na mjestu gdje se ona nalazila na Trsatu. Gotovo dva

45 Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G., op. cit., str. 12. 46

Struktura stanovništva grada Rijeke prema vjeroispovijesti prikazana je u tablici 1 na 30. str.

Frankopanski trg, Rijeka

Svetište Majke Božje Trsatske najveće je hodočasničko središte zapadne Hrvatske.

Ono je ponajprije svetište obitelji, hrvatski Nazaret


19

stoljeća kasnije knez Martin Frankopan dao je na mjestu stare i trošne crkve,

dozvolom pape Nikole V., izgraditi novu i prostraniju te samostan u koji su se

franjevci uselili već 1468. godine.47 Današnja crkva i samostan dobili su barokni

izgled u 17. stoljeću, poslije požara 1629. godine kada su iz temelja preuređeni.48

Nakon što je papa Urban V 1367. godine darovao Hrvatima čudotvornu sliku

Gospe Trsatske, Trsat postaje hodočasničko stjecište, odnosno svetište stanovnika

sveukupnog feuda krčkih knezova.49 Slika je okrunjena 8. rujna 1715. godine.

Svetištem dominira raskošni glavni oltar iz 1692. godine, koji se pripisuje

radionici goričkog majstora Giovannija Pacassija. U središtu oltara nalazi se kopija

triptiha Gospe Trsatske, čiji se original čuva u samostanskoj riznici. Prostor iza oltara

služio je za odlaganje zavjetnih darova. Kasnogotički trijumfalni luk najvažniji je

ostatak arhitektonske plastike iz doba izgradnje franjevačke crkve u drugoj polovici

15. stoljeća.50 Iznad njega je 1714. postavljena velika slikana kompozicija Navještenja,

u koju je mletački slikar Christophor Tascha uklopio prizor prijenosa Svete kućice.

Godine 1707. na luk je postavljena kovana rešetka koja se smatra jednim od najboljih

djela te vrste u cjelokupnom hrvatskom baroku. Lijevo i desno od trijumfalnog luka

smješteni su oltar sv. Mihovila i oltar sv. Katarine. Autor njihovih pala jest švicarski

slikar-franjevac Serafin Schön, koji je boraveći u samostanu u drugoj polovici 17.

stoljeća ovdje ostavio veliki opus.51 Njegovo najvažnije djelo, velika kompozicija

Mistična večera sv. Obitelji, smještena je u refektoriju franjevačkog samostana.52

Samostanska riznica čuva djela izvanredne estetike i materijalne vrijednosti,

slike, relikvije, svjetiljke, kaleže, crkveno ruho, a u kapeli zavjetnih darova pohranjeni

su darovi „kao svjedočanstva da su mnoge teškoće i slabosti molitvama Gospi

prebrođene”53.

Svetište Majke Božje na Trsatu najposjećenije je odredište vjernika u

Primorsko-goranskoj županiji. Osim redovnog bogoslužja, Svetište organizira redovna

hodočašća, koja okupljaju oko 100.000 hodočasnika godišnje54. Među njima se

posebno ističu: hodočašće za blagdan Gospe Trsatske (10. svibnja), Majčin dan,

Hodočašće pomoraca, Karlovačko hodočašće, u lipnju hodočašće iz Grobinštine, u

srpnju hodočašće Novog Zagreba, zatim blagdan Velike Gospe (15. kolovoza),

hodočašće vjernika iz zaleđa Bakarskog zaljeva, Bistričko hodočašće, Mala Gospa (8.

rujna), hodočašće Istrana, sveopće zagrebačko hodočašće, u listopadu hodočašće

Krčke biskupije i Riječke nadbiskupije.55

47 Hoško, E.: Marijin Trsat (ur. Goran Moravček), Edicija Moravček, Rijeka, 1991., str. 25. 48

Hoško, E.: Na vrhu Trsatskih stuba, Adamić, Rijeka, 2007., str. 75. 49 Matejčić, R.: Kako čitati grad, Naklada Kvarner, Rijeka, 2013., str. 219. 50 Bradanović, M., Hoško, E.: Marijin Trsat, Turistička naklada, Zagreb, Franjevački samostan na Trsatu, Rijeka, 2009., str. 18. 51 Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G., op. cit., str. 58 52 Horvat , A., Matejčić, R., Prijatelj, K..: Barok u Hrvatskoj, Liber, Zagreb, 1982., str. 529. 53

Brošura "Hodočastiti svetištima", http://www.kvarner.hr/hodocastiti-svetistima/trsat.html, 1. 7. 2015. 54

Podaci prikupljeni u razgovoru s fra E. Hoškom (5. 3. 2015.) 55 Svetište Trsat, http://www.trsat-svetiste.com/hodocasca.htm, 29. 5. 2015


20

Od posebnih duhovnih i kulturnih događanja valja istaknuti „Festival hrvatskih

katoličkih filmova” koji se u prostoru Svetišta već šestu godinu zaredom održava u

mjesecu lipnju.56

Naposljetku, boravak Svetog oca Ivana Pavla II 2003. godine „jedno je od najljepših

poglavlja ovoga svetišta i potvrda njegova značenja u znamenitoj, sedamstoljetnoj

trsatskoj povijesnoj pripovijesti“57.

Katedrala sv. Vida

Današnja crkva svetog Vida u Rijeci diči se titulom katedrale od 1925. godine,

kada je pod talijanskom upravom u Rijeci osnovana biskupija (koja 1969. godine

postaje nadbiskupijom).

Riječka katedrala sv. Vida jedina je barokna rotonda monumentalnih

proporcija izgrađena na tlu Hrvatske. Gradnja ove crkve započela je 1638. godine

prema projektu isusovačkog arhitekta Giacoma Brianoa, a na mjestu stare crkve

svetog Vida koja je izgrađena krajem 12. odnosno početkom 13. stoljeća. Pritom je

isusovački red iskoristio kult drevnog Čudotvornog raspela iz stare crkvice, za koje

legenda kaže da je 1296. godine prokrvarilo kada je stanoviti Petar Lončarić, u bijesu

zbog gubitka u kockanju na njega bacio kamen. Raspelo je od tada postalo cilj brojnih

hodočasnika te je ukomponirano u barokni glavni oltar nove crkve. Godine 1725. ,

prema projektu Bernardina Martinuzzija, crkvi je pridodana galerija te je izgrađena

kupola s lanternom.58

56 Festival Trsat, http://trsat.istrafilm.hr/, 30. 6. 2015 57

Brošura „Hodočastiti svetištima”,

http://www.kvarner.hr/turizam/sto_raditi/Kulturna_bastina/Vjerski_turizam, 1. 7. 2015. 58 Tulić, D. : Katedrala svetog Vida, Turistička naklada, Zagreb, 2011., str. 13.

Grivica 11, Rijeka

Riječka katedrala sv. Vida jedina je barokna rotonda monumentalnih proporcija izgrađena na tlu Hrvatske. Gradnja ove crkve započeta je 1638. godine, po uzoru na znamenitu venecijansku crkvu Santa Maria della Salute.


21

Središnji prostor unutrašnjosti crkve omeđuje osam velikih pilona sa snažnim

polustupovima između kojih se otvaraju ambulatorne kapele. Autori bujne, luksuzne

barokne plastike interijera, oltara i propovjedaonice, majstori su pridošli iz Gorizije i

Friulija: S. Petruzzi, P. Lazzarini, L. Pacassi i A. Michelazzi. Autor oltarne slike sv.

Josipa s Djetetom Isusom ljubljanski je slikar podrijetlom iz Lotaringije, V. Metzinger.

Nepoznati barokni majstor naslikao je oltarnu palu sv. Ignazija Loyole. Devetnaestom

stoljeću ovdje pripadaju samo Benvenutijev kip Gospe Žalosne na istoimenom oltaru i

Simonettijeva slika Uznesenja Marijina. Crkva posvećena 1742. godine predstavlja tek

preostatak sklopa koji je još obuhvaćao zgrade isusovačkog Seminara i Kolegija, a

porušen je 1933. godine.59 Katedrala sv. Vida smatra se najvrednijim spomenikom

baroka u Rijeci i kao takva uključuje se u vrhunska ostvarenja sakralne arhitekture u

Hrvatskoj.60

Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije

Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije („Vela crikva”), nekad Zborna crkva,

trobrodna je svođena građevina izgrađena na mjestu starije, možda i ranokršćanske

crkve u 13. stoljeću, a barokizirana je dogradnjama i pregradnjama koncem 17. i

početkom 18. stoljeća. 61

Manja crkva sa slobodnostojećim zvonikom postoji kroz srednjovjekovno

razdoblje, sudeći po strukturi dijela sjevernog zida te prema natpisu na zvoniku iz

1377. godine. 62 U dokumentima se prvi put spominje tek u 15. stoljeću otkad se

sustavno širi prema istoku i zapadu, da bi od male jednobrodne crkve postala

monumentalna barokna trobrodna građevina klasicističkog pročelja iz 1842. godine s

59 Matejčić, R., op. cit., str. 166. 60 Horvat , A., Matejčić, R., Prijatelj, K., op. cit., str. 475. 61 Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G., op. cit., str. 56. 62 Matejčić, R., op. cit., str.145.

Ulica Đure Šporera, Rijeka

Crkva uznesenja Blažene djevice Marije („Vela crikva”), nekad Zborna crkva, trobrodna je svođena građevina izgrađena na mjestu starije, možda i ranokršćanske crkve u 13. stoljeću, a barokizirana dogradnjama i pregradnjama koncem 17. i početkom 18. stoljeća.


22

ugrađenom renesansnom rozetom i baroknim portalom, a kompozicija u zabatu rad je

bečkih majstora iz 1890-ih.

U Zbornoj crkvi još su u 17. stoljeću bili brojni zlatni oltari koji su zamijenjeni

sadašnjim mramornima visoke umjetničke vrijednosti. Autori oltara jesu Pasquale

Lazzarini, Antonio Michelazzi te Sebastiano Petruzzi. Oltarna pala „Assunta”, kopija

slavnoga Tizianova djela, rad je riječkog slikara Ivana Simonettija iz 1852. godine.

„Za Riječane, ova je crkva oduvijek bila Duomo, u odnosu na njene mjere bila je

uvijek Vela crekva, u njoj su se zbivali važni događaji, skupštine puka…, tu se

stoljećima glagoljalo”, navodi Radmila Matejčić.63 Zanimljivo je također istaknuti da se

ispod sadašnjeg poda crkve iz 1901. godine nalazi 75 grobnica riječkih bratovština,

uglednih obitelji i svećenika. Ploče s tih grobova okomito su uzidane na sjevernom

zidnom plaštu.

Crkva Gospe Lurdske i kapucinski samostan

Kapucinska crkva Gospe Lurdske novija je crkva građena od 1904. do 1929.

godine na inicijativu utjecajnog redovnika Bernardina Škrivanića, a prema projektu

arhitekta Giovannija Marija Curete. Građena je kao dvojna neogotička bazilika bogate

polikromije lombardijskog tipa. Donja crkva dovršena je 1908. godine i posvećena

Mariji Tješiteljici Duša. Gornji dio crkve Gospe Lurdske građen je s prekidima sve do

1929. godine, a u njemu su većeg udjela uzele preinake izgleda pročelja koje je na

izvornom konceptu izveo Cornelio Budinich.64

Svetište je ukrašeno polikromnim vitražima, a pročelja crkve i oltarsku

plastiku izveli su venecijanski kipar Urbano Bottasso i riječki klesar Antonio Marietti.

63 Ibidem, str. 143. 64 Ibidem, str. 66.

Kapucinske stube 5, Rijeka

Kapucinska crkva Gospe Lurdske građena je od 1904. do 1929. prema projektu ing. Giovannija Marija Curete i Cornelija Budinicha


23

U unutrašnjosti crkve ističu se freske riječkog slikara Romola Venuccija. U svodnim

jedrima on je naslikao figure anđela: Oprosta, Nevinosti, Milosrđa i Pokore. Venucci je

u trima lunetama ukomponirao scene vezane za svetište Gospe Lurdske u Pirinejima.

Željeni zvonik, Svjetionik, na kojemu je trebao stajati gigantski anđeo, ostao je

neizveden pa njegov torzo daje vanjskom obliku crkve nekonvencionalan izgled.65

Crkva svetog Jeronima i dominikanski samostan

Crkva sv. Jeronima i dominikanski samostan pripadaju nekadašnjem

augustinskom samostanu koji su 1315. godine utemeljili feudalni gospodari Rijeke,

knezovi Devinski, a koji su tijekom prve polovice 15. st. dovršili njihovi nasljednici,

knezovi Walsee.

Za povijest gotičke arhitekture u Rijeci sklop bivšeg augustinskog samostana

predstavlja prvorazredan spomenik.66 Kapelu Presvetog Trojstva, danas sakristiju,

smještenu uz istočni krak klaustra, podigli su 1450. godine riječki kapetan Martin

Raunacher i supruga Margarit, čiji se grbovi nalaze na konzolama na ulazu u kapelu, a

ostaci fresaka na gotičkom rebrastom svodu svjedoče o utjecaju goričkoga kulturnog

kruga. Kapelu Bezgrešnog začeća, smještenu uz sjeverni krak klaustra, početkom 16.

stoljeća podižu riječki kapetan Gaspar Rauber i supruga Katarina. Iz te kasnogotičke

faze sačuvani su: križno rebrasti svod plitkoreljefnih heraldičkih motiva zaključnih

kamenova te ostaci fresaka na svodu i na pročelju kapele. Bratovština riječkih

patricija „Bezgrešnog začeća” 1676. godine daje proširiti kapelu te ona postaje veliki

65 Matejčić, R., op. cit., str. 187. 66 Ibidem, str. 134.

Trg Riječke rezolucije 1, Rijeka

Crkva sv. Jeronima i prostor današnjega dominikanskog samostana pripadaju velikom samostanskom kompleksu augustinaca koji su 1315. godine utemeljili feudalni gospodari Rijeke, knezovi Devinski.


24

trobrodni prostor. Mramorni oltar s početka 18. stoljeća rad je majstora Lazzarinija, a

oltarnu je palu 1850. godine naslikao riječki slikar Ivan Simonetti.67

Jednobrodna gotička crkvica nakon velikog potresa 1750. godine povišena je i

produžena prema zapadu, a njezina su unutrašnjost i glavno pročelje barokizirani.

Monumentalan glavni oltar rad je kipara Antonija Michelazzija iz 1744. godine, a

oltarna pala „Bogorodica sa sv. Jeronimom i sv. Augustinom” visokokvalitetan je rad

nepoznatog autora s kraja 17. stoljeća. Pala je monumentalnih dimenzija, a sadržava

važan prikaz grada Rijeke u pozadini između dvojice svetaca, dok sveti Jeronim u ruci

drži maketu onodobnog samostana.

U crkvi su barokni mramorni oltari sv. Monike i sv. Ružarija, koje su dale podići

istoimene bratovštine, a oltarne se pale pripisuju mletačkom slikaru Francescu

Fontebassu. Na bočnim zidovima crkve smješteni su oltari Nikole Tolentinskog i

Gospe od Dobrog Savjeta s malom slikom Bogorodice sa starijeg oltara.

Među mnogobrojnim slikama u fundusu Dominikanskog samostana vrijedno je

djelo domaćeg slikara Ivana Krstitelja Cosiminija „Poklonstvo pastira” iz 1687.

godine. U klaustru samostana obodno su uzidane 23 nadgrobne ploče riječkih

plemićkih obitelji iz kojih su birani riječki feudalni kapetani.68 U crkvenom svetištu

nadgrobne su ploče feudalnih gospodara Devinskih i Walsee.

Crkva sv. Fabijana i Sebastijana

Crkva sv. Fabijana i Sebastijana, iako manja građevina, ima dugu povijest.

Sagrađena je krajem 13. stoljeća kao zavjet nakon prestanka kuge na tom području te

67 TZ grada Rijeke, http://www.visitrijeka.hr/sto_vidjeti/spomenici/crkva_svetog_jeronima_i_dominikanski_samostan, 15. 4. 2015.) 68 Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G., op. cit., str. 55.

Ulica Marka Marulića, Rijeka

Crkva sv. Fabijana i Sebastijana omanja je građevina, ali s vrlo dugom biografijom. Nadasve je važna za povijest riječke zdravstvene kulture, zahvaljujući tomu što je posvećena zaštitniku od kuge.


25

stoga posvećena sv. Sebastijanu, zaštitniku od kuge.69 Ta prva crkva bila je manja od

današnje koja je ponovno izgrađena 1562. godine „u slavu Boga i božanskog

Sebastijana”70 u doba Ivana Dotića, upravitelja bratovštine sv. Sebastijana. Spomenuta

bratovština nije bila staleška, a jedina joj je dužnost bila briga oko održavanja crkve i

njegovanje kulta sv. Sebastijana, kojemu se kasnije pridružio i kult sv. Fabijana.

Unatoč starosti crkva sv. Fabijana i Sebastijana nema velebnih oltara. Prostor

je jednobrodan, na zidovima nema bujnih ukrasa. Ističe se glavni oltar sv. Fabijana i

sv. Sebastijana, restauriran 80-ih godina 20. stoljeća te tektonski oltar iz 1701. godine,

prenesen iz crkve sv. Barbare.

Zanimljiva je i sekundarna uloga crkve. Naime, u njoj je pohranjivan inventar

obližnjih napuštenih ili prenamijenjenih crkvenih prostora; primjerice oltar iz crkve

sv. Luke koja je pretvorena u nesakralni (vojni) objekt i zvona iz dokinute crkve sv.

Barbare.

Pravoslavna crkva sv. Nikole

Pravoslavna crkva sv. Nikole, hram sv. Nikolaja izgrađena je 1970. godine

prema projektu riječkog arhitekta Ignacija Henckea sredstvima malobrojne, ali veoma

bogate kolonije bosanskohercegovačkih Srba, tzv. „Sarajlija”.71 Iako je lokaciju za

gradnju pred Gradskim tornjem, na tadašnjoj obalnoj crti, odredio eminentni riječki

urbanist i arhitekt Anton Gnamb, legenda o izgradnji crkve sv. Nikole govori suprotno.

Naime, prema predaji riječki je guverner uslijed upornih traženja riječkih Srba,

jednom prilikom u ljutnji odgovorio posebnom „dozvolom gradnje”. Stojeći u

razgovoru pred Gradskim tornjem, bacio je kamen što je dalje mogao u more,

69 Ibidem, str. 150. 70 Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G., op. cit., str. 57. 71 Ibidem, str. 61.

Ulica Ignazija Henckea 2, Rijeka

Pravoslavnu crkvu sv. Nikole projektirao je 1787. godine riječki arhitekt I. Hencke. Crkvena vanjština ničim ne odaje konfesionalnu pripadnost, već slijedi obličja srednjoeuropskoga kasnog baroka.


26

poručivši: „Evo, tu gradite crkvu”72. Srbi su na to zasuli more do mjesta gdje je pao

kamen i tu sagradili svoj hram. Uz gradnju crkve veže se još jedna zanimljivost.

Naime, gradska vlast propisala je izgradnju velikih vrata na crkvenom dvorištu kako

bi se mogli unijeti topovi u slučaju nužde.

Crkva sv. Nikole kronološki je najmlađa barokna sakralna građevina u Rijeci,

dok je stilski najsuvremenija jer se elementi klasicizma na njoj pojavljuju kad i na

ostalim građevinama u Hrvatskoj i Sloveniji, koncipirani u jozefinskom Zopfstilu.73

Odstupanje od tradicionalne bizantske arhitekture može se pripisati prilagođavanju

društveno-političkim okolnostima, kao i radikalnim mjerama crkvene vlasti u

Hrvatskoj tijekom 18. stoljeća. Crkva posjeduje poveću zbirku ikona donesenih iz

Bosne i Vojvodine.

Džamija

Islamski centar i džamija izgrađeni su 2013. godine, kao remek-djelo

akademskog kipara Dušana Đamonje. Zbog izuzetne arhitektonske, građevinske i

kulturne vrijednosti riječka je džamija već prozvana najljepšom u Europi.74

Kao monumentalna razvedena kugla s plaštom od inoksa, komponirana od šest

kalota u čijim se obrisima i staklenim procjepima pojavljuje islamski simbol

polumjeseca, džamija izranja iz trga popločenoga kamenim travertinom, koji je

umjetnika asocirao na pustinjski pijesak. Uz džamiju središnji dio trga zauzima i

minaret visok 23 metra.

Građevina ima vjersku, kulturnu i odgojnu namjenu, a sastoji se od četiriju

razina: galerije, prizemlja te dviju etaža ispod džamije. Molitveni dio džamije može

72 Matejčić, R., op. cit., str. 177. 73 Horvat , A., Matejčić, R., Prijatelj, K., op. cit., str. 480. 74 Brošura „Islamski centar Rijeka“, Medžlis Islamske zajednice Rijeka, Rijeka, str. 5

Ulica Ante Mandića 50, Rijeka

Islamski centar i džamija izgrađeni su 2013. godine, kao remek-djelo akademskog kipara Dušana Đamonje. Zbog izuzetne arhitektonske, građevinske i kulturne vrijednosti riječka je džamija već prozvana najljepšom u Europi


27

primiti do 1400 vjernika, a u skladu s vjerskim pravilima nemiješanja muškaraca i

žena u molitvenom prostoru, mahfil-galerija za žene nalazi se na gornjoj etaži. Na

prvoj etaži pod džamijom smješteni su ugostiteljski objekti otvoreni za sve

posjetitelje, polivalentna dvorana za razna društvena i kulturna okupljanja, uredski

prostori i divanhana, posebna prostorija namijenjena ženskim razgovorima. Dva kata

ispod molitvenog dijela nalaze se učionice za vjeronauk te vrtić za djecu predškolske

dobi.75

Baptistička crkva

Objekt Pastoralnog centra baptističke crkve Rijeka Riječ i život, čija je gradnja

započela 2004., djelo je riječkog arhitekta Dušana Kostića. Imajući pred očima Šator

sastanka koji je prethodio Hramu u Jeruzalemu, Kostić je u arhitektonski rječnik

prenio ideju zemlje kao nestalnog boravišta: putnici smo koji u ‚šatoru’ prebivaju.

Pokrov zgrade čini deset ‚prstiju’ sklopljenih u molitvu. Po završetku cjelokupnog

kompleksa fontana na trgu ispred centra, povezana s vodom iz krstionice predočit će

ideju da crkva stoji na službi svijetu, tj. da nije zatvorena u sebe samu.

Pastoralni se centar sastoji od triju etaža koje svojom multifunkcionalnom

izvedbom i sadržajima žele pružiti mogućnost cjelovite službe čovjeku: u njegovoj

duhovnoj, obrazovnoj i društvenoj dimenziji. Svojom veličinom nadilazi potrebe same

vjerničke zajednice, ali je nakana da prostor postane mjesto susretanja ljudi grada

Rijeke. Koncerti, seminari, radionice, predavanja, izložbe i dječji vrtić samo su neke od

aktivnosti koje će po dovršetku moći ugostiti Pastoralni centar. 76

75 TZ grada Rijeke, http://www.visitrijeka.hr/sto_vidjeti/arhitektura/islamski_centar_i_dzamija, 15. 4. 2015. 76

Pastoralni centar Baptističke crkve Rijeka (tekst pripremio pastor Giorgio Grlj), srpanj 2015.

Primorska 2, Rijeka

Objekt Pastoralnog centra baptističke crkve Rijeka, Riječ i život, čija je gradnja započela 2004., djelo je riječkog arhitekta Dušana Kostića.


28

Sinagoga

Sinagoga u Rijeci jedna je od ukupno triju sinagoga u Republici Hrvatskoj koje

su „preživjele” razdoblje Drugog svjetskog rata i ostale sačuvane od potpunog ili

djelomičnog uništenja. Znatno veću sinagogu, sagrađenu 1903. godine prema

projektu Leopolda Baumhorna, koja se nalazila na raskrižju koje tvore na

Cambierijevu trgu Kapucinska ulica (danas Ciottina ulica) i ulica Zagrad (današnji

Pomerio) u Rijeci, srušili su Nijemci 1944. godine.77

Riječka Sinagoga, „mala ortodoksna schull sinagoga”78, sagrađena je 1930.

godine nedaleko tada postojeće sinagoge. Hram je udovoljavao potrebama židovske

zajednice koja je bila znatno manja u usporedbi s brojem njezinih pripadnika u Rijeci

početkom 20. stoljeća.79 Izvedena je prema nacrtima projektanata Vittorija Angyala i

Pietra Fabbra80, bez ukrasa i simbola na pročelju, asimetričnog pročelja s oblogom od

kamena i crvene cigle koji joj i danas daje uočljivo koloristički izgled. Projektirana je u

karakterističnim oblicima talijanske međuratne racionalističke arhitekture.

Unutrašnjost hrama podijeljena je na pretprostor i dio namijenjen obredima.

Ritam triju prozora bočne fasade ponavlja se i u unutrašnjosti u trima

proporcionalnim jedinicama prostora. Dva sačinjavaju obredni prostor zajedno s

balkonom iznad trećeg, odvojenog ulaznog dijela. Taj je balkon, „esrat naschim”

namijenjen ženama koje su morale biti odvojene od muškaraca, pa ih je na balkonu

sakrivala rešetkasta ograda. Za vrijeme obreda vjernici su okrenuti prema „aaron-ha-

kodeshu”, mjestu na kojem se čuva Tora, Sveta knjiga. U istom smjeru, prema istoku,

okrenut je i rabin sa svojom dvojicom pomoćnika, kantorom i hazanom. Njihovo je

77 Matejčić, R., op. cit., str.. 189. 78

Brošura „Židovi u Rijeci”, Židovska općina Rijeka, Rijeka, 2011., str. 1. 79

Lozzi Barković, J.: Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka, Adamić, Rijeka, 2015., str. 359. 80 Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G., op. cit., str. 67.

Ulica Ivana Filipovića 9, Rijeka

Sinagoga u Rijeci jedna je od ukupno triju sinagogeau Republici Hrvatskoj koje su „preživjele” razdoblje Drugog svjetskog rata i ostale sačuvane od potpunog ili djelomičnog uništenja.


29

mjesto na istaknutom povišenju, „bimi”. Jedini ukras unutrašnjosti jest oslikani

vijenac ispod samoga krovišta i stilizirani vegetativni reljef ispod razine prozora.81

Riječka sinagoga, koja je ujedno i sjedište Židovske općine, temeljito je obnovljena

2008. godine prema projektu riječkog arhitekta Vladija Bralića.82

Iako su navedeni vjerski objekti posebno izdvojeni83 za potrebe ovog rada,

valja istaknuti da grad Rijeku i okolicu krase brojna druga sakralna i kulturna zdanja

(samostani, kapele, groblja, kalvarije i sl.) koja bi u budućnosti također trebalo

dodatno valorizirati u turističkom smislu.

3.3. Vjerske zajednice grada Rijeke

Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica govori da je „Crkva ili vjerska zajednica drukčijeg naziva zajednica fizičkih osoba koje ostvaruju slobodu vjeroispovijedi jednakim javnim obavljanjem vjerskih obreda i drugim očitovanjima svoje vjere upisana u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj”84.

Na području grada Rijeke djeluju sljedeće vjerske zajednice: 85

Baptistička crkva Rijeka, pastor Giorgio Grlj Rijeka, Primorska 2

Evanđeoska pentekostna crkva Krista Kralja, pastor Milan Špoljarić Rijeka, Zametska 40

Evangelička crkva – Crkvena općina Rijeka, svećenik Jakov Mrčela Rijeka, Ivana Dežmana 3

Islamska zajednica, Medžlis islamske zajednice u Rijeci, glavni imam riječki Hajrudin ef. Mujkanović, Rijeka, Grivica 6

Kristova crkva, starješina Zlatko Molek Rijeka, dr Frana Kresnika 31

Kršćanska adventistička crkva, pastor Radoslav Bučko Rijeka, Gajeva 5

Makedonska pravoslavna crkvena općina sv. car Konstantin i carica Elena, nadležni svećenik MPC za RH sa sjedištem u Zagrebu protojerej Kirko

81 Židovska općina Rijeka , http://zidovska-opcina-rijeka.hr/2014/09/23/sinagoga-u-rijeci/ (30. 6. 2015.) 82 Brošura „Židovi u Rijeci”, Židovska općina Rijeka, Rijeka, 2011., str. 2. 83

Prema stavovima predstavnika vjerskih zajednica prikupljenih metodom intervjua kao i stavovima turista i

hodočasnika prikupljenih metodom anketiranja. 84

Narodne novine 83/02, 73/13, http://www.zakon.hr/z/284/Zakon-o-pravnom-polo%C5%BEaju-vjerskih-

zajednica, 15. 5. 2015. 85 Grad Rijeka,www.rijeka.hr, 15. 6. 2015.


30

Velinski Rijeka, Matačićeva 5

Riječka nadbiskupija, nadbiskup i metropolit, mons. dr. Ivan Devčić Rijeka, Ivana Pavla II kbr.1 (sjedište metropolije i nadbiskupije)

Srpska pravoslavna crkvena opština, paroh riječki, otac Mićo Kostić Rijeka, Ivana Zajca 24/1

Židovska općina Rijeka, predsjednica Irena Deže Starčević Rijeka, Ivana Filipovića 9.

Promičući vjersku toleranciju i dijalog, u Rijeci djeluje Ekumenski odbor grada Rijeke kojega čine Rimokatolička crkva, Evanđeoska pentekostna crkva Krista Kralja, baptistička crkva i Makedonska pravoslavna crkvena općina sv. car Konstantin i carica Elena.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u gradu Rijeci dominiraju pripadnici Katoličke crkve (71,96 %), nakon kojih slijede pravoslavci (6,95 %) i muslimani (4,52 %), dok je najmanje Židova (0,01 %).

Tablica 1. Stanovništvo grada Rijeke prema vjeroispovijesti (Popis stanovništva 2011.)

VJERA Broj Udio (%)

Katolici 92.559 71,96

Pravoslavci 8939 6,95

Protestanti 341 0,27

Ostali kršćani 536 0,42

Muslimani 5820 4,52

Židovi 12 0,01

Istočne religije 168 0,13

Ostale religije 158 0,12 Agnostici i skeptici 2146 1,67

Nisu vjernici i ateisti 11.890 9,24

Ne izjašnjavaju se 5786 4,50

Nepoznato 269 0,21

UKUPNO 128.624 100,00 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine

U odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine zabilježen je pad u broju katolika sa 109.237 (2001.) na 92.559 (2011.) dok istovremeno raste broj pravoslavaca s 8.882 (2001.) na 8.939 (2011.) i muslimana s 5.497 (2001.) na 5.820 (2011.). Također, uočljiv je znatan rast broja ateista i onih koji se izjašnjavaju da nisu vjernici sa 7901 (2001.) na 11.890 (2011.), što čini porast od 50,49 %.86

86 Državni zavod za statistiku, Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf, 12. 5. 2015.


31

Iako se u gradu Rijeci obilježavaju blagdani mnogobrojnih vjerskih zajednica,

vjerski događaji koji privlače najveći broj posjetitelja odnosno u turističkom smislu

predstavljaju najveći potencijal jesu:

Blagdan sv. Vida (15. 6.) – višednevni program u organizaciji Riječke

nadbiskupije i grada Rijeke u povodu obilježavanja Dana grada Rijeke. U

sklopu manifestacije održava se i Vidfest, festival popularne duhovne glazbe.

Blagdan Velike Gospe (15. 8.) – svečanost koja na Trsatu okuplja oko 30.000

ljudi

Blagdan Male Gospe (8. 9.) – svečanost krunidbe lika Gospe Trsatske koja se

dogodila 8. rujna 1715. godine.

Trsatski Marijini dani (10. 5.) – višednevni program uz organizaciji Trsatskog

svetišta i Grada Rijeke u povodu obilježavanja blagdana Majke Božje Trsatske i

Majčinog dana (druga nedjelja u mjesecu svibnju)

Blagdan sv. Jurja (23. 4.) – na Trsatu se u povodu tog blagdana održava

sedmodnevni program pod nazivom „Dani Trsata” u organizaciji Mjesnog

odbora Grada Trsata

Blagdan sv. Nikole (6. 12.) – procesija kroz uže središte grada Rijeke (od

Žabice Rivom i Korzom do crkve Gospe Lurdske / kapucinske crkve)

Proslava Badnjaka i Božića prema julijanskom i gregorijanskom kalendaru

Proslava Uskrsa prema julijanskom i gregorijanskom kalendaru

Svečanosti obilježavanja Ramazanskog bajrama i Kurban-bajrama u

Islamskom centru u Rijeci.

Sagledavajući cjelokupnu resursnu osnovu za razvoj vjerskog turizma u gradu

Rijeci kao grada koji ima složeno povijesno nasljeđe s naglašenom multikulturnom i

multivjerskom tolerancijom, vidljivo je postojanje mnoštva sakralnih objekata kao

hramova većeg broja vjerskih zajednica koje djeluju na području grada.

Pripadajuće vjerske manifestacije predstavljaju svojevrsnu ‚nadogradnju’ prilikom

osmišljavanja i unapređivanja turističkog proizvoda temeljenog na motivima vjere.

Zaključuje se da unatoč tradicionalnoj prevazi Trsatskog svetišta koje okuplja

najveći broj posjetitelja motiviranih vjerom, oblikovanju identiteta grada Rijeke u

vjerskom smislu uvelike pridonose vjerski objekti i događaji svih vjerskih zajednica

koje djeluju u Rijeci.


32

4. ANALIZA STANJA U TURIZMU GRADA RIJEKE

Osim privlačne snage kulturno-povijesnog nasljeđa destinacije, razvoj vjerskog

turizma nije moguć bez odgovarajuće infrastrukturne podloge. U ovom se poglavlju

stoga analiziraju obilježja turističke infrastrukture, kao i značajke generiranoga

turističkog prometa.

4.1. Smještajni kapaciteti grada Rijeke

Turistička ponuda smještaja u gradu Rijeci sastoji se od četiriju hotela, trinaest

hostela, više od sto privatnih iznajmljivača, jednog kampa, jednog prenoćišta i

studentskog naselja. U 2014. godini grad je tako raspolagao s 2400 ležajeva u

registriranim smještajnim objektima, čime u ukupnim smještajnim kapacitetima

Primorsko-goranske županije sudjeluje sa svega 1,33 %87. Od ukupnog broja postelja

23,88 % čini privatni smještaj, 23,08 % hoteli, 17,88 % hosteli, 15,75 % prenoćišta,

14,58 % kampovi te 4,83 % studentsko naselje (grafikon 1).

Grafikon 1. Struktura smještajnih kapaciteta grada Rijeke 2014. godine (broj smještajnih jedinica)

Izvor: obrada autora prema podacima TZ-a grada Rijeke

Promatrajući kretanje smještajnih kapaciteta grada Rijeke u proteklih deset

godina, evidentan je porast broja ležajeva i to za 38,72 %. Pritom je došlo do

razvidnih promjena u strukturi kapaciteta na način da su razvijene dvije nove

kategorije smještaja: hosteli, čiji razvoj počinje 2006. godine i studentsko naselje koje

je otvoreno 2014. godine. Također, u razmatranom razdoblju najveći je porast broja

ležajeva zabilježen u kategoriji privatnog smještaja koji je porastao čak 13 puta, dok

su prenoćišta zabilježila pad od 57,14 % (tablica 2).

87 Izračun autora na temelju podataka u publikaciji „Turizam u brojkama 2014” (Ministarstvo turizma RH, www.mint.hr), 1. 5. 2015.

Hoteli 23,08 %

Hosteli 17,88 %

Prenoćišta 15,75 %

Studentsko naselje 4,83 %

Privatni smještaj 23,88 %

Kampovi 14,58 %


33

Tablica 2. Smještajni kapaciteti grada Rijeke od 2004. do 2014. godine (ležajevi)

KATEGORIJA 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Hoteli 456 387 502 515 515 554 554 554 554 554 554

Hosteli 61 61 61 61 61 91 120 448 429

Privatni smještaj

42 63 92 105 126 173 189 213 272 411 573

Kamp 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350

Prenoćišta 882 882 882 882 378 378 378 378 378 378 378

Studentsko naselje

116

UKUPNO 1730 1682 1887 1913 1430 1516 1532 1586 1674 2141 2400

Izvor: obrada autora prema podacima TZ-a grada Rijeke (www. visitrijeka.hr)

Analizom ukupnih smještajnih kapaciteta i ostvarenih noćenja, vidljivo je da je

2014. godine grad Rijeka ostvario prosječnu popunjenost svojih kapaciteta od 73

dana, tj. razinu iskorištenosti od 20,00 %, što je nešto više od prosječne popunjenosti

na razini Primorsko-goranske županije koja iznosi 70 dana, tj. 19,20 %, odnosno

prosječne popunjenosti na razini Republike Hrvatske koja iznosi 72 dana, tj.

19,70 %.88 Pritom iskorištenost kapaciteta znatno varira ovisno o vrsti smještaja pa

tako iznosi: 167 dana, tj. 46,00 % za hotele, 89 dana, tj. 25,00 % za hostele, 57 dana, tj.

16,00 % za privatni smještaj te samo 32 dana, tj. 9,00 % za kampove (grafikon 2).

Grafikon 2. Iskorištenost smještajnih kapaciteta grada Rijeke 2014. godine (u danima)


Nakon sagledavanja preduvjeta razvoja vjerskog turizma grada Rijeke u

narednim se poglavljima vrši analiza stanja koja podrazumijeva analizu turističkog

prometa i emitivnih tržišta.

88

Izračun autora na temelju podataka u publikaciji „Turizam u brojkama 2014” (Ministarstvo turizma RH,

www.mint.hr), 1. 5. 2015.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

Hoteli Hosteli Privatnismještaj

Kampovi

167

89

57

32


34

4.2. Turistički promet grada Rijeke

Turistički promet grada Rijeke promatra se kroz ostvarene turističke dolaske i

noćenja turista, strukturu turističkog prometa prema smještajnim kapacitetima i

dobnim skupinama te prosječnu duljinu boravka turista.

U protekloj godini u Rijeci je registrirano ukupno 90.717 dolazaka te 173.549

noćenja. Dominantna uloga inozemne potražnje očituje se u činjenici da strani turisti

pritom čine više od dvije trećine ostvarenog turističkog prometa, koji čini 3,80 %

ukupnih dolazaka, odnosno 1,40 % ukupnih noćenja Primorsko-goranske županije.

Tablica 3. Ostvareni dolasci i noćenja turista u gradu Rijeci 2014. godine.

2014 DOLASCI Udio (%) NOĆENJA Udio (%)

Domaći 21.176 23,00 41.311 24,00

Strani 69.541 77,00 132.238 76,00

UKUPNO 90.717 100,00 173.549 100,00


Prema demografskim značajkama u strukturi ostvarenih noćenja i dolazaka

prevladavaju gosti mlađe (od 19 do 30) i srednje životne dobi (od 31 do 40), dok su

najmanje zastupljena djeca i mladi (dobne skupine do 12 odnosno od 13 do 18

godina) te turisti stariji od 60 godina.

Grafikon 3. Dobna struktura turista u gradu Rijeci 2014. godine


Iz sljedeće tablice vidljivo je da je najveći broj dolazaka i noćenja ostvaren u

hotelskim kapacitetima, dok je najslabiji turistički promet povezan s kampom

(Preluk).

do 12 3,06 %

13 – 18 4,11 % 19 30

23,53 %

31 – 40 19,60 %

41 – 50 17,46 %

51 – 60 16,51 %

više od 60

15,72 %

Dolasci

do 12 3,32 %

13 – 18 5,26 % 19 – 30

23,85 %

31 – 40 20,42 %

41 – 50 17,32 %

51 – 60 15,54 %

više od 60

14,28 %

Noćenja


35

Tablica 4. Struktura ukupnih dolazaka i noćenja prema vrsti smještaja 2014. godine

SMJEŠTAJ DOLASCI Udio (%) NOĆENJA Udio (%)

Hoteli 51.958 57,00 92.666 53,00

Hosteli 23.386 26,00 36.502 21,00

Privatni smještaj 10.405 12,00 33.188 19,00

Kamp 4968 5,00 11.193 7,00

UKUPNO 90.717 100,00 173.549 100,00


Odnos dolazaka i noćenja ukazuje na prosječnu dužina boravka turista u gradu

destinaciji. Tako se turisti 2014. godine u gradu Rijeci prosječno zadržavaju dva dana

(1,91). Pritom se dani boravka razlikuju prema vrsti smještaja pa se tako turisti

najviše zadržavaju u privatnom smještaju (3,19 dana), a najmanje u hostelima (1,56

dana).

Grafikon 4. Prosječni boravak turista po vrstama smještaja 2014. godine (u danima)


U sljedećoj se tablici prikazuje analiza ostvarenoga turističkog prometa u

razdoblju od 2004. do 2014. godine.

Tablica 5. Pregled ostvarenih dolazaka i noćenja od 2004. do 2014. godine

Godina DOLASCI NOĆENJA

STRANI DOMAĆI UKUPNO STRANI DOMAĆI UKUPNO 2004. 34.226 19.665 53.891 72.441 33.355 105.796 2005. 30.889 19.763 50.652 65.750 33.466 99.216 2006. 40.582 22.177 62.759 78.838 38.988 117.826 2007. 48.522 21.132 69.654 91.802 37.828 129.630 2008. 44.955 21.334 66.289 79.990 37.287 117.277 2009. 47.600 18.238 65.838 91.262 32.765 124.027 2010. 51.082 17.336 68.418 95.381 31.962 127.343 2011. 53.781 17.016 70.797 101.935 33.845 135.780 2012. 52.997 16.695 69.692 102.016 33.564 135.580 2013. 58.646 17.653 76.299 112.656 33.521 146.177 2014. 69.541 21.176 90.717 132.238 41.311 173.549


0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

Privatnismještaj

Kamp Hotel Hostel

3,19

2,25

1,78 1,56


36

Prema iznesenim podacima vidljivo je da se broj dolazaka povećao za 68,00 %,

a broj noćenja za 64,00 %. Samo u odnosu na prethodnu godinu 2014. godine

zabilježen je porast od čak 19,00 % u ukupnim turističkim dolascima i noćenjima.

Pozitivan višegodišnji trend nastao je ponajprije zahvaljujući snažnom utjecaju

stabilnog rasta dolazaka i noćenja inozemnih gostiju. 89

Grafikon 5. Kretanje broja dolazaka i noćenja od 2004. do 2014. godine


Zaključno se može ustvrditi da je povećanje smještajnih kapaciteta i ukupnoga

turističkog prometa rezultat promišljanja Rijeke kao turističke destinacije te sukladno

tome ulaganja u infrastrukturu i dodatne sadržaje u cilju podizanja kvalitete

turističke ponude.

4.3. Emitivna turistička tržišta grada Rijeke

Sagledavanjem inozemnog turističkog prometa 2014. godine vidljivo je da

najveći broj gostiju dolazi iz Italije (13.009), Njemačke (6939), Španjolske (5943),

Francuske (4252) i Austrije (2903), zatim iz Velike Britanije (2376), Nizozemske

(2124), Slovenije (1878), SAD-a (1869) te naposljetku iz Mađarske (1837).

89 Primijećeni pad broja noćenja 2005. i 2008. godine objašnjava se fazama renoviranja hotela Jadran, Continental i Neboder.

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

160.000

180.000

200.000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Dolasci Noćenja


37

Grafikon 6. Ostvareni broj dolazaka 2014. godine po emitivnim tržištima


U strukturi ostvarenih noćenja također dominiraju državljani Italije (22.673),

Njemačke (15.187), Španjolske (8192) i Francuske (7854), nakon kojih slijede

državljani Velike Britanije (5432), Austrije (5292), Nizozemske (4423), Mađarske

(4124), Poljske (4121) i u konačnici Srbije (3736).

Grafikon 7. Ostvareni broj noćenja 2014. godine po emitivnim tržištima


Promatrajući ukupno ostvareni turistički promet 2014. godine, zanimljivo je

istaknuti da se osim prethodno navedenih, najvažnijih emitivnih odredišta za turizam

grada Rijeke, u odnosu na 2013. godinu znatno povećao broj turista iz azijskih

zemalja (Hong-Konga, Kine, Koreje, Tajvana, Tajlanda)90.

90

TZ grada Rijeke , www.visitrijeka.hr, 15. 4. 2015.

0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

14,00

16,00

18,00

20,00 18,70

10,00 8,50

6,10

4,20 3,40 3,00 2,70 2,70 2,60

Dolasci udio (%)

0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

14,00

16,00

18,0017,10

11,50

6,20 5,90 4,10 4,00 3,30 3,10 3,10 2,80

Noćenja udio (%)


38

Bitnu ulogu u dovođenju gostiju u Rijeku imaju i turističke agencije kojih

prema podacima Turističke zajednice grada Rijeke 2014. godine ima 36.

4.4. Vjerski motivi u odabiru grada Rijeke kao turističke destinacije

Kako bi se odredio tržišni potencijal vjerskog turizma, nužno je poznavati broj

posjetitelja koji u Rijeku dolaze potaknuti motivom vjere.

Određivanje broja posjetitelja motiviranih vjerom obilježeno je dvama

ključnim čimbenicima koje valja uzeti u obzir pri analizi ostvarenoga turističkog

prometa:91

Statistički podaci ne ubrajaju posjete vjerskim sadržajima i objektima pri

kojima nije ostvareno najmanje jedno noćenje u registriranim smještajnim

objektima.

Isprepletenost i međusobno prožimanje vjere i kulture onemogućuju jasno

izdvajanje turističkih dolazaka motiviranih isključivo vjerom.

S obzirom na navedeno, odnosno na činjenicu da se zasad ne vode precizni

statistički podaci o broju posjetitelja koji su došli u Rijeku i okolicu i pritom posjetili

neki od vjerskih objekata, moguće je jedino izvršiti procjene na temelju raspoloživih

podataka. Pritom treba razlikovati dva tržišna segmenta:posjetitelje koji dolaze

prilikom velikih vjerskih okupljanja i turiste koji pri posjetu gradu obilaze vjerske

objekte.

Kao što je vidljivo iz prethodnog poglavlja, grad Rijeku godišnje posjeti 90.717

turista, koji ostvaruju 173.549 noćenja. Prosječni boravak u nekom od smještajnih

objekata iznosi svega 1,91 dana po jednom posjetu. 92 Postavlja se pitanje koliko je

turista u grad Rijeku došlo motiviranih vjerom. Naime, opće je poznato da u grad

Rijeku najviše hodočasnika dolazi na Marijino svetište Trsat. Međutim, bitno je

odrediti koliko turista dolazi u odnosu na druge događaje i objekte u gradu Rijeci i

koja je njihova struktura u pogledu vjerske pripadnosti. Prema nedavnom

istraživanju Instituta za turizam93 svega 0,2 % svih putovanja u Republici Hrvatskoj

motivirano je vjerom. U Primorsko-goranskoj županiji takvih je putovanja bilo

također 0,2 % što iznosi oko 4800 dolazaka. Usporedbe radi, u Istarskoj je županiji

0,1 % putovanja motivirano vjerom; u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-

neretvanskoj 0,2 %; Šibensko-kninskoj 0,3 % te Zadarskoj 0,4 %.

91

Mantovani M., La crescente importanza del turismo religioso in Italia ed i percorsi devozionali,,Rivista di

scienze del turismo, n. anno II, 2011, str. 144. 92

Podaci se odnose na 2014. godinu. 93

Marušić, Z., Čorak, S., Sever, I.: Tomas 2014. Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb 2015., str. 45.


39

Može se pretpostaviti da je svih 4800 turista koji su doputovali u neku od destinacija

Primorsko-goranske županije boravilo u Rijeci, odnosno Opatiji, Crikvenici ili na

otoku Krku. Prema istraživanju za potrebe ovog rada može se ustvrditi da iz Rijeke,

Opatije, Crikvenice ili otoka Krka turističke izletničke aranžmane godišnje konzumira

oko 17.500 turista – izletnika.

Na temelju osobnog ispitivanja, tj. intervjua provedenih s pripadnicima

vjerskih zajednica, doznaje se da Svetište Majke Božje na Trsatu godišnje posjeti

104.000 hodočasnika. Tako se na temelju procjena može zaključiti da grad Rijeku

posjećuju sljedeće kategorije putnika motiviranih vjerom:

Hodočasnici na Svetištu Trsat: ………………………….…….…..104.000

Izletnici, turisti koji razgledavaju

sakralne objekte grad Rijeke: ………………………………….…… 17.500

Ukupno posjetitelja motiviranih vjerom: ……………………..121.500

Pritom se može pretpostaviti da je struktura posjetitelja u gradu Rijeci prema vjerskoj

opredijeljenosti sljedeća:

katolici, motivirani katoličkim događajima i objektima: 112.000 posjetitelja

(hodočasnika) odnosno 92,18 %

muslimanska vjeroispovijest (Islamski centar): 5000 vjernika ili 4,11 %

ostale vjeroispovijesti, objekti i događaji: 4500 ili 3,71 %.

Nameće se zaključak da vjerske objekte i događaje u gradu Rijeci posjećuju

turisti, izletnici i hodočasnici te da pri tome u hotelima grada Rijeke ostvaruju samo

500 dolazaka ili 1000 noćenja. Potencijal od 121.500 posjetitelja s motivom vjere nije

dobro iskorišten i predstavlja ¸velik izazov u pogledu produženja boravka u riječkim

smještajnim objektima te povećanja turističke potrošnje i zadovoljstva posjetom

gradu Rijeci koji je motiviran vjerom.


40

5. ISTRAŽIVANJE STAVOVA KLJUČNIH DIONIKA O RAZVOJU

VJERSKOG TURIZMA U RIJECI

Vjerski turizam u Rijeci moguće je razviti samo suradnjom svih ključnih

dionika. Stoga je za donošenje, a posebice za uspješnu primjenu Strategije nužno

sugasje njihovih stavova o pitanju važnosti vjerskog turizma za grad Rijeku. Za

analizu stanja, snaga i slabosti Rijeke kao destinacije vjerskog turizma te za

određivanje strateških ciljeva, programa i mjera nužno je istražiti stavove pripadnika

vjerskih zajednica, turističkih djelatnika, predstavnika lokalne samouprave i javnih

poduzeća, kao i mišljenja i stavove hodočasnika i turista koji posjećuju Rijeku. Kako bi

se navedeno ostvarilo, provedeno je nekoliko istraživanja. Slijedi prikaz primijenjene

metodologije i rezultata istraživanja na temelju kojih se određuju strateški prioriteti i

aktivnosti nužne za razvoj vjerskog turizma.

5.1. Metodologija istraživanja

Osim istraživanja sekundarnih izvora informacija za potrebe izrade ove

strategije provedena su istraživanja na terenu: ispitani su stavovi pripadnika vjerskih

zajednica, održane su radionionice s ključnim dionicima, istraženi su stavovi vjernika

koji posjećuju Svetište Majke Božje na Trsatu prilikom velikih okupljanja te su

ispitana mišljenja turista koji su posjetili Rijeku.

Stavovi predstavnika vjerskih zajednica istraženi su metodom osobnog

ispitivanja. Obrazac za prikupljanje podataka bio je podsjetnik za intervju koji je

obuhvaćao otvorena pitanja o pretpostavkama razvoja vjerskog turizma. Od ožujka

do lipnja 2015. održano je deset intervjua s predstavnicima vjerskih zajednica u

gradu Rijeci.

Osim intervjua s predstavnicima vjerskih zajednica 23. travnja 2015. godine

održane su tri radionice s dionicima važnima za razvoj vjerskog turizma u gradu

Rijeci. Na njih su pozvani predstavnici vjerskih zajednica, gradskih službi i

komunalnih trgovačkih društava te predstavnici turističkih agencija i turistički vodiči.

Odazvalo se ukupno 49 osoba od čega: 19 predstavnika vjerskih zajednica, 17

predstavnika komunalno-trgovačkih društava te predstavnika Grada i TZ-a grada

Rijeke te 13 turističkih djelatnika. Dionicima je ukratko predstavljen projekt te je

održana rasprava. Na kraju radionice provedeno je ispitivanje s pomoću

polustrukturiranoga anketnog upitnika.

U cilju utvrđivanja zadovoljstva vjernika hodočasnika vjerskim sadržajima

Svetišta Majke Božje na Trsatu i turističkom ponudom Trsata kao dijela grada Rijeke

provedena su dva anketna ispitivanja. Ispitivanja su provedena 19. travnja 2015.

godine kada se na Trsatu održavao 2. Nacionalni susret hrvatskih obitelji te 10.


41

svibnja 2015. godine prilikom svetkovine Majke Božje Trsatske. Istraživanje je

provedeno metodom osobnog ispitivanja, a obrazac za prikupljanje podataka bio je

visokostrukturirani anketni upitnik koji je sadržavao 15 pitanja.

U cilju sagledavanja mišljenja i zadovoljstva turista vjerskim sadržajima u

Rijeci provedeno je istraživanje i na prigodnom uzorku turista. Istraživanje je

provedeno osobnim ispitivanjem turista koji su se zatekli u Rijeci od 19. do 22. lipnja

2015. godine. Podaci su prikupljeni s pomoću ankete koja je sadržavala 17 pitanja.

5.2.Rezultati provedenih istraživanja

Slijedi prikaz rezultata provednih istraživanja uključujući najvažnije stavove

predstavnika vjerskih zajednicao stanju i razvoju vjerskog turizma u Rijeci, zatim

podataka prikupljenih na održanim radionicama, ispitivanja hodočasnika u Svetištu

Majke Božje na Trsatu i ispitivanja turista u gradu Rijeci.

5.2.1. Stavovi predstavnika vjerskih zajednica rezultati intervjua

Predstavnici vjerskih zajednica suglasni su u mišljenju da je Rijeka tranzitni

grad u kojemu turisti borave 1 – 2 dana. Motivi dolaska u Rijeku blizina je odabranih

destinacija koje predstavljaju njihovo konačno odredište na turističkom putovanju

(npr. otoci).

Kada je riječ u potrošačkim segmentima, važno je istaknuti razliku između

turista motiviranih kulturom i vjernika hodočasnika. Smatra se da su hodočasnici

znatno drugačija skupina od ostalih turista. Hodočasnici koji organizirano dolaze na

Trsat ne zadržavaju se u Rijeci, već eventualno razgledaju Trsatsku Gradinu (pritom

se ističe problem autobusnog parkirališta u Rijeci). Istodobno, govori se da su svjetski

trendovi takvi da su hodočasnici sve više i turisti što znači da nakon obilaska svetih

mjesta, također žele upoznati ostale znamenitosti i atrakcije destinacije.

Rijeka nije prepoznata vjerska destinacija te jako mali broj turista dolazi s

vjerskim motivom. U smislu vjerskog turizma, u najvećoj mjeri dolaze radi Trsatskog

svetišta odnosno na proputovanju do poznatih vjerskih odredišta kao što su

Međugorje i Marija Bistrica. Otvaranje novoga islamskog centra, odnosno gradnja

džamije potaknuo je veći broj turističkih dolazaka s vjerskim motivom. Također, ističe

se i neodvojivost kulture i vjere; turisti koji dolaze s motivom kulture također

razgledavaju istaknute vjerske objekte. Religija je jedna vrsta kulture, zaključuje se.

S aspekta povijesti i tradicije predstavnici vjerskih zajednica ističu važnost

sljedećih vjerskih objekata: katedrala sv. Vida, crkva uznesenja Blažene Djevice

Marije, Svetište Majke Božje na Trsatu, crkva sv. Jeronima. Prema broju posjetitelja

svakako prednjače Svetište Majke Božje na Trsatu i katedrala sv. Vida.


42

Prema mišljenju predstavnika vjerskih zajednica Grad Rijeka i Turistička

zajednica grada mogu učiniti sljedeće u cilju povećanja broja dolazaka turista s

vjerskim motivom:

održavati vjerske objekte

omogućiti čuvanje vjerskih objekata

osigurati osvijetljenost vjerskih objekata, čistoću i uređenost okoliša

promicati vjerske objekte i sadržaje, na primjer, putem internetskih stranica,

višejezičnih brošura i sl.

omogućiti suradnju i otvoren dijalog među svim vjerskim institucijama u

gradu.

Predstavnici vjerskih zajednica dali su i niz korisnih prijedloga za poboljšanje

standarda i dužine boravka turista s vjerskim motivom:

osigurati smještajne kapacitete po pristupačnim cijenama za hodočasnike

educirani turističke vodiče

povezati kulturne, vjerske i gastro (halal, košer) elemente turističke ponude

osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta i prihvat autobusa u blizini

vjerskih objekata

poboljšati sanitarni standard, tj. povećati broj sanitarnih čvorova u blizini

vjerskih objekata

obilježiti kulturne i vjerske znamenitosti smeđom signalizacijom

poboljšati ponudu suvenira s vjerskim motivom

organizirati liturgijske obrede na stranom jeziku

organizirati višednevne duhovne seminare i festivale duhovne glazbe te

ostalih događaja i sadržaja vjerske tematike

unaprijediti prateće sadržaje (ugostiteljski objekti, ljekarne, ambulante…)

Predstavnici vjerskih zajednica posebno smatraju važnima edukaciju

turističkih vodiča (predstavljanje vjerskih objekata, ukazivanje na svetost prostora u

smislu prikladnog odijevanja i ponašanja), sigurnost i čuvanje vjerskih objekata i

koordinaciju i suradnju Grada Rijeke, Turističke zajednice, turističkih djelatnika i

vjerskih institucija. Osim toga, posebno su istaknuli sljedeće:

Trsatsko svetište nositelj je vjerskog turizma grada Rijeke, no Rijeka ima još

mnogo toga za pokazati o čemu turistički djelatnici, lokalno stanovništvo te na

koncu i sami turisti malo znaju

vjerskim zajednicama u interesu je da što veći broj turista dođe i razgleda

njihovu bogatu kulturnu i sakralnu baštinu, no pritom ističu problem čuvanja i

održavanja vjerskih objekata kao i financiranje osobe domaćina/vodiča


43

predstavnici vjerskih zajednica podržavaju suradnju s Turističkom zajednicom

grada Rijeke, turističkim agencijama te ostalim vjerskim zajednicama u gradu

Rijeci.

Razvidno je da postoji suglasje i pozitivan stav među predstavnicima vjerskih

zajednica o potencijalu i potrebi razvoja vjerskog turizma u Rijeci.

5.2.2.Stavovi ključnih dionika – analiza anketa provedenih na radionicama

Anketu je popunilo ukupno 49 sudionika radionica, od čega devetnaest

predstavnika vjerskih zajednica (38,7 %), šestoro predstavnika Grada Rijeke

(12,2 %), desetoro predstavnika turističkih agencija i turističkih vodiča (20,4 %),

troje predstavnika hotelijera (6,1 %), troje predstavnika gradskih komunalnih

društava (6,1 %), po jedan predstavnik kulturne institucije (2 %) i policije (2 %) te

predstavnici ostalih institucija (4 %). Odgovori ispitanika grupirani su, a rezultati

anketnog ispitivanja prikazani su uvažavajući pripadnosti ispitanika grupama

dionika: vjerskim zajednicama, turističkim agencijama i vodičima i ostalim dionicima.

Tablica 6. Stavovi dionika o stanju vjerskog turizma u Rijeci (N = 49)

TVRDNJA PROSJEČNE OCJENE

VJERSKE ZAJEDNICE

TURISTIČKE AGENCIJE

OSTALI DIONICI

UKUPNO

Rijeka je prepoznatljiva destinacija vjerskog turizma.

3,78 3,50 3,40 3,56

Vjerski turizam u Rijeci nedovoljno je razvijen. 3,89 4,30 4,00 4,02

Treba razvijati vjerski turizam u Rijeci. 4,67 4,67 4,60 4,64

Vjerski događaji promiču se na odgovarajući način.

2,83 2,70 2,70 2,75

Vjerski objekti prezentirani su na odgovarajući način.

2,56 2,00 2,55 2,44

Turistički menadžment daje potporu razvoju vjerskog turizma.

2,47 3,30 3,00 2,87

Organizacija koju predstavljam zainteresirana je za povećanje broja turista koji u Rijeku dolaze potaknuti vjerskim motivima.

4,53 4,80 4,42 4,54

Organizacija koju predstavljam može znatno pridonijeti povećanju broja turista koji posjećuju Rijeku iz vjerskih motiva.

4,00 4,10 3,32 3,73

Za razvoj vjerskog turizma potrebna je suradnja svih dionika (vjerskih zajednica, turističkog sektora, lokalne samouprave…)

5,00 4,90 4,84 4,91

Izvor: rezultati istraživanja, obrada autora

Kako bi se ispitali stavovi dionika vezani uz razna pitanja iz domene vjerskog

turizma, ispitanici su zamoljeni da na ljestvici od jedan do pet ocijene svoje s


44

ponuđenim tvrdnjama. Pritom je oznaka 1 značila potpuno neslaganje, a ocjena 5

potpuno slaganje. Prosječne ocjene prikazane su tablicom 6.

Rezultati prikazani u prethodnoj tablici pokazuju da postoji visok stupanj

podudaranja u stavovima između svih triju skupina dionika. Dionici se slažu da

vjerski turizam u Rijeci nije dovoljno razvijen i da ga je potrebno razvijati. Smatraju

da se vjerski sadržaji ne predstavljaju i promiču na odgovarajući način te da ne

postoji dovoljna potpora razvoju vjerskog turizma od strane turističkog

menadžmenta. Pritom su najnižu ocjenu (2,47) tvrdnji da ne postoji dovoljna potpora

razvoju vjerskog turizma dodijelili pripadnici vjerskih zajednica. Svi ispitanici

smatraju da je organizacija koju predstavljaju zainteresirana za povećanje broja

turista koji u Rijeku dolaze potaknuti vjerskim motivima. Najveću zainteresiranost

iskazali su predstavnici turističkih agencija (4,80), ali i predstavnici vjerskih zajednica

(4,53). Predstavnici vjerskih zajednica i turističkih agencija i vodiča također smatraju

kako organizacija koju predstavljaju može znatno pridonijeti povećanju broja turista

koji posjećuju Rijeku iz vjerskih motiva. Ohrabrujuća je činjenica da svi ispitanici

zastupaju stav da je za razvoj vjerskog turizma potrebna je suradnja svih dionika

(vjerskih zajednica, turističkog sektora, lokalne samouprave…).

Na pitanje „Tko je po Vašem mišljenju odgovoran za razvoj vjerskog turizma u

Rijeci?” ispitanici su uglavnom zaokruživali po nekoliko odgovora i time ponovno

iskazali stav da je za razvoj vjerskog turizma potrebna suradnja vjerskih zajednica,

turističke zajednice, turističkih agencija grada Rijeke i ostalih subjekata.

Ispitanici su zamoljeni da navedu prijedloge mjera kojima bi se mogao razvijati

vjerski turizam u Rijeci. Prijedlozi su prikazani tablicom 7. Također, predstavnicima

dionika postavljeno je otvoreno pitanje: „Kako biste Vi ili organizacija koju

predstavljate mogla pridonijeti razvoju vjerskog turizma u Rijeci? ” Odgovori su

prikazani tablicom 8.


45

Tablica 7. Prijedlozi mjera za unapređenje vjerskog turizma u Rijeci (N = 49)

DIONICI PRIJEDLOZI

PREDSTAVNICI VJERSKIH

ZAJEDNICA

Unaprijediti suradnju dionika s vjerskim zajednicama na području grada Rijeke

Veća financijska ulaganja u obnovu crkava Dovršiti crkvu kod Kosog tornja Uređenje okoliša vjerskih objekata Poboljšati smeđu signalizaciju kojom se označavaju smjerokazi za pojedine

vjerske objekte Koordinacija rada s turističkim agencijama su cilju povezivanja turističkih

vodiča i voditelja sakralnih objekata Bolja edukacija turističkih vodiča – stjecanje znanja o sakralnim objektima

i specifičnostima religija Jedinstvena brošura, letak i internetska stranica s informacijama o važnim

vjerskih objektima na području grada Informirati se o primjerima dobre prakse u drugim državama Oblikovanje turističkog proizvoda – obilazak ključnih vjerskih objekata u

Rijeci Prilagodba turističkog proizvoda (obilaska sakralnih objekata) ciljnim

skupinama Ponuda paketa turističkog proizvoda (obilaska sakralnih objekata)

turistima na području Kvarnera Organiziranje posebnih događaja u cilju promicanja vjerskog turizma (npr.

tribina, koncerata, festivala suvremene glazbe međunarodnog karaktera i dr.)

Izrada turističke karte s lokacijama svih vjerskih zajednica i građevina

PREDSTAVNICI TURISTIČKIH

AGENCIJA I VODIČA

Bolja suradnja s vjerskim zajednicama grada Rijeke Suradnja vjerskih zajednica s Turističkom zajednicom grada Rijeke Osnivanje crkvenog povjerenstva koje bi se bavilo vjerskim turizmom i bilo

poveznica i u komunikaciji između crkve i turističkih agencija Uključiti riječku nadbiskupiju u projekt razvoja vjerskog turizma Ulagati u obnovu objekata i predmeta kulturne baštine vjerskog sadržaja Edukacija turističkih djelatnika Otvoriti vrata crkvi vjernicima i turistima Bolja prezentacija vjerskih događaja (brošure) Otvaranje muzeja sakralnog blaga

PREDSTAVNICI OSTALIH DIONIKA

Otvaranje prostora koji su kulturološki i religijski relevantni te zanimljivi za posjetitelje, npr. kapele, samostani, riznice itd..

Označiti vrijeme kada su crkve otvorene za posjetitelje i druge relevantne informacije

Poboljšati gradski prijevoz Grad otvoriti prema moru, kanjon Rječine staviti u funkciju turizma,

zasaditi puno cvijeća i zelenila Zajedničko nastupanje prema fondovima EU-a Bolja promocija vjerskih sadržaja Muzej vjerskog turizma Marketinške kampanje usmjerene vjernicima u župi i inozemstvu Bolja informiranost turista koji su u posjetu gradu o vjerskim sadržajima Oblikovati posebne pakete vjerskih sadržaja usmjerene različitim tržišnim

segmentima Zajednička internetska stranica Tijekom proslave Velike Gospe na Trsatu organizirati sajam hrvatskih

proizvoda



46

Tablica 8. Doprinos dionika unapređenju vjerskog turizma u Rijeci (N = 49)

DIONICI PRIJEDLOZI

PREDSTAVNICI VJERSKIH ZAJEDNICA

Raspoloživost 24 sata dnevno uz prethodnu najavu Lijep prijam turista Bogoslužje na stranim jezicima tijekom ljeta Čitati i otisnuti evanđelje na stranim jezicima Izrada višejezičnog letka o vjerskom objektu Podjela letaka turistima Otvaranje kapelice sv. Fabijana i Sebastijana (Makedonska

pravoslavna crkva) po potrebi i dogovoru Izrada internetske stranice Privlačenje kvalitetnih programa iz pozadine protestantske kulture

koji bi privukli druge U kontaktu s evangeličkom crkvom posredovati u razvoju programske

kulturne ponude bivšeg prostora bogoslužnog prostora u gradu koji je nekad bio masonska loža

Ponuda kvalitetnih programa i koncerata Nova izgradnja baptističke crkve Udruga „Mladi za Krista”, organizacija Križnog puta u opatijskom

parku

PREDSTAVNICI TURISTIČKIH

AGENCIJA I VODIČA

Bolja priprema vođenja sakralnih objekata, personalizirano vođenje, prilagođavanje priče grupama turista

Dizajniranje programa koji bi poticao razvoj vjerskog turizma te njihova promidžba

Jača promocija kroz sve kanale distribucije Izrada letaka, objava na internetu... Promocija Trsata na europskim tržištima

PREDSTAVNICI OSTALIH DIONIKA

Financijska potpora Ulaganje u obnovu kulturne baštine vjerskog sadržaja Sufinanciranje restauracije objekata i baštine Ulaganje u infrastrukturu (autobusni kolodvor, javna infrastruktura,

zelene površine, jezgra Trsata) Sponzoriranje raznih projekata u funkciji razvoja vjerskog turizma Regulacija radnog vremena ugostiteljskih objekata Poticanje poduzetništva u cilju proširenja turističke ponude Sudjelovanje u uređenju gradske jezgre i obilježavanju Dana sv. Vida

kroz uređenje izloga poduzetnika Kontinuirano uređenje javnih površina i prostora koji utječu na

kvalitetu turističke ponude i atrakcija pa tako i vjerskih građevina, manifestacija i programa

Uređenje zelenih površina, održavanje čistoće, odvajanje otpada Kvalitetna usluga u segmentu smještaja Organiziranje izleta i posjeta vjerskim objektima u gradu Rijeci Pružanje usluga hrane i pića, ljeti i smještaja na bazi velikih grupa

(300+), dostava i posluga hrane na bazi velikog broja sudionika Organiziranje smještaja hodočasnika Snimanje i audiovizualizacija događanja i objekata kako bi se

promicao vjerski turizam na „svim platformama” Sufinanciranje kroz redovne natječaje pri radovima sanacije

infrastrukture i pokretnih kulturnih dobara, savjetovanje, marketing kroz već uspostavljene kanale, suradnja u svrhu pomoći pri razvijanju modela upravljanja prezentacije (muzejski postavi, informacije o kulturološkoj važnosti lokaliteta...)



47

Stavovi pripadnika vjerskih zajednica, predstavnika lokalne samouprave i

gradskih komunalnih poduzeća te ostalih poslovnih subjekata pokazuju da postoji

zanimanje, potpora i spremnost svih dionika da se aktivno uključe u razvoj vjerskog

turizma u Rijeci.

5.2.3. Stavovi vjernika (hodočasnika) koji pohode Svetište Majke Božje na Trsatu

U ispitivanju je sudjelovalo 502 ispitanika pri čemu je 12,5 % ispitanika bilo u

dobi do 20 godina, 48,9 % u dobi od 21 do 50 godina, a 38,5 % ispitanika u dobi od 51

godine i više. Lokalno stanovništvo u manjem je dijelu bilo zastupljeno među

ispitanicima: 15,5 % ispitanika došlo je na Trsat iz grada Rijeke, 9 % iz okolice grada,

a 6,2 % iz drugih dijelova Primorsko-goranske županije. Najveći broj ispitanika došao

je iz drugih dijelova Hrvatske (57,9 %), 11 % ispitanika iz Njemačke te 0,4 % iz Bosne

i Hercegovine.

Od ukupnog broja od 502 ispitanika na Trsatu je 45,6 % ispitanika bilo prvi

put, 12,4 % izjasnilo se da dolaze jednom godišnje, 21,7 % posjećuje svetište više puta

godišnje, a 20,3 % dugi niz godina.

Većina ispitanika na Trsat je došla s organiziranom grupom (50,4 %), 40,8 % s

obitelji, 8,4 % samo i 0,4 % ispitanika nije odgovorilo na pitanje. Pritom je 57,6 %

ispitanika došlo organiziranim prijevozom, 27,7 % osobnim automobilom, 10,2 %

pješice, a 4,6 % javnim prijevozom.

Osnovni motivi hodočasnika za posjećivanje svetišta bili su vjera i štovanje

Svetišta Majke Božje na Trsatu (78,8 %), običaji i kulturni sadržaji (13 %) te zavjet i

visoko poštovanje te vjera u milost Majke Božje (8,2 %).

Većina hodočasnika dolazi u jednodnevni posjet (85,8 %). U gradu Rijeci noći

12,7% ispitanika, a svega 1,5 % ispitanika noći uglavnom u Opatiji, na Krku ili u

Rapcu.

Kada je riječ o korištenju sadržajima i uslugama prilikom boravka na Trsatu,

69,5 % ispitanika izjavilo je da se koriste ugostiteljskim uslugama pića, 51 % kupuje

suvenire, 44 % koristi se uslugama prehrane, 12,75 % koristi se uslugama javnog

prijevoza i 2,58 % ostalim uslugama (kupnja trgovačke robe i sl.).

Hodočasnici troše na suvenire do 10,00 kn (9,1 %), od 10,00 do 20,00 kn (18,6

%), od 21,00 do 50,00 kn (19 %), od 51,00 do 100,00 kn (13,1 %) i više od 100,00 kn

(7,5 %). Jedna trećina ispitanih hodočasnika (32,7 %) izjasnila se da ne kupuje

suvenire.


48

Istražena je ukupna potrošnja po osobi prilikom posjeta Trsatskom svetištu.

Najveći broj ispitanika potroši po osobi do 100,00 kuna (31,8 %), odnosno 69,6 %

ispitanika potroši ispod 200,00 kuna. Između 200 i 300 kuna troši 13,3 % ispitanika,

3,8 % ispitanika troši između 300 i 500 kuna, a 3,6 % više od 500 kuna.

Na pitanje „Jeste li prilikom dolaska obišli još neke druge vjerske objekte u

Rijeci?” većina ispitanika (81,3 %) odgovorila je negativno. Ostali ispitanici posjetili

su još neki vjerski objekt, prije svega katedralu sv. Vida i kapucinsku crkvu , neki i

crkvu sv. Jakova i Marije Pomoćnice.

Posjetitelji svetišta zadovoljni su ukupnom turističkom ponudom Trsata. Na

ljestvici od 1 (izrazito nezadovoljan) do 5 (izrazito zadovoljan) ostvarena je prosječna

ocjena od 4,47, a najčešća ocjena bila je 5. Ispitanici su još bolje ocijenili vjerske

sadržaje i ponudu svetišta na Trsatu. Najčešća ocjena bila je 5, a ukupna prosječna

ocjena 4,77. Navedeno ukazuje na visoku razinu zadovoljstva vjernika.

Kako bi se detaljnije analiziralo zadovoljstvo ponudom vjerskih sadržaja u

Svetištu Majke Božje na Trsatu, ispitanicima su ponuđeni elementi ponude koje su

ocjenjivali ocjenama od 1 (izrazito nezadovoljan) do 5 (izrazito zadovoljan).

Prosječne ocjene prikazane su u tablici 9.

Tablica 9. Zadovoljstvo hodočasnika elementima ponude Svetišta Majke Božje na Trsatu (N =

502)

ELEMENTI PONUDE PROSJEČNA

OCJENA

ODSTUPANJE

Organizacija vjerskih sadržaja od strane samostana 4,64 0,636

Način prezentiranja Svetišta i njegovih sadržaja 4,59 0,682

Ukupni doživljaj Trsata 4,76 0,488

Kvaliteta i uređenost Trsata kao dijela grada Rijeke 4,71 0,541

Radno vrijeme suvenirnice 4,08 0,968

Kvaliteta ponude suvenira i nabožnih predmeta 4,03 0,955

Kvaliteta popratnih sadržaja (ugostiteljska ponuda,

banke, trgovina, komunalni sadržaji itd.)

4,20 0,895

Čistoća i komunalni standard Trsata 4,51 0,693

Kvaliteta sanitarnih usluga Trsata 4,08 0,973

Parkiralište, kvaliteta i organiziranost prometa na

Trsatu

4,09 1,066

Cijena i vrijednost za novac ostalih sadržaja i usluga na

Trsatu

4,33 0,765



49

Vidljivo je da su hodočasnici najbolje ocijenili ukupni doživljaj Trsata (4,76),

kvalitetu i uređenost Trsata kao dijela grada Rijeke (4,71) te organizaciju vjerskih

sadržaja od strane samostana (4,64). Iako također visokim ocjenama, ali ipak nešto

slabije ocijenili su kvalitetu ponude suvenira i nabožnih predmeta (4,03), kvalitetu

sanitarnih usluga Trsata (4,08) i parkiralište, odnosno kvalitetu i organiziranost

prometa na Trsatu (4,09).

Hodočasnici su zamoljeni da navedu primjedbe ili prijedloge za unapređenje

kvalitete usluge Svetišta Majke Božje na Trsatu. Najčešće sugestije bile su sljedeće:

osigurati još javnih toaleta

izgraditi garažu i osigurati više parkirališnih mjesta

unaprijediti ugostiteljsku ponudu

osigurati prostor za djecu u okviru prostora Svetišta

trsatska kula trebala bi se više upotrebljavati u turističke svrhe (organizirane

ture i pričanje priča o povijesti Trsata)

ponuditi više kulturnih događanja

izgraditi žičaru iz centra grada

Većina primjedbi odnosila se na manjak javnih toaleta i nedostatnu čistoću Trsata.

5.2.4. Istraživanje stavova turista

Analiza stavova turista koji su posjetili grad Rijeku temelji se na 97 ispravno

popunjenih anketa. Među ispitanicima bilo je 58,9 % žena i 41,1 % muškaraca.

Najviše je bilo turista u dobi od 51 godine i više (35,4 %), ispitanika od 31 do 40 te od

41 do 50 godina bilo je po 27,1 %, dok je ispitanika između 21 i 30 godina bilo 10,4 %.

Najveća skupina ispitanika (77,1 %) u obilazak Rijeke došla je organizirano, dok je

individualnih posjetitelja bilo znatno manje. Turisti su bili različitih nacionalnosti

iako se većina nije izjasnila iz koje države dolazi (52,6 %). Među ispitanicima bilo je

15,5 % turista iz Mađarske, 14,4 % iz Sjedinjenih Američkih Država, 6,2 % iz Japana,

5,2 % iz Španjolske, 3,1 % iz Njemačke, 2,1 % iz Bugarske i 1 % iz Irske.

Tijekom boravka u Rijeci turisti su posjetili različite vjerske objekte. Većina je

posjetila katedralu sv. Vida (83,4 %) i Svetište Majke Božje na Trsatu (60,6 %). Oba

vjerska objekta posjetilo je 79,3 % ispitanika. Pritom je 40,2 % ispitanika posjetilo

samo ta dva objekta, a ostali i druge vjerske objekte u Rijeci. Crkvu sv. Jeronima obišlo

je 34 % ispitanika, Crkvu uznesenja Blažene Djevice Marije 32,9 %, kapucinsku crkvu

Gospe Lurdske 6,1 %, pravoslavnu crkvu Sv. Nikole 1 %, riječku sinagogu 1 %. Samo

Svetite Majke Božje na Trsatu bez obilaska drugih objekata posjetilo je 13,4 %


50

ispitanih.94 Može se zaključiti da turisti pri dolasku u Rijeku uglavnom posjećuju veći

broj vjerskih objekata, a najčešće katedralu sv. Vida i Svetište Majke Božje na Trsatu.

Motivi obilaska navedenih vjerskih objekata prikazani su tablicom 10.

Ispitanici su mogli odabrati više od jednog ponuđenog odgovora. Uočljivo je najviše

turista koji su vjerski objekt posjetili radi upoznavanja lokalne kulture (67 %), a

najmanje ih je posjetilo objekt zato što je to poznata turistička atrakcija (16,5 %).

Znatan broj ispitanika posjetio je vjerski objekt zbog potrebe za molitvom na svetom

mjestu (42,3 %), želje za prisustvovanjem vjerskom obredu (35,1 %) ili zato što

mjesto ima simboličko značenje (34 %). Opći je zaključak da turisti koji posjećuju

vjerske objekte u Rijeci to primarno čine radi upoznavanja kulture, a manje potaknuti

vjerskim potrebama i osjećajima.

Tablica 10. Motivi obilaska vjerskog objekta (N = 97)

MOTIV OBILASKA VJERSKOG OBJEKTA FREKVENCIJA %

Potreba za molitvom na svetom mjestu 41 42,3

Želja za prisustvovanjem vjerskom obredu 34 35,1

Osjećaj emocionalne povezanosti 28 28,9

Uživanje u jedinstvenoj atmosferi 31 32,0

Mjesto ima simboličko značenje 33 34,0

Objekt je poznata turistička atrakcija 16 16,5

Razgledavanje umjetničkih djela i kulturne baštine 20 20,6

Upoznavanje lokalne kulture 65 67,0

Učenje o povijesnom nasljeđu 17 17,5

Upoznavanje novoga 30 30,9


Na pitanje „Biste li tijekom posjeta sakralnom objektu željeli prisustvovati

vjerskom obredu i imati vremena za osobne potrebe?” 38,9 % ispitanih turista

odgovorilo je da bi željelo više vremena provesti u crkvi i prisustvovati obredu, 40 %

ispitanika izjasnilo se da bi željelo imati vremena za osobne potrebe i molitvu, 18,9 %

njih smatra da je vrijeme provedeno u posjeti sasvim dovoljno, a 2,1 % ispitanika nije

odgovorilo na to pitanje.

Za turističke djelatnike i predstavnike vjerskih zajednica važno je znati koji su

izvori informacija o vjerskom objektu koji turisti posjećuju. Većina ih je za vjerski

objekt saznala od turističke agencije i vodiča (70,3 %). Mnogi su za objekt saznali

94 Zbog ograničenja istraživanja vezanih uz prigodni uzorak posjetitelji Islamskog centra i drugih objekata nisu obuhvaćeni ovim istraživanjem. Stoga je prilikom tumačenja rezultata ovog istraživanja navedeno ograničenje potrebno uzeti u obzir.


51

putem interneta (32 %), od predstavnika vjerske zajednice (12,4 %), iz brošura,

prospekata, novina i drugih medija (12,4 %), od prijatelja i poznanika (8,3 %), a 2,1 %

ispitanika već je ranije posjetio objekt. Ukupno 48,5 % ispitanika kao izvor

informacija navelo je samo turističku agenciju i vodiča, dok su ostali dobili

informacije iz više izvora. Navedeno upućuje na važnost turističkih agencija i

turističkih vodiča za promociju vjerskog turizma u Rijeci.

Tablica 11. Zadovoljstvo turista elementima ponude vjerskih objekata (N = 97)

ELEMENTI PONUDE PROSJEČNA OCJENA

ODSTUPANJE

Način predstavljanja vjerskog objekta i njegovih sadržaja od strane vjerske zajednice

4,35 0,619

Informacije i predstavljanje sadržaja od strane turističkog vodiča

4,23 0,609

Duljina boravka u vjerskom objektu 4,09 0,744

Vrijeme otvoreno za posjetitelje 4,23 0,860

Ponuda suvenira 4,20 0,850

Radno vrijeme suvenirnice 4,09 0,971

Pristup objektu 3,81 1,057

Kvaliteta sanitarnih usluga 3,29 1,236

Uređenost okoliša 4,31 0,694

Ukupni doživljaj pri posjetu vjerskom objektu 4,64 0,584

Kvaliteta ugostiteljske ponude u okolici objekta 4,47 0,985


Vidljivo je da su turisti uglavnom zadovoljni elementima turističke ponude

vjerskog turizma. Najvišim prosječnom ocjenama vrednovali su ukupni doživljaj pri

posjetu vjerskom objektu (4,64), kvalitetu ugostiteljske ponude u okolici objekta

(4,47) i način predstavljanja vjerskog objekta i njegovih sadržaja od strane vjerske

zajednice (4,35). Najlošije je ocijenjena kvaliteta sanitarnih usluga (3,29) i pristup

objektu (3,81).

U odnosu na druge sakralne objekte i vjerske sadržaje koje su ranije

posjećivali, posjet vjerskim objektima u Rijeci većina ispitanika ocijenila je slično kao i

druge sakralne objekte (54,2%), 34,4 % ispitanika posjet je ocijenilo kao jedinstveni

doživljaj, a 11,3 % ocijenilo je lošije od drugih posjeta, dok 1 % ispitanika nije

odgovorio na postavljeno pitanje.

Cilj istraživanja bio je utvrditi i navike turista te njihovu potrošnju pri posjetu

Rijeci. Na pitanje ostaju li pri posjetu Rijeci dulje od jednog dana i koriste li se

uslugama noćenja, 27,8 % odgovorilo je negativno. Trećina (33 %) ispitanika boravi u

Opatiji, a 29,9 % na otoku Krku, dok se 7,3 % ispitanika nije izjasnilo.


52

Pri posjetu Rijeci većina turista koristi se ugostiteljskim i drugim sadržajima i

uslugama. Najveći broj ispitanika izjasnio se da se koristi ugostiteljskim uslugama

pića (67 %), potom slijedi kupnja suvenira (54,6 %) i ugostiteljske usluge hrane

(52,6 %). Znatno manji broj turista odlučuje se za kupnju druge trgovačke robe (22,7

%) i korištenje uslugama javnog prijevoza (10,4 %).

Za vrijeme posjeta Rijeci većina turista troši između 100 i 300 kuna po osobi.

Preciznije rečeno, 31,9 % turista potroši do 100 kuna, 42,9 % od 101 do 200 kuna,

17,6 % od 201 do 300 kuna, 3,3 % između 301 i 500 kuna, 1,1 % više od 500 kuna, a

3,3 % ne troši ništa.

Dio potrošnje odnosi se na kupnju suvenira. Ispitano je koliko turisti troše na

kupnju suvenira s vjerskim motivima. Od ukupnog borja ispitanika 20,7 % izjasnilo se

da ne troši ništa, 14,9 % na suvenire s vjerskim motivima troši do 10 kuna, 17,2 %

troši između 10 i 20 kuna, najveći broj (31 %) između 20 i 50 kuna, a 16,1 % između

50 i 100 kuna.

Na pitanje bi li rado posjetili još neki sakralni objekt u Rijeci 42,7 % ispitanika

odgovorilo je da bi kada bi im to bilo ponuđeno, 46,1 % posjetilo bi kada bi imali više

vremena, a 11,2 % ispitanika reklo je da nema tu potrebu.

Na pitanje „Koji biste od navedenih objekata još rado posjetili?” dobiveni su

vrlo različiti odgovori koji upućuju na zaključak da bi turisti rado obišli i druge

vjerske objekte, među kojima dominiraju Svetište Majke Božje na Trsatu, crkva sv.

Vida, ali i svi ostali vjerski objekti. Samo 5,2 % turista navelo je da ne bi posjetilo ništa

od ponuđenih vjerskih objekata.

Opći je zaključak provedenog istraživanja da turisti rado posjećuju sakralne

objekte u Rijeci, najčešće motivirani potrebom za upoznavanjem različitih kultura.

Veliku ulogu u informiranju turista o ponudi vjerskog turizma imaju turističke

agencije i turistički vodiči. Turisti su vrlo zadovoljni elementima ponude vjerskog

turizma, međutim, određeno nezadovoljstvo pojavljuje se u segmentu ponude koja se

odnosi na prateće usluge kao što su otvorenost i pristup sakralnim objektima te

sanitarni uvjeti.

Također, može se ustvrditi da većina posjetitelja vjerskih objekata (neovisno o

tome radi li se o osobama koje pohode objekte s vjerskim motivima, o turistima koji

posjećuju crkve i druge sadržaje potaknuti drugim motivima kao što je upoznavanje

različitih kultura i slično) u prosjeku troši 100,00 kuna dnevno. Budući je cilj

hodočasnicima, turistima i izletnicima omogućiti ugodniji boravak te samim time

osigurati veću turističku potrošnju, navedeno predstavlja polazište za unapređenje

ponude vjerskog turizma u gradu Rijeci.


53

6. SWOT ANALIZA VJERSKOG TURIZMA U RIJECI

Uvažavajući stavove pripadnika vjerskih zajednica, turističkih djelatnika,

predstavnika poslovnih organizacija i ustanova grada Rijeke, ali i hodočasnika i

turista te rezultate provedenih analiza podataka iz sekundarnih izvora, moguće je

izvršiti analizu snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT95 analizu) koje odlikuju grad

Rijeku kao destinaciju vjerskog turizma.

95

engl. Strengths (snage), Weaknesses (slabosti), Opportunities (mogućnosti), Threats (prijetnje).

SNAGE

Velik broj vjerskih i kulturnih objekata na malom prostoru

Multikulturalnost

Tolerancija i miran suživot pripadnika različitih religija na području grada

Bogata povijest grada

Bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština u vlasništvu vjerskih zajednica

Prepoznatljivost Trsatskog svetišta

Rijeka – hodočasnička destinacija

Tradicija proslave Dana sv. Vida

Visoka razina sigurnosti u gradu

Boravak pape Ivana Pavla II. u Rijeci

SLABOSTI

Nekoordinirano djelovanje turističkih djelatnika i vjerskih institucija

Vrijeme posjeta vjerskim objektima neprilagođeno potrebama turista

Nedovoljna educiranost turističkih djelatnika o cjelokupnoj ponudi vjerskih sadržaja

Neprimjerena prezentacija vjerskih objekata (infotable)

Nedostatni putokazi (smeđa signalizacija) za kulturne i vjerske znamenitosti

Nedostatak smještajnih kapaciteta

Sanitarni čvorovi uz vjerske objekte

Problem parkiranja u gradu i na Trsatu

MOGUĆNOSTI

Dobra prometna povezanost i geostrateški položaj Rijeke

Blizina emitivnih tržišta odnosno tradicionalno religioznih država

Vjerska tradicija i kultura hodočašća

Prepoznatljivost Trsata kao vjerskog i kulturnog središta

Tradicija i kvaliteta turističke ponude u okruženju (Opatija, Krk, Crikvenica)

Turistički imidž Republike Hrvatske

Republika Hrvatska – zemlja članica Europske unije

PRIJETNJE

Jaka konkurencija turističke ponude

Blizina konkurentnih odredišta (Međugorje i Marija Bistrica)

Nepovoljna investicijska klima

Loša gospodarska situacija (recesija)

Promjena sustava vrijednosti u društvu

Nestanak tradicijskih vrijednosti

Vizni režim za određene zemlje

Opadanje interesa za vjerske događaje

Nedostatak strategije razvoja vjerskog turizma na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini

SWOT


54

Rijeku karakterizira činjenica da na relativno malom prostoru djeluje veći broj

vjerskih zajednica s pripadajućim vjerskim objektima, koji mogu biti zanimljivi

turistima koji posjećuju grad i okolicu. U tom se smislu ističu: katedrala sv. Vida,

Svetište Majke Božje i franjevački samostan na Trsatu, Crkva uznesenja Blažene

Djevice Marije, crkva svetog Jeronima i dominikanski samostan, crkva Gospe Lurdske

i kapucinski samostan, crkva sv. Fabijana i Sebastijana, crkva Sv. Nikole, džamija,

sinagoga te baptistička crkva. Također, zanimljiva povijest grada te bogata

materijalna i nematerijalna kulturna baština svakako su turistički potencijal grada

poznatog po otvorenosti, multikulturalnosti i vjerskoj toleranciji. Kada je riječ o

hodočašćima i vjerskim proslavama, nezaobilazna je destinacija Svetište Majke Božje

na Trsatu koje posjećuje velik broj vjernika, ali i turista. Međutim, osim Trsatskog

svetišta, u Rijeci su prepoznatljivi i drugi vjerski objekti, sadržaji i događanja kao što

je primjerice tradicionalna proslava Dana sv. Vida te razne vjerske svečanosti u užem

centru grada. Događaji u nedavnoj prošlosti, poput boravka pape Ivana Pavla II. u

Rijeci 2003. godine, isto tako pridonose prepoznatljivosti Rijeke kao destinacije

vjerskog turizma i hodočašća.

U cilju objektivnog sagledavanja potencijala za razvoj vjerskog turizma u Rijeci

valja naznačiti i nedostatke, odnosno slabosti koje mogu predstavljati ograničenja

razvoju te vrste turizma. Prema iskazima pripadnika vjerskih zajednica te

predstavnika turističkih agencija i vodiča, veliko ograničenje uspješnijoj suradnji jest

nedostatna koordinacija njihova zajedničkog djelovanja u cilju isporuke turističkog

proizvoda. S jedne strane, a uslijed objektivnih okolnosti, raspoloživo vrijeme kada su

crkve otvorene za posjetitelje često je nepoznato i nije u skladu s potrebama turista. S

druge strane, zamjetna je nedovoljna turistička valorizacija sakralne baštine i niska

razina edukacije turističkih vodiča o ponudi vjerskih sadržaja. Također, uočen je

problem predstavljanja vjerskih objekata i sadržaja u smislu nedostatne smeđe

signalizacije koja upućuje na vjerske i kulturne sadržaje u Rijeci, kao i manjak

informativnih ploča. Što se tiče obilježja turističke potražnje i potrošnje, izazov za

razvoj turizma u Rijeci jest kratak boravak turista u gradu i relativno mala potrošnja.

Među slabostima Rijeke kao destinacije vjerskog turizma valja naglasiti poteškoće

vezane i uz infrastrukturu. To se ponajprije odnosi na nedovoljan broj parkirališnih

mjesta u gradu, a naročito na Trsatu, neadekvatno uređene prilaze vjerskim

objektima te nedostatan broj i uređenost sanitarnih prostora. Također, u vrijeme

većih vjerskih okupljanja nedovoljan je broj cjenovno prihvatljivijih smještajnih

kapaciteta za kojima postoji potražnja.

Svi se dionici slažu da Rijeka ima potencijala za razvoj vjerskog turizma. Prilike

iz okruženja koje idu u prilog razvoju turizma svakako su dobar geostrateški položaj

grada te izvrsna prometna povezanost. Osim toga, blizina emitivnih tržišta, pri čemu

treba naglasiti blizinu tradicionalno religioznih država (poput Italije) uz razvijenu

kulturu hodočašća i prepoznatljivost Trsata kao vjerskog i kulturnog središta u širem

okruženju pozitivno pridonose razvoju vjerskog turizma. Kada je riječ o turističkim


55

resursima, nedostatak smještajnih kapaciteta u gradu Rijeci moguće je nadomjestiti

kvalitetnim kapacitetima u nešto široj okolici grada. Naposljetku, članstvo Hrvatske u

Europskoj uniji koje je smanjilo ograničenja kretanju ljudi unutar Unije te pozitivan

ugled Republike Hrvatske na turističkom tržištu mogućnosti su koje Rijeka treba

iskoristiti u cilju razvoja vjerskog turizma.

Prijetnje koje dolaze iz okruženja vezuju se za čimbenike u gospodarskom i

društvenom okruženju te konkurenciju drugih odredišta važnih za vjerski turizam.

Nepovoljna klima za investicijska ulaganja i gospodarska kriza u kojoj se Hrvatska

nalazi već niz godina ograničavajući su čimbenici razvoja. Također, promjena sustava

vrijednosti u kojem tradicijske vrijednosti gube na važnosti također ne idu u prilog

razvoju vjerskog turizma. Gledano s aspekta turističke potražnje, velik je

ograničavajući čimbenik i vizni režim kojemu su podvrgnuti državljani nekih zemalja

što otežava njihov dolazak u Hrvatsku. Naposljetku, nedostatak koordiniranog

djelovanja nositelja razvoja vjerskog turizma uslijed manjka strategije razvoja

vjerskog turizma na lokalnoj, regionalnoj, ali i nacionalnoj razini također predstavlja

prijetnju razvoju ovog specifičnog oblika turizma. Navedena ograničenja

predstavljaju izazove na koje nije moguće utjecati, već ih treba spoznati i uvažavati.


56

7. MISIJA, VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA VJERSKOG TURIZMA

U GRADU RIJECI

Uvažavajući rezultate provedenih istraživanja kako za stolom tako i na terenu

iskristalizirali su se ključni stavovi svih dionika te je u skladu s navednenim moguće

oblikovati viziju vjerskog turizma grada Rijeke.

Vizija vjerskog turizma grada Rijeke:

Grad Rijeka bit će turistička destinacija koju turisti posjećuju radi kulturno-

povijesnog nasljeđa i vjerskih događaja.

U skladu s navedenom vizijom misija vjerskog turizma grada Rijeke glasi:

U gradu Rijeci razvija se turistička infrastruktura te sadržaji i programi

utemeljeni na povijesnoj, kulturnoj i vjerskoj tradiciji u cilju obogaćivanja

ukupnoga turističkog doživljaja. Vjerski događaji te objekti s bogatom

sakralnom baštinom omogućuju zadovoljenje potreba turista. Grad Rijeka

postat će prepoznatljiva turistička destinacija u kojoj se turisti i hodočasnici

osjećaju ugodno i zadovoljno, sa željom da produže boravak.

Kako bi se do 2020. godine realizirala misija te ostvarila vizija Rijeke kao

destinacije vjerskog turizma, definirani su strateški ciljevi razvoja vjerskog

turizma:

1. Pozicionirati Rijeku kao prepoznatljivu destinaciju vjerskog

turizma valorizacijom sakralne baštine

2. Unaprijediti integralni turistički proizvod destinacije razvojem

proizvoda temeljenog na vjerskim motivima

3. Povećati turistički promet i zadovoljstvo turista i hodočasnika

boravkom u gradu Rijeci

4. Razviti i primijeniti model upravljanja vjerskim turizmom u Rijeci

Strateški ciljevi detaljnije su razrađeni kroz zadatke, aktivnosti i nositelje.


57

Pozicioniranje Rijeke kao destinacije vjerskog turizma prije svega zahtijeva

primjerenu valorizaciju kulturno-povijesne i sakralne baštine. Vjerske zajednice

raspolažu vrijednim umjetninama, artefaktima i prostorima koji zasigurno mogu biti

zanimljivi posjetiteljima. Stoga je potrebno pronaći način da se isti stave na uvid i

raspolaganje javnosti. Zasigurno bi osnivanje muzeja sakralne baštine bio važan

doprinos kulturnoj, ali i turističkoj ponudi grada Rijeke. Postoje određene naznake da

bi se navedeno moglo ostvariti u nekom od raspoloživih prostora u centru grada.

Preporučuje se da Grad Rijeka prostornim i imovinsko-pravnim rješenjima projektira

odgovarajući prostor.96 U projektiranom prostoru koji bi trebao definirati Grad Rijeka

moguće je organizirati stalni muzejski postav zbirne sakralne umjetnosti grada u koju 96

Kao mogućnost pojavljuju se bivša robna kuća Varteks, tvornica Rade Končar, skladišta Brodokomerca ili neki drugi prostor.

1. strateški cilj. Pozicionirati Rijeku kao prepoznatljivu destinaciju vjerskog turizma

valorizacijom sakralne baštine

ZADACI AKTIVNOSTI NOSITELJI 1.1. Staviti na uvid

javnosti bogatu sakralnu baštinu

1.1.1. Otvaranje prostora koji su kulturološki i religijski relevantni i zanimljivi za posjetitelje (kapele, samostani, riznice i dr.)

Vjerske zajednice TZ grada Rijeke Grad Rijeka Sveučilište u Rijeci

1.1.2. Osnivanje muzeja sakralne umjetnosti grada Rijeke

Grad Rijeka TZ grada Rijeke

1.1.3. Odrediti i objaviti vrijeme u kojem su crkve otvorene za javnost

Vjerske zajednice

1.2. Dovršiti crkvu uznesenja Blažene Djevice Marije

1.2.1. Osiguravanje financijskih sredstava za sanaciju i dovršetak crkve iz sredstava fondova EU-a

Grad Rijeka

1.3. Definirati model čuvanja i osiguranja crkvenih objekata i inventara

1.3.1. Redovito održavanje i čišćenje unutrašnjosti vjerskih objekata

Vjerske zajednice

1.3.2. Redovito održavanje i uređivanje okoliša u vlasništvu vjerske zajednice

Vjerske zajednice

1.3.3. Vanjsko osvjetljenje vjerskih objekata Grad Rijeka

1.3.4. Prigodno osvjetljenje Trsata i drugih sakralnih objekata povodom blagdana i vjerskih događaja

Grad Rijeka

1.3.5. Čuvanje vjerskih objekata i umjetnina TZ grada Rijeke Vjerske zajednice

1.3.6. Osigurati videonadzor crkvenih objekata

Grad Rijeka

1.4. Označiti vjerske objekte

1.4.1. Postaviti turističke putokaze (smeđu signalizaciju) u gradu Rijeci

TZ grada Rijeke

1.4.2. Postaviti unificirane informativne ploče o povijesnim obilježjima sakralnih objekata

TZ grada Rijeke

1.4.3. Postaviti unificirane informativne ploče o vjerskim obredima i događajima, doličnom odijevanju i ponašanju u crkvama i s drugim relevantnim informacijama

TZ grada Rijeke


58

bi se sabrali svi vrijedni predmeti pohranjeni u crkvama na području grada. Muzej

sakralne umjetnosti imao bi za cilj stalnu prezentaciju sakralne umjernosti grada

Rijeke turistima, stručnoj i znanstvenoj javnosti. Osim prezentacije muzej bi i funkciju

restauracije i čuvanja sakralnih umjetnina te bi trebao biti tržišno samoodrživ.

Kako bi se sakralna baština stavila na uvid javnosti, potrebno je uskladiti

interese turista i crkvenih dužnosnika, odnosno vrijeme u kojem su crkve otvorene za

javnost prilagoditi potrebama posjetitelja. Tako bi na primjer vrijeme otvoreno za

posjetitelje moglo biti od 9 do 12 sati te od 15 do 19 sati, odnosno prema procjeni

upravitelja crkve. U manjim crkvama predlaže se otvaranje objekta uz prethodnu

najavu, dok se predlaže da bi u crkvama s većom frekvencijom posjeta, kao što su

Svetište Majke Božje na Trsatu i katedrala sv. Vida crkvu trebalo držati otvorenom od

9 do 19 sati. Neovisno o tome za koju se od mogućnosti vjerske zajednice odluče,

smatra se važnim o istom obavijestiti turističku zajednicu, odnosno turističke

agencije i vodiče kako bi se mogli planirati organizirani posjeti. Također, vrijeme

otvoreno za posjet crkvama potrebno je objaviti na informativnim pločama te u

promotivnim sredstvima.

Jedan od zahtjevnijih zadataka grada Rijeke jest i dovršenje crkve uznesenja

Blažene Djevice Marije Assunta. S obzirom na to da se radi o zahtjevnom projektu,

bilo bi potrebno osigurati financijska sredstava za sanaciju i dovršetak crkve iz

sredstava fondova EU-a.

Za razvoj vjerskog turizma važno je kontinuirano održavanje vjerskih objekata

što podrazumijeva redovito čišćenje interijera crkava te održavanje okoliša koji je u

vlasništvu vjerskih zajednica. Međutim, osim toga potrebno je na primjeren način

osigurati vanjsko osvjetljenje crkava te održavanje javnih površina u njihovoj okolici.

Grad Rijeka uz pomoć gradskih komunalnih poduzeća može znatno pridonijeti

navedenome. Također, velik problem s kojim se suočavaju vjerske zajednice jest

čuvanje crkava i umjetnina koje se u njima nalaze. Stoga je smatra izuzetno važnim

definirati model čuvanja i osiguravanja crkvenih objekata i inventara. U tom se cilju

predlaže niz aktivnosti kao što su postavljanje videonadzora ili definiranje modela

financiranja čuvarskih službi i osiguranja crkvenih objekata i inventara. Financiranje

navedenoga moguće je osigurati iz sredstava kojima raspolaže Turistička zajednica

grada Rijeke i prihoda od prodaje suvenira (na primjer 2 : 1 ili nekom drugom

omjeru).

U turističkom smislu važno je postaviti putokaze i oznake vjerskih objekata.

Postavljenje smeđe signalizacije te informativnih ploča u blizini vjerskih objekata s

relevantnim informacijama o kulturno-povijesnoj baštini te praktičnim

informacijama o vremenu raspoloživom za posjete, pravilima ponašanja u crkvama i

drugo predstavljao bi doprinos pozicioniranju Rijeke kao destinacije vjerskog

turizma.


59

2. strateški cilj. Unaprijediti integralni turistički proizvod destinacije razvojem proizvoda

temeljenog na vjerskim motivima ZADACI AKTIVNOSTI NOSITELJI

2.1. Razviti proizvode vjerskog turizma

2.1.1. Osmisliti rute organiziranog i individualnog obilaska vjerskih objekata u Rijeci

Turističke agencije TZ grada Rijeke

2.1.2. Organizirati stručno vođenje i obilazak unutar vjerskih objekata

Turističke agencije TZ grada Rijeke Vjerske zajednice

2.1.3. Osmisliti rute vjerskog turizma povezivanjem Rijeke s drugim destinacijama prepoznatljivima po vjerskom turizmu

Turističke agencije

2.1.4. Vršiti bogoslužje na stranim jezicima

Vjerske zajednice

2.1.5. Organizirati višednevne duhovne seminare

Vjerske zajednice

2.1.6. Planirati i programirati kulturne sadržaje (glazbene, likovne, graditeljske i audiovizualne umjetnosti) nadahnute vjerom i vjerskim temama

TZ grada Rijeke Vjerske zajednice, Sveučilište u Rijeci Teologija u Rijeci Ustanove u kulturi

2.1.7. Organizirati festivale gastronomske ponude proizašle iz vjerskih običaja (Halal, košer….)

TZ grada Rijeke Ugostiteljski poslovni subjekti

2.2. Educirati turističke vodiče, animatore i volontere za potrebe vjerskog turizma

2.2.1. Provoditi odabir animatora, vodiča i volontera za predstavljanje sakralnih objekata grada Rijeke

TZ grada Rijeke Sveučilište u Rijeci Teologija u Rijeci

2.2.2. Organizirati seminare i ostale programe cjeloživotnog učenja za potrebe vođenja turista

TZ grada Rijeke Sveučilište u Rijeci Teologija u Rijeci

2.3. Promicati proizvode vjerskog turizma, sadržaje, objekte i programe (online i offline)

2.3.1. Inovirati turističke vodiče grada Rijeke u kojima će se iznjeti kulturno-povijesna baština

TZ grada Rijeke Vjerske zajednice

2.3.2. Izdati višejezične brošure i letke s informacijama o svim vjerskim objektima i događajima

TZ grada Rijeke

2.3.3. Izraditi turističke mape s lokacijama svih kulturno-povijesnih i vjerskih znamenitosti

TZ grada Rijeke

2.3.4. Kreirati internetski portal na temu vjerskog turizma

TZ grada Rijeke

2.3.5. Upotrebljavati društvene mreže u funkciji promocije vjerskog turizma (kanal Youtube i društvene mreže)

TZ grada Rijeke Turističke agencije Vjerske zajednice

2.3.6. Izraditi i objaviti integralni kalendar vjerskih događaja i obreda u Rijeci (online i offline)

TZ grada Rijeke Vjerske zajednice

2.4. Obogatiti ponudu nabožnih predmeta i suvenira s vjerskim motivima

2.4.1. Potaknuti i organizirati osmišljavanje autentičnih suvenira nadahnutih vjerom

TZ grada Rijeke

2.4.2. Potaknuti poduzetnike na proizvodnju i distribuciju suvenira i nabožnih predmeta s tržišnim interesom



60

U strateškim razvojnim dokumentima iz područja turizma prepoznat je

potencijal vjerskog turizma u gradu Rijeci. Isti predstavlja sastavni dio integralnoga

turističkog proizvoda destinacije koji je moguće unaprijediti razvojem novih oblika

turističkih proizvoda, odnosno usluga. Turistički proizvod temelj je marketinškog

miksa vjerskog turizma te stoga zahtijeva posebnu pozornost. Postoji čitav niz

mogućnosti inoviranja vjerskog turističkog proizvoda kao na primjer: rute obilaska

vjerskih objekata u Rijeci u različitom vremenskom trajanju (na primjer od dva do

četiri sata) tijekom kojih bi se posjetilo nekoliko vjerskih objekata, organizirani

obilazak crkvi uz stručno vođenje osobe specijalizirane za određeni objekt, rute

kojima bi se povezivalo nekoliko destinacija prepoznatljivih po vjerskom turizmu

(Međugorje i Marija Bistrica ili šire). U vrijeme posjeta crkvama kad nema obreda

potrebno je osigurati nadzor i stručno vođenje uz prigodnu prodaju nabožnih

predmeta i prikladnih suvenira. Stručni vodič morao bi imati najmanje srednju

stručnu spremu i biti educiran o povijesnim i sakralnim obilježjima crkve. Stručne

vodiče moguće je regrutirati preko Studentskog centra.

Vjerske zajednice doprinos razvoju turizma mogu dati bogoslužjima na

stranim jezicima te organizacijom višednevnih duhovnih seminara. U turističkom

smislu, ali i za žitelje Rijeke i Primorsko-goranske županije, svakako bi bilo

zanimljivo organizirati raznovrsne kulturne sadržaje nadahnute vjerom, kao što su

festivali duhovne glazbe, projekcije filmova s vjerskim sadržajima, održavanje izložbi

i drugih manifestacija. Također, u okviru proizvoda kulturnog turizma, ali i uz

određenu vjersku komponentu, predlaže se organiziranje gastronomskih festivala s

ponudom koja je utemeljena na vjerskim običajima (na primjer halal, košer, „čista

srijeda” i sl.). Svakako je potrebno proizvode vjerskog turizma prilagođavati

specifičnim potrebama ciljnih skupina.

Polazeći od želja predstavnika vjerskih zajednica, ali i turističkih agencija i

vodiča te u funkciji unapređenja turističkog proizvoda nužna je bolja edukacija

turističkih vodiča u cilju stjecanja znanja o sakralnim objektima i specifičnostima

religija. Osnivanje crkvenih povjerenstava koje bi se bavilo vjerskim turizmom i bilo

poveznica i u komunikaciji između crkve i turističkih agencija bio bi velik doprinos

unapređenju turizma. Također je potrebno organizirati seminare, tečajeve i druge

oblike cjeloživotnog učenja za turističke vodiče, animatore i volontere koji će biti

specijalizirani za vođenje turista po vjerskim objektima, posebno u vrijeme vjerskih

događaja.

Za razvoj i unapređenje vjerskog turizma nužna je promocija. Ona se koristi

različitim sredstvima (offline i online) u cilju informiranja ciljnih tržišnih segmenata o

ponudi vjerskog turizma u Rijeci (objektima, događajima). Turističkoj zajednici grada

Rijeke kao koordinatoru aktivnosti i nositelju promocije na raspolaganju su različite

mogućnosti. Prije svega, valjalo bi inovirati i tiskati višejezične turističke vodiče, letke

i brošure u kojima će se opisati kulturno-povijesna baština grada i objaviti

informacije o svim vjerskim objektima i događajima u Rijeci. Posebna turistička mapa


61

s ucrtanim vjerskim objektima i rutama dodatno bi olakšala snalaženje turistima koji

posjećuju Rijeku motivirani vjerom, ali i kulturom. Popis svih vjerskih događaja i

obreda u obliku kalendara dodatno bi pridonio informiranosti turista i hodočasnika.

Međutim, razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije nameće nove standarde u

komunikaciji s ciljnom publikom. Predlaže se kreiranje jedinstvenog internetskog

portala na kojem bi se objavljivale sve informacije o vjerskim zajednicama, objektima

i događajima u Rijeci te druge informacije relevantne vjerskim zajednicama,

organizatorima putovanja, turističkim vodičima, vjernicima, turistima i ostalim

zainteresiranim skupinama. Takav portal ujedno bi trebao biti temelj za interaktivnu

komunikaciju s publikom putem društvenih mreža ili elektroničke pošte, odnosno

nositelj multimedijskih sadržaja s motivima vjere.

U funkciji unapređenja turističke ponude, ali i pribavljanja financijskih

sredstava za financiranje čuvanja i održavanja vjerskih objekata, potrebno je obogatiti

ponudu suvenira i nabožnih predmeta. Predlaže se da Turistička zajednica u suradnji

s Odjelom gradske uprave za poduzetništvo inicira dizajniranje, proizvodnju i

distribuciju izvornih suvenira na tržišnim osnovama radi samoodrživosti vjerskih

objekata.

3. strateški cilj. Povećati turistički promet i zadovoljstvo turista i hodočasnika boravkom u gradu Rijeci

ZADACI AKTIVNOSTI NOSITELJI

3.1. Oblikovati ugostiteljske usluge smještaja, prehrane i pića u skladu s potrebama specifičnih tržišnih segmentata

3.1.1. Povećati smještajne kapacitete prilagođene zahtjevima hodočasnika

Poslovni subjekti za pružanje usluga smještaja, prehrane i pića

3.1.2. Prilagoditi ponudu hrane i pića specifičnim potrebama vjernika i hodočasnika

Poslovni subjekti za pružanje usluga prehrane i pića

3.2. Učiniti boravak turista i hodočasnika sadržajnijim i ugodnijim

3.2.1. Prostorno-urbanističkim planovima definirati parkirališne prostore i omogućiti brži protok cestovnog prometa u okruženju vjerskih objekata

Grad Rijeka

3.2.2. Osigurati prihvat autobusa u blizini vjerskih objekata posebno u vrijeme važnih događaja

Grad Rijeka

3.2.3. Osigurati odgovarajući prilaz crkvenim objektima

Grad Rijeka

3.2.4. Povećati broj sanitarnih čvorova u blizini vjerskih objekata

Grad Rijeka


62

3.2.5. Pojačati aktivnosti čišćenja javnih površina oko vjerskih objekata u vrijeme održavanja velikih događaja

Grad Rijeka

3.2.6. Hortikulturno urediti prostore oko sakralnih objekata

Grad Rijeka

3.2.7. Izraditi prostorno-tehnološku dokumentaciju (prometna studija) za izgradnju vertikalnog povezivanja Trsata i centra grada (žičara/lift)

Grad Rijeka

3.2.8. U vršnom opterćenju organizirati brži, efikasniji i jeftiniji prijevoz iz mjesta događaja u centar grada i obratno

Grad Rijeka

3.3. Unaprijediti trgovačku ponudu autohtonih proizvoda

3.3.1. Organizirati sajam autohtonih prehrambenih i ostalih proizvoda prilikom velikih vjerskih okupljanja


Obogaćivanje turističke ponude i rast turističke potrošnje može se ostvariti i

bogatijom i raznovrsnijom ponudom trgovačke robe. Iako kupnja proizvoda i usluga

nije primarni motiv dolaska na Trsat ili druge lokacije na kojim se nalaze vjerski

objekti, organiziranje sajma autohtonih proizvoda (na primjer grobničkog sira,

domaćeg meda i dr.) upotpunjuje doživljaj boravka u destinaciji i izvor je prihoda

većeg broja poduzetnika. Predlaže se održavanje sajmova na Trsatu tijekom većih

okupljanja i blagdana.

Osim rasta potrošnje cilj je i stvaranje okružja u kojemu se turisti i hodočasnici

osjećaju ugodno kako bi se njihovo zadovoljstvo pozitivno odrazilo na ponovni

dolazak i preporuku Rijeke kao turističke destinacije drugim posjetiteljima. Da bi se

navedeno ostvarilo, važno je otkloniti izvore nezadovoljstva posjetitelja. To je moguće

ostvariti unapređenjem infrastrukture i logističkom potporom grada Rijeke, gradskih

komunalnih poduzeća i drugih službi za vrijeme velikih događaja. Najveći problem

koji je uočen odnosi se na nedostatak parkirališta, posebno na Trsatu, koji se može

otkloniti pronalaženjem novih parkirališnih prostora, ali i gradnjom vertikalnog lifta

(žičare) iz centra grada kako bi se prostor Trsata prometno rasteretio. Potrebna je

dobra regulacija prometa i prihvat autobusa koji mogu biti parkirani izvan Trsata, a u

vršnom opterećenju povećati broj autobusa koji voze posjetitelje iz i u centar grada.

Nezadovoljstvo turista vezuje se uz neadekvatne prilaze vjerskim objektima

(na primjer katedrali) i nedostatak sanitarnih čvorova. Predlaže se gradu Rijeci da

osigura veći broj sanitarnih objekata u blizini većih okupljališta vjernika i turista i

prilaz vjerskim objektima osobama s posebnim potrebama. Komunalna poduzeća i do

sada su vodila računa o čistoći grada i okoliša objekata što bi trebalo nastaviti i dalje


63

te ovisno o potrebama pojačati aktivnosti čišćenja i hortikulturnog uređenja okoliša

vjerskih objekata. Otklanjanje izvora nezadovoljstva pozitivno će se odraziti na ugled

grada Rijeka kao destinacije vjerskog turizma.

4. strateški cilj. Razviti i primijeniti model upravljanja vjerskim turizmom u Rijeci

ZADACI AKTIVNOSTI NOSITELJI 4.1. Osigurati

koordinirano djelovanje svih nositelja aktivnosti turističke ponude vjerskog turizma

4.1.1. Održavati koordinacije nositelja aktivnosti za provedbu Strategije razvoja vjerskog turizma

TZ grada Rijeke

4.1.2. Umrežiti dionike

TZ grada Rijeke

Sve prethodno navedene strateške ciljeve i zadatke moguće je ostvariti jedino

koordiniranim djelovanjem svih dionika. Nedovoljnu koordinaciju aktivnosti i

nedostatak zajedničkog djelovanja na području vjerskog turizma istaknula je većina

dionika. Stoga se kao jedan od najvažnijih zadataka za realizaciju ove Strategije

Turističkoj zajednici grada Rijeke nameće koordinacija djelovanja svih nositelja

aktivnosti turističke ponude vjerskog turizma. Navedeno je moguće ostvariti

umrežavanjem svih dionika i osnivanjem tijela koje će se redovito sastajati radi

organiziranja i nadziranja aktivnosti te osiguravanja ispunjenja strateških ciljeva.


64

8. IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE I AKCIJSKI PLAN PROVEDBE

Kako bi se ostvarili ciljevi definirani ovom Strategijom, potrebno je odrediti

tijela zadužena za provedbu strategije te definirati akcijski plan provedbe s

pripadajućim nositeljima, rokovima provedbe i naznačenim prioritetima.

8.1. Tijela odgovorna za provedbu Strategije razvoja vjerskog turizma

Provedba Strategije razvoja vjerskog turizma moguća je uz zajedničke napore

svih zainteresiranih strana, uključujući vjerske zajednice, grad Rijeku, Turističku

zajednicu grada Rijeke, komunalna poduzeća, državne institucije, poslovne subjekte

koji obavljaju djelatnosti vezane uz kulturu, turizam i ugostiteljstvo, Sveučilište u

Rijeci, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet (Teologija u Rijeci) i druge

zainteresirane strane.

Koordinacija zajedničkog djelovanja nameće se kao imperativ i preduvjet za

uspješnu provedbu strategije. Naime, za cjelovitost turističkog doživljaja u destinaciji

nužna je konzistentnost i objedinjavanje parcijalnih usluga u jedinstveni turistički

proizvod što se može postići samo sinergijskim djelovanjem svih nositelja ponude u

destinaciji. Ključnu ulogu integrirajućeg čimbenika ima Turistička zajednica grada

Rijeke koja je prepoznala važnost usmjeravanja razvoja vjerskog turizma što je

vidljivo i iz odluke o potrebi izrade strategije. Kako bi se povezani svi zainteresirani i

koordinirano djelovali na ostvarenju ciljeva Strategije, predlažu se tri organizacijska

modela za upravljanje razvojem vjerskog turizma grada Rijeke:

1. Odbor za vjerski turizam pri Turističkoj zajednici grada Rijeke, odnosno

destinacijskoj menadžment organizaciji (Destination Management

Organization DMO)

2. destinacijska menadžment kompanija (Destination Management Company

DMC) specijalizirana za vjerski turizam

3. klaster vjerskog turizma

Prvi model upravljanja podrazumijeva ključnu ulogu Turističke zajednice

grada Rijeke u koordinaciji svih dionika i aktivnosti koje se trebaju realizirati kako bi

se ostvarili strateški ciljevi razvoja vjerskog turizma. Očekuje se donošenje novog

zakona o turističkim zajednicama u skladu s kojim bi se turističke zajednice

transformirale u destinacijske menadžment organizacije (DMO), odnosno u

organizacije koje okupljaju dionike javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju

strateškog i operativnog upravljanja destinacijom i ostvarenja zajedničke, prethodno

usuglašene, vizije97. Uloga DMO-a obuhvaća sljedeće: „razvoj i promocija destinacije

97

Smjernice za izradu zakona o turističkim zajednicama, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske,

http://www.mint.hr/UserDocsImages/140304-smjernice-tz-dmo.pdf, 15. 7. 2015.


65

kroz koordiniranje i upravljanje ključnim aktivnostima turističkog razvoja kao što su

planiranje, marketing, financiranje, donošenje i provedba odluka kao i razvoj

turističkih proizvoda u destinaciji”98. Zadaci DMO-a bit će:99

razvoj proizvoda i inicijativa na destinacijskoj razini (koordinacija

provedbe ključnih investicijskih projekata javnog sektora, koordinacija

provedbe ključnih projekata konkurentnosti, sve razvojne aktivnosti

vezane uz povezivanje elemenata ponude paketa i proizvoda, razvoj

događanja i dr. inovativnih motiva dolazaka u destinaciju, razvoj

ponude za individualne i grupne goste, razvoj svih ostalih elemenata

proizvoda, praćenje i sudjelovanje na natječajima za fondove EU-a)

informacije i istraživanja (distribucija tiskanih materijala, kreiranje

sadržaja destinacijske internetske stranice, koordinacija i upravljanje

podružnicama na području destinacije, suradnja s javnim tvrtkama u

destinaciji, suradnja s regionalnom menadžment organizacijom (RMO)

u operativnom marketingu, krizni menadžment)

distribucija (slanje podataka o turističkom prometu u RMO; priprema i

slanje podataka o turističkoj ponudi na području DMO-a u RMO,

priprema marketinških materijala o destinaciji i slanje na konačno

oblikovanje i umnožavanje u RMO)

provedba programa edukacije i osposobljavanja zaposlenika

U okviru DMO-a bilo bi potrebno formirati posebnu unutarnju ustrojbenu

jedinicu, Odbor za vjerski turizam, koji bi bio odgovoran za izvršenje sljedećih

zadataka:

koordinacija djelovanja svih dionika uključenih u razvoj vjerskog

turizma

izrada marketinškog plana vjerskog turizma

koordinacija aktivnosti razvoja portfelja proizvoda vjerskog turizma

promocija Rijeke kao destinacije vjerskog turizma

izrada prijedloga modela čuvanja vjerskih objekata

izrada plana označavanja vjerskih objekata i koordinacija aktivnosti

briga o edukaciji turističkih vodiča, animatora i volontera za potrebe

vjerskog turizma

vođenje projekta osmišljavanja autentičnih suvenira s vjerskim

motivima

praćenje provođenja aktivnosti i ispunjenja ciljeva definiranih

strategijom.

98

Ibidem 99

Ibidem


66

Osnivanje destinacijske menadžment kompanije (DMC) specijalizirane za

vjerski turizam drugi je model upravljanja vjerskim turizmom. DMC registriran kao

trgovačko društvo djeluje kao receptivna kompanija koja oblikuje turističke

proizvode specijalizirane za pojedine tržišne segmente na tržišnim načelima.

Osnivanje posebnog klastera vjerskog turizma u Rijeci treći je organizacijski

model upravljanja. Klaster predstavlja udrugu čiji su zadaci umrežavanje dionika u

cilju unapređenja ponude vjerskog turizma grada i promocija Rijeke kao destinacije

vjerskog turizma. Kao oblik strateškog saveza koji djeluje po tzv. triple helix modelu

(povezivanje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora). Kao osnivači

klastera mogu se pojaviti Turistička zajednica grada Rijeke, Grad Rijeka, turističke

agencije, udruge, vjerske zajednice, Sveučilište u Rijeci i druge zainteresirane strane.

Klasteru se kao članovi i partneri mogu pridružiti pravne i fizičke osobe koje će

svojim djelovanje pridonijeti razvoju vjerskog turizma. Uloga je klastera da jača

kapacitete svojih članova te pruža potporu za razvoj kvalitetnih usluga u domeni

vjerskog turizma. Svojim znanjem i iskustvom članovi klastera mogu inicirati projekte

u cilju unapređenja vjerskog turizma. Zajedničkim djelovanjem unutar klastera

unapređuje se djelovanje samih članica uz istovremeno jačanje konkurentnosti Rijeke

kao destinacije vjerskog turizma.

Turistička zajednica kao naručitelj ove studije treba izabrati optimalan model

koji će osigurati održivi razvoj vjerskog turizma i pozicioniranje Rijeke kao

destinacije vjerskog turizma na globalnoj turističkoj karti. Predlaže se primjena prvog

modela u kratkom roku, dok bi dugoročno gledano klaster vjerskog turizma

predstavljao optimalno rješenje koje ne isključuje i postojanje destinacijske

menadžment kompanije kao članice klastera.

8.2. Akcijski plan provedbe Strategije

Tijekom rada na Strategiji održan je niz susreta s predstavnicima vjerskih

zajednica i Turističkom zajednicom grada Rijeke, održane su radionice s dionicima,

anketirani su turisti i vjernici hodočasnici te su se iskristalizirale brojne ideje čija bi

realizacija mogla znatno pridonijeti unapređenju turizma i ostvarenju vizije grada

Rijeka kao destinacije vjerskog turizma.

Ključne aktivnosti s nositeljima, rokovima provedbe, očekivanim rezultatima i

razinom prioriteta prikazani su u akcijskom planu provedbe. Definirane su tri razine

prioriteta u odvijanju aktivnosti: A, B i C. Kategorija A dodijeljena je onim

aktivnostima koje zahtijevaju hitno rješavanje, dok je za realizaciju aktivnosti kojima

je dodijeljena kategorija B potrebno dulje vrijeme za pripremu. Zadaci i aktivnosti s

pripadajućom kategorijom C također su izuzetno važni za razvoj vjerskog turizma, ali

njihova je realizacija moguća u duljem roku.


67

Ovisno o odabranom organizacijskom modelu za upravljanje vjerskim

turizmom destinacije provodi se praćenje i izvještavanje o realiziranim aktivnostima i

ispunjenju ciljeva strategije. Ono uključuje redovito izvještavanje javnosti putem

godišnjeg izvještaja o provedbi Strategije razvoja vjerskog turizma u Rijeci i

kontinuiranu diseminaciju informacija o realizaciji pojedinih aktivnosti planiranih

Strategijom.


68

1. strateški cilj. Pozicionirati Rijeku kao prepoznatljivu destinaciju vjerskog turizma valorizacijom sakralne baštine

ZADACI AKTIVNOSTI NOSITELJI RAZDOBLJE PROVEDBE

OČEKIVANI REZULTATI/POKAZATELJI

PRIORITET

1.1. Staviti na uvid javnosti bogatu sakralnu baštinu

1.1.1. Otvaranje prostora koji su kulturološki i religijski relevantni i zanimljivi za posjetitelje (kapele, samostani, riznice i dr.)

Vjerske zajednice Turistička zajednica grada Rijeke Grad Rijeka Sveučilište u Rijeci

2016.

Izvršena snimka stanja i sastavljen plan aktivnosti

Do 2018. otvoreni najmanje jedan novi prostor dostupan posjetiteljima

B

1.1.2. Osnivanje muzeja sakralne umjetnosti grada Rijeke

Grad Rijeka Vjerske zajednice Turistička zajednica grada Rijeke

Do 2020. Osnovan muzej sakralne umjetnosti

C

1.1.3. Odrediti i objaviti vrijeme u kojem su crkve otvorene za javnost

Vjerske zajednice Do kraja 2015.

Javno objavljeno vrijeme u kojem je moguć obilazak vjerskih objekata

A

1.2. Dovršiti sanaciju crkve uznesenja Blažene Djevice Marije

1.2.1. Osiguravanje financijskih sredstava za sanaciju i dovršetak crkve iz sredstava iz fondova EU-a

Grad Rijeka Riječka nadbiskupija

Do 2020. Pripremiti tehničku i projektnu dokumentaciju

Osigurati sredstva iz fondova EU-a

C

1.3. Definirati model čuvanja i osiguranja crkvenih objekata i inventara

1.3.1. Redovito održavanje i čišćenje unutrašnjosti vjerskih objekata

Vjerske zajednice

Kontinuirano Uređeni i održavani prostori vjerskih objekata

A

1.3.2. Redovito održavanje i uređivanje okoliša u vlasništvu vjerske zajednice

Vjerske zajednice Grda Rijeka

Kontinuirano Uređen i održavan okoliš vjerskih objekata

A


69

1.3.3. Vanjsko osvjetljenje vjerskih objekata

Grad Rijeka

2017. Definiran koncept osvjetljenja

Pripremljena projektna i tehnička dokumentacija

Realiziran projekt osvjetljenja

B

1.3.4. Prigodno osvjetljenje Trsata i drugih sakralnih objekata povodom blagdana i vjerskih događaja

Grad Rijeka

Kontinuirano Osvijetljen Trsat i drugi objekti prilikom blagdana i vjerskih okupljanja

B

1.3.5. Čuvanje vjerskih objekata i umjetnina

Turistička zajednica grada Rijeke Vjerske zajednice

Od 2016. Definiran model čuvanja vjerskih objekata

B

1.3.6. Osigurati videonadzor crkvenih objekata

Grad Rijeka Od 2016. Uveden videonadzor u crkvene objekte otvorene za javnost

B

1.4. Označiti vjerske objekte

1.4.1. Postaviti turističke putokaze (smeđu signalizaciju) u gradu Rijeci


2016. Postavljena smeđa signalizacija

A

1.4.2. Postaviti unificirane informativne ploče o povijesnim obilježjima sakralnih objekata


2016. Postavljene informativne ploče

A

1.4.3. Postaviti unificirane informativne ploče o vjerskim obredima i događajima, doličnom odijevanju i ponašanju u crkvama i sl.


2016. Postavljene informativne ploče

A


70

2. strateški cilj. Unaprijediti integralni turistički proizvod destinacije motiviran vjerom



PRIORITET

2.1. Razviti proizvode vjerskog turizma

2.1.1. Osmisliti rute organiziranog i individualnog obilaska vjerskih objekata u Rijeci

Turističke agencije Turistička zajednica grada Rijeke

2016. Definirane rute obilaska vjerskih objekata

A

2.1.2. Organizirati stručno vođenje i obilazak unutar vjerskih objekata

Turističke agencije Turistička zajednica grada Rijeke Vjerske zajednice Sveučilište u Rijeci

2016. Organizirano stručno vođenje unutar vjerskih objekata

A

2.1.3. Osmisliti rute vjerskog turizma povezivanjem Rijeke s drugim destinacijama prepoznatljivima po vjerskom turizmu

Turističke agencije 2016. Osmišljena najmanje jedna ruta vjerskog turizma u Republici Hrvatskoj

B

2.1.4. Vršiti bogoslužje na stranim jezicima

Vjerske zajednice Po potrebi Bogoslužje na barem jednom stranom jeziku

B

2.1.5. Organizirati višednevne duhovne seminare

Vjerske zajednice

2016. Organiziran najmanje jedan duhovni seminar

B

2.1.6. Planirati i programirati kulturne sadržaje (glazbena, likovna, graditeljska i audiovizualna umjetnost) inspirirane vjerom i vjerskim temama

Turistička zajednica grada Rijeke Vjerske zajednice, Sveučilište u Rijeci Teologija u Rijeci Ustanove u kulturi

Od 2016. Održan festival duhovne glazbe

Održan festival filma vjerske tematike

A


71

2.1.7. Promicati gastronomsku ponudu proizašlu iz vjerskih običaja (Halal, košer….)

Turistička zajednica grada Rijeke Ugostiteljski poslovni subjekti

2016. Održan najmanje jedan gastronomski događaj

B

2.2. Educirati turističke vodiče, animatore i volontere za potrebe vjerskog turizma

2.2.1. Provoditi odabir animatora, vodiča i volontera za prezentaciju sakralnih objekata grada Rijeke

Turistička zajednica grada Rijeke Sveučilište u Rijeci Teologija u Rijeci Vjerske zajednice

2016. Izvršen izbor vodiča A

2.2.2. Organizirati seminare i ostale programe cjeloživotnog učenja za potrebe vođenja turista

Turistička zajednica grada Rijeke Sveučilište u Rijeci Teologija u Rijeci Vjerske zajednice

2016. Organizirana edukacija vodiča za potrebe vjerskog turizma

A

2.3. Promicati proizvode vjerskog turizma, sadržaje, objekte i programe

(online i offline)

2.3.1. Inovirati turističke vodiče grada Rijeke u kojima će se iznjeti kulturno-povijesna baština


2016. Inovirani turistički vodiči B

2.3.2. Izdati višejezične brošure i letke s informacijama o svim vjerskim objektima i događajima


2016. Izdane višejezične brošure B

2.3.3. Izraditi turističke mape s lokacijama svih kulturno-povijesnih i vjerskih znamenitosti


2016. Izrađena turistička mapa B

2.3.4. Kreirati internetski portal na temu vjerskog turizma


Do kraja 2015.

Internetski portal za potrebe vjerskog turizma u funkciji

A


72

2.3.5. Koristiti se društvenim mrežama u funkciji promocije vjerskog turizma (kanal Youtube i društvene mreže)

Turistička zajednica grada Rijeke Turističke agencije Vjerske zajednice

2015. Primijenjene društvene mreže u promociji vjerskih objekata i događaja

A

2.3.6. Izraditi i objaviti integralni kalendar vjerskih događaja i obreda u Rijeci


2016. Objavljen integralni kalendar vjerskih događaja (online i offline)

B

2.4. Obogatiti ponudu nabožnih predmeta i suvenira s vjerskim motivima

2.4.1. Potaknuti i organizirati osmišljavanje autentičnih suvenira nadahnutih vjerom


2016. Objavljen natječaj za dizajn autentičnih vjerskih suvenira

B

2.4.2. Potaknuti poduzetnike na proizvodnju i distribuciju suvenira i nabožnih predmeta s tržišnim interesom

Grad Rijeka Turistička zajednica grada Rijeke Vjerske zajednice Poduzetnici

2016. Provedene mjere poticanja poduzetništva

B

3. strateški cilj. Povećati turistički promet i zadovoljstvo turista i hodočasnika boravkom u gradu Rijeci



PRIORITET

3.1. Oblikovati ugostiteljske usluge smještaja, prehrane i pića u skaldu s potrebama specifičnih tržišnih segmentata

3.1.1. Povećati smještajne kapacitete prilagođene zahtjevima hodočasnika

Poslovni subjekti za pružanje usluga smještaja, prehrane i pića

Do 2020. Povećan broj smještajnih kapaciteta

C

3.1.2. Prilagoditi ponudu hrane i pića specifičnim potrebama vjernika i hodočasnika

Poslovni subjekti za pružanje usluga prehrane i pića

Kontinuirano Ponuda jela i pića u ugostiteljskim objektima prilagođena vjernicima različitih vjeroispovijesti

B


73

3.2. Unaprijediti trgovačku ponudu autohtonih proizvoda

3.2.1. Organizirati sajam autohtonih prehrambenih i ostalih proizvoda prilikom velikih vjerskih okupljanja

Grad Rijeka Turistička zajednica grada Rijeke

2016. Organiziran sajam na Trsatu B

3.3. Učiniti boravak turista i hodočasnika sadržajnijim i ugodnijim

3.3.1. Prostorno-urbanističkim planovima definirati parkirališne prostore i omogućiti brz protok cestovnog prometa u okruženju vjerskih objekata

Grad Rijeka

Do 2020. Veći broj parkirališnih mjesta

A

3.3.2. Osigurati prihvat autobusa u blizini vjerskih objekata posebno u vrijeme velikih događaja

Grad Rijeka Kontinuirano Organiziran prihvat i otprema autobusa

A

3.3.3. Izraditi prostorno-tehnološku dokumentaciju (prometna studija) za izgradnju vertikalnog povezivanja Trsata i centra grada (žičara/lift)

Grad Rijeka Kontinuirano Izrađena prometna studija C

3.3.4. U vršnom opterećenju organizirati brz, efikasan i jeftin prijevoz iz mjesta događaja u centar grada i obratno

Grad Rijeka Kontinuirano Povećan broj autobusa tijekom vršnog opterećenja

A

3.3.5. Osigurati odgovarajući prilaz crkvenim objektima

Grad Rijeka 2018. Urediti prilaz katedrali sv. Vida

B


74

3.3.6. Povećati broj sanitarnih čvorova u blizini vjerskih objekata

Grad Rijeka 2017. Veći broj sanitarnih objekata

A

3.3.7. Redovito čistiti javne površine oko vjerskih objekata u vrijeme održavanja velikih događaja

Grad Rijeka Kontinuirano Uredne javne površine A

3.3.8. Hortikulturno urediti prostore oko sakralnih objekata

Grad Rijeka Kontinuirano Uređen okoliš oko vjerskih objekata

A

4. strateški cilj. Razviti i primijeniti model upravljanja vjerskim turizmom u Rijeci



PRIORITET

4.1. Osigurati koordinirano djelovanje svih nositelja aktivnosti turističke ponude vjerskog turizma

4.1.1. Odabir modela upravljanja vjerskim turizmom

4.1.2. Održavati koordinacije nositelja aktivnosti za provedbu Strategije razvoja vjerskog turizma


Do kraja 2015.

Odabran model upravljanja

Redovite koordinacije nositelja aktivnosti

A


75

ZAKLJUČAK

Grad Rijeka kao važno geoprometno i gospodarsko središte svoju poslovnu i

razvojnu politiku zasniva na prometu, lučkim i drugim uslugama, ali i turizmu.

Obilježja Rijeke kao urbanog središta karakterističnog po bogatoj prošlosti i

multikulturalnosti opravdavaju ideju i realnu želju da se grad Rijeka pozicionira na

turističkom tržištu kao grad kulture, znanja i sporta, grad koji cijeni svoju prošlost i

svoju kulturnu baštinu te kao grad vjerskih događaja. Turizam grada Rijeke, njegov

povijesni, sociološki, kulturni, strateški i tržišni aspekt prikazan je u više dokumenata

koji su izvori za daljnja istraživanja o vjerskom turizmu. Neispunjeni potencijal

vjerskog turizma ishodište je ideje o potrebi izrade strategije s pomoću koje će Rijeka

učvrstiti ugled destinacije prepoznatljive po vjerskom turizmu. Budući da o vjerskom

turizmu i njegovom mogućim strateškim opredjeljenjima nema cjelovite

dokumentacije i pisanih djela, ova strategija predstavlja doprinos razvoju vjerskog

turizma u Rijeci kao gradu u kojem se promišlja razvojno i strateški.

Vjerski turizam jest selektivni oblik turizma, a glavni motiv putnika jest

posjetiti sveta mjesta (svetišta, samostane, katedrale, crkve, kapelice i sl.) i/ili

sudjelovati u vjerskim događajima i tematskim vjerskim putovima uz razmišljanje,

meditaciju i sudjelovanje u molitvi i bogoslužju. Vjerski se turizam pojavljuje u

različitim varijantama u kojima se isprepliću obilježja turizma i tradicionalnog

hodočašća te se smatra oblikom kulturnog turizma. S obzirom na primarne i

sekundarne motive moguće je izvršiti diferencijaciju posjetitelja te razlikovati one

kojima je primarni motiv sudjelovanje u vjerskim događajima i okupljanjima, dok je

konzumacija ugostiteljskih usluga popratna potreba, i one posjetitelje koji obilaze

vjerske objekte iz potrebe i želje za upoznavanjem različitih kultura.

Grad Rijeka, poznat po svojoj otvorenosti i multikulturalnosti, karakterističan

je i po velikom broju vjerskih zajednica koje koegzistiraju u gradu te znatnom broju

istaknutih vjerskih objekata. Najbrojniji vjernici, povijesno najstariji i s najviše

sakralnih objekata jesu katolici, koji su u Rijeci zastupljeni sa 71,96 % svih građana.

Slijede ateisti, vjernici pravoslavne i muslimanske vjeroispovijesti, pripadnici manjih

vjerskih zajednica i vjerski neopredijeljeni. Velik broj vjerskih objekata i manifestacija

čini dobru osnovu za nadogradnju i kvalitetniju organizaciju vjerskih događaja kao

motiva za posjet i boravak turista – hodočasnika u gradu Rijeci. Trsatsko svetište sa

svojim tržišnim brendom Trsat prepoznatljivo je u hodočasnika već više od 700

godina. Najveći broj hodočasnika dolazi u grad Rijeku s vjerskim motivom upravo

zbog Marijina svetišta na Trsatu, ali ne treba zanemariti i ostala vjerska događanja,

koja su dobra osnova za daljnji razvoj vjerskog turizma i primjenu novih turističkih

sadržaja, neovisno o tome je li vjera primarni ili sekundarni motiv posjeta turista

gradu Rijeci.


76

Može se ustvrditi da Rijeka nije u dovoljnoj mjeri prepoznata vjerska

destinacija te još uvijek relativno mali broj turista dolazi s vjerskim motivom. U

smislu vjerskog turizma posjetitelji u najvećoj mjeri dolaze radi trsatskog svetišta,

odnosno posjećuju Rijeku na proputovanju do poznatih vjerskih odredišta kao što su

Međugorje i Marija Bistrica. Otvaranje novog islamskog centra, odnosno gradnja

džamije, potaknuo je novi val turističkih dolazaka s vjerskim motivom. Ističe se i

neodvojivost kulture i vjere: turisti koji dolaze s motivom kulture također

razgledavaju istaknute vjerske objekte. U ugostiteljskim objektima za pružanje usluge

smještaja grada Rijeke bilježi se godišnje (2014.) 90.717 turističkih dolazaka, koji

ostvare 173.549 noćenja, potaknuti različitim motivima putovanja. Iako nema

preciznih podataka, procjenjuje se da vjerska događanja i sakralne objekte u gradu

Rijeci posjeti oko 121.500 posjetitelja, od kojih čak 104.000 (85,59%) dolazi u

Svetište Majke Božje na Trsatu. Utvrđuje se, također, da posjetitelji koji u grad Rijeku

dolaze motivirani vjerom generiraju godišnju potrošnju od 12.500.000 kuna. Iako su

provedena istraživanja pokazala da su posjetitelji vjerskih objekata i događaja

uglavnom vrlo zadovoljni većinom elemenata ponude koji se odnose na vjerske

sadržaje, utvrđeno je da prostor za poboljšanja postoji u segmentu podržavajuće

infrastrukture, kao što su sanitarni uvjeti i prometna infrastruktura. Saznanje da

među turistima postoji nakana da posjete više vjerskih objekata pri dolasku u Rijeku,

osnova je za unapređenje integralnoga turističkog proizvoda destinacije

obogaćivanjem ponude u domeni vjerskog turizma.

Istraživanja provedena za potrebe izrade ove Strategije rezultirala su važnim

spoznajama koje upućuju na zaključak da postoji konsenzus među ključnim dionicima

(vjerskim zajednicama, turističkim djelatnicima, predstavnicima lokalne samouprave,

trgovačkim društvima i dr.) o potrebi koordinacije pojedinačnih napora u cilju

unapređenja vjerskog turizma u Rijeci.

Uvažavajući rezultate istraživanja koji proizlaze iz analize podataka iz

sekundarnih i primarnih izvora moguće je istaknuti ključne snage i slabosti grada

Rijeke kao destinacije vjerskog turizma. Grad Rijeku karakterizira činjenica da se na

relativno malom prostoru grada nalazi velik broj različitih vjerskih i kulturnih

objekata, koji su zanimljivi turistima koji posjećuju grad i okolicu. Među slabostima

Rijeke kao destinacije vjerskog turizma valja naglasiti poteškoće vezane uz

infrastrukturu. To se ponajprije odnosi na nedovoljan broj parkirališnih mjesta u

gradu, a naročito na Trsatu, neadekvatno uređene prilaze vjerskim objektima te

nedostatan broj i uređenost sanitarnih prostora. Prilike iz okruženja koje idu u prilog

razvoju turizma jesu dobar geostrateški položaj grada te izvrsna prometna

povezanost. Osim toga, blizina emitivnih tržišta uz razvijenu kulturu hodočašća i

prepoznatljivost Trsata kao vjerskog i kulturnog središta u širem okruženju pozitivno

pridonose razvoju vjerskog turizma. Prijetnje koje dolaze iz okruženja vezuju se za

čimbenike u gospodarskom i društvenom okruženju te konkurenciju drugih odredišta

važnih za vjerski turizam. Nepovoljna klima za investicijska ulaganja i gospodarska


77

kriza u kojoj se Hrvatska nalazi već niz godina ograničavajući su čimbenici razvoja

koje je potrebno prevladati.

Na temelju provedenih istraživanja i izvršenih analiza te uz uvažavanje

stavova stručnog tima definirane su vizija i misija Rijeke kao destinacije vjerskog

turizma. Do 2020. godine grad Rijeka će biti turistička destinacija koju turisti

posjećuju radi kulturno-povijesnog nasljeđa i vjerskih događaja. Kako bi se ostvarila

vizija razvoja vjerskog turizma, a Rijeka pozicionirala kao prepoznatljiva turistička

destinacija, u ovoj su studiji određena četiri strateška cilja: 1) pozicionirati Rijeku kao

prepoznatljivu destinaciju vjerskog turizma valorizacijom sakralne baštine; 2)

unaprijediti integralni turistički proizvod destinacije razvojem proizvoda temeljenog

na vjerskim motivima; 3) povećati turistički promet i zadovoljstvo turista i

hodočasnika boravkom u gradu Rijeci i 4) razviti i primijeniti model upravljanja

vjerskim turizmom u Rijeci.

U cilju ostvarenja strateških ciljeva definiran je akcijski plan koji određuje

zadatke, aktivnosti, nositelje aktivnosti, rokove provedbe i očekivane rezultate.

Pritom se naglašava da je strateške ciljeve i zadatke moguće izvršiti jedino

umrežavanjem i koordiniranim djelovanjem svih dionika odnosno interesnih skupina.

Kako bi se navedeno ostvarilo, predložena su tri organizacijska modela upravljanja

vjerskim turizmom u gradu Rijeci: 1) Odbor za vjerski turizam pri Turističkoj

zajednici grada Rijeke, odnosno destinacijskoj menadžment organizaciji; 2)

destinacijska menadžment kompanija specijalizirana za vjerski turizam i 3) klaster

vjerskog turizma. Predlaže se Turističkoj zajednici kao naručitelju Strategije da

izabere optimalan model koji će osigurati održivi razvoj vjerskog turizma i

pozicioniranje Rijeke kao destinacije vjerskog turizma na turističkom tržištu.

Iskazana potpora i spremnost svih dionika da se aktivno uključe u razvoj vjerskog

turizma predstavlja ohrabrenje i nadu da će vizija i ciljevi definirani ovom Strategijom

biti ostvareni.


78

LITERATURA

Knjige, članci i ostale publikacije

1. Adler, J.: Youth on the Road: reflection on the History of Tramping, Annals of Tourism

Research, Vol. 12, No. 3, 1985., str. 335. – 354.

2. Bradanović, M., Hoško, E.: Marijin Trsat, Turistička naklada, Zagreb, Franjevački

samostan na Trsatu, Rijeka, 2009.

3. Brošura „Islamski centar Rijeka”, Medžlis Islamske zajednice Rijeka, Rijeka.

4. Brošura „Židovi u Rijeci”, Židovska općina Rijeka, Rijeka, 2011., str. 2.

5. Cerović, Z., Zanketić, P.: Menadžment hodočašća i vjerskih događaja, Fakultet za

menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Opatija, 2013.

6. Duvnjak, N, Relja, R., Žeravica, M.: Religijski turizam kao poseban socio-kulturni

fenomen - na primjeru istraživanja među studentima Sveučilišta u Splitu, Nova

prisutnost, Vol. 9, broj. 2, Zagreb, 2011., 425. – 446.

7. Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Sveučilište u Rijeci, Rijeka,

2005.

8. Grad Rijeka, www.rijeka.hr, 15. 6. 2015.

9. Horvat , A., Matejčić, R., Prijatelj, K..: Barok u Hrvatskoj, Liber, Zagreb, 1982.

10. Hoško, E.: Marijin Trsat (ur. Goran Moravček), Edicija Moravček, Rijeka, 1991.

11. Hoško, E.: Na vrhu Trsatskih stuba, Adamić, Rijeka, 2007.

12. Klen, D. (ur.): Povijest Rijeke, Skupština općine Rijeka i Izdavački centar Rijeka,

Rijeka, 1988.

13. Ključni elementi u razvoju i planiranju turizma grada Rijeke, Horwath Consulting

Zagreb, Zagreb, 2013.

14. Lozzi Barković, J.: Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka, Adamić, Rijeka, 2015.

15. Mantovani, M.: La crescente importanza del turismo religioso in Italia ed i percorsi

devozionali, Rivista di scienze del turismo, n. anno II, 2011., str. 143. – 149.

16. Mazza, C.: Turismo religioso. Un approccio storico - culturale, EDB Bologna, Bologna

2007.

17. Marušić, Z., Čorak, S., Sever, I.: Tomas 2014. Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj,

Institut za turizam, Zagreb 2015.

18. Moravček, G.: Rijeka između mita i povijesti, Adamić, 2006.

19. Narodne novine, https://www.nn.hr/, lipanj 2015.

20. Pasinović, M.: Religiozni turizam između socijalne i ekonomske kategorije, Turizam:

međunarodni znanstveno-stručni časopis, br. 3., Zagreb, 1991., 82. – 83.

21. Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G.: Kulturno-povijesna baština Primorsko-

goranske županije: graditeljska baština, Adamić, Rijeka, 2005., str. 44.

22. Rebić, A.: Dokument Svete Stolice o hodočašću 2000., Bogoslovska smotra, br. 1,

Zagreb, 1999., 145. – 154.

23. Smith, V. L.: Introduction: The Quest in Guest, Annals of Tourism Research, Vol. 19,

No. 1, 1992., str. 1. – 17.

24. Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine, Grad Rijeka, Rijeka,

2013.

25. Strategija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke 2015. – 2020., Institut za razvoj i

međunarodne odnose – IRMO, Zagreb, 2015.


79

26. Strategija razvoja kulturnog turizma „Od turizma i kulture do kulturnog turizma”,

Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma, Zagreb, 2003.

27. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine

28. Strateški marketinški plan razvoja turizma Kvarnera 2009. – 2015., Krovni plan,

Turistička zajednica Kvarnera, Institut za turizam, Zagreb, 2008.

29. Strateški marketinški plan razvoja turizma Kvarnera 2009. – 2015., Subregionalni

plan: Područje Rijeke, Turistička zajednica Kvarnera, Institut za turizam, Zagreb,

2008.

30. Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije, Horwath Consulting

Zagreb, 2013.

31. Tulić, D.: Katedrala svetog Vida, Turistička naklada, Zagreb, 2011.

32. Zanketić, P.: Menadžment vjerskih događaja u turističkoj destinaciji, doktorska

disertacija, Sveučilište u Rijeci – Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

Opatija, Opatija, 2012.

33. Žic, I.: Riječka gostoljubivost, Adamić, Rijeka, 2000.

34. Žic, I.: Kratka povijest grada Rijeke, Adamić, Rijeka, 2006.

Internetski izvori

1. Akcijski plan razvoja kulturnog turizma, Radni materijal, Institut za turizam, Zagreb,

2015., www.mint.hr/UserDocsImages/150629_askcijski_kulturni-turizam.pdf, 12. 7.

2015.

2. Brošura „Hodočastiti svetištima”,

http://www.kvarner.hr/turizam/sto_raditi/Kulturna_bastina/Vjerski_turizam,

1. 7. 2015.

3. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine,

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf, 12. 5. 2015.

4. Festival Trsat, http://trsat.istrafilm.hr/, 30. 6. 2015.

5. Svetište Trsat, http://www.trsat-svetiste.com/hodocasca.htm, 29. 5. 2015.

6. Turizam u brojkama, Ministarstvo turizma,

http://www.mint.hr/UserDocsImages/150701_Turizam014.pdf, 1. 5. 2015.

7. Turistička zajednica grada Rijeke, www.visitrijeka.hr, 15. 4. 2015.

8. Židovska općina Rijeka, http://zidovska-opcina-rijeka.hr/2014/09/23/sinagoga-u-

rijeci/, 30. 6. 2015.

Zakoni i propisi

1. Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, NN 88/10, NN 30/14)

2. Zakon o izmjeni Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 152/14)

3. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, NN 152/08, NN 43/09, NN 88/10, NN

50/12, NN 80/13, NN 30/14)

4. Zakon o izmjeni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 152/14)

5. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08)

http://www.mint.hr/UserDocsImages/150113_ZoUD.pdf


80

6. Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, NN 63/07, NN 53/12, NN

56/13)

7. Zakon o uslugama (NN 80/11)

8. Zakon o obrtu (NN 143/13)

9. Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (NN 111/12 , NN

28/13)

10. Zakon o javno-privatnom partnerstvu (NN 78/12)

11. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03, NN 157/03, NN

100/04, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11, NN 25/12, NN 136/12, NN 157/13, NN

152/14)

12. Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01)

13. Zakon o ustanovama (NN 76/93, NN 29/97, NN 47/99, NN 35/08)

14. Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90, NN 27/93, NN 38/09),

Pravilnik o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi ( NN 69/12, 44/13,

91/13, 72/15)

15. Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN 83/02, NN73/13)


81

POPIS ILUSTRACIJA

Popis tablica

Tablica 1. Stanovništvo grada Rijeke prema vjeroispovijesti (Popis stanovništva 2011.) ....... 30

Tablica 2. Smještajni kapaciteti grada Rijeke od 2004. do 2014. godine (ležajevi) .................. 33

Tablica 3. Ostvareni dolasci i noćenja turista u gradu Rijeci 2014. godine. ............................... 34

Tablica 4. Struktura ukupnih dolazaka i noćenja prema vrsti smještaja 2014. godine ............ 35

Tablica 5. Pregled ostvarenih dolazaka i noćenja od 2004. do 2014. godine ............................ 35

Tablica 6. Stavovi dionika o stanju vjerskog turizma u Rijeci (N = 49) ...................................... 43

Tablica 7. Prijedlozi mjera za unapređenje vjerskog turizma u Rijeci (N = 49) ........................ 45

Tablica 8. Doprinos dionika unapređenju vjerskog turizma u Rijeci (N = 49) .......................... 46

Tablica 9. Zadovoljstvo hodočasnika elementima ponude Svetišta Majke Božje na Trsatu

(N = 502) ......................................................................................................................................... 48

Tablica 10. Motivi obilaska vjerskog objekta (N = 97) ................................................................ 50

Tablica 11. Zadovoljstvo turista elementima ponude vjerskih objekata (N = 97) .................... 51

Popis grafikona

Grafikon 1. Struktura smještajnih kapaciteta grada Rijeke 2014. godine (broj smještajnih

jedinica) ........................................................................................................................................... 32

Grafikon 2. Iskorištenost smještajnih kapaciteta grada Rijeke 2014. godine (u danima) ........ 33

Grafikon 3. Dobna struktura turista u gradu Rijeci 2014. godine ............................................... 34

Grafikon 4. Prosječni boravak turista po vrstama smještaja 2014. godine (u danima) ............ 35

Grafikon 5. Kretanje broja dolazaka i noćenja od 2004. do 2014. godine .................................. 36

Grafikon 6. Ostvareni broj dolazaka 2014. godine po emitivnim tržištima ............................... 37

Grafikon 7. Ostvareni broj noćenja 2014. godine po emitivnim tržištima ................................. 37

Popis shema

Shema 1. Putanja hodočasnik turist ................................................................................................................. 9


82

PRILOG

U Prilogu se navode imena intervjuiranih osoba, kao i sudionika radionica održanih 23.

travnja 2015. godine u Grand Hotelu Bonavia, kojima su nazočili predstavnici vjerskih

zajednica, gradskih službi i komunalnih trgovačkih društava te predstavnici turističkih

agencija i turistički vodiči.

Red. Br. IME I PREZIME ORGANIZACIJA 1. Mr. sc. Vojko Obersnel Grad Rijeka - gradonačelnik 2. Helena Semion Tatić Grad Rijeka 3. Andrija Vitezić Grad Rijeka 4. Tamara Mančić Grad Rijeka 5. Srđan Škunca Grad Rijeka 6. Zoran Šuman Grad Rijeka 7. Jelena Mateševac Primorsko-goranska županija 8. Petar Škarpa Turistička zajednica grada Rijeke - direktor 9. Ines Boban-Štiglić Turistička zajednica grada Rijeke 10. Prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić Teologija u Rijeci 11. Prof. dr. sc. Jerko Valković Teologija u Rijeci 12. Prof. dr. sc. Josip Grbac Teologija u Rijeci 13. Branko Benčić Teologija u Rijeci 14. Vlč. Matija Matičić Riječka Nadbiskupija 15. Vlč. Luka Lučić Riječka Nadbiskupija 16. Mons. Ivoslav Linić, rektor Katedrala sv. Vida 17. Časna sestra Regina Kristanić Katedrala sv. Vida 18. Prof. dr. sc. fra Emanuel Hoško Trsatsko Svetište 19. Fra Antun Jesenović, gvardijan Trsatsko Svetište 20. Mons. mr. Zvonimir Seršić Biskupija Krk 21. Vlč. Anton Zec Biskupija Krk 22. Vlč. dr. Anton Bozanić Župa uznesenja BDM Omišalj 23. Fra Eugen Pavlek, župnik Kapucinski samostan 24. Fra Zlatko Šafarić Kapucinski samostan 25. Prof. dr. sc. Marijan Jurčević Dominikanski samostan 26. Dr. sc. Mario Tomljanović, župnik Uznesenje BDM Rijeka 27. Protojerej-stavrofor Mićo Kostić, paroh Srpska pravoslavna crkvena opština 28. Protojerej Marko Đurić, paroh Srpska pravoslavna crkvena opština 29. Hajrudin ef. Mujkanović, glavni imam Islamska zajednica Rijeka 30. Giorgio Grlj, pastor Baptistička crkva u Rijeci 31. Mr. sc. Irena Deže Starčević, predsjednica Židovska općina Rijeka 32. Damir Strbad Kristova crkva Rijeka 33. Ilija Mladenov Makedonska pravoslavna crkva 34. Milan Špoljarić, pastor Evanđeoska pentekostna crkva 35. Boris Ritoša HZZO Regionalni ured Rijeka 36. Ljubomir Linić Policijska uprava primorsko-goranska 37. Vlado Haramija Policijske uprave primorsko-goranska 38. Ivica Lencović Studentski centar Rijeka 39. Božena Mišković Studentski centar Rijeka 40. Danijela Matejčić Miletić KD Čistoća d.o.o. 41. Robert Mrnčić KD Autotrolej d.o.o. 42. Amra Fajić Rijeka Sport d.o.o. 43. Vlatka Stanić Plava Laguna d.d. (GH Bonavia) 44. Martina Fućak Jadran hoteli d.d.


83

45. Neven Tomašić Hostel Dharma 46. Ana Predovan-Brkarić Travelana d.o.o 47. Vibor Olivari Olivari d.o.o. 48. Davor Marčelja Solen d.o.o. 49. Željka Valenčić Focus Travel d.o.o. 50. Tamara Kapetanović Contrado Travel d.o.o. 51. Mirjana Rahelić RB Travel d.o.o. 52. Sanja Gržac Autotrans d.o.o. - aTravel 53. Mihaela Dušević Jadroagent d.d. 54. Marina Fabian Govorčin Jadroagent d.d. 55. Marijana Bonetta Vodič 56. Matija Radić Vodič 57. Bernardin Modrić Festival Trsat

Documents

Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020 ...press.visitrijeka.hr/strateskiDokumenti/Strategija+razvoja+vjerskog... · Polazne osnove i razmišljanja o mogućim modelima