Ordinata na grafovima = postotak pojedinoga odgovora Apcisa na …dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_08-09/Komentari/... · 2008-05-16 · programu – politička filozofija, filozofija

Ordinata na grafovima = postotak pojedinoga odgovora

Apcisa na grafovima = odgovori na postavljena pitanja

1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se ne slažemo 2 14,3

Uglavnom se slažemo 9 64,3

U potpunosti se slažemo 3 21,4

Ukupno 14 100,0

1.2. Općim ciljevima definirana je ključna ideja („misija”) ovoga predmeta.


U potpunosti se ne slažemo 2 14,3




Ukupno 14 100,0

1.3. Slažemo se s ovako određenim općim očekivanjima o tome što učenik mora

ostvariti u području predmeta.


Nema odgovora 2 7,7

DA 7 53,8

NE 5 38,5

Ukupno 14 100,0

2. Komentar općih ciljeva (primjedbe ,prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Opći ciljevi ispita kose se s idejom Etike kao prvenstvo odgojnoga predmeta.

(I. gimnazija, Zagreb)

Neki od općih ciljeva predmeta postavljeni su preopširno i zadiru u područja koja nisu

predviĎena propisanim programom Etike (ili nisu definirana). To se posebno odnosi na

poznavanje religijskih tradicija te srodnih područja koja nisu u srednjoškolskome

programu – politička filozofija, filozofija prava, socijalne filozofije, antropologija i

religijska učenja.

Razvojne karakteristike srednjoškolaca i realizacija programa drugih predmeta odredile

su da se Filozofija kao predmet sluša tek u četvrtome razredu te iz istoga razloga

navedene sadržaje (npr. filozofska i etička učenja te posebno originalne tekstove autora)

nije moguće ostvariti ranije u programu Etike, što znatno utječe na ukupan opseg

realiziranoga gradiva iz tih područja Etike. (II. gimnazija, Zagreb)

– razumijevanje različitih kulturnih i religioznih tradicija nije uključeno u program

– preširoko postavljeni opći ciljevi

– točno navesti etička učenja, autore i tekstove s kojima bi učenik trebao biti upoznat

– kategorički odbijamo!!! (skupina od 5 profesora)

(Županijsko i gradsko stručno vijeće za etiku, Zagreb)

– sadržajno preširoko u odnosu na propisani plan Ministarstva

(III. gimnazija, Zagreb)

2.1. Specifični ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.






Ukupno 14 100,0

2.2. Specifični ciljevi realni su i ostvarivi (s obzirom na satnicu predmeta, uvjete

rada u školama i sl.).





Ukupno 14 100,0

2.3. Znanja, vještine i sposobnosti učenika određene specifičnim ciljevima moguće

je ispitivati standardiziranim testom.





Ukupno 14 100,0

2.4. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.






Ukupno 14 100,0

2.5. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.


DA 6 42,9

NE 7 50,0

Nema odgovora

Ukupno

1

14

7,1

100,0

3. Komentar specifičnih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili

dodati)

Želim istaknuti da je satnica predmeta premala u odnosu na sadržaj te da kao predavač

dosta gradiva zadajem za domaću zadaću ili istraživanje. (Stanislava Radić, Srednja

škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica)

Specifični ciljevi ispita izlaze iz okvira jednoga plana i programa te obuhvaćaju i stari i

novi plan i program, a ta se dva plana i programa često razilaze.

Za novi program ne postoji niti jedan odobreni udžbenik.

Ovakvim se ispitom provjerava znanje iz dvaju različitih planova i programa, što u niti

jednom drugom predmetu nije slučaj.

U prvoj sadržajnoj cjelini navedeni su moralni uzori, ali povijest poznaje i druge –

program ne ograničava nastavnikov izbor, ali je to moguće napraviti putem ispitnih

kataloga.

U drugoj sadržajnoj cjelini više je specifičnih ciljeva za koje smatramo da nije moguće:

1. odrediti i objasniti osnovne moralne i etičke postavke pojedinih religija …

2. analizirati tekstove iz različitih religijskih tradicija

3. objasniti i etički procijeniti važnost ideje ekumenizma…

Ti sadržaji su izbačeni iz „novoga” programa Etike te ih je moguće spomenuti

pojedinačno za ilustraciju, ali svakako ne tako detaljno obraditi.

Isto tako, program ne predviĎa političku filozofiju pa smatramo da su specifični ciljevi

preširoko postavljeni.

U svim cjelinama specifični ciljevi su i analiza temeljnih tekstova „svjetske etičke baštine

i njihovih autora”, odnosno religijskih tekstova te teorija i teorijskih uporišta etičkih

učenja …, što smatramo preopširno postavljenim još u samome programu Etike. Trebalo

bi navesti dijelove originalnih tekstova koje u tijeku nastave treba obraditi, ali i teorije i

autore koje učenici moraju upoznati. Sadržaji su zanimljivi i potrebni, ali je vrijeme

ograničeno. (II. gimnazija, Zagreb)

Tematske cjeline ne odgovaraju godinama učenja. (Gimnazija Lucijana Vranjanina,

Zagreb)

– preširoko postavljeni specifični ciljevi

– ne slažemo se jer je gradivo preopširno i ne poklapa se s propisanim programom i

predviĎenim brojem sati

– što je s ostalim programima, ne samo gimnazijskim?

– ciljevi ne pogaĎaju smisao postojanja Etike kao predmeta

– nisu odreĎeni u skladu s novim planom i programom Etike (Županijsko i gradsko

stručno vijeće za etiku, Zagreb)

Od 66 specifičnih ciljeva samo se tri mogu realizirati na temelju udžbenika za 1. razred

(jedini odobren od Ministarstva). (Stručno vijeće, Istarska, Primorsko-goranska i

Ličko-senjska županija)

– sadržajno izvan okvira nastavnoga plana odobrenoga od Ministarstva

(III. gimnazija, Zagreb)

3.1. Struktura ispita jasno je i razumljivo određena.




Ukupno 14 100,0

3.2. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koji će se sadržaji ispitivati.





Ukupno 14 100,0

3.3. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno na koji će se način pojedini

obrazovni ishodi ispitivati.


Nema odgovora 1 7,1




Ukupno 14 100,0

3.4. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koliko će zahtjevna biti razina

na kojoj će se pojedini obrazovni ishodi ispitivati.


Nema odgovora 1 7,1




Ukupno 14 100,0

3.5. Slažemo se s određenim trajanjem cjelokupnoga ispita.


Nema odgovora 1 7,1

DA 11 78,6

NE 2 14,3

Ukupno 14 100,0

3.6. Slažemo se s trajanjem pojedinih dijelova ispita.


DA 13 92,9

NE 1 7,1

Ukupno 14 100,0

3.7. Slažemo se s udjelima pojedinih dijelova ispita u cjelokupnome ispitu.


DA 6 42,9

NE 8 57,1

Ukupno 14 100,0

4. Komentar strukture ispita (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati,

treba li dodatno razraditi tablicu strukture testa)

Prvi dio ispita zahtijeva isključivo činjenično znanje (predmeta se navodi da zahtijeva i

konceptualno i proceduralno)

Prvi dio ispita je nemoguće riješiti bez iscrpnoga poznavanja faktografije, a taj dio

ispita donosi čak 50% mogućih bodova

Toliko inzistiranje na faktografiji nije u skladu s Etikom kao odgojnim predmetom

Uz to, upitna je i objektivnost pri ocjenjivanju eseja. (I. gimnazija, Zagreb)

Smatramo da nije primjereno pisanje eseja za vanjsko vrjednovanje znanja, a

proceduralno znanje moguće je ispitati i testom. Bez obzira na veliki trud i znatno

povećana sredstva, još uvijek će biti teško ostvariti objektivnost u vrjednovanju eseja, a

time i sam cilj mature. Vrjednovanje eseja donosi 50% bodova/uspjeha učenika na

državnoj maturi. (II. gimnazija, Zagreb)

– rasporediti pojedine dijelove prema važećim nastavnim programima

(Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)

4.1. Bodovanje je jasno i razumljivo određeno.





Ukupno 14 100,0

4.2. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja bodova svakomu zadatku (vrsti zadataka).





Ukupno 14 100,0

4.3. Način ocjenjivanja jasno je i razumljivo određen.





Ukupno 14 100,0

4.4. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja ocjene određenomu rezultatu.


Nema odgovora 1 7,1




Ukupno 14 100,0

4.5. Slažemo se s određenim kriterijem bodovanja učenikovih odgovora.


DA 12 85,7

NE 2 14,3

Ukupno 14 100,0

4.6. Slažemo se s određenim kriterijem ocjenjivanja rezultata.


DA 9 64,3

NE 5 35,7

Ukupno 14 100,0

5. Komentar bodovanja i načina ocjenjivanja (primjedbe, prijedlozi)

– prevelik broj bodova dobiva se na činjenično znanje (I. gimnazija, Zagreb)

– obuhvaćene su sve razine znanja, ali prema sadašnjim četverogodišnjim programima

(Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)

– esej nije objektivni tip ispitivanja i narušava objektivnost vanjskoga vrjednovanja rada

škole, profesora i učenika (Županijsko i gradsko stručno vijeće za etiku, Zagreb)

– predlažemo da se jasnije odrede kriteriji po kojima će se odreĎivati bodovi za esej

(Stručno vijeće, Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija)

5.1. Struktura oglednoga primjerka ispita odgovara strukturi ispita naznačenoj u

ispitnome katalogu.




Ukupno 14 100,0

5.2. Zadatci su pisani jasnim i razumljivim jezikom, primjerenim učenikovoj dobi.


Nema odgovora 1 7,1




Ukupno 14 100,0

5.3. Upute za rješavanje zadataka su jasne (kako, gdje i na koji način učenik

upisuje ili označava točan odgovor).




Ukupno 14 100,0

5.4. U svakome je zadatku jasno što se od učenika očekuje (kriterij iznalaženja

točnoga odgovora).





Ukupno 14 100,0

5.5. Razina zahtjevnosti zadataka primjerena je učenikovoj dobi i stupnju

obrazovanja.






Ukupno 14 100,0

5.6. Grafičko je oblikovanje testa odgovarajuće.






Ukupno 14 100,0

5.7. Slažemo se s primjenom ispita istovrijednoga ovome na državnoj maturi.

Frekvencija Postotak DA 7 50,0 NE 6 42,9 Nema odgovora

Ukupno

1

14

7,1

100

6. Komentar oglednoga primjerka ispita (primjedbe, prijedlozi)

Zadatci su prezahtjevni. Opseg obuhvaćenoga gradiva je prevelik . Za veći broj zadataka

ne postoji odobreni udžbenik koji bi se smio koristiti u nastavi. (I. gimnazija, Zagreb)

– grafička je struktura zadovoljavajuća, ali sadržajno je preopširna i prezahtjevna za

stupanj obrazovanja (strukovne škole?) (Županijsko i gradsko stručno vijeće za

etiku, Zagreb)

6.1. Navedena literatura dovoljna je za pripremu učenika za državnu maturu.






Ukupno 14 100,0

6.2. Slažemo se s predloženim popisom literature.


DA 2 14,3

NE 12 85,7

Ukupno 14 100,0

7. Komentar predloženoga popisa literature (primjedbe, prijedlozi)

– neprimjereno nastavnim programima (Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)

Svi udžbenici koji su odobreni od Ministarstva više se ne koriste. (Stanislava Radić,

Srednja škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica)

Dio navedene literature uopće nije u skladu s planom i programom. Za dio specifičnih

ciljeva i zadataka nema odgovora u predloženoj literaturi, tj. ta literatura uopće nije

dovoljna da bi se uspješno riješio ispit. (I. gimnazija, Zagreb)

Dobar dio navedenih problema bio bi riješen kvalitetnim udžbenicima (izbor autora,

tekstova i učenja) za sve četiri godine učenja, prema „novom” programu …. dok svi

odobreni udžbenici iz Etike od strane Ministarstva ne polaze od „novog” programa nego

samo najnoviji udžbenik za prvi razred. Svi ostali odobreni udžbenici iz kataloga

razraĎuju nastavne sadržaje iz Etike prema starom programu te stoga nisu potpuno

primjenjivi. Osim toga, smatramo da nije primjereno koristiti udžbenik iz Filozofije koji

je ujedno i obvezna literatura za taj predmet na maturi. (II. gimnazija, Zagreb)

– treba bolje i preciznije definirati literaturu jer odobreni udžbenici u katalogu nisu u

skladu s odobrenim programom Etike (Županijsko i gradsko stručno vijeće za etiku,

Zagreb)

– literaturu (obveznu i dodatnu) treba precizno odrediti (svi bibliografski podatci)

(Stručno vijeće, Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija)

– nedovoljno definirana/za Etiku nema važećih udžbenika ( III. gimnazija, Zagreb)

7.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.


Nema odgovora 7 50,0




Ukupno 14 100,0

7.2. Ponuđeni dodatni sadržaji korisni su predmetnim nastavnicima.






Ukupno 14 100,0

7.3. Ponuđeni dodatni sadržaji korisni su učenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.






Ukupno 14 100,0

8.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.






Ukupno 14 100,0

8.2. Navedena poglavlja pomogla su nam u razumijevanju ostalih dijelova

kataloga.






Ukupno 14 100,0

8.3. Navedena poglavlja korisna su predmetnim nastavnicima.






Ukupno 14 100,0

8.4. Navedena poglavlja korisna su učenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.






Ukupno 14 100,0

8.5. Svaki predmetni katalog trebao bi sadržavati takve sadržaje.






Ukupno 14 100,0

9. Komentari

Smatramo da se Etika ne bi trebala provjeravati na državnoj maturi:

– jer je prvenstveno odgojni predmet

– jer ne postoje udžbenici koji prate plan i program za drugi, treći i četvrti

razred.

Smatramo da je ovaj ispitni katalog neprihvatljiv iz gore navedenih razloga.

Smatramo da je uvoĎenje Etike kao predmeta na državnoj maturi neopravdan i

kontraproduktivan postupak koji slijedi načelo „prokrustove postelje”, tj. nasilne

prilagodbe zbog sljedećih okolnosti:

1. Opseg obuhvaćenoga gradiva je prevelik.

2. Očekivano znanje premašuje mogućnosti obradbe s obzirom na njihovu dob.

3. Očekivano znanje premašuje mogućnosti obradbe s obzirom na predviĎenu

satnicu Etike.

4. PredviĎena literatura ne omogućuje kvalitetnu pripremu za rješavanje ispita na

državnoj maturi.

(I. gimnazija, Zagreb)

Osnovna je pretpostavka da se ispitni katalog radi prema odobrenom, važećem programu

Etike. Vanjsko vrjednovanje škole, profesora i učenika (uz prijemne ispite na fakultetima)

bilo je osnovni cilj državne mature – smatramo da to ne će biti ostvareno ako se ispitni

katalog toliko proširi izvan propisanoga programa (koji je sam po sebi opširan i

nedovoljno precizan) i da podrazumijeva samostalni rad učenika za državnu maturu (ili

možda privatne instrukcije, pripreme ili neki drugi oblik kojega će se učenici i roditelji u

vlastitoj muci dosjetiti).

Odluka o novom nastavnom programu Etike u srednjoj školi objavljena je u Prosvjetnom

vjesniku, godina V, broj 1., Zagreb, 11. ožujka 2003. ( II. gimnazija, Zagreb)

Smatram da je način na koji se planira ispitivanje iz Etike oprečno temeljnim ciljevima

predmeta Etike (koji preferira realizaciju više odgojnih, a manje obrazovnih zadataka).

Moja zamjerka je da pisanje eseja nije dobar način provjere znanja jer može rezultirati

subjektivnim pristupom u ocjenjivanju (iskustvo s natjecanja iz Filozofije mi daje za

pravo da mogu naslutiti kako to može biti problem). (Gimnazija Daruvar)

Etika se kao odgojni predmet ne bi trebala ispitivati na maturi, pogotovo stoga što nema

jedinstvenoga programa ni udžbenika. (IV. gimnazija, Zagreb)

Članovi Županijskoga vijeća smatraju da se Etika ne bi trebala ispitivati na maturi zbog

sljedećih razloga:

– nedostatka udžbenika, tj. neusklaĎenosti nastavnoga plana i programa s udžbenicima

– inzistiranja na faktografiji kojim se gubi smisao nastavnoga predmeta Etike koji je

zamišljen kao odgojni

– očekivanoga znanja koje izlazi iz okvira koji su primjereni dobi i znanju učenika

– nepostojanja objektivnoga kataloga znanja, tj. udžbenika za sve 4 nastavne godine

(Županijsko i gradsko stručno vijeće za etiku, Zagreb)

Neusklađenost plana i programa s udžbenicima

– nastavni plan i program Etike promijenio se od 2003. na ovamo za sva četiri razreda.

– nažalost, sve do danas postoji samo jedan odobreni udžbenik koji prati taj program, a

to je udžbenik za prvi razred autora Lamot, Matuš i Čoh.

– za ostala tri razreda ne postoji niti jedan odobreni udžbenik, što rezultira time da se

nastavnici samostalno snalaze pri obradbi gradiva za drugi, treći i četvrti razred pa se

nastava Etike razlikuje od škole do škole.

– Etika tako postaje jedini predmet koji će se provjeravati na državnoj maturi koji

nema udžbenike koji prate propisani plan i program

– na Županijskome aktivu iz Etike član Stručne radne skupine za Etiku, Krešimir

Gracin, iznio je podatak da je čak sporno je li novi plan i program legalan ili ne.

(Naime, iako je novi plan i program odobrio tadašnji nadležni ministar, on nigdje nije

službeno objavljen pa je opravdano postaviti pitanje njegove vjerodostojnosti.

TakoĎer, prof. Gracin navodi da se još nije došlo do konačnoga rješenja toga

problema.)

– iz ovoga proizlazi da je stanje u Etici iznimno nejasno i nedefinirano tako da čak i

nadležne institucije (Ministarstvo, Stručna radna skupina) nisu sigurne što je

zakonom propisano gradivo koje bi se trebalo provjeravati

– državnom maturom se u nezavidan položaj stavljaju nastavnici i učenici koji nisu

krivi za stanje koje je nastalo niti su za gore navedeni propust mogli unaprijed znati

Opseg gradiva

rezultat gore navedenih nejasnoća jest Ispitni katalog iz Etike koji je sinteza obaju

programa (onoga prije 2003. i onoga nakon 2003.)

ma koji program iz Etike bio važeći, najgore je rješenje da državna matura

zahtijeva poznavanje gradiva iz obaju programa

time dolazimo do situacije da nitko ne može uspješno riješiti državnu maturu jer

su nastavnici, logično, radili ili po starome ili po novome programu, a nitko nije

radio po obama programima

Evo nekoliko primjera:

– u starome je programu za bioetiku bila predviĎena jedna nastavna cjelina (oko 5

nastavnih sati), a u novome se programu bioetikom bavi cijela treća godina učenja

(35 sati), a specifični ciljevi državne mature zahtijevaju poznavanje bioetike koje

se moglo ostvariti samo u 35 sati nastave, nikako u samo 5 nastavnih sati.

– u katalogu se navodi da je nužno poznavanje grčke i kršćanske mitologije, bajki i

legendi, što je nemoguće ako se slijedilo stari plan i program

– u katalogu se kao jedan od specifičnih ciljeva navodi da učenici moraju odrediti i

objasniti osnovne moralne i etičke postavke kršćanstva, židovstva, islama,

hinduizma, budizma i konfucionizma, što je moguće samo ako se radilo po

starome planu i programu (2. razred), a posve neizvedivo ako se radilo po novome

planu i programu

– mnogi specifični ciljevi državne mature slijede stari plan i program i udžbenik

Etika 1 autora I. Čehoka, a prema novome planu i programu za to gradivo nije

postojala obveza da se obradi zbog gore navedenoga nedostatka udžbenika (npr.

Kohlbergova teorija o razvitku moralne svijesti, vrste savjesti i slično)

Svrha predmeta

– Etika je od trenutka kad je uvedena u škole isticana kao predmet s odgojnim

ciljevima kao primarnim ciljevima

– Etika je izdvojena i u Pravilniku o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u

osnovnoj i srednjoj školi (kojega su se svi nastavnici dužni pridržavati) i gdje je

navedeno da se pri ocjenjivanju Etike treba voditi kriterijima koji se razlikuju od

kriterija većine ostalih predmeta (Članak 11. ... „ocjena mora biti poticaj u

osobnom razvoju učenika na tom polju, a u postupcima provjeravanja i

ocjenjivanja, moraju se poštovati učenikove sposobnosti i mogućnosti”)

– slijedeći ovu obvezu nastavnici ulaze u direktnu kontradikciju s ciljevima koje

pred njih postavlja državna matura, tj. uspjeh na njoj

– premda se u ispitnome katalogu kao svrha predmeta navode formulacije kao što

su: ...„razvoj sposobnosti za moralno prosuĎivanje, etičko argumentiranje i

orijentiranje u životu”..., ... „razvijanje senzibiliteta za moralno ispravno

djelovanje, suosjećanje s drugima te poštivanje temeljnih vrijednosti”..., specifični

ciljevi predmeta kao i ogledni ispit pokazuju da će naglasak na državnoj maturi

biti na faktografiji, tj. na obrazovnim ciljevima

– količina znanja koja je potrebna učenicima da uspješno riješe ispit na državnoj

maturi usmjerit će nastavu Etike isključivo prema obrazovnim ciljevima, a

odgojni će ciljevi (zbog malene satnice) morati biti zanemareni

Zaključno, očito je da se od svih nastavnih predmeta za koje je predviĎena državna

matura, Etika suočava s najviše ozbiljnih problema. PredviĎeni katalog znanja je u

izrazitome konfliktu sa svrhom samoga predmeta. PredviĎeno gradivo izlazi iz okvira

jednoga plana i programa i proširuje se na dva plana i programa, tj. već u startu postaje

neostvarivo da se tijekom nastave učenike pripremi za polaganje državne mature.

Nedostatak udžbenika koji prate plan i program ponovno izdvaja Etiku od ostalih

predmeta i dodatno otežava već težak i nezahvalan položaj.

S obzirom na sve navedeno, smatramo da je jedino ispravno prolongirati uvoĎenje

državne mature iz Etike dok se svi spomenuti problemi ne riješe.

Documents

Ordinata na grafovima = postotak pojedinoga odgovora Apcisa na …dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_08-09/Komentari/... · 2008-05-16 · programu – politička filozofija, filozofija