Ordinata = postotak pojedinoga odgovora Apcisa = odgovori ...dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_08-09/Komentari/geografija.pdf · Po programu 3. razreda jezične i klasične gimnazije

Ordinata = postotak pojedinoga odgovora

Apcisa = odgovori na pojedina pitanja

1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se ne

slažemo 2 8,7

Uglavnom se slažemo 9 39,1

U potpunosti se slažemo 12 52,2

Ukupno 23 100,0

1.2. Općim ciljevima definirana je ključna ideja („misija”) ovoga predmeta.

Frekvencij

a Postotak

Uglavnom se ne slažemo 2 8,7



Ukupno 23 100,0

1.3. Slažemo se s ovako odreĎenim općim očekivanjima o tome što učenik mora

ostvariti u području predmeta.

Frekvencij

a Postotak

Nema odgovora 1 4,3

DA 20 87,0

NE 2 8,7

Ukupno 23 100,0

2. Komentar općih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Opći ciljevi su zapravo već godinama utvrđeni ciljevi Geografije kao nastavnoga

predmeta. Poznavanje prirodnih i društvenih čimbenika te procesa, kao i poznavanje

geografske karte, podignuto je na višu razinu jer učenik mora „kritički promatrati”,

„razviti geografsko mišljenje” i sl. Nije nam jasno kako se te karakteristike testom mogu

decidirano ocijeniti , mada se s općim ciljevima u pravilu slažemo.

(X. gimnazija I. Supek)

Potrebno je jasno definirati ciljeve i konkretno analizirati pojmove koje učenik treba

znati, primjerice, definirati osnove pojmove o svemiru – koji su to osnovni pojmovi o

svemiru.

(MeĎužupanijsko stručno vijeće − srednje škole, Varaždinska i MeĎimurska

županija)

– veći stupanj uporabe geografske karte kako bi se razvijala prostorna inteligencija

učenika.

(Srednja škola bana Josipa Jelačića, Zaprešić)

− treba jasno definirati ciljeve i konkretno analizirati pojmove koje učenik treba znati,

primjerice, definirati osnovne pojmove o svemiru − koji su to „osnovni pojmovi o

svemiru”)

(Prva gimnazija Varaždin)

− ciljevi trebaju biti definirani tako da bude jasno na kojim će se fakultetima vrjednovati

(članovi ŽSV profesora Geografije za gimnazije)

2.1. Specifični ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.





Ukupno 23 100,0

2.2. Specifični ciljevi realni su i ostvarivi (s obzirom na satnicu predmeta, uvjete

rada u školama i sl.).





Ukupno 23 100,0

2.3. Znanja, vještine i sposobnosti učenika odreĎene specifičnim ciljevima moguće

je ispitivati standardiziranim testom.


U potpunosti se ne slažemo 1 4,3




Ukupno 23 100,0

2.4. Slažemo se s ovako odreĎenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.





Ukupno 23 100,0

2.5. Slažemo se s ovako odreĎenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.


Nema odgovora 1 4,3

DA 19 82,6

NE 3 13,0

Ukupno 23 100,0

3. Komentar specifičnih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Specifični ciljevi predmeta u potpunosti se poklapaju s propisanim nastavnim planom i

programom. U prvoj navedenoj kategoriji opredijelili smo se za „uglavnom se slažemo”

zbog nekih dilema, primjerice, poznavati različite kalendare, definirati osnovne pojmove

za reljef ili osnovne demografske pojmove; nije u potpunosti jasno do koje to razine

obuhvaća. Iz kojega se razloga Koppenova klasifikacija klima obrađuje već u osnovnoj

školi, a onda i u srednjoj? Koji argumenti to opravdavaju? Smatramo da to treba biti tako

kako je i bilo na fakultetskome nivou. Mnogo prigovora na ovu temu čujemo i van naše

struke.

U strukturi ispita regionalna geografija svijeta (treći razred) zastupljena je s 20 %, dakle s

najmanjim udjelom. S time se slažemo. Međutim, cijeli je nastavni plan i program

zastupljen u posebnim ciljevima. Predlažemo da se kod zadnje dvije stavke: analizirati

geografske posebnosti i regionalni razvoj Latinske Amerike i Afrike izbaci „regionalni”

ili da se svake godine odrede regionalni sadržaji. Ako se po načelu egzemplarnosti

obrađuje regionalna geografija, zašto ispit ne bi mogao biti po istome? (X. gimnazija I.

Supek)

Preveliki su razredi. Slaba je opremljenost učionica.

(savjetnik Branko Matešić, Osječko-baranjska županija)

Potrebno je konkretizirati sve navedeno kao „osnovni pojmovi o…“ (npr. osnovni

pojmovi o svemiru…).

Ciljevi iz 3. razreda su preopćenito izneseni (konkretizirati dubinu i opseg).

Treba maknuti postotni udio posebnih ciljeva (to se odnosi na ispit).

(VII. gimnazija, Zagreb)

Prevelik je opseg činjeničnoga znanja. Premalo je pitanja u kojima se ispituju vještine i

promjene u stvarnome životu. (MeĎužupanijsko stručno vijeće – srednje škole,

Varaždinska i MeĎimurska županija)

Slaba je opremljenost i veliki su razredi. ( I. gimnazija, Osijek)

Potrebno je proširiti posebne ciljeve; navedeno je previše općenito formulirano.

(V. gimnazija, Zagreb)

Glede fizičke geografije, mislim da bi trebalo više inzistirati na povezivanju klima – tlo −

vegetacija od onoga što je predviđeno obrazovnim ishodima za prve razrede. Treba dati

veći značaj obnovljivim izvorima energije i analizirati geografske posebnosti i regionalni

razvoj odabranih zemalja u razvoju nerazvijenih zemalja, a ne samo razvijenih zemalja.

Treba Izbaciti: „čitati sinoptičku kartu, izraditi klimatske dijagrame”.

− dodati: 1. razred – poznavati osnovne geografske sadržaje (fizička karta svijeta) −

geološki razvoj Zemlje (primijeniti na karti svijeta)

2. razred – geografski sadržaji po kontinentima − koristiti političke i fizičke karte

kontinenata zbog kontinuirane uporabe geografske u obrazovanju

3. razred – detaljno upoznavanje geografskih sadržaja po kontinentima na geografskim

kartama, osobito zemalja koje detaljnije obrađujemo (slijepe karte)

4. razred – detaljno poznavanje fizičke karte Hrvatske po regijama u smislu razvijanja

domoljubnosti

Problem – jezična gimnazija 3. razreda ima Geografiju samo 1 sat tjedno tako da se

ciljevi ne preklapaju sa sadržajima propisanim nastavnim planom.


Po programu 3. razreda jezične i klasične gimnazije regionalna geografija svijeta

obrađuje se jednim satom tjedno pa to nije u ravnopravnome odnosu s programima koji

isti sadržaj obrađuju u dva sata tjedno; također je potrebno konkretizirati ciljeve jer su

preopćeniti.

(savjetnica Vesna Milić, Grad Zagreb)

Prevelik je opseg činjeničnoga znanja. Premalo je pitanja u kojima se ispituju vještine i

primjene u stvarnome životu. (Prva gimnazija Varaždin)

Posebni ciljevi su apstraktni; predlaže se izradba kataloga znanja, kategorizacija razine

znanja (što treba znati i prepoznati). Treba analizirati udio zastupljenosti regionalne

geografije od 20% (3. razred). Predlažemo da se izbaci regionalni razvoj Latinske

Amerike i Afrike.

(Članovi ŽSV profesora Geografije za gimnazije)

Uglavnom se slažemo s posebnim ciljevima predmeta, uz primjedbu na sadržaj i ciljeve

fizičke i regionalne geografije. Predlažemo skraćivanje cjeline svemir (fizička geografija)

i cjeline globalizacija (regionalna geografija). (II. gimnazija, Zagreb)

3.1. Struktura ispita jasno je i razumljivo odreĎena.




Ukupno 23 100,0

3.2. Iz odreĎene strukture ispita nam je posve jasno koji će se sadržaji ispitivati.





Ukupno 23 100,0

3.3. Iz odreĎene strukture ispita nam je posve jasno na koji će se način pojedini

obrazovni ishodi ispitivati.


Nema odgovora 2 8,7




Ukupno 23 100,0

3.4. Iz odreĎene strukture ispita nam je posve jasno koliko će zahtjevna biti razina

na kojoj će se pojedini obrazovni ishodi ispitivati.


Nema odgovora 3 13,0




Ukupno 23 100,0

3.5. Slažemo se s odreĎenim trajanjem cjelokupnoga ispita.


Nema odgovora 1 4,3

DA 22 95,7

Ukupno 23 100,0

3.6. Slažemo se s trajanjem pojedinih dijelova ispita.


Nema odgovora 2 8,7

DA 20 87,0

NE 1 4,3

Ukupno 23 100,0

3.7. Slažemo se s udjelima pojedinih dijelova ispita u cjelokupnome ispitu.


Nema odgovora 2 8,7

DA 16 69,6

NE 5 21,7

Ukupno 23 100,0

4. Komentar strukture ispita (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati,

treba li dodatno razraditi tablicu strukture testa)

Kako se iz strukture testa može posve jasno vidjeti na koji će se način i na kojoj razini

zahtjevnosti pojedini obrazovni dijelovi ispitivati?

Struktura ispita je metodički vrlo lijepo razrađena. Broj zadataka i bodovi sistematično su

razrađeni samo se bojimo da će sastavljanje testova previše robovati navedenoj strukturi.

Mora li broj zadataka i bodovi (zadnja kolona u strukturi) biti fiksan?

(X. gimnazija I. Supek)

Treba staviti težište ispita na regionalnu geografiju: u RH je to vidljivo (30%) a u trećem

nije, dapače (20%).

Prijedlog: fizička i društvena geografija po 20%, a regionalna geografija svijeta i RH po

30%.

– razmisliti o mogućnosti djelomičnoga bodovanja djelomičnih rješenja

Prijedlog: pitanja za 2 boda − više od 50% riješenoga = 1 bod

pitanja za 3 boda − više od 50% riješenoga = 2 ili 1 bod

(VII. gimnazija, Zagreb)

Potrebna je ravnomjerna zastupljenost, sve po 25%. (V. gimnazija, Zagreb)

Državna matura nije natjecanje iz Geografije pa smatram da bi broj bodova trebao

odgovarati broju točnih odgovora po pitanju.


Ne slažemo se sa strukturom ispita; naš prijedlog je da program svakoga razreda bude

zastupljen s po 25%. (savjetnica Vesna Milić, Grad Zagreb)

4.1. Bodovanje je jasno i razumljivo odreĎeno.


Nema odgovora 1 4,3



Ukupno 23 100,0

4.2. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja bodova svakomu zadatku (vrsti zadataka).


Nema odgovora 1 4,3




Ukupno 23 100,0

4.3. Način ocjenjivanja jasno je i razumljivo odreĎen.


Nema odgovora 1 4,3




Ukupno 23 100,0

4.4. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja ocjene odreĎenomu rezultatu.


Nema odgovora 1 4,3





Ukupno 23 100,0

4.5. Slažemo se s odreĎenim kriterijem bodovanja učenikovih odgovora.



DA 12 52,2

NE 8 34,8

Ukupno 23 100,0

4.6. Slažemo se s odreĎenim kriterijem ocjenjivanja rezultata.


Nema odgovora 2 8,7

DA 18 78,3

NE 3 13,0

Ukupno 23 100,0

5. Komentar bodovanja i načina ocjenjivanja (primjedbe, prijedlozi)

Ne slažemo se s modelom tri ili ništa. Smatramo da je moguće sastaviti pitanja koja se

mogu decidirano ocijeniti s postupnim bodovanjem. (X. gimnazija I. Supek)

Primjer 13., 14. i 15. pitanja – bitno različita težina pitanja, a isti broj bodova (14. pitanje

lagano).

(MeĎužupanijsko stručno vijeće − srednje škole, Varaždinska i MeĎimurska

županija)

Treba bodovati i polovične odgovore. (V. gimnazija, Zagreb)

Državna matura nije natjecanje iz Geografije pa smatram da bi broj bodova trebao

odgovarati broju točnih odgovora po pitanju.

Brojni su zadatci jednostavno prepisani iz prijašnjih testova na natjecanjima iz

Geografije. (Srednja škola bana Josipa Jelačića, Zaprešić)

− opis bodovanja napisati neposredno prije skupine; ocjenjivanje treba biti apsolutno, a

ne relativno (generacija po generacija)

(Srednja škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica)

Broj zadataka i bodova treba biti promjenjiv. Bodove treba određivati prema složenosti

zadatka. Svaki bod treba razinu odgovora. Treba definirati kriterije s obzirom na tip

zadataka i omogućiti dodjeljivanje djelomičnoga broja bodova u zadatcima koji donose

više od 1 boda. (Članovi ŽSV profesora Geografije za gimnazije)

5.1. Struktura oglednoga primjerka ispita odgovara strukturi ispita naznačenoj u

ispitnome katalogu.


Nema odgovora 1 4,3




Ukupno 23 100,0

5.2. Zadatci su pisani jasnim i razumljivim jezikom, primjerenim učenikovoj dobi.


Nema odgovora 1 4,3




Ukupno 23 100,0

5.3. Upute za rješavanje zadataka su jasne (kako, gdje i na koji način učenik upisuje

ili označava točan odgovor).


Nema odgovora 1 4,3




Ukupno 23 100,0

5.4. U svakome je zadatku jasno što se od učenika očekuje (kriterij iznalaženja

točnoga odgovora).


Nema odgovora 1 4,3




Ukupno 23 100,0

5.5. Razina zahtjevnosti zadataka primjerena je učenikovoj dobi i stupnju

obrazovanja.


Nema odgovora 1 4,3



Ukupno 23 100,0

5.6. Grafičko je oblikovanje testa odgovarajuće.


Nema odgovora 2 8,7




Ukupno 23 100,0

5.7. Slažemo se s primjenom ispita istovrijednoga ovomu na državnoj maturi.


Nema odgovora 2 8,7

DA 18 78,3

NE 3 13,0

Ukupno 23 100,0

6. Komentar oglednoga primjerka ispita (primjedbe, prijedlozi)

Numerički zadatci (8. i 13. pitanje) trebaju biti kao u oglednome testu. Pitanja su na

odgovarajućem nivou (X. gimnazija I. Supek)

Treba pisati isključivo plavom tintom. Uz 15. zadatak i sl. treba staviti slijepu kartu.


Cijeli test mora proći stručnu recenziju. (VII. gimnazija, Zagreb)

Test treba rješavati plavom olovkom, a ne crnom. (I. gimnazija, Osijek)

Treba izraditi grafičke prikaze u boji i ljepše ih oblikovati. (V. gimnazija, Zagreb)

Grafički prikazi nisu u potpunosti čitljivi. Na ispitu treba koristiti bolje karte umjesto

skica, bolje bi bile fizičke karte u boji. Na karti treba upotrebljavati veće brojeve, slova i

simbole.

Nedostaju pitanja u kojima se ispituje uzročno-posljedična veza. Treba biti zastupljeno

više grafički oblikovanih zadataka i potrebno im je poboljšati čitljivost.


6.1. Navedena literatura dovoljna je za pripremu učenika za državnu maturu.


Nema odgovora 1 4,3




Ukupno 23 100,0

6.2. Slažemo se s predloženim popisom literature.



DA 16 69,6

NE 4 17,4

Ukupno 23 100,0

7. Komentar predloženoga popisa literature (primjedbe, prijedlozi)

Predloženi popis literature je prihvatljiv. Pitamo se moraju li učenici za pripremu koristiti

sve navedene udžbenike ili je dovoljan jedan po programu. Smatramo da pitanja u testu

moraju biti prema sadržaju koji je zastupljen u svim paralelnim udžbenicima, a ne samo u

jednome. (X. gimnazija I. Supek)

Udžbenik Meridijana za 2. razred (Crkvenčić, Crkvenčić) 2003. nije odobren.


Svi udžbenici moraju biti napisani u skladu s katalogom pojmova.

(MeĎužupanijsko stručno vijeće – srednje škole, Varaždinska i MeĎimurska

županija)

Predloženi popis literature je prihvatljiv. Treba svesti pitanja na razinu svih udžbenika, a

posebnosti pojedinih udžbenika ne uzeti u obzir.) (Članovi ŽSV profesora Geografije

za gimnazije)

7.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.






Ukupno 23 100,0

7.2. PonuĎeni dodatni sadržaji korisni su predmetnim nastavnicima.






Ukupno 23 100,0

7.3. PonuĎeni dodatni sadržaji korisni su učenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.





Ukupno 23 100,0

8.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.





Ukupno 23 100,0

8.2. Navedena poglavlja pomogla su nam u razumijevanju ostalih dijelova kataloga.






Ukupno 23 100,0

8.3. Navedena poglavlja korisna su predmetnim nastavnicima.





Ukupno 23 100,0

8.4. Navedena poglavlja korisna su učenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.





Ukupno 23 100,0

8.5. Svaki predmetni katalog trebao bi sadržavati takve sadržaje.





Ukupno 23 100,0

9. Komentari

Treba ujednačiti terminologiju geografije te nastavni plan i program učiniti povezanijim

sa stvarnošću. (MeĎužupanijsko stručno vijeće – srednje škole, Varaždinska i

MeĎimurska županija)

Zbog grafičkih priloga (crne boje) treba koristiti isključivo kemijsku olovku s plavom

tintom. (I. gimnazija, Osijek)

Katalog znanja treba proširiti konkretnim pojmovima koje učenik mora usvojiti.

(III. gimnazija, Zagreb)

Documents

Ordinata = postotak pojedinoga odgovora Apcisa = odgovori ...dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_08-09/Komentari/geografija.pdf · Po programu 3. razreda jezične i klasične gimnazije