Ordinata = postotak odgovora Apcisa = odgovori na pojedina ...dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_08-09/Komentari/filo-soc-log-filo.pdf · Ordinata = postotak odgovora Apcisa = odgovori

Ordinata = postotak odgovora

Apcisa = odgovori na pojedina pitanja

1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.

Frekvencija Postotak

U potpunosti se ne slaţemo 1 6,7

Uglavnom se ne slaţemo 1 6,7

Uglavnom se slaţemo 7 46,7

U potpunosti se slaţemo 6 40,0

Ukupno 15 100,0

1.2. Općim ciljevima definirana je kljuĉna ideja („misija”) ovoga predmeta.


Nema odgovora 1 6,7




Ukupno 15 100,0

1.3. Slažemo se s ovako odreĊenim općim oĉekivanjima o tome što uĉenik mora

ostvariti u podruĉju predmeta.


Nema odgovora 1 6,7

DA 10 66,7

NE 4 26,7

Ukupno 15 100,0

Predmet: FILOZOFIJA

2. Komentar općih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Neki od ciljeva su nejasno i nerazumljivo napisani. (I. gimnazija, Zagreb)

Predlaţemo da se opći ciljevi nastave Filozofije utvrde na razini svrhe predmeta

Filozofije. Na kraju gimnazijskog a obrazovanja nastavnoga predmeta Filozofije učenik

je:

– sposoban da kroz analizu i racionalnu argumentaciju zauzme kritičko i autonomno

stajalište u razumijevanju sebe i svijeta

– sposoban argumentirati vlastita stajališta

– prihvatio dvojbu kao pozitivan stav i poticaj u traţenju istine

– razvio refleksiju o smislu ţivota kao temeljnu potrebu.

(MeĊužupanijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko- goranska i

Liĉko-senjska županija)

Treba izbaciti 4., 6., 7. i 8. pitanje (Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin)

Čini mi se da je formulacija prema kojoj „na kraju gimnazijskoga obrazovanja iz

nastavnoga predmeta Filozofije učenik ... [je sposoban] pokazati stvaralačke sposobnosti”

malo preambiciozna. (Privatna klasiĉna gimnazija, Zagreb)

Opći ciljevi su nejasni, nerealni i neostvarivi.

(Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i Logike, Splitsko-dalmatinska županija)

Ciljevi su preširoki i preopćeniti s obzirom na program i broj sati predviĎen za

ostvarivanje toga programa. ( Srednja škola Novska)

Predmet : LOGIKA

3. Komentar općih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Pitanja i zadatci su preopširni. Potrebno je smanjiti sadrţaj i uskladiti ga s programom.

(Srednja škola Novska)

S obzirom na fond sati, nije moguće ostvariti opisani sadrţaj. (VII. gimnazija, Zagreb)

Ciljevi su nejasni. (IV. gimnazija, Zagreb)

Ovako formulirani opći ciljevi su nedovoljno razumljivi i nastavnicima, posebno

učenicima. ( I. gimnazija, Zagreb)

Predlaţemo da se opći ciljevi nastave Filozofije utvrde na razini svrhe predmeta

Filozofije.

Na kraju gimnazijskoga obrazovanja nastavnoga predmeta Filozofije učenik je:

– sposoban da kroz analizu i racionalnu argumentaciju zauzme kritičko i autonomno

stajalište u razumijevanju sebe i svijeta

– sposoban argumentirati vlastita stajališta

– prihvatio dvojbu kao pozitivan stav i poticaj u traţenju istine

– razvio refleksiju o smislu ţivota kao temeljnu potrebu.

(Županijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko- goranska i Liĉko-

senjska županija)

Opći ciljevi su nejasni, nerealni i neostvarivi.


3.1. Specifiĉni ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.





Ukupno 15 100,0

3.2. Specifiĉni ciljevi realni su i ostvarivi (s obzirom na satnicu predmeta, uvjete

rada u školama i sl.).






Ukupno 15 100,0

3.3. Znanja, vještine i sposobnosti uĉenika odreĊene specifiĉnim ciljevima moguće je

ispitivati standardiziranim testom.






Ukupno 15 100,0

3.4. Slažemo se s ovako odreĊenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

uĉenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.






Ukupno 15 100,0

3.5. Slažemo se s ovako odreĊenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

uĉenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.


DA 6 40,0

NE 8 53,3

Ukupno 15 100,0

FILOZOFIJA

4. Komentar specifiĉnih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Mnogi ciljevi izlaze iz okvira propisanoga plana i programa (sve tri inačice) i propisanih

udţbenika te ih je nemoguće ostvariti u predviĎenoj satnici predmeta Filozofije (64 sata).

(I. gimnazija, Zagreb)

Primjedba

Posebni ciljevi se u potpunosti preklapaju s nastavnim planom.

S obzirom da se Filozofija izvodi u okviru satnice od samo 64 sata u četvrtome razredu

gimnazije, s više od 30 učenika u razredu, smatramo da posebni ciljevi nisu realni i

ostvarivi. Jednogodišnje gimnazijsko obrazovanje i broj sati neprimjereni su postavljenim

zahtjevima. Sve navedene teme nije moguće dublje i kompleksnije obraditi u razredu. U

nekim europskim zemljama, primjerice Italiji, filozofija se sa slično postavljenim

ciljevima i istim programskim sadrţajima izvodi s 200 i više nastavnih sati tijekom

gimnazijskoga školovanja.

Predlaţemo da se u posebne ciljeve ne navode sve teme i sadrţaji iz programa nastave

Filozofije.

Prijedlog posebnih ciljeva

Učenik:

– treba znati koristiti i produbiti pojmove koji čine osnovu filozofske

terminologije

– treba poznavati osnovne filozofske probleme i razumjeti ih unutar povijesnih i

– teorijskoga okvira

– mora pokazati da poznaje misli najznačajnijih filozofa

– je sposoban interpretirati filozofske probleme iskazujući vlastite prosudbe

– je sposoban izraziti kritičku i osobnu refleksiju u okviru rasprave o problemu

– je u mogućnosti povezati linije filozofskoga mišljenja s ostalim znanjima.

(MeĊužupanijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko-goranska i Liĉko-

senjska županija)

Krivo polazište – umjesto od učenika polazi se od udţbenika – izbaciti 50%.

(Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin)

1. Posebni ciljevi u bitnome odudaraju od nastavnoga programa. Naime, propisani

program omogućuje 3 inačice, a posebni se ciljevi u katalogu ne poklapaju u potpunosti

niti s jednom od tih inačica. Posebni ciljevi su najvećim dijelom izvedeni iz sadrţaja 1.

inačice, a manjim iz sadrţaja 2. inačice programa. To konkretno znači da ni učenici koji

su učili po 1., a pogotovo oni koji su radili po 2. inačici programa, nisu „prošli gradivo”

koje bi se trebalo ispitivati prema ovome prijedlogu kataloga. Zbog toga je ovaj ispitni

katalog posve nelegitiman.

2. Mislim da navedeni posebni ciljevi nisu realno ostvarivi, kao što, uostalom, nisu

ostvarivi ni sadrţaji propisanoga programa. Primjerice, samo onaj dio posebnih ciljeva

koji se odnosi na filozofsku terminologiju sadrţi preko 270 pojmova ili pojmovnih

parova, dok onaj koji se odnosi na povijest filozofije sadrţi preko 50 filozofa. Ima li se na

umu da je godišnja satnica nastave Filozofije oko 60 sati te da od toga broja najmanje

7 – 8 sati otpada na ocjenjivanje i zaključivanje ocjena, proizlazi da bi se učenici i

učenice svaki sat trebali baviti jednim filozofom i apsolvirati 5 – 6 pojmova.

(Privatna klasiĉna gimnazija, Zagreb)

Mnogi ciljevi nisu predviĎeni u redovnome planu i programu. (IV. gimnazija, Zagreb)

Posebni ciljevi su preopširni te ih nije u cijelosti moguće ispitivati standardiziranim

testom. (Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i Logike, Splitsko-dalmatinska

županija)

Ţelim istaknuti da je satnica predmeta premala u odnosu na sadrţaj te da kao predavač

dosta gradiva zadajem za domaću zadaću ili istraţivanje.

(Srednja škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica)

Treba izbaciti filozofiju jezika i filozofiju matematike jer ovi sadrţaji nisu u cjelini

pokriveni udţbenikom. (Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)

LOGIKA

4. Komentar specifiĉnih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Ţelim istaknuti da je satnica predmeta premala u odnosu na sadrţaj te da kao predavač

dosta gradiva zadajem za domaću zadaću ili istraţivanje.


Ima gradiva iz 4. razreda koje učenici 3. razreda još nisu obradili te ih to moţe zbuniti

kada budu gledali ogledni primjerak. (Srednja škola Bartola Kašića, Grubišno Polje)

Zadani ciljevi su preopširni. Potrebno je smanjiti sadrţaj i uskladiti ga s programom.


Nijedan udţbenik ne pokriva sve sadrţaje opisane u katalogu, kombinacija udţbenika nije

moguća. (VII. gimnazija, Zagreb)

Nemoguće je na redovnoj nastavi obraditi gradivo koje uključuje sva tri predloţena

udţbenika iz Logike. (IV. gimnazija, Zagreb)

S obzirom na predviĎenu satnicu Logike te različitost odobrenih udţbenika

(Kovač, Petrović, Jakić), nije realno da učenici uspješno riješe ovakvu drţavnu maturu.


Primjedba

Posebni ciljevi se u potpunosti preklapaju s nastavnim planom.

S obzirom da se Filozofija izvodi u okviru satnice od samo 64 sata u četvrtome razredu

gimnazije, s više od 30 učenika u razredu, smatramo da posebni ciljevi nisu realni i

ostvarivi. Jednogodišnje gimnazijsko obrazovanje i broj sati neprimjereni su postavljenim

zahtjevima. Sve navedene teme nije moguće dublje i kompleksnije obraditi u razredu. U

nekim europskim zemljama, primjerice Italiji, Filozofija se sa slično postavljenim

ciljevima i istim programskim sadrţajima izvodi s 200 i više nastavnih sati tijekom

gimnazijskoga školovanja.

Predlaţemo da se u posebne ciljeve ne navode sve teme i sadrţaji iz programa nastave

Filozofije.

Prijedlog posebnih ciljeva

Učenik:

– treba znati koristiti i produbiti pojmove koji čine osnovu filozofske terminologije

– treba poznavati osnovne filozofske probleme i razumjeti ih unutar povijesnih i

teorijskoga okvira

– mora pokazati da poznaje misli najznačajnijih filozofa

– je sposoban interpretirati filozofske probleme iskazujući vlastite prosudbe

– je sposoban izraziti kritičku i osobnu refleksiju u okviru rasprave o problemu

– je u mogućnosti povezati linije filozofskoga mišljenja s ostalim znanjima.

(Županijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko- goranska i


Posebni ciljevi su preopširni te ih nije u cijelosti moguće ispitivati standardiziranim

testom.

(Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i logike, Splitsko-dalmatinska županija)

Mislim da je s obzirom na Okvirni plan i program Logike za sve gimnazije u funkciji

rasterećenja učenika pretjerano očekivati obradbu – teorija suda, tj. ulaziti u analizu

vaţenja predikacijske teorije suda – polisilogizma Millovih induktivnih metoda

prirodne dedukcije unutar predikatne logike. (III. gimnazija, Zagreb)

4.1 Struktura ispita jasno je i razumljivo odreĊena.


Nema odgovora 1 6,7




Ukupno 15 100,0

4.2. Iz odreĊene strukture ispita nam je posve jasno koji će se sadržaji ispitivati.


Nema odgovora 1 6,7




Ukupno 15 100,0

4.3. Iz odreĊene strukture ispita nam je posve jasno na koji će se naĉin pojedini

obrazovni ishodi ispitivati.


Nema odgovora 1 6,7




Ukupno 15 100,0

4.4. Iz odreĊene strukture ispita nam je posve jasno koliko će zahtjevna biti razina

na kojoj će se pojedini obrazovni ishodi ispitivati.


Nema odgovora 1 6,7




Ukupno 15 100,0

4.5 Slažemo se s odreĊenim trajanjem cjelokupnoga ispita.


Nema odgovora 1 6,7

DA 14 93,3

Ukupno 15 100,0

4.6. Slažemo se s trajanjem pojedinih dijelova ispita.


Nema odgovora 1 6,7

DA 12 80,0

NE 2 13,3

Ukupno 15 100,0

4.7. Slažemo se s udjelima pojedinih dijelova ispita u cjelokupnome ispitu.


Nema odgovora 1 6,7

DA 8 53,3

NE 6 40,0

Ukupno 15 100,0

FILOZOFIJA

5. Komentar strukture ispita (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati,

treba li dodatno razraditi tablicu strukture testa)

Primjedbe

Nisu dovoljno jasno utvrĎeni kriteriji ocjenjivanja, a naročito nije utvrĎena evaluacijska

razina sloţenosti znanja. Predlaţemo da se kod pisanja eseja uz smjernice koje se daju

kandidatu utvrdi razina poznavanja i način izraţavanja sadrţaja.

Primjer:

a) poznavanje gradiva i sadrţaja te vladanje temom – od 1 do 3 boda

b) korektnost i organiziranje izlaganja (argumentacija, odsustvo ponavljanja i

proturječnosti, logički slijed) – od 1 do 3 boda

c) leksička korektnost, ispravno korištenje terminologije i jezika – od 1 do 3 boda

Kod odreĎivanja duljine eseja predlaţemo da se umjesto broja riječi utvrdi broj redaka –

maksimum 10, maksimum 30 itd.

Kod provjere znanja treba usmjeriti paţnju na interpretaciju i razumijevanje teksta i

odabranu argumentaciju, a manje na detaljno poznavanje gradiva. Na taj način sačuvali

bismo smisao nastave Filozofije jer se ne radi o tome da učenike naučimo što su rekli

filozofi, već im moramo pomoći filozofski promišljati i voditi dijalog

(MeĊužupanijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko-goranska i Liĉko-

senjska županija)

1. Nisu definirani standardi ni kriteriji za II. dio ispita.

2. Odjeljci o općoj svrsi i općim ciljevima nastave predmeta navodi niz ciljeva koji se na

Bloomovoj taksonomijskoj skali nalaze vrlo visoko (primjena, analiza, evaluiranje,

kreiranje). Jednako tako, na 17. stranici navedeno je da se I. dijelom ispita procjenjuje

činjenično, konceptualno i proceduralno znanje na svih 6 Bloomovih razina kognitivnih

procesa. MeĎutim, taj dio ispita sadrţi isključivo zadatke zatvorenoga (objektivnoga) tipa

koji su prikladni samo za procjenjivanje činjeničnoga znanja i dviju najniţih kognitivnih

razina (pamćenje i razumijevanje). Iz toga je jasno da se tim dijelom ispita procjenjuju

isključivo najniţe razine znanja, pri čemu on donosi 50% svih bodova. To u stvari znači

da od učenika i učenica de facto ne očekujemo da znaju analizirati, primijeniti i kritički

prosuditi, već da budu u stanju reproducirati. (Privatna klasiĉna gimnazija, Zagreb)

Prvi dio ispita je prihvatljiv, a drugi dio ispita nije prihvatljiv. Ispit bi trebalo strukturirati

na način da ga moţe prosječan učenik riješiti.


Potrebno je skratiti opseg znanja i uskladiti s programom i satnicom.


Treba izbaciti tematsku cjelinu filozofske terminologije, a esej pisati 45 minuta.

(Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)

LOGIKA

6. Komentar strukture ispita (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati,

treba li dodatno razraditi tablicu strukture testa)

Većina je sadrţaja preduboka i previše detaljna učenicima srednje škole.

(VII. gimnazija, Zagreb)

S obzirom na sloţenost zadataka ispit traje prekratko. ( I. gimnazija, Zagreb)

Primjedbe

Nisu dovoljno jasno utvrĎeni kriteriji ocjenjivanja, a naročito nije utvrĎena evaluacijska

razina sloţenosti znanja. Predlaţemo da se kod pisanja eseja, uz smjernice koje se daju

kandidatu, utvrdi razina poznavanja i način izraţavanja sadrţaja.

Primjer

a) poznavanje gradiva i sadrţaja te vladanje temom – od 1 do 3 boda

b) korektnost i organiziranje izlaganja (argumentacija, odsustvo ponavljanja i

proturječnosti, logički slijed) – od 1 do 3 boda

c) leksička korektnost, ispravno korištenje terminologije i jezika – od 1 do 3 boda

Kod odreĎivanja duljine eseja predlaţemo da se umjesto broja riječi utvrdi broj redaka –

maksimum 10, maksimum 30 itd.

Kod provjere znanja treba više usmjeriti paţnju na interpretaciju i razumijevanje teksta i

odabranu argumentaciju, a manje na detaljno poznavanje gradiva. Na taj način sačuvali

bismo smisao nastave Filozofije jer se ne radi o tome da učenike naučimo što su rekli

filozofi, već im moramo pomoći filozofski promišljati i voditi dijalog.

(Županijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko- goranska i Liĉko-

senjska županija)

Trebalo bi ga dovesti u realne okvire. (Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i

Logike, Splitsko-dalmatinska županija)

S obzirom na komentar specifičnih ciljeva, trebalo bi promijeniti i udjele pojedinih

dijelova ispita. (III. gimnazija, Zagreb).

6.1 Bodovanje je jasno i razumljivo odreĊeno.





Ukupno 15 100,0

6.2. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja bodova svakomu zadatku (vrsti zadataka).





Ukupno 15 100,0

6.3. Naĉin ocjenjivanja jasno je i razumljivo odreĊen.


Nema odgovora 1 6,7




Ukupno 15 100,0

6.4. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja ocjene odreĊenomu rezultatu.


Nema odgovora 1 6,7




Ukupno 15 100,0

6.5. Slažemo se s odreĊenim kriterijem bodovanja uĉenikovih odgovora.


Nema odgovora 1 6,7

DA 9 60,0

NE 5 33,3

Ukupno 15 100,0

6.6. Slažemo se s odreĊenim kriterijem ocjenjivanja rezultata.


Nema odgovora 1 6,7

DA 9 60,0

NE 5 33,3

Ukupno 15 100,0

FILOZOFIJA

7. Komentar bodovanja i naĉina ocjenjivanja (primjedbe, prijedlozi)

Eseji? (Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin)

* Sustav i kriteriji ocjenjivanja su jasni samo za I. dio ispita. No, kada je riječ o II. dijelu

ispita (esej) u kojem je ishode puno teţe procijeniti i ocijeniti, stvar je posve nejasna.

Prvo, nedostaju ishodi/standardi, tj. što se od učenika i učenica očekuje da pokaţu na tom

dijelu ispita. Dakako, budući da nema standarda, nema ni kriterija.


Prihvaćamo bodovanje prvoga dijela ispita, ali kao što je navedeno problem ispravljanja

predstavljat će esej. Iskustvo s natjecanja daje nam pravo na takav stav.


Kako izbjeći subjektivnost u ocjenjivanju eseja?

(Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)

LOGIKA

8. Komentar bodovanja i naĉina ocjenjivanja (primjedbe, prijedlozi)

Ne slaţem se s načinom bodovanja u kojem izostanak odgovora donosi više bodova nego

netočan odgovor. (IV. gimnazija, Zagreb)

Bodovanje po kojem točan odgovor donosi 3. boda, netočan 0 bodova, a izostanak

rješenja 1 bod je neuobičajen i neprihvatljiv pa iz toga proizlaze i druge teškoće kod

bodovanja i ocjenjivanja. Ovakav način bodovanja provodi se na natjecanju iz Logike i

uvijek je izvor nerazumijevanja i nezadovoljstva učenika, bez obzira što su s tim

unaprijed upoznati. Ovakav način bodovanja nepotrebno komplicira ispit. Ovakvim

načinom bodovanja potpuno prazan test donosi oko 113 bodova, tj 1/3 svih mogućih

bodova. Nije didaktički ni odgojno potpuno neznanje nagraditi s 1/3 bodova.


8.1. Struktura oglednoga primjerka ispita odgovara strukturi ispita naznaĉenoj u

ispitnome katalogu.


Nema odgovora 1 6,7




Ukupno 15 100,0

8.2. Zadatci su pisani jasnim i razumljivim jezikom, primjerenim uĉenikovoj dobi.


Nema odgovora 1 6,7




Ukupno 15 100,0

8.3. Upute za rješavanje zadataka su jasne (kako, gdje i na koji naĉin uĉenik upisuje

ili oznaĉava toĉan odgovor).


Nema odgovora 1 6,7




Ukupno 15 100,0

8.4. U svakome je zadatku jasno što se od uĉenika oĉekuje (kriterij iznalaženja

toĉnoga odgovora).


Nema odgovora 1 6,7





Ukupno 15 100,0

8.5. Razina zahtjevnosti zadataka primjerena je uĉenikovoj dobi i stupnju

obrazovanja.


Nema odgovora 1 6,7




Ukupno 15 100,0

8.6. Grafiĉko je oblikovanje testa odgovarajuće.


Nema odgovora 2 13,3



Ukupno 15 100,0

8.7. Slažemo se s primjenom ispita istovrijednoga ovomu na državnoj maturi.



DA 6 40,0

NE 7 46,7

Ukupno 15 100,0

FILOZOFIJA

9. Komentar oglednoga primjerka ispita (primjedbe, prijedlozi)

Smatramo da je razina zahtjevnosti prevelika. (I. gimnazija, Zagreb)

Kod eseja je posve nejasno što se od učenika i učenica očekuje.


Treba prepoloviti broj traţenih pojmova. ( IV. gimnazija, Zagreb)

Smatramo da esej nije prihvatljiva forma za drţavnu maturu.


Učenici nisu imali prilike rješavati nacionalni ispit iz Filozofije. (Srednja škola Novska)

LOGIKA

10. Komentar oglednoga primjerka ispita (primjedbe, prijedlozi)

– vrlo različita mišljenja (ovisno o izboru autora udţbenika: klasična logika, matematička

logika...) (VII. gimnazija, Zagreb)

Zadatci su preteški s obzirom na satnicu Logike. ( IV. gimnazija, Zagreb)

Osnovni je problem prezahtjevnost, tj. preteški zadatci da bi ih učenici mogli uspješno

riješiti nakon redovne nastave Logike. ( I. gimnazija, Zagreb)

Smatramo da je ovakav test samo preslika testa s natjecanja.


Moţda je nelogičan odgovor NE na kraju, ali on proizlazi iz komentara za specifične

ciljeve i strukturu ispita. Treba paziti i na ponuĎene odgovore u rješenjima ili bi zadatak

trebalo postaviti tako da ne dopušta više mogućnosti, tj. trebalo bi isključiti mogućnost da

učenik bude oštećen samo zato jer nije upisao odgovor koji je sastavljač imao u vidu, a

koji nije jedini mogući. Tako, primjerice u 2. zadatku na na str. 20 pojam koji bi bio

nadreĎen svim navedenim pojmovima moţe biti i nešto, stvar, res…, a u rješenju stoji

samo oblik misli. (III. gimnazija, Zagreb)

10.1. Navedena literatura dovoljna je za pripremu uĉenika za državnu maturu.


Nema odgovora 1 6,7





Ukupno 15 100,0

10.2. Slažemo se s predloženim popisom literature.



DA 6 40,0

NE 7 46,7

Ukupno 15 100,0

FILOZOFIJA

11. Komentar predloženoga popisa literature (primjedbe, prijedlozi)

- Slaţemo se da su primjerena literatura za drţavnu maturu odobreni udţbenici iz toga

predmeta. Ne slaţemo se da je (zasad jedino) odobreni udţbenik iz Filozofije dovoljan za

ovako zamišljenu drţavnu maturu. U ishodima i u oglednome testu značajan je broj

područja koja se ne mogu riješiti ako se učenik koristi samo ovom literaturom.


Sluţeći se jedinim postojećim udţbenikom učenici i učenice se ne će moći pripremiti za

ovako zamišljen ispit. Na temelju toga udţbenika oni ne će biti u stanju odgovoriti na

pitanja o, primjerice, filozofiji jezika, filozofiji matematike, metaetici, suvremenoj

umjetnosti, feminističkom i ekološkom promišljanju odreĎenih političkih problema itd.


Udţbenik iz Filozofije nije dovoljan, potrebna je dodatna literatura.


Literatura je preopširna. (Srednja škola Novska)

Mislim da bismo bili učinkovitiji kada bi nam literatura bila ograničena na jednoga

autora ili grupu autora, ali u jedinstvenome udţbeniku. Poznavajući navedenu literaturu,

treba istaknuti razinu likovnoga govora – jezika, rad na primjerima (razlikujemo pristup

R. Ivančića i J. Damjanova). Ovaj dio treba imati na umu.


Udţbenik Borisa Kalina „Povijest Filozofije” nije dovoljan izvor znanja za sve tematske

cjeline. (Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)

LOGIKA

12. Komentar predloženoga popisa literature (primjedbe, prijedlozi)

Ispit na drţavnoj maturi moţe se uspješno riješiti samo ako učenik usvoji gradivo iz svih

3 odobrenih udţbenika. Ispit na drţavnoj maturi ne moţe se uspješno riješiti ako se koristi

samo jedan od odobrenih udţbenika. S obzirom da je duţnost nastavnika da u nastavi

koristi jedan udţbenik, niko ne moţe u sklopu redovne nastave i uspješno pripremiti

učenike za drţavnu maturu. ( I. gimnazija, Zagreb)

Ovakav ispit traţi da se u nastavnom e radu koriste svi postojeći udţbenici Logike.


Jasno je da niti jedan od dopuštenih udţbenika sam po sebi nedostaje za ovladavanje

svim navedenim znanjima. No, hoće li to stvoriti odreĎenu zbrku i s obzirom na

terminologiju? Jesu li sastavljači u izboru sadrţaja voĎeni kompromisom izmeĎu

ponuĎenih udţbenika? Jesu li u vidu imali okvirni plan…? Je li napokon drţavna matura

bila dobra prilika da se revidira program Logike i da se napokon jasno odredi koja znanja

i vještine treba steći da se izradi novi udţbenik? (III. gimnazija, Zagreb)

12.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.






Ukupno 15 100,0

12.2. PonuĊeni dodatni sadržaji korisni su predmetnim nastavnicima.






Ukupno 15 100,0

12.3. PonuĊeni dodatni sadržaji korisni su uĉenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.






Ukupno 15 100,0

LOGIKA

13. Komentar navedenih tekstova (primjedbe, prijedlozi)

Uvod je svakako potreban, ali bi morao biti sustavniji. Ne bi smio biti opterećen

različitim filozofijskim teorijama, nego bi trebao ponuditi objašnjenja pojedinih pojmova

i pruţiti opravdanje pojedinih dijelova sadrţaja u cjelini predmeta.

(III. gimnazija, Zagreb)

13.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.






Ukupno 15 100,0

13.2. Navedena poglavlja pomogla su nam u razumijevanju ostalih dijelova

kataloga.






Ukupno 15 100,0

13.3. Navedena poglavlja korisna su predmetnim nastavnicima.






Ukupno 15 100,0

13.4. Navedena poglavlja korisna su uĉenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.






Ukupno 15 100,0

13.5. Svaki predmetni katalog trebao bi sadržavati takve sadržaje.






Ukupno 15 100,0

14. Komentari

Prijedlog ispita i kataloga je prezahtjevan. Ovoliku količinu gradiva (posebno

faktografiju) nemoguće je obraditi na nastavi za koju je predviĎeno 64 sata. Ako se

nastavnici pri izvoĎenju nastave usmjere na pripremu učenika za drţavnu maturu, nastava

će postati „galopiranje” po gradivu, a funkcionalni i odgojni ciljevi nastave će se morati

zanemarivati. (I. gimnazija, Zagreb)

Valjalo bi razmisliti da na drţavnoj maturi treći predmet, a naročito nastavni predmeti iz

područja društveno- humanističkih znanosti imaju multidisciplinaran karakter

(MeĊužupanijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko- goranska i


Poštujući znanje i trud kolegica i kolega koji su sastavili ovaj katalog, ne mogu da ne

upozorim da je on, po mojem sudu, u ovomE obliku neprihvatljiv. Najvaţniji razlog je to

što se katalog ne podudara sa sadrţajima niti jedne inačice nastavnoga programa, a

posebice hendikepira učenice i učenike koji su učili po II. i III. inačici programa. Uz to,

tip zadataka koji se koriste u I. dijelu ispita procjenjuje samo niţe razine znanja, što je u

potpunoj suprotnosti općom svrhom i općim ciljevima predmeta koji su navedeni u

ovome katalogu. Naposljetku, specifični ciljevi navedeni u katalogu su neostvarivi: oni

podrazumijevaju preveliku količinu informacija koja ne ostavlja vremena za ništa drugo

osim pukoga memoriranja.

U isto vrijeme, na prvi pogled paradoksalno, drţim da je ovaj katalog po cijelome nizu

sugestija i rješenja u stvari bolji od postojećega nastavnoga programa. To se posebice

odnosi na II. dio ispita (esej). No, na ţalost, posve je nelegitimno ispitivati na

maturalnome ispitu ono što propisani program ne zahtijeva da se nauči i da se zna. Ja

doista mislim da maturanti moraju biti u stanju napisati mali esej, ali gdje u programu

stoji da je jedan od ciljeva nastave Filozofije naučiti učenike i učenice pisanju

filozofskoga eseja? I koliko kolegica i kolega uči svoje Ďake pisanju filozofskoga eseja?

Ta činjenica samo još jednom upozorava da je prvo trebalo revidirati nastavne programe,

a potom napraviti ispitne kataloge. Ukoliko se to ne učini, tada u našoj situaciji postoje

samo dvije mogućnosti: ili je ispitni katalog u potpunosti sukladan nastavnomu programu

pa je stoga legitiman, ali u isto vrijeme i loš, ili je bolji od programa, ali zato nelegitiman,

poput ovoga ispitnoga kataloga (Privatna klasiĉna gimnazija, Zagreb)

Nemoguće je u redovnoj nastavi usvojiti toliki broj pojmova. (IV. gimnazija, Zagreb)

Ispit bi trebao biti objektivnoga tipa, sastavljen na način da ga većina prosječnih učenika

moţe pozitivno riješiti. Njegova struktura i teţina ne bi smjela preslikavati natjecanje iz

Filozofije. Opći ciljevi su nejasni, a specifični preopširni i nisu ostvarivi u postojećoj

nastavnoj satnici. Ispit traţi dodatan rad nastavnika i učenika, što je u njihovoj postojećoj

satnici teško izvedivo.


Nastavni plan Filozofije sadrţi obvezni i neobvezni dio sadrţaja. Neobvezni dio

programa nije planiran da se predaje i stoga ne moţe da uĎe kao sadrţaj za ispitivanje.

MeĎutim, u oglednim primjerima ispita na maturi neobvezni dio je isto u programu

ispitivanja, što smatram da nije u redu. Moja zamjerka je i ta da pisanje eseja nije dobar

način provjere znanja jer moţe rezultirati subjektivnim pristupom u ocjenjivanju

(iskustvo s natjecanja iz Filozofije daje mi za pravo da mogu naslutiti da to moţe biti

problem) (Gimnazija Daruvar)

Potrebno je smanjiti sadrţaj drţavne mature i uskladiti ga s programom.


Struktura ispita iz Filozofije na drţavnoj maturi prepisana je struktura ţupanijskoga i

drţavnoga natjecanja iz Filozofije. Mislim da ova struktura nije primjerena drţavnoj

maturi. (Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zageb)

Mladen Živković

Predmet: Državna matura iz Filozofije

Poslao sam svoj prijedlog, ali nikakvoga odgovora nisam od vas dobio. Trebali ste nas

izvijestiti barem koliko ste prijedloga dobili, ako ne i zašto ste se odlučili za ovaj

prijedlog.

Osvrt

Drţavna matura iz Filozofije, ispitni katalog za nastavnike, rujan 2007.

Ovim ispitnim katalogom navedeni su, izmeĎu ostaloga, specifični ciljevi predmeta od 5.

do 17. stranice koji se sastoje:

4.1. od filozofske terminologije koja obuhvaća 268 pojmova

4.2. od filozofske discipline (metafizike, spoznajne teorije, etike, estetike, filozofijske

antropologije, filozofije znanosti i prirode, filozofije politike, filozofije jezika i filozofije

matematike)

4.3. od povijesti filozofije.

Učenici imaju Filozofiju samo dva sata tjedno u četvrtome razredu gimnazije ili ukupno

64 sata godišnje. Ovim katalogom postavljeni su preveliki zahtjevi u svakome od ovdje

navedenih specifičnih ciljeva. Maksimalno se moţe na satu obraditi dva do tri pojma ili

ukupno oko 150 pojmova tijekom školske godine. Pri tome neke pojmove ne treba

obraĎivati jer su iznimno sloţeni kao: analogije iskustva, apercepcija, istina kod različitih

filozofa (Hegel), ništa (Heidegger) itd.

Koliko bi sati trebalo da se obradi devet filozofijskih disciplina? Trebalo bi bar dva sata

za svaku ili ukupno 18 sati godišnje. Što reći o ovoj skupini specifičnih ciljeva koja bi

trebala učenika osposobiti da objasni problem znanstvene istine, opiše odnos izmeĎu

čovjeka i prirode, prirode i tehnike te prirode i duha, definira apriorne, aposteriorne,

analitičke i sintetičke sudove, prikaţe u kratkim crtama, primjerice, problem geometrije

prostora itd.? Predlaţem do pet filozofskih disciplina, a ne devet.

Učenici bi trebali steći solidno znanje o čitavoj povijesti filozofije. To je nemoguće u

sadašnjim uvjetima. Filozofiji antičke grčke trebalo je posvetiti više pozornosti, a

suvremenoj manje. Čemu onakva pitanja o marksizmu i neomarksizmu?

Ukratko, ove sadrţaje moglo bi se obraditi uz pretpostavku dvostruko veće satnice pri

čemu bi trebalo koristiti problemski i povijesni pristup s odgovarajućim udţbenicima.

Predlaţem izradbu kataloga znanja koji bi obuhvatio gradivo ovoga predmeta. Na

njemačkome jeziku postoje predlošci kako se to radi.

Predlaţem odustajanje od pisanja eseja kao dijela ispita. Umjesto toga učenicima treba

dati izvorni lakši filozofski tekst. Treba učenicima postaviti desetak pitanja o tekstu koja

bi trebala biti takva da učenici na njih moraju jednoznačno odgovoriti i dokazati da mogu

s razumijevanjem pročitati lakši filozofski tekst.

Ispit ne bi trebao trajati duţe od dva školska sata ili 90 minuta.

(XV. gimnazija, Zagreb)

Struĉni aktiv nastavnika Filozofije, Logike i Etike

PRIMJEDBE na ispitni katalog iz Filozofije na drţavnoj maturi

Ispitni katalog sadrţi uvodni dio, svrhu predmeta i opće ciljeve predmeta s

podpoglavljima: filozofijska terminologija, filozofijske discipline i povijest filozofije.

Povijest filozofije ima podpoglavlja: grčku filozofiju, srednjovjekovnu filozofiju i

suvremenu filozofiju.

Dalje, ispitni katalog sadrţi strukturu ispita, način vrjednovanja ispitnih dijelova, trajanje

ispita, tehnički opis ispita i literaturu.

Osnovna primjedba u vezi svrhe predmeta jest zapaţanje da je svrha odreĎena

preopćenito. Nigdje nije spomenuto na što bi se navedena svrha morala odnositi.

Opći ciljevi, takoĎer, bi morali biti konkretizirani tako da ako učenik koji bude polagao

Filozofiju na drţavnoj maturi, mora navedene ciljeve predmeta prepoznati u okviru

tematike i problematike ostalih predmeta koje bude polagao. Na taj će način učenik

pokazati konkretizaciju spomenutih ciljeva i što je najvaţnije sintetičku moć i kritičnost

filozofije.

Što se tiče filozofijske terminologije od učenika se traţi da zna, razumije i moţe učiniti.

Vrlo zanimljivi zahtjevi. MeĎutim, termini (pojmovi) koji su samo nabacani tako da ih se

moţe shvatiti pukim memoriranjem izvan svakoga konteksta teško da će potaknuti gore

spomenuti zahtjev. Filozofijska terminologija ima smisla samo ako se javlja unutar

nekoga konteksta pitanja i problema, a nikako ako su samo nabacani kao u filozofijskome

rječniku.

Kod poznavanja filozofijskih disciplina od učenika se traţi gomila podataka. Nisam

siguran hoće li učenik u toj gomili podataka ispuniti zahtjev znati, razumjeti i moći

učiniti.

Dalje se spominju filozofija znanosti i prirode i filozofija matematike kao posebne

filozofijske discipline.

Predloţio bih da filozofija matematike bude u okvirima filozofije znanosti i prirode jer tu

bi se mogle uklapati ostale prirodoznanstvene discipline pa bismo mogli govoriti o

filozofiji fizike, biologije itd. pa ne vidim razlog zašto bi filozofija matematike bila

zasebna filozofijska disciplina.

Što se tiče znanja iz povijesti filozofije od učenika se takoĎer traţi da zna, razumije i

moţe učiniti. MeĎutim, od učenika se, takoĎer, traţi gomila podataka i zato se bojim da

će se pojaviti isti problem koji se moţe pojaviti kod poznavanja filozofijskih disciplina.

Naime, moţe se dogoditi da u toj gomili podataka prevlada historicizam i da tako

povijest filozofije izgubi svoje pravo odreĎenje, što moţe biti vidljivo kod učenika

ukoliko na ispitu ne bude znao pojedini pojam dovesti u vezu s pojedinim filozofemom.

Gomila podataka iz povijesti filozofije često, bez njihovoga promišljanja, izgleda kao

jedna beţivotna literatura koja ne djeluje poticajno u istraţivanju istine i punine ţivota.

U ovome katalogu filozofijska hermeneutika je istaknuta kao filozofska teorija (učenje), a

ne kao metoda istraţivanja razumijevanja pojedinih filozofema. Naime, ova metoda moţe

učeniku, ako se bude znao njome koristiti, omogućiti razumijevanje pojmova, olakšati

znanje i omogućiti uspješno tumačenje zadanih pojmova i tako pokazati put rješavanja

odreĎenoga problema. Zato bih predloţio da učenici pokaţu poznavanje ove metode i

njezinu primjenu.

Za stručni aktiv nastavnika Filozofije, Logike i Etike XV. gimnazije: Ante Vlastelic

FILOZOFIJA – test, prvo polugodište

Četvrti (4. razred)

Ime i prezime_______________________________________________

Grupa – A

1. Što Demokrit naziva mnijenjem i što u takav tip spoznaje ne moţe pripadati?

____________________________________________________________________

2. Koje značenje ima Sunce u metafori spilje prema Platonu ?

____________________________________________________________________

3. Za kakav se proces obrazovanja u drţavi zalaţe Platon?

_____________________________________________________________________

4. Kakav je Platonov stav prema funkciji osjetila i kako Platon vrjednuje iskustveno

znanje?

_______________________________________________________________________

5. Što je zajedničko ţivotinjama i čovjeku prema Aristotelu?

________________________________________________________________________

6. Što znači da je svaki osjet individualan i akcidentalan prema Aristotelu?

________________________________________________________________________

7. Odredite kako nastaju stečene ideje prema Lockeu.

________________________________________________________________________

8. Kako se zove zaključivanje kada je neka pojava posljedica dogaĎanja prethodne

pojave? Je li takvo zaključivanje ispravno?

________________________________________________________________________

9. Koje su vrste spoznaje od jednake vaţnosti za Lockea i Spinozu?

________________________________________________________________________

10. U čemu se sastoji pravilno suĎenje prema Descartesu?

________________________________________________________________________

FILOZOFIJA – test, prvo polugodište

Četvrti (4. razred)

Ime i prezime____________________________________________________

Grupa – B

1. Tko je Sokratov sugovornik u razgovoru o obrazovanju u priči o ljudima iz spilje?

______________________________________________________________________

2. U čemu je istinska spoznaja svake pojedine stvari prema Platonu?

______________________________________________________________________

3. Koju vrstu spoznaje, prema Aristotelu, posjeduju ljudi i ţivotinje?

______________________________________________________________________

4. Navedite doţivljaje koji ne odgovaraju pojedinomu osjetilu prema Aristotelu?

______________________________________________________________________

5. Zašto John Locke ne prihvaća uvjerenje da postoje uroĎene ideje?

_______________________________________________________________________

6. Sve pojave, prema Davidu Humeu, moţemo podijeliti na uzroke i posljedice. Koje

pojave Hume tumači pojmom običaja?

_______________________________________________________________________

7. Što najčešće nije protumačivo u iskustvu prema pojmu običaja? Što nam taj podatak

govori o iskustvenoj spoznaji?

________________________________________________________________________

8. Ako je veza uzroka i posljedice, prema Spinozi, nuţna, objasnite zašto.

________________________________________________________________________

9. Navedite osnovna pravila metode prema Descartesu i napomenite čemu sluţe?

________________________________________________________________________

10. Što znači, prema Leibnizu, da je spoznaja odgovarajuća?

______________________________________________________________________

KOMENTARI ISPITNIH KATALOGA IZ FILOZOFIJE, LOGIKE I ETIKE ZA

DRŽAVNU MATURU

Hrvatsko filozofsko društvo je krovna strukovna udruga za nastavnike Filozofije i

filozofske grupe predmeta te je od samih početaka suorganizator natjecanja učenika iz

Filozofije i Logike.

Budući da će uvoĎenje drţavne mature uvelike odrediti nastavu svih predmeta pa

tako i Filozofije, Logike i Etike, javljamo se na javnu raspravu s nadom da ćemo vam

svojim sugestijama pomoći pri konačnome definiranju ispitnih kataloga.

S poštovanjem

Odbor za srednjoškolsku nastavu Filozofije,

Logike i Etike Hrvatskoga filozofskoga

društva

LOGIKA

Nedosljednost pri naĉelu presjeka

– na početku navoĎenja obrazovnih ishoda autori navode da su se rukovodili

načelom presjeka, tj. da su u obzir došli samo oni sadrţaji koji se javljaju u

trenutno vaţećem programu i u svim odobrenim udţbenicima

– to je načelo zanemareno već u istome poglavlju s obrazovnim ishodima, kao i u

oglednome testu, tako da je za očekivati da se ista stvar ponovi i na samoj maturi

– primjeri:

o od učenika se traţi da odredi vrstu suda po modalnosti i po relaciji

(Kantova podjela). Naţalost, ova je podjela izbačena iz udţbenika S.

Kovača u zadnjih nekoliko izdanja. U cijelome se udţbeniku nigdje ne

navodi Kantova podjela u cijelosti, o podjeli po modalnosti nema ni riječi,

a o podjeli po relaciji imamo šture podatke u nekoliko različitih lekcija

(navodi se da postoje kategorički, hipotetički i disjunktivni sudovi, ali se

ne navodi da je to podjela baš po relaciji)

– u udţbeniku S. Kovača nema ni riječi o Millovim induktivnim metodama koje bi

učenici na maturi trebali prepoznavati i znati te čak navoditi njihove slabosti

– ovo su samo neki primjeri da već u obrazovnim ishodima sastavljena pitanja ne

slijede načelo presjeka.

Pridavanje prevelikoga znaĉaja simboliĉkoj logici

– autori pitanja kao smjernicu navode riječi M. Kennedy, M. Fisher i R. Ennis o

vještinama koje čovjek stječe sluţeći se logikom o prepoznavanju pretpostavki,

razjašnjavanju teme, usredotočivanju na temu i očuvanju relevantnosti,

razumijevanju logike u smislu zaključivanja, dedukcije i indukcije te

procjenjivanju izvora i njihove pouzdanosti i provjerljivosti

– kao glavna svrha nastave navodi se ... „usavršavanje sposobnosti razloţnoga i

osviještenoga mišljenja usredotočenoga na oblikovanje uvjerenja i odluka te u

usavršavanju sposobnosti za kooperativno komuniciranje”

– i na drugim mjestima autori navode ciljeve koje bi Logika kao predmet morala

postizati, a s kojima bi trebala biti usklaĎena i drţavna matura

– postavlja se opravdano pitanje koliko je favoriziranje simboličke logike u skladu s

ciljevima koje navode sami autori

– premda autori navode da će simbolička logika u strukturi cijeloga ispita zauzimati

oko 30% (a u oglednome primjeru ispita zastupljena je oko 35%), teţina

predviĎenih zadataka, tj. vještina koja je potrebna da bi se oni riješili, sugerira da

će se nastava Logike u školama morati usmjeriti na simboličku logiku ako se ţeli

učenicima dati mogućnost da uspješno riješe zadatke na drţavnoj maturi

– simbolička logika (formalna, matematička logika) jest trend u svijetu, meĎutim, to

ne znači da treba biti primarna i u srednjoškolskoj nastavi

– simbolička logika se uvelike udaljava od onoga što nam je potrebno u

svakodnevnome ţivotu i od svih drugih područja (osim matematike) na kojima bi

učenici mogli primijeniti znanja i vještine stečene na nastavi Logike

– favoriziranje simboličke logike dovodi to toga da će nastava (ukoliko se usmjeri

na pripremu učenika za drţavnu maturu) postati „produţena ruka” Matematike

koju učenici ionako imaju u puno većoj satnici

– kao dokaz ove tvrdnje moţemo navesti da se u natjecanju iz Logike (takoĎer

usmjerenomu na simboličku logiku) u pravilu puno bolje snalaze učenici iz

prirodoslovno-matematičkih gimnazija

– pretjerano inzistiranje na simboličkoj logici dovelo je i do toga da je Pravni

fakultet u Zagrebu iz svojega prijamnoga ispita potpuno izbacio poznavanje

formalne logike jer smatraju da poznavanje takve vrste logike nimalo ne pokazuje

vještinu logičkoga razmišljanja kakvo je potrebno u njihovoj profesionalnoj praksi

– budući da je jedan od glavnih ciljeva drţavne mature u svim područjima priprema

učenika za prijamne ispite (a u budućnosti drţavna matura teţi k tomu da zamijeni

prijamne ispite) te stavljanje naglaska na simboličku logiku, to nastavni predmet

Logiku udaljava od ovoga vrlo vaţnoga cilja

Preteški zadatci

– svakomu je praktičaru i metodičaru jasno da se za svako gradivo mogu postaviti i

lakši i teţi zadatci kojima se moţe provjeravati usvojenost gradiva

– premda se u uputama navodi da zadatci variraju prema sloţenosti na temelju

oglednoga testa koji je priloţen ispitnomu katalogu, jasno je da su i oni zadatci za

koje je predviĎena niţa razina sloţenosti u stvarnosti vrlo zahtjevni

– ovako koncipiran ogledni test daleko više sliči natjecanju iz Logike, nego provjeri

znanja nakon savladavanja redovnoga programa

– kao dokaz tomu svjedoči i činjenica da zadataka s tom razinom sloţenosti nema

niti u svim propisanim udţbenicima, čim se nastavnike dovodi u situaciju da,

premda rade po postojećem planu i programu te prema propisanim udţbenicima,

ne mogu pripremiti učenike za uspješno polaganje drţavne mature

– ovakvim pristupom je prekršena sama bit drţavne mature kao ispita koji

provjerava koliko je učenik uspješno savladao propisano gradivo

– premda autori ispitnoga kataloga navode da su u obzir uzeli nastavnu satnicu

Logike (35 sati) ovakva razina sloţenosti zadataka govori upravo suprotno

Zaključno, još se jednom valja osvrnuti na vaţnost ispitnih kataloga i drţavne mature.

Njihovim uvoĎenjem uvelike se determinira nastava odreĎenoga predmeta, u ovome

slučaju Logike. Smatramo da se će ovakvim pristupom Logici doći do unazaĎivanja

nastave. Premda je katalog osmišljen s dobrom namjerom , on bi svojom primjenom u

ovome obliku doveo do kontraefekta, tj. demotivirao bi učenike i, u konačnici, odbio ih

od toga da uzimaju Logiku kao predmet na drţavnoj maturi.

FILOZOFIJA

NeusklaĊenost specifiĉnih ciljeva predmeta sa satnicom Filozofije i s planom

rasterećenja uĉenika

– satnica nastave Filozofije (sveukupno 64 sata) ne dopušta detaljnu obradbu svih

sadrţaja koji su propisani nastavnim planom i programom i koji se nalaze u

jedinome udţbeniku koji je odobren od Ministarstva znanosti, obrazovanja i

športa. (B. Kalin: Školska knjiga, Zagreb)

– spomenuti je udţbenik jedan od najopseţnijih udţbenika s kojim se gimnazijalci

susreću za vrijeme svojega školovanja (oko 450 stranica)

– udţbenik je prvenstveno pisan iz perspektive povijesnoga pristupa, a naknadno je

obogaćen pregledom filozofskih disciplina kao i novim sadrţajima u vezi s

kršćanstvom te sa suvremenom filozofijom čime je ukupna nastavna graĎa

povećana za pribliţno 30%, a satnica Filozofije je ostala ista

– premda ogledni ispit nije toliko zahtjevan, analizom specifičnih ciljeva otkriva se

da će se za uspješno rješavanje drţavne mature morati znati puno više i detaljnije,

nego što je moguće obraditi u redovnoj nastavi

– prvi dio ispita, predviĎenoga za provjeravanje na drţavnoj maturi, zahtijeva

iznimno opseţno i detaljno poznavanje faktografije (čime se prešutno daje

prednost povijesnomu načinu obradbe gradiva) i stavlja naglasak na činjenično

znanje, tj. na obrazovne, a ne na funkcionalne ciljeve nastave

– detaljna obradba svih predviĎenih sadrţaja moguća je samo uz ozbiljno

narušavanje kvalitete nastavnoga procesa.

– specifičnost predmeta Filozofije, razvijanje navike dubljega promišljanja zbilje i

kritički odnos prema suvremenoj stvarnosti, nespojiva je s pridavanjem prvenstva

kvantiteti nad kvalitetom u obradbi nastavnih sadrţaja.

– u didaktičkim uputama uz nastavni plan i program Filozofije stoji: Nastava

filozofije mora biti utemeljena na biti same filozofije. U svojoj biti, filozofije je

traženje, istraživanje, traganje za smislom... ... Zato nastava filozofije, hoće li da

ostane vjernom biti filozofije, mora kao filozofija sama biti traganje i dijalog, a

nikako monolog. Težište nastave filozofije treba biti u otkrivanju i propitivanju

problema, u otvaranju pitanja, traženju i obrazlaganju odgovora, a ne u

odgovorima samim. Važno je razumijevanje pitanja, obrazloženost odgovora i

upitnost toga odgovora.

– ukoliko se nastavi inzistirati na tako zahtjevnim specifičnim ciljevima predmeta,

jasno je da će nastava Filozofije postati „utrka s vremenom i gradivom”, a da će

ove didaktičke upute morati biti zanemarene

– uz navedeno, postoji i problem s planom rasterećenja učenika koji predviĎa

kvantitativnu redukciju nastavnih sadrţaja za pribliţno 30% nastavnih sadrţaja, a

specifični ciljevi ignoriraju ovaj propis te tako dovode nastavnika u situaciju da

krši dokument Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

– NeusklaĊenost specifiĉnih ciljeva s jednim planom i programom

– nastavni predmet Filozofija je jedan od rijetkih za koji postoje čak 3 ravnopravne

inačice plana i programa

– u velikome postotku te se inačice preklapaju, a razlikuju se samo po načinu i

redoslijedu obradbe (povijesni pristup, problemski pristup, kombinirani pristup)

– ispitni katalog trebao bi se orijentirati na ono što je zajedničko u svim 3 inačicama

plana i programa jer jedino na taj način stavlja u ravnopravan poloţaj sve

nastavnike i učenike

– ipak, ovo načelo presjeka nije poštovano u nekim slučajevima, npr. filozofija

jezika i filozofija matematike detaljno se obraĎuje samo ako nastavnik koristi

drugu inačicu plana i programa

– ovakvim je pristupom u specifičnim ciljevima došlo do djelomičnoga

kompiliranja više planova i programa, što uvelike oteţava pripremu učenika za

polaganje drţavne mature jer je vrlo teško u redovnoj nastavi detaljno realizirati

ijedan plan i program (kao što je i navedeno u prvoj točki), a kamoli više njih

– NeusklaĊenost specifiĉnih ciljeva ispitnoga kataloga s navedenom literaturom

– u popisu literature Ispitnoga kataloga iz Filozofije navedeno je da se ispit moţe u

potpunosti pripremiti uz pomoć udţbenika odobrenih od Ministarstva znanosti,

obrazovanja i športa (zasada je riječ samo o udţbeniku „Povijest filozofije” Borisa

Kalina)

– detaljnijom analizom specifičnih ciljeva i spomenutoga udţbenika dolazi se do

zaključka da se oni u nekim slučajevima ipak ne preklapaju, tj. da se u specifičnim

ciljevima nalaze i podatci kojih nema u udţbeniku ili su drugačije prezentirani

– neki primjeri:

– u udţbeniku je navedeno da se metafizika dijeli na ontologiju, kozmologiju,

antropologiju i teologiju, a u specifičnim se ciljevima navodi podjela na

racionalnu kozmologiju, racionalnu psihologiju i racionalnu teologiju

– sluţeći se udţbenikom u velikoj je mjeri nemoguće ostvariti specifične ciljeve

vezane za filozofiju znanosti, filozofiju jezika i filozofiju matematike

– neki se pojmovi, poput pojma Occamova britva, ne spominju u udţbeniku

– sluţeći se udţbenikom nemoguće je kvalitetno objasniti Fichteov odnos spram

društva i drţave, a to je navedeno kao jedan od specifičnih ciljeva.

Zaključno, imajući u vidu prvenstvenu zadaću Filozofije kao nastavnoga predmeta u

razvijanju i poticanju kritičkoga promišljanja ili filozofskoga, dakle dubljega i

argumentiranoga odnosa prema cjelini postojanja, čovjekove biti i njegovoj ţivotnoj

orijentaciji, a shvaćajući činjenice iz povijesti filozofije kao povijesne primjere i

paradigme ovakvoga odnosa prema svijetu, smatramo da se teţište nastavnoga procesa,

kojega u velikoj mjeri definira upravo drţavna matura, ne smije usmjeriti prema

reproduktivnome, činjeničnome znanju. Naţalost, da bi učenici uspješno riješili prvi dio

ispita, način obradbe gradiva s naglaskom na faktografiji je nuţan.

Svi gore navedeni razlozi dovode do zaključka da će drţavna matura iz Filozofije biti

prezahtjevna, što će dovesti do loših rezultata učenika na maturi te do smanjivanja

kvalitete nastave.

Odbor za srednjoškolsku nastavu Filozofije, Logike

i Etike Hrvatskoga filozofskoga društva

LOGIKA

Nastavni plan predmeta Logike sadrţi obvezni i neobvezni dio sadrţaja. Neobavezni dio

programa nije planiran da se predaje i stoga ne moţe ući kao sadrţaj za ispitivanje.

MeĎutim, u oglednim primjerima za ispite na maturi taj obvezni dio je isto u programu

ispitivanja, što smatram da nije u redu. Isto tako neki sadrţaji koji bi se ispitivali na

maturi po ovim oglednim primjerima, nisu uopće u programu, kao npr. sadrţaji o

metodama spoznaje i predikatne logike. (Gimnazija Daruvar)

Ispit je prezahtjevan s obzirom na satnicu. ( IV. gimnazija, Zagreb)

Obrazovni ishodi i ogledni test su prezahtjevni. Osobito je zahtjevan dio koji se odnosi na

simboličku logiku. U različitim udţbenicima je simbolička logika različito zastupljena.

Ovakvu razinu znanja i vještina je nemoguće postići u predmetu za kojega je predviĎena

satnica od sveukupno 35 nastavnih sati. Ovakav katalog znanja i ogledni ispit ima pristup

koji je sličniji natjecanju iz Logike, nego provjeri usvojenosti gradiva. Drţavna matura ne

bi trebala biti slična natjecanju jer ima posve drugačije ciljeve od natjecanja.


Valjalo bi razmisliti da na drţavnoj maturi treći predmet, a naročito nastavni predmeti iz

područja društveno- humanističkih znanosti imaju multidisciplinaran karakter.

(Županijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko- goranska i


Struktura i teţina ispita ne bi smjela preslikavati natjecanje iz Logike. Ispit treba

koncipirati na način da ga većina prosječnih učenika moţe pozitivno riješiti. Opći ciljevi

su nejasni, a specifični preopširni i nisu ostvarivi u postojećoj nastavnoj satnici. Ovako

postavljen ispit traţi dodatan rad nastavnika i učenika. Dodatno opterećivati učenika ne

vodi ničemu. (Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i Logike, Splitsko-dalmatinska

županija)

ANTE VLASTELICA, voditelj Ţupanijskoga vijeća nastavnika Logike

ŽUPANIJSKO VIJEĆE NASTAVNIKA LOGIKE u Zagrebu 10. studenoga 2007.

godine održalo je seminar na kojem se raspravljalo o Ispitnome katalogu iz Logike

na državnoj maturi. Osnovne primjedbe i stavove sa seminara Županijskoga

vijeća nastavnika Logike formulirao je Ante Vlastelica, voditelj Županijskoga vijeća

nastavnika Logike.

Primjedbe na Ispitni katalog za Logiku – prijedlog ispita iz Logike na državnoj

maturi

Ispitni katalog za Logiku sadrţi uvodni dio, tri podpoglavlja uvoda, ciljeve i očekivane

obrazovne ishode gimnazijske nastave Logike, takoĎer, s tri podpoglavlja, strukturu

ispita s četiri podpoglavlja, ogledni ispit, rješenja i način bodovanja.

A. primjedba na uvodni dio

Ne mogu se sloţiti s tvrdnjom da je logika znanje o znanju (stari Hegelov stav). Logika

ne otkriva nikakve nove činjenice niti proširuje znanje, ona za postojeće znanje utvrĎuje

njegovu valjanost (ispravnost). Dakle, utvrĎuje što je u njemu bitno, a što nebitno, ima li

u njemu mogućih proturječja i zaključuje li se ispravno? To su osnovna pitanja logike za

dotično znanje. Ona znanje koje često, figurativno rečeno, izgleda kao neureĎena soba,

ureĎuje tako da se u toj sobi moţe ugodno boraviti. Tek takvo znanje, ureĎeno prema

logičkim pravilima, formalizirano znanje, koje je upravo implicitno navedeno kroz

spomenuta pitanja, jest valjano i daje osnovu spoznaji za nova otkrića i traţenje rješenja

novih problema.

B. primjedba na očekivane obrazovne ishode

Očekivani obrazovni ishodi u ispitnome katalogu sačinjeni su prema trima vaţećim

udţbenicima Logike za gimnazije: Gajo Petrović, Logika; Mirko Jakić, Logika; Srećko

Kovač, Logika.

Načela izbora sadrţaja izvedena su prema redoslijedu sadrţaja koji se nalaze u

udţbenicima.

1. Primjedba koja se odnosi na pojam

Kao osnovnu primjedbu koja se odnosi na pojam istakao bih činjenicu da kod

definicije i divizije pojma stalno dolazi do izraţaja odreĎeno područje znanja

kojim se bave pojedini ljudi i takve definicije i divizije koje logičar bude isticao

mogle bi s takvim ljudima izazvati nesporazume. Zato bi trebalo na takvim

interdisciplinarnim ispitima naglašavati formalnu i sadrţajnu stranu znanja.

2. Primjedbe koje se odnose na sudove

Ja bih predloţena načela koja se odnose na sudove nešto modificirao tako da bih

istakao neka područja logike koja se u poglavlju o obrazovnim ishodima ne spominju.

Tako nije spomenut pojam istinitosne funkcije za 2n podiskaza. Ne spominje se

zahtjev da učenik mora znati razlikovati naravni jezik nekoga iskaza i njegov iskazni i

predikatni simbolički jezik. To razlikovanje mora se pokazati na konkretnim

primjerima. Učenik treba objasniti slučajeve kada je rečenica samo iskaz i slučajeve

kada je rečenica i iskaz i sud. Učenici, takoĎer, moraju znati za osnovna načela

suĎenja i moraju ih znati obrazloţiti. Moraju znati obrazloţiti zašto neki odnosi

izmeĎu sudova na logičkome kvadratu funkcioniraju, a neki ne, osim kontradikcije.

Učenici moraju prepoznati modalne operatore u iskazima i moraju uočiti koliko oni

mijenjaju istinitosnu vrijednost iskaza. Učenici moraju znati odrediti ekvivalenciju

iskaza pomoću metoda tablica, reductio ad absurdum i istinitosnim stablom. TakoĎer,

moraju znati izvoditi dokaz valjanosti (tautologiju) iskaza pomoću istinitosnoga

stabla. Moraju savladati prijevode kvantificiranih rečenica na predikatne formule i

ispitivanje njihove valjanosti pomoću istinitosnoga stabla.

3. Primjedbe koje se odnose na neposredni i posredni zakljuĉak

Kod neposrednih zaključaka prema konverziji, ekvipolenciji i kontrapoziciji,

učenici moraju prepoznati ekvivalentne iskaze. Kod zaključivanja prema

logičkome kvadratu vaţno je uočiti istinito, neistinito i neodreĎeno vrjednovanje.

U iskaznoj i predikatnoj logici neodreĎenost više ne vrijedi, nego vrijedi samo

kontradikcija kod koje se iskazi vrednuju ili kao istiniti ili kao neistiniti. Posebno

je vaţno obratiti pozornost na nemogućnost konverzije partikularno negativnoga

suda. Kod neposrednih zaključaka treba imati na umu mogućnost velikoga broja

ekvivalentnih iskaza prema zadanoj premisi.

Divizija posrednih zaključaka trebala bi se provesti po načelu vrste iskaza koja je

u premisama. Dakle, posredni zaključci (silogizmi) jesu: kategorički, hipotetički i

disjunktivni i njihove kombinacije.

TakoĎer, u kategoričkome silogizmu treba imati na umu činjenicu kako neki

modusi kategoričkoga silogizma prema istinitosnome stablu i Vennovom

dijagramu nisu valjani. Vaţno bi bilo da učenik obrazloţi takvu situaciju. Treba

na konkretnim primjerima traţiti od učenika uviĎanje pogrješaka „quternio

terminorum” , „neraspodijeljenosti srednjaka” i „proširenja manjega i većega

pojma”. U zaključivanju prema modusu ponens i modusu tollens treba uočavati

moguće pogrješke „afirmaciju konsekvenca“ i „negaciju antecedensa”.

U takvome zaključivanju trebalo bi traţiti od učenika da odrede veći, manji i

srednji pojam.

U vezi induktivnoga zaključka učenik treba znati sloţiti induktivni zaključak tako

da zna izbjeći pogrješku jednostavnoga nabrajanja. Posebno treba znati sloţiti

induktivni zaključak prema Millovim induktivnim metodama. TakoĎer, treba znati

objasniti zašto je induktivni zaključak vjerojatan zaključak.

U vezi analogijskoga zaključka učenik treba navesti slučajeve kada se takvi

zaključci javljaju i objasniti pogrješku „figurae dictionis” – pogrješka izričajnoga

lika koja se u takvome zaključivanju najčešće javlja.

4. Primjedba koja se odnosi na dokaz

U vezi dokaza najvaţnije je da učenik zna izvoditi dokaz na temelju zadanih

pretpostavki pravilima naravnoga izvoda. U proceduri izvoda učenik moţe

pokazati svoje cjelokupno znanje iz Logike i razumijevanje njezinih pravila u

odnosu na ekvivalencije, zaključivanje i načela suĎenja.

ZAKLJUĈAK

Ovim primjedbama na obrazovne ishode htio sam naglasiti potrebu da Logika na

drţavnoj maturi bude zastupljena kao obvezatan predmet. Pored profesora

Hrvatskoga jezika koji upozoravaju na pravilni govor, profesori Logike bi takoĎer

morali biti prisutni kako bi upozoravali na pravilno mišljenje. Logičar se ne bi

smio upetljavati u sadrţaje pojedinih znanstvenih područja, ali s obzirom na

formalnu strukturu znanja koja je logičaru poznata, imao bi pravo upozoravati

da pojedine sfere znanja moraju zadovoljavati osnovna logička (pravilna) načela

mišljenja. Mislim da će na taj način drţavna matura kao izraz zrelosti i sinteze

znanja biti potpunija i svečanija.

STRUKTURA ISPITA – OGLEDNI ISPIT

1. zadatak

Predlaţe se rješenje 1.1.

Rješenje koje se predlaţe u 1. zadatku moţe kod učenika izazvati zabunu,

primjerice, sadrţaj.

– pojam čovjek obuhvaćen je i opsegom pojma sisavac, a u opsegu pojma

sisavac nalazi se i sadrţaj pojma slon pa tako moţe doći do brkanja sadrţaja

pojma čovjek i sadrţaja pojma slon

2. zadatak

U 2. zadatku predlaţe se za nedostajući pojam oblik misli. Što ako učenik

napiše nešto drugo što takoĎer moţe biti točno, primjerice, da napiše logičku

misao, logički oblik, logičko oblikovani predmet misli itd.?

3. zadatak

U 3. zadatku moţe doći do zabune. Zadan je SaP, univerzalno afirmativni sud,

i traţi se njegova kontradikcija. Prema dijagonali logičkoga kvadrata učenik će

za taj sud kao njegovu kontradikciju navesti sud SoP. MeĎutim, za rješenje se

predlaţe 3.3., tj. kombinacija iskazne i predikatne forme rečenice tako da

imamo sloţeni sud u formi konjunkcije tako da je kontradikcija zadanog asuda

prema rješenju 3.3. upitna.

4. zadatak

Kao odgovor na postavljeno pitanje predlaţe se kontradikcija rečenica a i b. U

b rečenici navodi se trostruka isključiva disjunkcija u kojoj su navedeni

negativni predikati za a rečenicu, meĎutim, ostaje treći predikat „jedno i

drugo”, što je nejasno gdje pripada.

6. zadatak

Traţi se konkluzija za kategorički silogizam 3. figure. Kao rješenje ponuĎene

su rečenice 6.1. i 6.5. koje se nalaze u jednostavnome obratu „conversio

simplex”. Jedna od premisa je negativna, a znamo da svi udţbenici Logike

navode jedno od pravila za kategorički silogizam da se konkluzija povodi za

lošijom premisom, a to je SoP rečenica. MeĎutim, rečenice ponuĎene kao

konkluzije u 6.1. i 6.5. su afirmativne.

7. zadatak

Zadan je kategorički silogizam i zaključivanje prema 4. figuri. Ovaj zadatak

takoĎer moţe izazvati zabunu ako imamo u vidu definiciju silogizma prema

udţbeniku Gaje Petrovića, Logika.

Silogizam (grč. silogizmos) je u hrvatskome jeziku tuĎica, a zapravo znači

posredni zaključak koji moţe biti deduktivan, induktivan i analogijski. Ako bi

netko ovaj zaključak izvodio prema modusu Bamalip, ispravno bi zaključivao na

SiP, zato bi trebalo i takvu mogućnost u rješenjima ostaviti otvorenom.

9. zadatak

S obzirom da u našim udţbenicima Logike odreĎenje tautologije i valjanosti

suda nije ujednačeno, u ovome zadatku moţe doći do zabune.

10. zadatak

Antecedens pogodbe je takoĎer konjunkcija i podvrgnuta je komutaciji, a

disjunkcija je konsekvens pogodbe koja je takoĎer podvrgnuta komutaciji.

14. zadatak

Niti u 13. zadatku, niti u 14. zadatku nije uzeto u obzir načelo divizije prema

kojem se vrši divizija nekoga pojma tako da u jednome i drugome slučaju divizija

(razdioba) „visi u zraku”, dakle preopćenita priča o diviziji.

15. zadatak

Da bi se razumio 15. zadatak , pretpostavlja se učenje i poznavanje metoda

istraţivanja u sociologiji i psihologiji. Ne znam na temelju čega učenik moţe

zaključiti da je to induktivna metoda zaključivanja. Priča, citat, koji je naveden

kao primjer induktivnoga zaključka prije upućuje na sorit ili skraćeni

polisilogizam.

16. zadatak

Potpuno nerazumljiv zadatak.

18. zadatak

U zadatku je uzeto da je predmetno područje „svi školski predmeti” i „sve osobe”,

a nije navedeno da je u zadanoj rečenici „voli” dvomjesni predikat „ Vxy” i zato

su predmetna područja x, y. Prijevod zadane rečenice u rješenju na predikatnu

formulu je neprecizan. Budući da je logika konkretno ime, dvomjesni će predikat

prijeći u jednomjesni „Vxl”. Zato bih predloţio rješenje: x((UxNx)Vxl).

19. zadatak

Nije navedeno što je predmet izvoda. Što se hoće ovim izvodom? Pravila izvoda

trebalo bi navoditi paralelno s procedurom izvoda.

20. zadatak

Ovaj zadatak nema nikakvoga smisla. Ima smisla samo ako je u sklopu

prethodnoga 19. zadatka

22. zadatak

Jasnoća ovoga zadatka bila bi moţda veća ako bi se rečenice slagale jedna ispod

druge, a ne jedna do druge. Rješenje ovoga zadatka pretpostavlja razumijevanje

pojmova iz sociologije „tranzitivnost preferencija” i „individualni i kolektivni

subjekt”.

Ako se ovi pojmovi ne razumiju dovoljno, teško je očekivati valjano zaključivanje

na ovome slučaju.

Ante Vlastelica,

prof. savjetnik

Documents

Ordinata = postotak odgovora Apcisa = odgovori na pojedina ...dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_08-09/Komentari/filo-soc-log-filo.pdf · Ordinata = postotak odgovora Apcisa = odgovori