Optimiziranje Razine

UNIVERZITET U SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU

UPRAVLJANJE JAVNIM DUGOM:

OPTIMIRANJE RAZINE I ROČNE STRUKTURE JAVNOG

DUGA (EU i USA)

- KRITIKA -

Predmet: Upravljanje javnim dugom

Mentori: Prof. dr. Sead Kreso

Prof. dr. Muharem Karamujić

Studenti: Musić Selma, 2668-69591

Mehanović Samra, 3078-69470

Viteškić Merisa, 2763-69472

Odsjek: Master studij, Ekonomija

Smjer: Makrofinansijski menadžment

Sarajevo, decembar 2015.

Kritika: Upravljanje javnim dugom: optimiziranje razine i ročne strukture javnog duga (EU i USA)

S A D R Ž A J

1.UVOD 3

2.PISANJE TEKSTA I TEHNIČKA OBRADA RADA 4

3.PRIJEDLOG DOPUNE TEME 7

3.1. Kvalitetno upravljanje javnim dugom..............................................................................7

3.2. Švedska, Finska i Norveška–recept za uspjeh..................................................................9

4. ZAKLJUČAK 13

LITERATURA 14

POPIS TABELA I GRAFIKONA 15

2


1. UVOD

Ovaj rad predstavlja kritiku na seminarski rad na temu:“Upravljanje javnim dugom:

optimiziranje razine i ročne strukture javnog duga (EU i USA”, koji je obradio tim u sastavu:

Melisa Mujanić, Emra Sirćo i Mirza Oglečevac.

Kritika će biti usmjerena na analiziranje rada kroz dva aspekta. U prvom dijelu dat je kratki

osvrt na tehnički dio rada, dok smo se u drugom dijelu kritike osvrnule na obradu strukture

rada, te informacija navedenih u radu.

Dokumenti na koje se pozivamo u pisanju našeg kritičkog osvrta su: “Uputstvo za izradu

seminarskog i diplomskog rada” izdato od strane Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, te ostala

literatura (internet, knjige, članci) korištena u svrhu upotpunjavanja date teme.

3


2. PISANJE TEKSTA I TEHNIČKA OBRADA RADA

U cilju približavanja rada čitaocima te omogućavanja njegovog lakšeg čitanja, pored

kvantiteta, potrebno je posvetiti pažnju i kvaliteti sadržaja, odnosno tehničkoj oblikovanosti.

Rad mora biti ispravan gramatički i pravopisno, stilski oblikovan, pregledan i uredan, i

napisan prema Uputstvu za izradu seminarskog i diplomskog rada.1

Ono što možemo predstaviti kao pozitivnu kritiku kolegama je činjenica da su se pridržavali

pravila Uputstva o obaveznim elementima seminarskog rada: naslovnoj strani, sadržaju,

uvodu, glavnom dijelu, zaključku, te korištenoj literaturi. Rad sadrži sve navedeno. Međutim,

posmatrajući elemente pojedinačno, naišle smo na određene nedostatke, koje ćemo predstaviti

u nastavku.

Naslovna strana seminarskog rada sadrži sve potrebne elemente, uz odgovarajući font slova-

Times New Roman, te upotrebu bold stila. Poglavlja i podpoglavlja su napisana u skladu sa

Uputstvom, bez odstupanja.

Postoje dva načina pismenog oblikovanja pasusa: evropski i američki.2

evropski sistem pismenog oblikovanja pasusa prema kojem se prvi redak uvlači

udesno od lijeve margine za pet do deset slovnih mjesta.. Naredni pasus piše se u

slijedećem redu sa uvučenim prvim retkom bez preskakanja redova tj. pravljenja

razmaka.

američki sistem pismenog oblikovanja pasusa prema kojem se pasusi pišu bez

uvlačenja prvog retka. Zbog toga se naredni pasus piše nakon razmaka od jednog reda.

U seminarskom radu kolega ne postoji dosljednost korištenja jednog od ova dva sistema

pismenog oblikovanja pasusa (kombinovano korištenje).

Nisu primijećene veće pravopisne i gramatičke greške u toku pisanja teksta, osim da na

pojedinim mjestima fale razmaci iza tačke i zareza.

1 Brkić, S.; Mehić, E.; Kenjić, V. (2006). Uputstvo za izradu seminarskog i diplomskog rada. Ekonomski fakultet u Sarajevu.

2 Ibid.

4


Bilo bi poželjno da se ubuduće obrati pažnja na odabir jednog jezika od početka do kraja, pri

pisanju seminarskog rada - euro/evro, Eurostat/Evrostat, Evropska unija/Europska Unija,

posto/odsto, financiranje/finansiranje (u radu korištena oba slučaja).

Također, naša zamjerka je neadekvatno postavljena hipoteza rada, koja glasi: “Poteškoće u

upravljanju i stabilizaciji javnog duga u SAD-a i Europskoj uniji“. Kroz prijedlog dopune

teme, pokušat ćemo se pozabaviti time.

Sva literatura, bez obzira da li se radi o knjigama, elektronskim izvorima, člancima i slično,

piše se zajedno, bez odvajanja u posebne grupe, a jedino pravilo je njeno pisanje abecednim

redom. Sve navedeno je ispoštovano u radu.

Ukoliko su podaci preuzeti sa interneta, potrebno je navesti link i detaljniji opis onoga što je

dostupno na linku. Jedan od primjera iz seminarskog rada:

Ispravno bi bilo:

Na kraju seminarskog rada navedeni su popisi grafikona, tabela i slika na odgovarajući način,

sa svim potrebnim elementima. Jedina naša zamjerka ide na nepreglednost pri kucanju.

Izvor: Mujanić, M., Sirćo, E., Oglečevac, M. (2015). Seminarski rad: Upravljanje javnim dugom: optimiziranje

razine i ročne strukture javnog duga (EU i USA). Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu

5

Internetski izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/eurostat-javni-dug-hrvatske-u-2014-

na-razini-prosjeka-u-eu-294515

Eurostat: Javni dug Hrvatske u 2014. na razini prosjeka u EU. Dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/eurostat-javni-dug-hrvatske-u-2014-na-razini-prosjeka-u-

eu-294515 (Pristupljeno:dd.mm.gggg.)

http://www.poslovni.hr/hrvatska/eurostat-javni-dug-hrvatske-u-2014-na-razini-prosjeka-u-eu-294515





Ispravno bi bilo:

POPIS TABELA

Br. tabele Naslov Stranica

1. Javni dug u 2014. godini 9

6


3. PRIJEDLOG DOPUNE TEME

Uvod je obavezan dio svakog stručnog rada. Kao takav, on treba probuditi interesovanje

čitaoca i upoznati ga sa tematikom koja se obrađuje u radu. Osnovno što treba sadržavati uvod

je definisanje cilja istraživanja, kratak opis sadržaja pojedinih dijelova rada i ukazivanje na

značaj obrade tematike. Što se tiče ovog aspekta, kolege nisu definisale cilj istraživanja, ali su

ostali kriteriji zadovoljeni.

Rad je teoretski jako dobro potkrijepljen, pa čak i oni koji nisu upućeni u funkcionisanje ove

oblasti, mogu je sa lakoćom razumjeti. Korištena je raznovrsna literatura, što je jako

pohvalno.

Zaključak treba da dâ spoznaje do kojih se došlo u obradi teme, te kratko ponovi najvažnije

konstatacije iz glavnog dijela. Smatramo da su kolege uglavnom zadovoljile ove kriterije,

obzirom da su se dotakli najbitnijih činjenica iz glavnog dijela rada, uz navođenje vlastitog

mišljenja što je jako pohvalno.

U nastavku ćemo pokušati da damo dopunu kroz primjere pojedinih država EU.

3.1. Kvalitetno upravljanje javnim dugom

Svaka vlada trebala bi voditi računa o visini javnog duga i mogućnosti njegove otplate, jer

kratkoročno razmišljanje može uticati na kvalitativno sužavanje prostora za buduće odluke

koje će se donositi unutar države. Naime, korištenje javnog duga radi finansiranja trenutnog

deficita budžeta ili investicijskih projekata od strane države i prevaljivanje takvih troškova na

budućnost, negativno utiče na fleksibilnost državnih finansija i uglavnom podrazumijeva

usporeni razvoj privrede i u narednim godinama. Održivost politike zaduživanja u dugom

roku jedno je od centralnih pitanja u istraživanju javnog duga zemlje. Veličina i struktura

javnog duga direktno se odražava na nivo investicijske aktivnosti, a samim tim i na ukupnu

dinamiku privrednih kretanja. Prema tome, upravljanje javnim dugom ima presudnu važnost

za planiranje i za vođenje održivog privrednog razvoja zemlje. Od velike je važnosti za svaku

zemlju da se uspostavi dobar sistem upravljanja javnim dugom, koji će omogućiti da se

iskoriste svi njegovi pozitivni učinci, a svi oni negativni svedu na najmanju moguću mjeru

kako se ne bi ugrozio sadašnji ili budući razvoj privrede.

7


Osnovni cilj upravljanja javnim dugom u razvijenim privredama je smanjivanje ukupnih

troškova zaduživanja, dok se u zemljama u razvoju veći naglasak stavlja na neke sekundarne

ciljeve. Tu se prije svega misli na ulogu koju vlada i Centralna banka imaju u razvoju

finansijskih tržišta. Naime, refinansiranje starog duga novim, gdje bi se smanjila dominacija

izdavanja trezorskih zapisa i obveznica, a povećala uloga instrumenata tržišta novca, poželjno

je rješenje u zemljama u razvoju. Na taj način razvilo bi se domaće tržište javnog duga, koje

bi pridonijelo jačem razvoju finansijskog tržišta, što bi u krajnjem slučaju moglo dovesti i do

povećanih investicija ukoliko potencijalni investitori steknu povjerenje u domaći finansijski

sistem.

Upravljanje javnim dugom podrazumijeva donošenje odluke o refinansiranju ili o otplati

javnoga duga, o njegovoj konverziji i reprogramiranju, emisiji novog duga i o izboru ročne

strukture, a sve da bi se izbjegla prezaduženost, i time osiguralo ostvarivanje stabilizacijskih,

alokativnih i fiskalnih ciljeva. Restrukturiranjem javnog duga usklađuju se rokovi dospijeća s

izvorima finansiranja javnog duga da bi se izbjegla moguća nelikvidnost i inflacijski pritisci.

Reprogramiranjem dugova olakšava se teret otplate duga produžavanjem roka njegove

otplate, a refinansiranjem se teret otplate postojećeg duga olakšava novim zaduživanjem.

Kvalitetno upravljanje javnim dugom smanjuje teret otplate duga s obzirom na vrijeme

zaduženja i na visinu kamatne stope, tj. na ročnu strukturu ovisno o konjunkturnim kretanjima

u privredi zemlje. Također, kvalitetno upravljanje javnim dugom podrazumijeva ravnomjernu

međugeneracijsku raspodjelu tereta duga. Takvo upravljanje u konačnici bi trebalo da osigura

makroekonomsku stabilnost da se dug ne bi pojavio kao ograničavajući faktor razvoja.

Prilikom upravljanja javnim dugom neophodno je i voditi računa o kreditnom rejtingu države,

o izloženosti valutnom riziku i o drugim važnim pokazateljima privrednih kretanja. Da bi se

uspješno upravljalo javnim dugom u većoj ili manjoj mjeri moraju biti uključeni Ministarstvo

finansija i Centralna banka, u cilju minimiziranja troškova javnog duga.3

Javni dug kao kumulativ prošlih proračunskih deficita, odnosno njegova visina i struktura,

predstavlja značajan izvor različitih vrsta rizika u svakoj zemlji, zbog čega je nužno

postojanje odgovarajućeg tijela zaduženog za upravljanje javnim dugom s ciljem uspostave i

provedbe strategije upravljanja javnim dugom.

3 Omerhodžić, S., Osmanović, A. (2014). Upravljanje javnim dugom u Bosni i Hercegovini u funkciji ispunjavanja kriterija Evropske Unije. Anali poslovne ekonomije, br. 10, str. 28 ̶ 41.

8


U zemljama članicama Europske unije, nepostojanje zajedničke fiskalne politike dovodi do

značajnih odstupanja u smislu udjela proračunskog deficita i javnog duga u BDP-u pojedinih

zemalja, dok se za strukturu javnog duga može konstatovati kako većina zemalja ima sličnu

strategiju upravljanja javnim dugom te se zadužuju dugoročno (i to u inozemstvu),

vrijednosnim papirima denominiranim u eurima.

Kretanje visine proračunskog deficita i javnog duga SAD-a nakon 2009. godine karakterizira

trend fiskalne konsolidacije uz održavanje povoljne strukture javnog duga od strane Službe

trezora koja ima potpunu autonomiju u pogledu načina i iznosa zaduživanja sve do visine

gornje granice duga koju utvrđuje Kongres.

3.2. Švedska, Finska i Norveška – recept za uspjeh

Skandinavske zemlje predstavljaju svjetlu tačku Evropske zajednice, a na njihovom primjeru

postavljamo hipotezu naše kritike: „Uz ograničenje visine javnog duga u omjeru od 60%

BDP–a i dugoročne strukture javnog duga moguće je dostići optimalan nivo ove dvije

varijable.“

Ekonomski model ovih zemalja odlikuje relativno nizak javni dug, aktivno tržište radne

snage, te snažne javne finansije. Njihove privrede su izvozno orijentisane uz male tržišne

ekonomije sa visokim stepenom mobilnosti radne snage. Nakon krize '90–ih godina kroz koje

su prošle uslijedili su reformski potezi odnosno programi stabilizacije.

Ukoliko pogledamo unazad od 2005. godine sve tri zemlje su imale trend pada nivoa javnog

duga. U toku 2009. godine Finska i Švedska bilježe rast javnog duga koji je iznosio oko 40%

BDP–a. S druge strane, Norveška je zadržala trend smanjenja nivoa javnog duga pri čemu je u

2014. godini njen dug iznosio tek 26,60% BDP-a.

9


Tabela br.1: Javni dug zemalja: Finska, Švedska i Norveška u mil. Eura4

Zemlja/Godina 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014Finska 65.759,00 65.894,00 63.425,00 63.254,00 75.482,00 88.160,00 95.490,00 105.667,00 112.707,00 121.771,00Švedska 149.291,60 147.972,10 133.694,00 114.820,60 129.600,70 147.736,90 151.566,40 159.750,40 169.392,20 187.219,50Norveška : : : : : : 98.942,50 117.661,10 107.608,30 92.630,70

Million euroJAVNI DUG

Izvor:EUROSTAT:http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/download.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tsdde410(Pristupljeno: 28.11.2015.)

Postavlja se pitanje: „Koji je recept skandinavskih zemalja za uspjeh koji su dostigle u

proteklim godinama?“ 5 Prije svega smanjen je udio javnog sektora u BDP-u (sa 60% 1983.

na 49% 2012. godine); uspostavljeno je uravnoteženje budžeta; smanjeni su porezi na

imovinu, poklone, bogatstvo i nasljedstvo ali i korporativne poreske stope na 22%.

Podaci su pokazali da su smanjenje poreskih stopa i snižavanje javne potrošnje svake godine

doprinosili ekonomskom rastu po 0,5%. 6

Ključni faktori uspješnog održavanja opadajućeg trenda javnog duga skandinavskih zemalja

do 2009. godine se reflektuju u stvaranju uslova za ekonomski rast kroz uspostavljanje

liberalnog tržišta radne snage, postizanju inovacija, jačanju preduzetništva i pripremanju za

budućnost kroz proces prilagođavanja globalnim kretanjima.

To su razlozi zbog kojih je tokom posljednje krize najveći broj investitora potražio utočište u

ovim zemljama. Norveška je zahvaljujući velikim rezervama nafte i gasa imala budžetski

suficit u 2011. godini, Finsku spašava činjenica da je zagovornik fiskalne odgovornosti i

discipline, te su tokom 2009. godine uvedeni brojni programi (štednje, stimulativni paketi,

snažne regulative finansijskog sektora), dok je Švedska lahko prebrodila krizu zahvaljujući

malim i srednjim preduzećima koja su se pokazala kao veoma prilagodljiva novonastalim

kriznim okolnostima.

4 Statistički podaci o javnom dugu su preuzeti sa zvanične stranice Eurostata – a pri čemu je navedeno da za Norvešku nisu dostupni podaci te su kao takvi označeni sa praznim poljima.

5Ristanović, V. (?). Recepti Skandinavskih zemalja za krizu. Dostupno na:http://www.ekonomskeanalize.com/index.php/recept-skandinavskih-zemalja-za-krizu-nordic-countries-recipes- for-crisis(Pristupljeno:28.11.2015.)

6Ibid.

10

http://www.ekonomskeanalize.com/index.php/recept-skandinavskih-zemalja-za-krizu-nordic-countries-recipes-%20%20for-crisis

http://www.ekonomskeanalize.com/index.php/recept-skandinavskih-zemalja-za-krizu-nordic-countries-recipes-%20%20for-crisis

http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/download.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tsdde410



Ročna struktura javnog duga je jako važna u smislu da država može na vrijeme osigurati

isplate svojim povjeriocima i kontinuirano servisirati svoje obaveze. Usklađenost naplate

predviđenih prihoda sa dospijećem obaveza je neophodna. Planovi i projekcije u skladu sa tim

(koje obično izrađuju centralne banke ili institucije za upravljanje javnim dugom) su uslov

normalnog sistema otplate koji će omogućiti ravnomjerni raspored tereta duga države.

Grafikon br. 1 Omjer dugoročnog i kratkoročnog duga u ukupnom javnom dugu EU

Izvor: EUROSTAT. Dostupno na: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/images/5/58/General_government_gross_debt_by_initial_maturity%2C_2014.png (Pristupljeno 01.12.2015)7

Grafik ročne strukture javnog duga zemalja EU nam jasno pokazuje da je između 70,9% i

99,8% duga izdano na dugoročnoj osnovi. Kratkoročni nivo javnog duga manji od 1%

zabilježen je u Poljskoj (0,19%), Estoniji (0,33%) i Slovačkoj (0,35%). Švedska i Bugarska

imaju značajan udio kratkoročnog duga (29,1% i 21,3% respektivno), dok je udio

kratkoročnog duga premašio 10% u Italiji, Mađarskoj, Portugalu i Francuskoj, kao i

Norveškoj.

7 Dospijeće je podijeljeno kako slijedi: < od 1 godine; 1-5 godina; 5-7 godina; 7-10 godina; 10 -15 godina, 15 do

30godina; i > od 30 godina. Za neke zemlje, koje ne pružaju kompletne informacije, samo su

dvije prikazane kategorije: < od 1 godine (kratkoročni dug) i > od 1 godine (dugoročni dug). Za

ostalih 15 zemalja, detaljno dospijeće duga je dostupno.

11

http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/images/5/58/General_government_gross_debt_by_initial_maturity%2C_2014.png



Obratimo pažnju na naše posmatrane zemlje, Švedsku, Finsku i Norvešku. Sve tri imaju veći

udio dugoročnog zaduživanja što nam signalizira da je ipak dugoročno finansiranje bolje za

ekonomski rast. „Na temelju čega možemo bazirati ovaj zaključak?“ Princip je jednostavan.

Iako imamo zaduženje koje će opteretiti državu tokom dužeg vremenskog perioda treba

rasporediti tu ročnu strukturu i razdvojiti dugoročni javni dug na dvije podvrste:

1. srednjoročni dug u koji možemo svrstati ročnost od 5-15 godina i

2. klasični dugoročni dug od preko 15 godina.

Usaglašavanje ovih varijacija rezultira fleksibilnošću države da u svakom momentu ima

mogućnosti za nabavku dodatnih sredstava, ali i njihovu otplatu pri čemu svako zaduženje

treba da se pokrije određenim investicijskim, obrazovnim, inovacijskim i drugim projektima

koji doprinose porastu BDP-a i stimulaciji izvoza.

U slučaju skandinavskih zemalja imamo jasnu potvrdu naše hipoteze: „Udio javnog duga je

manji od 60%, što znači da je moguće uspješno i efektivno održavanje kriterija Maastrichta uz

dugoročno zaduživanje, koje je iskorišteno na način da doprinosi ukupnom ekonomskom

rastu i razvoju.“

12


3. ZAKLJUČAK

Pristup izradi seminarskog rada mora biti krajnje profesionalan i ozbiljan, što su kolege u radu

i primijenile. Kao pozitivnu kritiku možemo navesti činjenicu da su se kolege pridržavale

pravila Uputstva o nužnim elementima seminarskog rada: naslovnoj strani, sadržaju, uvodu,

glavnom dijelu, zaključku, te korištenoj literaturi. Rad sadrži sve navedeno.

Pohvalno je da u radu nisu primijećene veće gramatičke i greške u kucanju, te se jednostavno

mogla shvatiti suština samog rada. Korišten je jednostavan stil pisanja, određeni pojmovi i

definicije objašnjeni su na detaljan način, što i onima koji se do sada nisu susretali sa tim

oblastima omogućava da razumiju pročitano. Pohvalno je i korištenje raznovrsne literature.

U našoj kritici smo se osvrnuli na primjer skandinavskih zemalja koje su sa nivoom javnog

duga ispod 60% BDP–a; ulaganjem i iskorištavanjem potencijala koje posjeduju te ročnom

strukturom duga koja u sebi sadrži veći dio dugoročnih zaduženja (pri tome vodeći računa da

razlikujemo u ovoj grupi i srednjoročni dug) omogućile kvalitetno upravljanje i uspostavljanje

optimalnog omjera nivoa i ročne strukture istog.

Optimalan omjer nivoa javnog duga i ročne strukture je teško utvrditi za sve zemlje (kao

generalno pravilo). Ipak određene smjernice i prakse mogu pomoći na tom putu.

13


LITERATURA

Brkić, S., Mehić, E., Kenjić, V. (2006). Uputstvo za izradu seminarskog i diplomskog

rada. Ekonomski fakultet u Sarajevu

EUROSTAT. Dostupno na:

http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/images/5/58/General_government_gro

ss_debt_by_initial_maturity%2C_2014.png (Pristupljeno 01.12.2015)

EUROSTAT. Dostupno na: http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/download.do?

tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tsdde410 (Pristupljeno: 28.11.2015.)

Omerhodžić, S., Osmanović, A. (2014). Upravljanje javnim dugom u Bosni i

Hercegovini u funkciji ispunjavanja kriterija Evropske Unije. Anali poslovne

ekonomije, br. 10, str. 28 ̶ 41.

Ristanović, V. (?). Recepti Skandinavskih zemalja za krizu. Dostupno na:

http://www.ekonomskeanalize.com/index.php/recept-skandinavskih-zemalja-za-

krizu-nordic-countries-recipes-for-crisis (Pristupljeno: 28.11.2015.)

14

http://www.ekonomskeanalize.com/index.php/recept-skandinavskih-zemalja-za-%20%20krizu-nordic-countries-recipes-for-crisis

http://www.ekonomskeanalize.com/index.php/recept-skandinavskih-zemalja-za-%20%20krizu-nordic-countries-recipes-for-crisis






POPIS TABELA

Br. tabele Naslov Stranica

1. Javni dug zemalja: Finska, Švedska i Norveška u mil. eura 10

POPIS GRAFIKONA

Br. grafikona Naslov Stranica

1. Omjer dugoročnog i kratkoročnog duga u ukupnom javnom dugu EU 11

15

Documents

Optimiziranje Razine