*P/1902643*

MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE

UPRAVLJAČKO TIJELO

OPERATIVNOG PROGRAMA "KONKURENTNOST I KOHEZIJA" (OPKK)

Zapisnik

9. sjednice Odbora za praćenje Operativnog programa

„Konkurentnost i kohezija“

održane 11. prosinca 2017. godine

u Zagrebu

Dnevni red

9. sjednice Odbora za praćenje Operativnog programa

„Konkurentnost i kohezija“

1. UVOD I PRIHVAĆANJE DNEVNOG REDA

2. IZMJENE U ČLANSTVU ODBORA ZA PRAĆENJE

3. IZVJEŠĆE O PROVEDENIM POSTUPCIMA PISANOG ODLUČIVANJA

4. PREGLED STATUSA PROVEDBE PROGRAMA, PROGNOZA PROVEDBE 2018.-2020.,

NAJAVA POZIVA

5. PREGLED STATUSA PROVEDBE KOMUNIKACIJSKIH AKTIVNOSTI I GODIŠNJI

KOMUNIKACIJSKI PLAN OPKK ZA 2018.

• prezentacija i rasprava i glasovanje

6. IZMJENA PLANA VREDNOVANJA OPKK

• prezentacija i rasprava i glasovanje

7. KRITERIJI I METODOLOGIJA ZA ODABIR OPERACIJA UNUTAR INVESTICIJSKOG

PRIORITETA 4C / SPECIFIČNOG CILJA 4c4 POVEĆANJE UČINKOVITOSTI SUSTAVA

JAVNE RASVJETE

• prezentacija i rasprava i glasovanje

8. IZMJENA KRITERIJA I METODOLOGIJE ZA ODABIR OPERACIJA UNUTAR

INVESTICIJSKOG PRIORITETA 2A / SPECIFIČNOG CILJA 2a1 RAZVOJ

INFRASTRUKTURE ŠIROKOPOJASNE MREŽE SLJEDEĆE GENERACIJE U

PODRUČJIMA BEZ INFRASTRUKTURE ŠIROKOPOJASNE MREŽE SLJEDEĆE

GENERACIJE I BEZ DOVOLJNO KOMERCIJALNOG INTERESA, ZA MAKSIMALNO

POVEĆANJE SOCIJALNE I EKONOMSKE DOBROBITI

• prezentacija i rasprava i glasovanje

9. KRITERIJI I METODOLOGIJA ZA ODABIR OPERACIJA UNUTAR INVESTICIJSKOG

PRIORITETA 10A / SPECIFIČNOG CILJA 10a3 POVEĆANJE RELEVANTNOSTI

STRUKOVNOG OBRAZOVANJA KROZ POBOLJŠANJE UVJETA ZA STJECANJE

PRAKTIČNIH VJEŠTINA U CILJANIM SEKTORIMA SREDNJEG STRUKOVNOG

OBRAZOVANJA S CILJEM POSTIZANJA VEĆE ZAPOŠLJIVOSTI UČENIKA

SREDNJEG STRUKOVNOG OBRAZOVANJA

• prezentacija i rasprava i glasovanje

10. KRITERIJI I METODOLOGIJA ZA ODABIR OPERACIJA UNUTAR INVESTICIJSKOG

PRIORITETA 9A / SPECIFIČNOG CILJA 9a4 PROVEDBA PILOT AKTIVNOSTI KOJE

IMAJU ZA CILJ PROMOCIJU SOCIJALNE UKLJUČENOSTI I SMANJENJE

SIROMAŠTVA RATNIH VETERANA I CIVILNIH ŽRTAVA DOMOVINSKOG RATA

• prezentacija i rasprava i glasovanje

11. KRITERIJI I METODOLOGIJA ZA ODABIR OPERACIJA UNUTAR INVESTICIJSKOG

PRIORITETA 3D / SPECIFIČNOG CILJA 3d1 POBOLJŠANI RAZVOJ I RAST MSP–OVA

NA DOMAĆEM I STRANIM TRŽIŠTIMA I 3d2 POVEĆANA INOVATIVNOST MSP–

OVA

• prezentacija i rasprava i glasovanje

12. AŽURIRANJE POPISA VELIKIH PROJEKATA

• prezentacija i rasprava i glasovanje

13. INFORMACIJA O PROVEDBI AKTIVNOSTI SLIJEDOM ISPUNJENJA TEMATSKE EX-

ANTE UVJETOVANOSTI 7.1 PROMET, 7.2 ŽELJEZNICE I 7.3 OSTALI OBLICI

PRIJEVOZA

14. ZAKLJUČAK

Zapisnik

9. sjednice Odbora za praćenje Operativnog programa

„Konkurentnost i kohezija“

1. Uvod i prihvaćanje dnevnog reda

Gđa Spomenka Đurić, predsjedavajuća, pozdravila je prisutne i predstavila dnevni red koji je

jednoglasno usvojen.

2. Izmjene u članstvu odbora za praćenje

Gđa Ksenija Slivar, predstavnica Tajništva Odbora za praćenje predstavila je novoimenovane članove i

zamjene članova.

3. Izvješće o provedenim postupcima pisanog odlučivanja

Gđa Slivar je izvijestila o tijeku i rezultatima 13. postupka pisanog odlučivanja kojim su 11. listopada

2017. godine usvojeni kriteriji za odabir operacija i pripadajuće metodologije unutar Investicijskog

prioriteta 6e / Specifičnog cilja 6e2 „Obnova brownfield područja (bivša vojna i/ili industrijska

područja)“ unutar ITU mehanizma te 14. postupka pisanog odlučivanja kojim su 8. prosinca 2017.

usvojeni kriteriji za odabir operacija i pripadajuće metodologije u okviru investicijskog prioriteta 4c /

specifičnog cilja 4c3 „Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva“ unutar ITU mehanizma.

4. Pregled statusa provedbe programa, prognoza provedbe 2018.-2020., najava poziva

Gđa Filipović, predstavnica Upravljačkog tijela (UT) upoznala je prisutne s financijskim napretkom

provedbe programa i napretkom provedbe Plana vrednovanja, dok su predstavnici PT-ova 1, kao

nositelji sektorskih politika, predstavili napredak u pripremi i provedbi projekata na razini pojedine

prioritetne osi (PO).

Predstavljajući napredak u pripremi i provedbi projekata u okviru PO 8, gđa Štefičić je ukazala na

problem nedovoljnog broja projektnih prijedloga u okviru poziva iz specifičnog cilja (SC) 9a3 što je

rezultiralo i niskom stopom ugovaranja. Odgovarajući na pitanje gđe Pekeč Knežević o glavnim

razlozima malog broja dostavljenih projektnih prijedloga, gđa Zrinušić je u ime Ministarstva za

demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao sektorski nadležnog tijela za provedbu SC-a 9a3,

istaknula da su glavne prepreke nedostatak prostora za organizirano stanovanje u koje bi se smjestile

osobe izmještene iz institucija, spora procedura donošenja individualnih planova deinstitucionalizacije

koji su preduvjet za podnošenje projektne prijave te nedostatak popratnih „soft“ mjera kojima bi se

educirale osobe zadužene za skrb o osobama nakon što se izmjeste iz institucija.

Gđa Bezjak, predstavnica UT-a, izvijestila je o napretku provedbe financijskih instrumenata te o

planiranim aktivnostima povezanim s aktiviranjem preostalih financijskih instrumenata. Gđa Bezjak je

također izvijestila o troškovima upravljanja i naknadama koje su stvarno isplaćene u prethodnoj godini

čime su ispunjene obveze Upravljačkog tijela iz Članka 12.(2) Delegirane uredbe Komisije (EU)

480/2014.

Gđa Gojević, predstavnica UT-a je ukratko izložila prognozu ostvarenja financijskih i fizičkih

pokazatelja iz Okvira uspješnosti za 2018. godinu.

5. Pregled statusa provedbe komunikacijskih aktivnosti i Godišnji komunikacijski plan

OPKK za 2018.

Gđa Alilović, predstavnica UT-a, izvijestila je o statusu provedbe komunikacijskih aktivnosti

Upravljačkog tijela. Članovi Odbora izviješteni su o aktivnostima UT-a po specifičnim

komunikacijskim ciljevima te o aktivnostima posredničkih tijela tijekom 2017. godine, zaključno s 30.

studenim 2017. Predstavljen je Godišnji komunikacijski plan za 2018. godinu s planiranim sredstvima

za provedbu svih aktivnosti te su naglašeni specifični komunikacijski ciljevi Plana, glavni cilj

komunikacijskih aktivnosti, uloga UT-a, ciljne skupine GKP-a, te je predstavljeno praćenje provedbe

komunikacijskih aktivnosti po specifičnim komunikacijskim ciljevima u cilju redovitog izvještavanja o

ispunjavanju pokazatelja.

Gđa Đurić stavila je predstavljeni Godišnji komunikacijski plan 2018. na glasovanje koji je jednoglasno

usvojen od stane članova Odbora za praćenje.

6. Izmjena Plana vrednovanja OPKK

Gđa Filipović informirala je članove Odbora o prijedlogu ažuriranog Plana vrednovanja OPKK.

Ažuriranje se odnosi na podatke o: alokaciji OPKK, ažuriranje vrednovanja na razini Sporazuma o

partnerstvu, sastavu Upravljačke skupine za vrednovanje, prilagođenom terminu planiranih provedbi

vrednovanja u periodu od 2018. do 2020. te o promjenama u ljudskim resursima za provedbu

vrednovanja. Sve navedene izmjene uključene su u ažurirani Plan vrednovanja OPKK koji u sebi sadrži

ažurirane Priloge 2., 3. i 4. Nakon predstavljenih izmjena, navedene su i predstojeće aktivnosti

vrednovanja koje se odnose na provedbu prvih četiriju vrednovanja za koje se očekuje potpisivanje

ugovora s vanjskim vrednovateljima u siječnju 2018., pokretanje novog postupka javne nabave za usluge

vrednovanja koje je predviđeno za prvi kvartal 2018. te održavanje redovitih sastanaka Upravljačke

skupine za vrednovanje kao i tematskih podskupina.

Gđa Božićević Vrhovčak, predstavnica Društva za oblikovanje održivog razvoja, postavila je pitanje o

postojanju mogućnosti objave javnog poziva za članove Upravljačke skupine za vrednovanje poput

poziva koji je objavljen za skupinu za vrednovanja Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.

Gđa Filipović je odgovorila da je za Upravljačku skupinu OPKK predviđeno da uključuje UT i

posrednička tijela razine prve razine, dok će tematske skupine uključivati i posrednička tijela druge

razine kao i sve ostale dionike koji mogu sektorski doprinositi pojedinom vrednovanju.

G. Đokić, predstavnik Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, naglasio je da je javna

dostupnost dokumenata koji se odnose na vrednovanje vrlo bitna, s čime se složila i gđa Filipović te je

potvrdila da će u skladu s planom diseminacije, iz Plana vrednovanja OPKK, biti dostupni rezultati svih

provedenih vrednovanja za sve ciljne skupine, u skladu s obvezama UT-a da osigura javnu objavu

informacija o provedenim vrednovanjima. Također, na pitanje G. Đokića o vrednovanju poštivanja

horizontalnih načela, potvrđeno je da je ono obuhvaćeno planiranim vrednovanjima u sklopu Plana

vrednovanja OPKK.

G. Marek Teplansky, predstavnik Europske komisije naglasio je važnost da UT kontinuirano poduzima

sve potrebne mjere prilikom prikupljanja podataka i praćenja kako bi se imali što kvalitetniji podaci koji

će dovesti do ocjene učinka provedenih mjera prilikom vrednovanja.

Gđa Đurić dodala je da se uz predviđena vrednovanja iz Plana po potrebi provode i ad hoc vrednovanja

(npr. za PO3) te da se rezultati komuniciraju prema ciljnim skupinama te da će se tako nastaviti i

ubuduće.

Gđa Đurić stavila je predstavljeni izmijenjeni Plan vrednovanja OPKK na glasovanje koji je jednoglasno

usvojen od stane članova Odbora za praćenje.

7. Kriteriji i metodologija za odabir operacija unutar investicijskog prioriteta 4c /

specifičnog cilja 4c4 Povećanje učinkovitosti sustava javne rasvjete

G. Markić, predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike, predstavio je kriterije i metodologiju

za odabir operacija unutar investicijskog prioriteta 4c, specifičnog cilja 4c4, pri čemu je ukratko iznesen

opis specifičnog cilja, prihvatljive aktivnosti, planirana operacija, korisnici te je detaljnije obrazloženo

pet specifičnih kriterija odabira.

G. Ercegović, predstavnik Udruge gradova RH, postavio je pitanje o mogućnosti korištenja financijskih

instrumenata za 4c4.1, Kredite za energetsku učinkovitost u sektoru javne rasvjete te kolika će biti

kamatna stopa za takve kredite. Gđa Bezjak, predstavnica UT-a, odgovorila je da će korištenje

financijskih instrumenata biti moguće te da će kamatna stopa biti u rasponu od 0,1 do 0,5 % te da će se

određivati po indeksu razvijenosti.

Gđa Đurić stavila je kriterije i metodologiju za odabir operacija unutar investicijskog prioriteta 4c4

Povećanje učinkovitosti sustava javne rasvjete na glasovanje, koji su jednoglasno usvojeni od strane

članova Odbora.

8. Izmjena kriterija i metodologije za odabir operacija unutar investicijskog prioriteta 2a /

specifičnog cilja 2a1 Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u

područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno

komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobiti

Gđa Radojka Tomašević, predstavnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, predstavila je

kriterije odabira i pripadajuću metodologiju za SC 2a1, naznačivši da se radi o dorađenim kriterijima u

odnosu na one koji su predstavljeni i odobreni na prethodnoj 8. sjednici Odbora, nakon koje su se kriteriji

i metodologija dodatno unaprjeđivali i usuglašavali. Navela je kako se planira pokretanje dvije operacije,

od kojih je jedna veliki projekt indikativne alokacije 655,20 mil. kuna čija bi provedba počela

postupkom izravne dodjele kada se ostvare uvjeti, odnosno, kada Vlada RH usvoji Nacionalni program

za infrastrukturne investicije u NGN agregacijsku širokopojasnu infrastrukturu, a drugi će biti otvoreni

postupak u modalitetu privremenog poziva s indikativnim rokom početka u prvom tromjesečju 2018.

godine.

Utvrdila je kako su se odobreni kriteriji unutar ovog SC-a mijenjali samo u jednom specifičnom kriteriju

odabira koji sada glasi „Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti

NGA širokopojasni pristup“, a radi usuglašavanja metodologije praćenja pokazatelja. Pojasnila je kako

je definicija stana iz navedenog kriterija usuglašena sa Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i

stanova u Republici Hrvatskoj iz 2011. godine te kako će prijavitelji u postupku prijave projekta

potpisivati Izjavu, pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, u kojoj će navesti ukupan broj stanova

koji se projektom obuhvaća te broj kućanstava, poslovnih i javnih korisnika koji su obuhvaćeni

projektnim prijedlogom. Također, planira se i izvještavanje o ostvarenju broja stanova uz pojedine

Zahtjeve za nadoknadom sredstava pri provedbi projekata, čime će se omogućiti kontinuirano praćenje

i izvještavanje o napretku ostvarenja pokazatelja.

Rasprava

Gđa. Ivana Madžar, predstavnica Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM),

osvrnula se na planirani modalitet otvorenog privremenog poziva Izgradnja NGN/NGA mreža u NGA

bijelim područjima i založila se za trajni modalitet navedenog poziva.

Gđa. Tomašević navela je kako bila je osnovana Radna skupina za pripremu navedenog poziva koja je

uključivala, među brojnim dionicima, i HAKOM, te kako je navedena tema već bila raspravljana na

sastancima skupine. Napomenula je kako postoje saznanja o velikom interesu za pripremani poziv te

kako vjerojatno neće biti moguće financirati sve prijavljene projekte. S obzirom da se odabir projekata

putem modaliteta privremenog poziva provodi na način da se nakon vremenskog roka za prijave

podvlači bodovna crta, takav način provedbe poziva ujedno omogućuje financiranje najkvalitetnijih

prijavljenih projekata.

Gđa. Đurić zaključila je kako će se prijedlog razmotriti te neovisno o rečenom predložila glasovanje na

predloženu izmjenu kriterija.

Gđa. Jadranka Gable, predstavnica Nacionalnog vijeća za konkurentnost upitala je o mogućnosti

korištenja novijih podataka iz budućeg popisa stanovništva s obzirom da su podaci iz spomenutog popisa

stanovništva iz 2011. godine.

Gđa Tomašević je pojasnila kako je Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici

Hrvatskoj iz 2011. godine spomenut samo u kontekstu definicije dijela kriterija koji se odnosi na

„stanove“.

Gđa. Adrijana Kremenjaš-Daničić, predstavnica Europskog doma Dubrovnik zatražila je pojašnjenje u

dijelu predstavljenog kriterija „društveno – ekonomske koristi – projekt mora biti ekonomski održiv“ što

joj se čini proturječno sa samim nazivom SC-a „…područjima bez dovoljno komercijalnog interesa“.

Gđa. Tomašević odgovorila je kako se pri izradi PRŠI-a izrađuje vrsta poslovnog plana odnosno

Investicijska studija kojom se utvrđuje iznos privatnog ulaganja te državna potpora koja je potrebna da

bi projekt bio ekonomski održiv.

Gđa. Kornelija Mlinarević, predstavnica grada Osijeka, navela je kako čelnici JLRS-a neće htjeti

potpisati Izjavu kojom potvrđuju broj stanova, kućanstava, poslovnih i javnih korisnika jer se neće moći

utvrditi praćenje ostvarenja pokazatelja zbog stanova koji mogu biti puni i prazni.

Gđa. Tomašević pojasnila je kako će sigurno biti i praznih jedinica kojima će biti omogućen pristup

širokopojasnoj mreži s obzirom da je cilj doprijeti do područja gdje ne postoji komercijalni interes i tako

omogućiti ekonomski i društveni razvoj tih područja.

G. Nikola Car, predstavnik EK, naveo je kako je EK u proteklom razdoblju rješavanja problematike

praćenja ovog pokazatelja bila zabrinuta s obzirom na nekonzistentnost izbora od jedne do druge

jedinice lokalne (regionalne) samouprave te pozdravlja korak kojim se definira način praćenja. Također

je naglasio da je ciljni pokazatelj od 315.000 kućanstava ambiciozno postavljen, no da bi se sa

provedbom predviđenog velikog projekta ostvarili navedeni ciljevi. Također, izrazio je uvjerenje kako

MRRFEU s proširenom definicijom pokazatelja (tj. brojanjem stanova) može dosegnuti cilj OPKK.

Stavljanjem kriterija na glasanje, predložena izmjena kriterija usvojena je većinom glasova od strane

Odbora za praćenje, uz jedan suzdržani glas.

9. Kriteriji i metodologija za odabir operacija unutar investicijskog prioriteta 10a/

specifičnog cilja 10a3 Povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanja kroz poboljšanje

uvjeta za stjecanje praktičnih vještina u ciljanim sektorima srednjeg strukovnog

obrazovanja s ciljem postizanja veće zapošljivosti učenika srednjeg strukovnog

obrazovanja

Gđa Sanja Galeković, predstavnica UT-a, predstavila je kriterije i metodologiju za odabir operacija

unutar investicijskog prioriteta 10a / specifičnog cilja 10a3 Povećanje relevantnosti strukovnog

obrazovanja kroz poboljšanje uvjeta za stjecanje praktičnih vještina u ciljanim sektorima srednjeg

strukovnog obrazovanja s ciljem postizanja veće zapošljivosti učenika srednjeg strukovnog obrazovanja.

Navela je kako će rezultati biti odraz sinergijske provedbe komplementarnih aktivnosti provođenih iz

dvaju operativnih programa (OPKK i OPULJP) te će se provedbom operacija iz OPKK stvoriti

preduvjeti za učinke koje će se polučiti OPULJP-om. Pri tom OPKK daje okvir za dizajn poziva te

definira ulaganja u sljedećim sektorima: poljoprivreda, strojarstvo, turizam i ugostiteljstvo,

elektrotehnika i informacijske tehnologije te zdravstvo. Planirana vrsta operacije je ograničeni postupak

dodjele bespovratnih sredstava u kojem su unaprijed određeni prijavitelji, a očekivani rok početka i

završetka ožujak 2018 – ožujak 2019., indikativne alokacije 470 mil. kuna EFRR sredstava.

Rasprava

Gđa Tamara Šterk, predstavnica Ureda Vlade RH za ravnopravnost spolova, navela je kako je s obzirom

na odabrane sektore predstavljenih kriterija te tradicijsku podjelu poslova u RH dojma da će 90%

korisnika navedenih operacija predstavljati osobe muškog spola. Smatra kako bi se propagiranje

uključivanja podzastupljenog spola u navedene aktivnosti moglo pospješiti putem blage izmjene jednog

od načela kojima trebaju udovoljavati operacije koje će se financirati iz ovog SC-a, a koje glasi: „biti

dizajnirana na način da omogućuju stvaranje prostorno-tehničkih uvjeta koji će doprinositi svojom

namjenom smanjenju socijalne isključenosti, borbi protiv siromaštva i razvoju ciljanih usluga za učenike

s teškoćama“ na način da se na kraj doda formulacija „i smanjenju spolne segregacije“.

Gđa Galeković je odgovorila kako osim navedenih specifičnih kriterija prihvatljivosti postoje i opći

kriteriji odabira koje je je Odbor usvojio na početku svog rada, a jedan od kojih je i „Promicanje jednakih

mogućnosti i socijalne uključenosti“.

Gđa Gable je odgovorila kako smatra da deklarativno navođenje poštivanja jednakih mogućnosti nije

dovoljno te kako je potreban proaktivan pristup za postizanja učinka uključivanja podzastupljenog spola.

G. Tome Antičić, predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja ponovio je kako paralelno s

provedbom navedenih operacija financiranih iz ERDF-a idu i operacije iz ESF-a, a koje će se provoditi

kroz OPULJP te kako će navedena tematika ravnopravnosti spolova biti znatnije naglašena unutar

provedbe OPULJP-a, s obzirom da će se aktivnosti financirane iz tog OP-a odnositi na kreiranje i

izvođenje programa koji će se provoditi u centrima kompetentnosti u strukovnom obrazovanju.

Gđa. Đurić je dodala kako je vrednovanje doprinosa horizontalnim politikama jedna od tema predviđena

tijekom vrednovanja OPKK-a te, s obzirom da da se tijela u postupanju rukovode sviješću o tome kako

se doprinosom horizontalnim politikama ne smatra samo ispunjavanje zakonskog minimuma već ono

što je postignuto iznad toga minimuma, UT aktivno promiče ta načela.

Gđa Maja Božićević Vrhovčak, predstavnica Društva za oblikovanje održivog razvoja, upitala je o

mogućnosti uključivanja razvijanja vještina za građevinski sektor u jednom od centara.

Gđa. Monika Vričko, predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja pojasnila je kako se trenutno radi

na uspostavi mreže centara kompetentnosti u sektorima navedenima u OPKK, a nije isključeno da se u

narednim fazama mreža širi i na druge podsektore pa tako i na sektor građevine. Dodala je kako je

trenutno u saborsku proceduru upućen Zakon o strukovnom obrazovanju, koji je temelj za uspostavu

centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. Nadalje, opsežna analitička podloga koja je u izradi

rezultirat će izvještajem o provedenom istraživanju i rang ljestvicom ustanova za strukovno obrazovanje

i osposobljavanje koje će postati centrima strukovne kompetentnosti. Temeljem takve analitičke

podloge uspostavit će se mreža strukovnih centara kompetentnosti u RH, a Ministrica će donijeti Odluku

o osnivanja centara kompetentnosti. Svaki centar donosi svoj petogodišnji plan razvoja koji uključuje

popis planiranih aktivnosti te okvirni proračun te svaki centar koji je dio Odluke prihvatljiv je korisnik

uz ispunjavanje ostalih uvjeta.

Gđu. Miru Pekeč Knežević, predstavnicu Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom zanimalo je

postoji li mogućnost obrazovanja djece s poteškoćama u razvoju u navedenim centrima.

Gđa Vričko je odgovorila kako Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđa osnivanje

posebnih centara izvrsnosti za djecu s teškoćama u razvoju.

G. Mareka Teplanskog, predstavnika EK, zanimalo je tko provjerava kvalitetu Planova razvoja

regionalnih centara kompetentnosti kao i komplementarnost s planiranim aktivnostima ESF-a, na što je

gđa Vričko odgovorila kako će Ministarstvo znanosti i obrazovanja imenovati Povjerenstvo koje će

pregledati planove i davati mišljenje na njih.

Stavljanjem kriterija na glasanje, predloženi kriteriji jednoglasno su usvojeni od strane Odbora za

praćenje.

10. Kriteriji i metodologija za odabir operacija unutar investicijskog prioriteta 9a/ specifičnog

cilja 9a4 Provedba pilot aktivnosti koje imaju za cilj promociju socijalne uključenosti i

smanjenje siromaštva ratnih veterana i civilnih žrtava domovinskog rata

Gđa Emina Štefičić, predstavnica UT-a, predstavila je kriterije i metodologiju za odabir operacija unutar

investicijskog prioriteta 9a4, Provedba pilot aktivnosti koje imaju za cilj promociju socijalne

uključenosti i smanjenje siromaštva ratnih veterana i civilnih žrtava domovinskog rata. Navela je kako

se unutar navedenog SC-a planira pokrenuti ograničeni postupak dodjele privremenog modaliteta (u

razdoblju ožujak 2018. - ožujak 2019.) u kojem je prijavitelj unaprijed određen. Navela je kako je

predviđena nešto veća alokacija od one planirane OPKK-om jer su se sukladno provedenoj Studiji

izvedivosti troškovi provedbe predviđena 4 centra pokazali nešto veći od inicijalno procijenjenih.

Naglasila je komplementarnost provedbe s OPULJP-om na način da će se iz OPKK provesti

infrastrukturni zahvati a iz OPULJP-a tzv. „soft mjere“. Također je naglašeno kako aktivnosti projekta

ne uključuju elemente državnih potpora tj. ukoliko će korisnik provoditi profitne programe obrazovanja

koji generiraju prihode, takve aktivnosti će se provoditi samo pod uvjetom da udio vremena posvećen

takvim profitnim programima ne prelazi 20% vremena od regularne obrazovne neprofitne aktivnosti

koje se financiraju iz javnih sredstava.

Rasprava

Gđu Tamaru Šterk, predstavnica Ureda Vlade RH za ravnopravnost spolova, zanimalo je postoje li

statistički podaci o broju braniteljske populacije koja je u riziku od siromaštva s obzirom na to da vlada

percepcija kako to nije slučaj.

Gđa Lina Lena Soukup, predstavnica Ministarstva hrvatskih branitelja odgovorila je kako Ministarstvo

raspolaže podacima temeljem provedenih analiza koje, među ostalim, pokazuju kako je 83.000 branitelja

bez ikakvih primanja. Složila se kako vlada određena vrsta percepcije, koja, međutim, nije odraz

stvarnog stanja.

G. Teplansky upitao je odakle će se smoći višak novaca s obzirom da su alokacije bile „projektno

predviđane“, na što je gđa Štefičić odgovorila kako se navedeno namjerava pokriti iz očekivanih ušteda

(do čega iznos iznad alokacije predstavlja tzv. „overbooking“).

Kako nije bilo kvoruma za usvajanje kriterija, predsjedavajuća je najavila upućivanje kriterija za SC 9a4

u postupak pisanog odlučivanja.

11. Kriteriji i metodologija za odabir operacija unutar investicijskog prioriteta 3d /

specifičnog cilja 3d1 Poboljšani razvoj i rast MSP–ova na domaćem i stranim tržištima i

3d2 Povećana inovativnost MSP–ova

Gđa Sanja Fišer, predstavnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, predstavila je kriterije i

metodologiju za odabir operacija za SC-ove 3d1 Poboljšani razvoj i rast MSP–ova na domaćem i stranim

tržištima i 3d2 Povećana inovativnost MSP–ova. Tom prilikom napomenula je da se radi o manjoj doradi

kriterija, koji su usvojeni na sjednici Odbora za praćenje u lipnju 2015. godine te je dodan kriterij

Uravnotežen regionalni razvoj i za SC 3d2 te je naglasila da u odnosu na tiskane materijale koji su

podijeljeni članovima Odbora, postoji manja izmjena kod kriterija Uravnoteženi regionalni razvoj, gdje

težinski faktor umjesto „20%“ sada glasi „do 20%“. S obzirom da su se promijenile nacionalne

procedure kao i Zajednička nacionalna pravila, uvedena je mogućnost korištenja vaučera. Također je

naglasila da je u okviru ove prioritetne osi potpisano 1500 ugovora.

Što se tiče SC-a 3d1 Poboljšani razvoj i rast MSP–ova na domaćem i stranim tržištima, gđa Fišer

istaknula je da je do sad objavljeno 9 poziva ukupne vrijednosti 2,1 milijarde kuna, a što se tiče

planiranih budućih operacija, u planu je objava 9 novih poziva, od čega se 2 odnose na

internacionalizaciju rastućih i inovativnih MSP-ova.

Vezano uz SC 3d2 Povećana inovativnost MSP–ova, gđa Fišer predstavila je prihvatljive aktivnosti i

prijavitelje te napomenula da su u okviru ovog SC-a završene operacije ukupne vrijednosti 188 milijuna

kuna. U 2018. godini planiraju se objaviti 4 poziva: Inovacijski vaučeri, Pečat izvrsnosti I. faza,

Integrator 2018 i Inovacije u područjima S3, ukupne vrijednosti 800 milijuna kuna.

Završno je navela da se specifični kriteriji prihvatljivosti ne uvode za potrebe odabira operacija u okviru

specifičnih ciljeva ovog investicijskog prioriteta. Izuzetak od navedenog su specifični kriteriji

prihvatljivosti za operacije u sklopu aktivnosti 3d2.2., gdje se prednost daje MSP-ovima koji djeluju u

tematskim prioritetnim područjima definiranim u Strategiji pametne specijalizacije.

Rasprava

Gđu Andrijanu Kremenjaš Daničić zanimalo je postoji li mogućnost poticanja poduzetnika da

zapošljavanju mlade ljude.

Gđa Fišer odgovorila je da je u ovom trenutku gotovo nemoguće provjeriti koliko je mladih zaposleno

i da ne postoji zakon kojim bi se obvezalo poduzetnike da zapošljavaju mlade ljude.

Gđu Maju Božićević Vrhovčak zanimalo je koji su očekivani potencijalni problemi kod vaučer shema

te hoće li biti novih vaučera u idućem kvartalu. Gđa Fišer odgovorila je da je planirana 1 vaučer shema

u prvom tromjesečju 2018. godine. Što se tiče potencijalnih poteškoća, istaknula je aspekt trajanja

procjene kvalitete projekta i istovremene nužnosti brzog provođenja te sheme (30 dana).

Nakon kraće rasprave, zbog nepostojanja kvoruma potrebnog za usvajanje kriterija, predsjedavajuća je

najavila upućivanje kriterija za SC 3d1 i 3d2 u postupak pisanog odlučivanja.

12. Ažuriranje popisa velikih projekata

Gđa Đurić je uvodno napomenula kako je nužno svesti listu velikih projekata u što realnije okvire, s

obzirom na stvarni status pripremljenosti projekata, te je zbog toga bilo potrebno ažurirati popis velikih

projekata.

Gđa Ksenija Slivar je naglasila da je popis velikih projekata ažuriran u odnosu na Popis velikih projekata

usvojen 12. postupkom pisanog odlučivanja iz siječnja 2017. godine te da su ažurirani planirani datumi

podnošenja, planirani početak provedbe i planirani rokovi završetka projekta.

S popisa se predložilo brisanje sljedećih projekata: Centar za gospodarenje otpadom Piškornica i Zabok

– Zlatar, koji svojom vrijednošću više ne pripadaju u velike projekte te Zagreb, zbog nemogućnosti

utvrđivanja modaliteta pripreme i provedbe projekta, primarno ulaganja u uređaj za pročišćavanje

otpadnih voda (UPOV), koji je u koncesijskom upravljanju od strane komercijalnog konzorcija.

Eventualno daljnje ulaganje u povećanje razine pročišćavanja otpadnih voda ovisi o planovima i

dogovorima s Gradom Zagrebom, odnosno uvjetima koncesijskog ugovora za što se ocjenjuje da će

zahtijevati dosta vremena, kao i sama priprema projektne dokumentacije.

Dodala je da se u odnosu na dostavljenu listu projekata članovima Odbora za praćenje, projekt

Regionalni vodoopskrbni sustav Istočna Slavonija ne briše s popisa, već su kod njega ažurirani datumi

podnošenja, planiranog početka provedbe i planiranih rokova završetka projekta.

Rasprava

Gđa Mirjana Zubak, predstavnica Grada Zagreba, naglasila je da se ne slaže s prijedlogom brisanja

projekta Zagreb s liste projekata jer su za projekt dobivena sredstva za pripremu dokumentacije.

Istaknula je da je svjesna postojanja problema s koncesijskim upravljanjem nad uređajem za

pročišćavanje otpadnih voda ali i dodala da se kontinuirano radi na pripremi projekta i molila pojašnjenje

zašto se taj projekt briše s liste te znači li to da se projekt neće uopće financirati.

Gosp. Damir Tomasović, predstavnik UT-a, odgovorio je da postoje projekti s kojima se kontinuirano

kasni i da se konkretno za ovaj projekt tek mora ugovoriti priprema studije izvedivosti koja neće biti

gotova prije kraja 2018. godine, što izvjesno ukazuje na činjenicu da se prijekt ne stigne provesti u ovoj

perspektivi. Također je spomenuo da ukoliko se riješi problem s koncesionarom, UT će biti spreman

vratiti projekt na listu velikih projekata koja mora biti realna, a projekti spremni, dok se ovaj projekt

nalazi 4 godine na listi uz stalno pomicanje rokova.

Gđa Karmen Cerar, predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i energetike, dodatno je objasnila da

projekt algomeracije Zagreb mora biti riješen do kraja 2018. godine te da je Grad Zagreb obavijestio

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da se dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

predviđa financirati i realizirati kroz odgovarajuću izmjenu Koncesijskog ugovora (s Koncesionarom

kao investitorom), a dogradnja kanalizacijskog i vodoopskrbnog sustava kao „EU projekt“ uz korištenje

sredstava iz EU fondova i uz odgovarajuće sudjelovanje Hrvatskih voda (s tvrtkom Vodoopskrba i

odvodnja kao investitorom). Također je spomenula da je natječaj, koji je provodila tvrtka Vodoopskrba

i odvodnja, dva puta bio poništen.

Gđa Đurić zaključila je kako nakon 4 godine kontinuiranog pomicanja datuma početka provedbe, nema

opravdanja da projekt Zagreb bude na listi, napomenuvši da ukoliko se riješe postojeći problemi te se

uoče pomaci u provedbi, ponovo se može ažurirati lista i projekt će se vratiti na Popis velikih projekata.

Gđa Nevena Biševac, predstavnica Europske komisije, istaknula je da se projekti s Popisa velikih

projekata ne samo moraju ugovoriti, nego i provesti do 2023. godine. Dodala je da postoje informacije

o idejama o faziranju projekata ali da se za slijedeće programsko razdoblje prema trenutnim saznanjima

ne može razmišljati o toj opciji. Također je objasnila da je vidljivo da neki projekti na listi imaju

navedenu 2023. godinu za završetak provedbe te da se ti projekti smatraju vrlo rizičnima, budući da i

minimalno kašnjenje može projekt dovesti u rizik od nepravovremenog završetka provedbe / djelomične

neprihvatljivosti / neostvarenja svrhe. Apelirala je prema Upravljačkom tijelu i posredničkim tijelima

oko detaljnog praćenja takvih projekata.

Zbog nepostojanja kvoruma potrebnog za usvajanje kriterija, predsjedavajuća je najavila upućivanje

ažuriranog Popisa velikih projekata u postupak pisanog odlučivanja.

13. Informacija o provedbi aktivnosti slijedom ispunjenja tematske ex-ante uvjetovanosti 7.1

promet, 7.2 željeznice i 7.3 ostali oblici prijevoza u okviru prioritetne osi 7

Gđa Martina Škvorc, predstavnica Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, istaknula je kako

je Ministarstvo, kao Posredničko tijelo razine 1 za prioritetnu os 7. Povezanost i mobilnost, Operativnog

programa „Konkurentnost i kohezija“ bilo dužno ispuniti tematske ex-ante uvjete 7.1 Promet, 7.2

Željeznice i 7.3 Ostali oblici prijevoza tj. izraditi Nacionalni prometni plan (Strategija prometnog

razvoja RH) i Planove za jačanje kapaciteta MMPI-a (Uprava za EU fondove i strateško planiranje) i

korisnika, HŽ infrastrukture d.o.o. (Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova) te

Hrvatskih cesta (Sektor EU projekata i programa) kao preduvjet za trošenje EU fondova u programskom

razdoblju 2014.-2020. Europska komisija odobrila je cijeli ex-ante paket 3. studenoga 2017. godine.

Gđa Škvorc je izvijestila prisutne da je pripremljena Lista projekata (Project pipeline) kao dio plana

implementacije Strategije prometnog razvoja s aspekta EU fondova, kao i da je Ministarstvo ugovorilo

vanjske stručnjake za održavanje Prometnog modela. U skladu s dogovorom s Europskom komisijom

Planovi za jačanje kapaciteta MMPI-a te HŽI-a i HC-a kao najvećih korisnika u okviru PO 7, ažurirat

će se svakih 6 mjeseci. Također je naglasila da su osnovane Radne skupine za pripremu projekata u

pomorskom i željezničkom sektoru te da je započeto s izradom odgovarajućeg IT alata, kao i da su u

suradnji s angažiranim vanjskim stručnjacima održane radionice za inicijalno osposobljavanje novih

zaposlenika, nepravilnosti prilikom provedbe projekata financiranih EU sredstvima te državne potpore.

Gđa Nevena Biševac je objasnila da iako je Europska komisija dala suglasnost o ispunjenju ex ante

uvjeta, i ubuduće sve mora biti u skladu s usvojenim dokumentima te se usvojene procedure moraju

koristiti kontinuirano.

14. Zaključak

Gđa Đurić je istaknula da s obzirom na nepostojanje kvoruma u popodnevnom dijelu sjednice, kriteriji i metodologija za odabir operacija za SC 3d1 i 3d2, 9a4 te ažurirana lista velikih projekata, moraju se

uputiti u proceduru pisanog odlučivanja. Kako ubuduće ne bi došlo do poteškoća u radu Odbora zbog

nedostatka kvoruma, zamolila je da se članovi u skladu sa svojim dužnostima adekvatno i na vrijeme

Dodatak 1. Popis prisutnih s preslikom potpisne liste

Adrijana Kremenjaš-Daničić Europski dom, Dubrovnik

Aleksa Đokić Vlada RH - Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Alma Papić Hrvatski olimpijski odbor

Ana Buškulić Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Ana Jerkunica Grad Split

Ana Karačić Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Ana Lacković HBOR

Ana Markuz Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Andrea Mateljan Ministarstvo financija

Anita Karačić Kurevija Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Arabela Vahtarić Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Biserka Šerbinek Milinković ARPA

Boris Prelčec ARPA

Damir Tomasović Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Danijela Blekić Grad Slavonski Brod

Danijela Pečevski Hrvatska gospodarska komora

Darko Huljenić Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj

Darija Magaš Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Dijana Bezjak Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Dragan Jelić Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Dubravka Flinta Ministarstvo financija

Emina Kovač Hrvatska zajednica županija

Emina Štefičić Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Goran Koprivnjak Agencija za razvoj Vukovarsko - srijemske županije Hrast d.o.o.

Hrvoje Bakić Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Ilija Cota Hrvatska zajednica županija

Ines Androić Brajčić Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

Iva Kovač SAFU

Ivana Alilović Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Ivana Madžar Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

Ivana Matošin Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Ivančica Urh Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Ivo Vrandečić Loje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Jadranka Gable Nacionalno vijeće za konkurentnost

Jadranka Pavić Vidović Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Karla Međurečan Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Karmen Cerar Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Kornelija Mlinarević Grad Osijek

Kornelija Pintarić Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

Krešimir Ivančić Ministarstvo poljoprivrede

Krešimir Jendričko Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Kristina Buzina Bonfačić Primorsko - goranska županija

Ksenija Slivar Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Leke Sokolaj Hrvatski savez udruga invalida rata

Lidija Kralj Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Lina Lena Soukup Ministarstvo hrvatskih branitelja

Luka Kevešević Vlada RH - Ured za udruge

Ljudevit Krpan Jadranska Hrvatska

Maja Božićević Vrhovčak Društvo za oblikovanje održivog razvoja

Maja Radočaj Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Marek Teplansky Europska komisija

Marga Kuzmić Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Marijana Oreb HAMAG BICRO

Marina Buza Vidas Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Marina Mrvoš Major Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Marko Ercegović Udruga gradova Republike Hrvatske

Marko Krajačić Ministarstvo hrvatskih branitelja

Marko Markić Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Marko Žabojec Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Martina Legac Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Martina Sedmak Sahan Hrvatska udruga banaka

Martina Škvorc Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Mihovil Mates Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Mira Medić Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Mira Pekeč Knežević Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom

Mirjana Zubak Grad Zagreb

Mirna Ćorić Ministarstvo financija

Monika Šućur HAMAG BICRO

Monika Vričko Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Morana Gojević Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Nada Zrinušić Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Natalija Havidić Ministarstvo turizma

Nataša Ćurić Hrvatska udruga poslodavaca

Nataša Filipović Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Nataša Kulakowski Kramarić Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Nataša Mandić Grad Rijeka

Nataša Raduka Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Nevena Biševac Europska komisija

Nikola Car Europska komisija

Nikolina Patalen Ured pučkog pravobranitelja

Nives Jurič Ministarstvo uprave

Radojka Tomašević Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Robert Knežević Državni zavod za statistiku

Sanja Fišer Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Sanja Galeković Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Sanja Haskić Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Sanja Rendić - Miočević Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Spomenka Đurić Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Stefani Mikulec Perković Grad Zadar

Stjepan Ribić Kontinentalna Hrvatska

Suada Mustajbegović Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Tamara Smokvina Grad Rijeka

Tamara Šterk Vlada RH - Ured za ravnopravnost spolova

Tome Antičić Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Tomislav Ćavar Mladi protiv gladi

Tomislav Hodak Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Tomislav Petric Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata

Europske unije

Vesna Benković Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Vesna Rajković Ministarstvo turizma

Zorana Braić Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Zrnka Kušen Centar za mirovne studije

Želimir Kramarić Hrvatska gospodarska komora

Željko Kasunić Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske uni