of 42/42
Opća dentalna Opća dentalna radiografija i radiografija i radiologija radiologija Prevencija i zaštita od zračenja Prof. dr. sc. Stipan Janković PREDAVANJE 2 2012./2013

Opća dentalna radiografija i radiologija Prevencija i zaštita od zračenja

  • View
    225

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Opća dentalna radiografija i radiologija Prevencija i zaštita od zračenja. Prof. dr. sc. Stipan Janković. PREDAVANJE 2 2012./2013. Zaštita od zračenja. UMJETNI IZVORI ZRAČENJA. svi oni izvori koje je u bilo koje svrhe proizveo čovjek - PowerPoint PPT Presentation

Text of Opća dentalna radiografija i radiologija Prevencija i zaštita od zračenja

  • Opa dentalna radiografija i radiologijaPrevencija i zatita od zraenja

    Prof. dr. sc. Stipan JankoviPREDAVANJE 2 2012./2013.

  • UMJETNI IZVORI ZRAENJAsvi oni izvori koje je u bilo koje svrhe proizveo ovjek umjetni izvori zraenja dijele se na medicinske i nemedicinske:medicinski izvori zraenja su: dijagnostiki i terapijski rentgenski ureaji, te radionuklidi u nuklearnoj medicini (dijagnostika i terapijska primjena)nemedicinski izvori: nuklearne elektrane, akceleratori, talog pokusnih nuklearnih eksplozija, katodne cijevi (u gospodarstvu, istraivakim laboratorijima i kuanstvu)Zatita od zraenja

  • Zatita od zraenja

  • izloenost prirodnim i umjetnim izvorima zraenja je bitno razliita u razliitim zemljama svijeta, a ovisna je pored razliitih prirodnih uvjeta i o tehnolokom stupnju razvoja zemalja u naoj zemlji rauna se da od ukupne koliine zraenja kojoj je izloeno puanstvo na prirodne izvore radijacije otpada 49%, a na umjetne izvore oko 51%. Meu umjetnim izvorima, najvee je zraenje puanstva (80-99% ak!) od uporabe razliitih dijagnostikih rentgenskih ureaja. u najrazvijenijim zemljama svijeta zraenje iz medicinskih izvora je znatno manje nego iz prirodnih izvora zraenja. U prosjeno razvijenim zemljama svijeta rauna se da na medicinske izvore zraenja otpada 20 - 40% doze zraenja koju prima puanstvo iz prirodnih izvoraZatita od zraenja

  • Izloenost ionizirajuim zraenjima u SAD (podaci iz 2000. god.) Zatita od zraenja

  • Medicinski izvori zraenjamedicinski izvori zraenja su: dijagnostiki i terapijski rentgenski ureaji, te radionuklidi u nuklearnoj medicini (dijagnostiki i terapijski)

    medicinska radioloka dijagnostika: 80-90% ukupne doze koju puanstvo prima iz svih umjetnih izvora zajednou Republici Hrvatskoj izloenost gonada prosjenog stanovnika je podjednaka iz prirodnih i medicinskih izvora zraenja

    Zatita od zraenja

  • Koji su medicinski izvori zraenja stanovnitva?sve radioloke dijagnostike metode u medicini i stomatologiji : (u Hrvatskoj je 2000. godine uinjeno preko 4.500.000 radiolokih pretraga; u SAD- 2000. godine uinjeno je oko 200 miliona radiolokih pretraga u medicini i oko 100 miliona pretraga u stomatologiji, aplicirano je oko 10 miliona doza radiofarmaka)

    intervencijska radiologija (sve vie zastupljena)

    radionuklidna dijagnostika (izotopske metode)

    radioterapijaZatita od zraenja

  • KOLIINA APSORBIRANOG ZRAENJA U TIJELU BOLESNIKA PO POJEDINIM VRSTAMA PRETRAGA

    PRETRAGA APSORBIRANO ZRAENJE

    RTG snimka plua (PA) 0.02 mSvLS kraljenica 120 X >Snimka abdomena 75 X >Pasaa gastroduodenuma 250 X >Irigografija- irigoskopija 450 X >CT prsiju ili abdomena 400 X >Intraoralna snimka zubi (komplet) 5 X Panoramaska radiografija 1 XCT maksile 5-50 XCT mandibule 35-175 X

    Rtg snimka prsiju = trodnevnoj dozi zraenja iz prirodnih izvora Pasaa gastroduodenuma = 2,5 godinjoj dozi zraenja iz prirodnih izvora Irigografija irigoskopija = 4,5 godinja doza prirodnih izvora zraenja

    Zatita od zraenja

  • PREVENCIJA I ZATITA OD ZRAENJAPREVENCIJA: izbjegavanje izlaganja puanstva nepotrebnom zraenjuDOBRA INDIKACIJA (naroito ena i mladih osoba u generativnom razdoblju) REDOSLIJED PRETRAGARAZUMAN- LOGIAN ODABIR RADIOLOKIH METODA !anamneza i kliniki pregledlaboratorijski nalaziultrazvuk i MRalternativne metode pretraga, koje ev. nisu povezane s ionizirajuim zraenjem razliite metode dentalne radiografije Zatita od zraenja

  • U prevenciji nepoeljnog djelovanja zraenja na bolesnike najodgovorniji su lijenici stomatolozi koji upuuju bolesnike na radioloka pretrage i inenjeri medicinske- dentalne radiografije.

  • Uloga stomatologa

    postavljanju pravilne indikacije za radioloku pretragu,

    izboru metode pregleda s najmanjim dozama zraenja,

    izbjegavanju ponavljanja nepotrebnih rendgenskih pretraga zubi i eljusti.

  • Uloga inenjera medicinske- dentalne radiografije provjerava valjanost uputnice za radioloku pretragu ( je li ispravno popunjena, itd.), posveuje posebnu pozornost enama u generativnom razdoblju (mogunost trudnoe u oko 20% ena mlaih od 30 godina!),posebnu panju iskazuje prema djeci obaju spolova i mladim ljudima (osobe mlae od 30 godina),upuuje na oprez u ophoenju s osobama profesionalno izloenim zraenju (profesionalno radioloko osoblje),maksimalno smanjuje ponovljena snimanja kod radiografskih pretraga,suava snop rentgenskih zraka na najmanju potrebnu irinu (kod pretraga gdje je to mogue),potie dobru uvjebanost u radu.

  • Stomatolozi uvijek trebaju imati na umu da je izlaganje bilo kojoj vrsti ionizirajueg zraenja tetno za bolesnika i puanstvo u cjelini.

    Sve radioloke pretrage (povezane s ionizirajuim zraenjem) podlijeu vrlo strogoj i kompliciranoj zakonodavnoj regulativi, a koliina zraenja mora biti u skladu s principima ALARA (As Low As Resonably Achievable), to znani treba primjeniti najmanju dozu zraenja za najveu dijagnostiku dobit bolesnika.

    Kad je potrebno primijeniti vie razliitih radiolokih pretraga za rjeenje odreenog stomatolokog problema, treba odabrati najloginiji redoslijed pretraga (ili pretragu) na temelju vlastite prosudbe, te konzultacija s radiolozima i specijalistima razliitih grana stomatologije.

  • ZATITA OD IONIZIRAJUIH ZRAENJAskup svih mjera i postupaka kojima se moe smanjiti izlaganje zraenju u tijeku njegove poeljne ili potrebne primjene Zatita od zraenja

  • Zatita od zraenjaProblematiku zatite od zraenja prati cijeli niz strunih meunarodnih organizacija, koje redovito ili periodiki izdaju svoje preporuke.

    Posebno su znaajne preporuke nekoliko najvanijih organizacija (International Commission on Radiological Protection, International Atomic Energy Agency, European guidelines on radiation protection in dental radiology, itd.), koje su prihvatile zemlje Europske unije i obvezale sve zemlje lanice na njihovo strogo pridravanje.

    U skladu s tim preporukama donesen je i na Zakon o zatiti od ionizirajuih zraenja s odgovarajuim popratnim Pravilnicima za provoenje zatite od zraenja.

  • Zatita od zraenja

  • OBLICI ZATITE OD ZRAENJA: zakonodavna zatita fizikalno-tehnika zatita kemijska zatita bioloka zatita znanstvena istraivanjaZatita od zraenja

  • ZAKONODAVNA ZATITAZakonodavna zatita je veoma vana jer vrlo strogim zakonskim propisima i podzakonskim aktima ureuje cjelokupnu problematiku zatite od ionizirajuih zraenja.

    Temeljni akti zakonodavne zatite od ionizirajuih zraenja u Republioci Hrvatskoj su Zakon o zatiti od zraenja i Pravilnik o zatiti od zraenja; doneseni 1999. godine, te Pravilnik o uvjetima i mjerama zatite od ionizirajuih zraenja za obavljanje djelatnosti s rentgenskim ureajima, akceleratorima i drugim ureajima koji proizvode ionizirajua zraenja (Narodne novine, br. 125/06.), kao i Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ionizirajuih zraenja u medicini i stomatologiji (Narodne novine, br. 125/06.).

    Sve navedeno je usklaeno sa preporukam ICRP te zahtjevima Europske zajednice.

  • lanak 11.ozraenje osoba koje rade s izvorim ionizirajuih zraenja tijekom rada ne smije biti iznad 100 milisiverta u razdoblju pet uzastopnih godina, odnosno 20 milisiverta prosjeno u svakoj godini, uz uvjet da ni u jednoj godini petogodinjeg razdoblja ozraenje ne smije biti iznad 50 milisivertauvaavajui gornje granice ozraenja one lee ne smiju biti ozraene iznad 150 milisiverta u jednoj godini, a koa, podlaktice, ake i stopala ne smiju biti ozraena iznad 500 milisiverta u jednoj godiniZatita od zraenja

  • lanak 14.ozraenje osoba koje ne rade s izvorima ionizirajuih zraenja ne smije biti iznad 1 milisiverta u jednoj godiniuvaavajui gornju granicu ozraenja one lee osoba koje ne rade s izvorima ionizirajuih zraenja ne smiju biti ozraene iznad 15 milisiverta u jednoj godini, a koa osoba koje ne rade s izvorima ionizirajuih zraenja ne smije biti ozraena iznad 50 milisiverta u jednoj godini

    Zatita od zraenja

  • FIZIKALNO-TEHNIKA ZATITAZakonom je definirana i fizikalno-tehnika zatita koja ukljuuje: nadzor nad izvravanjem zakonskih propisa u svezi s projektiranjem i izgradnjom radiolokih ustanova, odjela i prostorija u kojima e se raditi s izvorima ionizirajuih zraenja, projektiranje i izgradnju dijagnostikih prostorija,zatitu zidova, prozora i vrata radiolokih prostorija,zatitu podova.

  • Zatita na dentalnom radiografskom ureaju:sloj olova u oklopu (zraniku) rentgenske cijevifiltri na prozoru rentgenske cijevivieslojni suavajui zastor (kolimator)zatita u rentgenskoj prostoriji (razliite pregrade, zatitni paravani), osobna zatitna sredstva, naroito za bolesnike.Zatita od zraenja

  • Zatita od rasprenog zraenja:* raspreno zraenje je ono zraenje koje nije nastalo u izvoru zraenja (rentgenskoj cijevi) ve pri sudaru rentgenskih zraka s esticama materije. Najvei izvor rasprenog zraenja je tijelo bolesnika, odnosno zraenju izloeni dio tijela bolesnikazatitne naprave na rentgenskom ureaju (suavajui prednji zastor-kolimator, ekran rentgenskog ureaja, ispod ekrana ili elektronskog pojaala dugake i iroke ploe od olovne gume- zatitna vrijednost ovih ploa je 2 - 2,5 mm Pb) zatitne naprave u rentgenskoj prostoriji (zatitni stolac, zatitna kabina za bolesnika, zatitne pregrade i paravani u prostoriji)osobna zatitna sredstva (povijesno: olovne maske, olovne izme, titnici za potkoljenice itd., zatitne pregae, zatitne rukavice, titnik za vrat, zatitne naoale)Zatita od zraenja

  • Drugi oblici (mogunosti) zatite od zraenja:skraenje trajanja izlaganjaudaljavanje tijela od izvora zraenjanain radaZatita od zraenja

  • Zatita od zraenja

  • Osobna zatitna sredstva za zatitu profesionalnog osoblja i bolesnika: zatitne pregae titnik za vrat zatitne kecelje i pregae (zatitne vrijednosti 0,25 mm olova) za bolesnike i odrasle osobe koje pridravaju djecu i osobe s posbnim potrebama.Zatita od zraenja

  • Puanstvo je u cijelosti (zbog velikog broja pretraga izvedenih svake godine) izloeno velikim dozama zraenja pri snimanjima zubi, pa je u cilju provoenja to bolje zatite od zraenja potrebno znati:nisu doputena "rutinska" snimanja zubi, osobito ne zubi koji ne pokazuju klinike znakove bolesti,treba izbjegavati preesta snimanja i ponavljanja snimanja zubi,nuan je odabir valjane tehnike snimanja (suradnja stomatologa i ing. dentalne radiologije!),posebnu pozornost posvetiti zatiti djece pri snimanju zubi, te osoba s posebnim potrebama (pridravanje majke ili oca, oboje zatieni olovnim pregaama!),obvezatna primjena zatitne pregae,profesionalno osoblje nikad ne smije pridravati djecu ili osobe s posbenim potrebama za vrijeme snimanja, a isto se odnosi i na trudnice.

  • Zatita od zraenja

  • Zatita od zraenja

  • Zatita od zraenja

  • Zatita od zraenja

  • Zatita od zraenja

  • Zatita od zraenja

  • Zatita od zraenja

  • Rutinska snimanja zubi nisu doputena. Osobe kojima se snimaju zubi moraju imati kliniku indikaciju, a pri snimanjima biti zatiene (vrat i prsa) pregaom ili titnikom za vrat ija je zatitna mo jednaka uinku olova najmanje 0,25 mm debljine ( lanak 31. Zakona o zatiti od ionizirajuih zraenja). Na zraenje su osjetljivije osobe mlae ivotne dobi (djeca do deset godina su nekoliko puta osjetljivija od odraslih osoba), a ene su neto osjetljivije od muakaraca neovisno o ivotnoj dobi. Zatiti djece od zraenja pri izvoenju rendgenskih pretraga treba posvetiti najveu pozornost zbog njihove poveane radiosenzibilnosti i prevencije genetskih oteenja! Nijedna osoba pri snimanjima ne smije biti u smjeru centralne zrake rendgenskog snopa, niti ona smije biti usmjerena prema vratima dijagnostike prostorije.

  • Zatita ena od ionizirajuih zraenja: pravilo deset dana pravilo 28 dana pravilo 90 dana za mukarcezatita trudnica (prva 4 tjedna trudnoe, 8-15 tjedana trudnoe, 15-32 tjedna i preko 32 tjedna trudnoe, kritina doza zraenja za pobaaj, pretrage koje dovode do doze zraenja za pobaaj)Zatita od zraenja

  • Kritina doza zraenja za pobaaj, pretrage koje dovode do doza zraenja za medicinski opravdani pobaaj :svjetska iskustva ukazuju na dozu od 50 mGy kao dozu ozraenja fetusa kod koje se jo ne savjetuje arteficijelni pobaaj

    vei broj u svijetu relevantnih strunjaka tu graninu dozu pomie na 100 mGy

    dunost je radiologa savjetovati trudnicu koja je izloena veim dozama zraenja koje bi mogle uzrokovati oteenje ploda

    Zatita od zraenja

  • dijagnostike pretrage trudnica koje mogu ozraiti fetus dozama koje su rizine za normalni razvoj fetusa su: irigografija, intravenska urografija, pregled gastroduodenuma, CT male zdjelice i abdomena te angiografija.

    kad je ozraenje fetusa dozama ispod 50 mGy trudnica moe biti posve mirna glede razvoja fetusa!

    Zatita od zraenja

  • to se pak tie dozvoljenih doza ozraenja profesionalnog osoblja u dentalnoj radiografiji/radiologiji, prema preporukama National Commission for Radiation Protection (NCRP) u Sjedinjenim dravama dozvoljena prosjena godinja doza za profesionalno osoblje je 0,2 mSv.

    Ta doza je za profesionalno osoblje u Ujedinjenom kraljevstvu (Engleska) prema preporukama National Radiological Protection Board (NRPB) jo i manja te iznosi do 0,1 mSv godinje.

  • Zbog u pravilu malih individualnih doza zraenja u dentalnoj radiografiji zonom zraenja smatra se dijagnostika dentalna jedinica u kojoj se tjedno uini do 100 intraoralnih i 50 panoramskih filmova.

    Ukoliko profesionalno osoblje pri tome nema razloga biti u prostoriji za vrijeme snimanja, ono nije u obvezi nositi osobne dozimetre.

  • Ukoliko se u takvoj dijagnostikoj jedinici uini tjedno vie od ranije navedenog broja rentgenskih filmova (bilo u pojedinoj skupini ili kombinaciji pretraga) obvezatna je osobna dozimetrija i tromjeseno oitanje primljenih doza zraenja.

    Valja napomenuti da se snimanje u dentalnoj radiografiji/radiologiji mora obavljati s udaljenosti od najmanje 2 metra od rentgesnke cijevi (iza pregrade sa zatitnim slojem olova), ili jo bolje izvan prostorije u kojoj je smjeten dentalni rengenski ureaj.

  • Citat lanka 11. Zakona o zatiti od zraenja: Ozraenje osoba koje rade s izvorima ionizirajuih zraenja tijekom rada ne smije biti iznad 100 milisiverta u razdoblju pet uzastopnih godina, odnosno 2o milisiverta prosjeno u svakoj godini, uz uvjet da ni u jednoj godini petogodinjeg razdoblja ozraenje ne smije biti iznad 50 milisiverta (mSv).

    Uvaavajui gornje granice ozraenja, one lee ne smiju biti ozraene iznad 150 milisiverta u jednoj godini, a koa, podlaktice, ake i stopala ne smiju biti ozraena iznad 500 milisiverta u jednoj godini. Navedeno se ne odnosi se na pacijente koji imaju prave medicinske indikacije za rendgenske pretrage!

    U dentalnoj radiografiji godinja efektivna doza ozraenja profesionalnog osoblja nikada ne smije premaiti dozu od 1 mSv, odnosno godinju dozvoljenu dozu ozraenja stanovnitva.