Obrazloženje Konačnog prijedloga zakona o doplatku zadjecu

REGULATIVA

Obrazloženje Konačnog prijedloga zakona odoplatku za djecu

Konačni prijedlog zakona o doplatku za djecu usvojen je u Vladi Republike Hrvatskeu studenom 1998. godine. Preostalo je da ga se uputi na završnu raspravu u Hrvatskidržavni sabor i u ovom ili u izmijenjenom obliku usvoji.

Najvažnije su dvije promjene u Konačnom prijedlogu zakona o doplatku za djecu uodnosu na dosadašnji način reguliranja ove materije: način financiranja te obuhvat kori-snika dječjeg doplatka. Kao što piše u ovom dokumentu, umjesto dosadašnjeg financi-ranja iz doprinosa ubuduće će se dječji doplatci financirati iz državnog proračuna, štoznači da predstoji fiska liza cija dječjih doplataka. Nadalje, proširit će se krug korisnika paće doplatak moći primati djeca bez obzira na to da li su im roditelji stalno zaposleni ili susamostalni djelatnici ili pak nezaposleni, što znači da se kod korištenja doplatka uvodinačelo univerzalnosti. Zadržava se ipak ograničenje u vidu dohodovnog cenzusa. Uvodese dva cenzusa (niži i viši) visine ukupnog dohotka kao uvjet za dobivanje dječjeg doplat-ka. Niži cenzus nemože biti ispod 30% prosječne plaće, a za viši u Konačnom prijedloguzakona nije utvrđena granica. O obadva cenzusa odlučivat će Vlada koja tako dobiva ar-bitrarnu moć u odlučivanju o dječjim doplatcima. Približni proračuni sadržani u Obraz-loženju Konačnog prijedloga zakona pokazuju da bi u nižem cenzusu bilo oko 200 tisuća,a u višem oko 350 tisuća djece, što je ukupno 550 tisuća ili 55% od broja djece-potenci-jalnih koris/lika dječjeg doplatka. Također se procjenjuje da bi za dječje doplatke trebalooko 1,5 milijardi kuna, što je nešto iznad 1% DBP-a.

Osnovno je pitanje: da li će Hrvatski državni sabor prihvatiti ovako formuliran zakono dječjem doplatku koji donosi znatno povećanje socijalnih troškova u uvjetima dubokefiskalne i opće gospodarske krize?

Bez obzira da li će ovaj prijedlog zakona biti usvojen ocijenili smo korisnim našimčitaocima predočiti njegovo obrazloženje, u kojem ima dosta podataka i regula, pa jesamo po sebi zanimljiv dokument socijalne politike.

Napominjemo da smo u tekstu izvršili izvjesne redaktorske i lektorske preinake, kojenisu utjecale na sadržaj dokumenta.

Uz ovaj tekst u istoj rubrici objavljujemo primjedbe na Konačni prijedlog zakona odoplatku za djecu iz pera lm: Sanje Crnković-Pozaić, ravnateljice Hrvatskog zavoda zazapošljavanje.

I. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKONDONOSIU Republici Hrvatskoj postoje brojna pra-

va, olakšice, programi i aktivnosti kojima je ciljzaštita i skrb o djeci, odnosno olakšanje odgojai uzdržavanja djece (doplatak za djecu, nakna-da za opremu novorođene djece, porodne nak-nade, progresivno povećanje neoporezivog di-jela iz plaće ovisno o broju uzdržavane djece,besplatni udžbenici za određene kategorijedjece, sufinanciranje jaslica i vrtića, sufinanci-ranje gradskog i izvangradskog prijevoza uče-nika, novčana pomoć socijalno ugroženim obi-teljima i sl.).

Priredio: Vlado Puljiz

Također treba spomenuti da je Vlada Re-publike Hrvatske 1. listopada 1998. godineusvojila Nacionalni program djelovanja za dje-cu u Republici Hrvatskoj, u kojem su predvi-đene brojne mjere i aktivnosti s ciljem promi-canja dobrobiti djece. Nadalje, Vlada je osno-vala Vijeće za djecu kojem je zadatak koordi-niranje i usklađivanje rada državnih i ostalih ti-jela radi ostvarivanja ciljeva Nacionalnog pro-grama. U Nacionalnom programu demograf-skog razvitka također se predviđaju brojnemjere zaštite i skrbi o djeci.

45

. '...

Rev. soc. polit., god. VI, br. I, str. 45-54, Zagreb 1999.

Ipak, osnovni institut kojim se nastojiolakšati odgoj i uzdržavanje djece trebao bi bi-ti doplatak za djecu u smislu obiteljskog, a nesamo socijalnog primanja, s intencijom da tajdoplatak ima i poticajni demografski i obra-zovni element. Posebno značajno načelo nakojem se treba temeljiti doplatak za djecu jestnačelo pravičnosti, što podrazumijeva da do-platak za djecu pripadne onome kome je stvar-no potreban.

Osnovni razlozi za donošenje novog zako-na su:

- potreba mijenjanja postojećeg pozitivnogprava o dječjem doplatku naslijeđenog iz rani-jeg sustava,

- ostvarivanje načela socijalne države (no-vim sustavom nastoji se povećati broj korisnikate povećati iznos doplatka za djecu),

- ostvarivanje posebne zaštite obitelji i dje-ce,

- ostvarivanje ciljeva pronatalitetne poli-tike.

Materija doplatka za djecu regulirana jeodredbama Zakona o doplatku za djecu (Na-rodne novine broj 44177, 52/85, 8/90, 40/90,58/90 i 26/93) i Zakona o sredstvima za dopla-tak za djecu (Narodne novine broj 88/98), ko-jim je određeno da se sredstva doplatka za dje-cu osiguravaju u Državnom proračunu Repu-blike Hrvatske od 1. srpnja 1998. godine. Dotada su sredstva doplatka za djecu osiguravanadoprinosom iz plaća po stopi od 2,20%, pa jesukladno tome Zakonom o doplatku za djecupredviđeno da se pravo na doplatak stječe ovi-sno o radnom stažu, odnosno kao uvjet za stje-canje doplatka bio je i radni odnos. Navedenostanje treba izmijeniti te omogućiti i onima ko-

Obrazloženje Konačnog prijedloga zakona o doplotku za djecu

ji nisu u radnom odnosu ostvarivanje ovog pra-va. Ovdje treba istaknuti osnovnu svrhu do-platka za djecu, a to je potpora pri uzdržavanjui odgajanju djece. Poradi ostvarenja toga ciljatreba omogućiti i nezaposlenima (koji nisu ko-risnici novčane naknade Zavoda za zapošlja-vanje) da ostvaruju doplatak za djecu.

Pored brojnih relikata u postojećim pozi-tivnim propisima koji utječu na doplatak zadjecu, treba napomenuti da postojeći zakon niu jednom dijelu nije usklađen s pravnim poret-kom Republike Hrvatske, tako da se u njemunalaze pravni instituti i pojmovi koji ne postojeu hrvatskom pozitivnopravnom sustavu.

Postojeći doplatak za djecu nije odgovara-jući niti s obzirom na visinu iznosa niti s obzi-rom na broj djece koja ga ostvaruju. Sadašnjimzakonom pravo na doplatak ima 37% djece,odnosno oko 20% obitelji.

II. PITANJA KOJA SE ZAKONOMRJEŠAVAJUKonačnim prijedlogom zakona o doplatku

za djecu uređuje se:- pojam doplatka za djecu,- krug osoba koje su korisnici doplatka za

djecu,- krug djece za koju se ostvaruje doplatak

za djecu,- uvjeti za stjecanje prava na doplatak za

djecu,- visina doplatka za djecu,- način određivanja iznosa doplatka za dje-

cu,- nadležnost tijela za prvostupanjski i dru-

gostupanjski upravni postupak,

Slika 1.Usporedni prikaz iznosa doplatka za djecu prema važećem zakonu i prema prijedlogu novog zakona (I. cenzus)

1600140012001000800600400200

Oza 1 dijete za 2 djece za 3 djece

46

lillVažeći zakon

• Prijedlog zakona

za 4 djece

Rev. sac. polit., god. VI, br. 1, str. 45-54, Zagreb 1999.

- postupak za ostvarivanje prava na dopla-tak za djecu,

- isplata doplatka za djecu,- financiranje doplatka za djecu,- evidencija o korisnicima prava na dopla-

tak za djecu i o djeci za koju pripada pravo nadoplatak,

- naknada štete,- vraćanje stečenog bez osnove,- kazna za prekršaje,- prijelazne odredbe u svezi primjene va-

ženja propisa,- prijelazne odredbe o nadležnosti za

obavljanje poslova doplatka za djecu,- prestanak važenja zakona koji je do sada

uređivao doplatak za djecu i stupanje na snagunovog zakona.

III. OBJAŠNJENJA ODREDBIPREDLOŽENOG ZAKONA ODOPLATKU ZA DJECU

Opće odredbe (članak 1.-6.)

Općim odredbama određuje se što je do-platak za djecu, tko ga koristi i pod kojim uvje-tima (članak 1.-2.).

S obzirom na svrhu doplatka za djecu od-ređeno je da taj doplatak, u načelu, ne možebiti predmet ovrhe ili osiguranja. Mogućnostda doplatak za djecu bude predmet ovrhe iliosiguranja predviđena je za slučaj sudske odlu-ke, ukoliko se odluka donosi radi uzdržavanjau korist djece za koju se i ostvaruje taj dopla-tak. Također se određuje da se doplatak nemože prenositi na drugu osobu, osim u slučaje-vima koji su predviđeni ovim Zakonom, kaošto je npr. slučaj iz članka 39. (članak 3.).

Zbog onemogućavanja da isti korisnik ilirazličit korisnik za istu djecu ostvari pravo nadoplatak po posebnim propisima, predviđenoje da se to pravo može ostvariti samo po jednojosnovi (članak 4.).

U općim odredbama također je predviđe-na nadležnost za obavljanje poslova doplatkaza djecu. U prvom stupnju te bi poslove obav-ljali županijski uredi odnosno nadležni uredGrada Zagreba, a u drugom stupnju Državnizavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži(članak 5.).

Pri rješavanju o pravu na doplatak primje-njivale bi se odredbe Zakona o općem uprav-

Obrazloženje Konačnog prijedloga zakona o doplatku za djecu

nom postupku, ukoliko nije za rješavanje poje-dinih pitanja propisano drugačije (članak 6.).

Korisnici doplatka za djecu i djeca kojimapripada doplatak (članak 7.-19.)

U ovom se dijelu razrađuje tko je korisnikdoplatka za djecu, te kojoj djeci pripada dopla-tak.

Korisnik može biti, ovisno o različitimokolnostima, roditelj, posvojitelj, skrbnik iliosobe izjednačene s njima prema ovom zako-nu, te osoba kojoj je temeljem rješenja tijelanadležnog za poslove socijalne skrbi dijetepovjereno na čuvanje i odgoj (članak 7.).

Da bi korisnik mogao ostvariti pravo nadoplatak potrebno je da ispunjava jedan odsljedećih uvjeta: da je osoba koja je u radnomodnosu na području Republike Hrvatske; dana području Republike Hrvatske obavlja sa-mostalnu gospodarsku djelatnost; da samo-stalno u obliku zanimanja obavlja profesional-nu djelatnost; da je poljoprivrednik koji se bavipoljoprivredom kao jedinim ili glavnim zani-manjem i koji je osiguran sukladno propisimao mirovinskom osiguranju; ili da je nezaposle-na osoba, te da uz to ima hrvatsko državljan-stvo i prebivalište u Republici Hrvatskoj (čla-nak 8.).

S obzirom na status djeteta određeno je dadoplatak pripada za djecu rođenu u braku i iz-van braka, posvojenu djecu i pastorčad. U od-ređenim slučajevima doplatak može pripadatii za unučad i drugu djecu bez roditelja uzetu nauzdržavanje (članak 9.).

Djetetu koje ima prebivalište u inozem-stvu, a hrvatski je državljanin, te djetetu sastranim državljanstvom ili bez državljanstva sprebivalištem u Republici Hrvatskoj, načelnone pripada doplatak. Iznimka je ako je to me-đunarodnim ugovorom ili posebnim propisimadrugačije određeno. Također je, sukladno pri-hvaćenim međunarodnim aktima, predviđenamogućnost ostvarivanja doplatka i za dijetestranca kojem je odobreno trajno nastanjenjeu Republici Hrvatskoj (članak 10.).

Za ostvarivanje doplatka važna je dob i sta-tus djeteta. Doplatak se može ostvarivati donavršene 15. godine života djeteta, a nakon to-ga samo ako je dijete na redovitom školovanjuili je nesposobno za samostalan život i rad. De-taljno se navode svi slučajevi ostvarivanja pra-va na doplatak za vrijeme školovanja, studija

47

Rev. soc. polit., god. VI, br. 1, str. 45-54, Zagreb 1999. Obrazloženje Konačnog prijedloga zakona o doplatku za djecu

na visokom učilištu, za vrijeme bolesti i za vri-jeme postojanja teškoća u razvoju (članak11.-18.).

Zakonom se predviđa i slučaj kada dijetestupi u brak. Tada bi prestalo njegovo pravo nadoplatak (članak 19.).

Stjecanje prava i visina doplatka za djecu(članak 20.-30.)

Zakonom se taksativno navode uvjeti podkojima korisnici stječu pravo na doplatak. Po-trebno je da im ukupni dohodak po članu ku-ćanstva mjesečno ne prelazi određenu svotu,da imaju prebivalište u Republici Hrvatskojnajmanje 6 mjeseci prije podnošenja zahtjeva ida žive u zajedničkom kućanstvu s djetetom(članak 20.).

Pod ukupnim dohotkom članova kućan-stva podrazumijevaju se sva primanja koja jeostvario korisnik i članovi njegova kućanstvapo oduzimanju poreza i prireza, izuzev onihprimanja koja se ne smatraju dohotkom premapropisima o porezu na dohodak. Prema Zako-nu o porezu na dohodak ukupan dohodakobuhvaća:

1. dohodak od nesamostalnog rada:- plaća koju isplaćuje poslodavac po osnovi

rada,- mirovine i drugi dohoci iz prijašnjih od-

nosa po osnovi rada bez obzira da li ih ispla-ćuju prijašnji poslodavci ili druge osobe,

- primici po osnovi naknada, potpora i na-grada koje daje poslodavac ako prelaze iznosekoje propisuje ministar financija,

- plaća koju umjesto poslodavca isplatidruga osoba,

- svi drugi primici po osnovi nesamostal-nog rada i u svezi s nesamostalnim radom,

- premije osiguranja koje poslodavci pla-ćaju za svoje posloprimce i druge osobe po os-novi osiguranja života, dodatne mirovine i nji-hove imovine te stipendije isplaćene iznad iz-nosa propisanog od strane ministra financija,

- poduzetnička plaća koja ulazi u rashodkoji se može odbiti pri utvrđivanju poreza nadobit,

- mirovine koje se isplaćuju osobama kojesu obavljale samostalnu djelatnost, poduzetni-cima koji plaćaju porez na dobit i drugim oso-bama i to na temelju prijašnjih plaćanja dopri-

48

nosa u zakonom propisano mirovinsko osigu-ranje,

- ostala primanja sukladno čl. 7. st. 3. Za-kona o porezu na dohodak.

2. dohodak od samostalne djelatnosti:- dohodak od obrta,- dohodak od slobodnih zanimanja,- dohodak od poljoprivrede i šumarstva i- dohodak od drugih samostalnih djelatno-

sti koje se trajno ili povremeno obavljaju u ci-lju ostvarivanja dohotka.

3. dohodak od imovine i imovinskih prava(umanjen za preneseni gubitak i osobne odbit-ke):

- dohodak koji porezni obveznik ostvari odizdavanja u zakup ili najam nekretnina i pok-retnih stvari te od vremenski ograničenogustupanja autorskih prava, prava industrijskogvlasništva i drugih imovinskih prava,

- dohodak koji porezni obveznik ostvari odotuđenja nekretnina i imovinskih prava suk-ladno propisima o porezu na dohodak.

Postupak za podnošenje prijave o ukup-nom neto dohotku i način utvrđivanja ukup-nog dohotka propisuje ravnatelj Državnog za-voda uz prethodnu suglasnost ministra financi-ja (članak 21.).

U ovom poglavlju također se određuje zna-čenje pojma kućanstva, na koji se način utvr-đuje visina doplatka za djecu i što jest najvišiiznos (članak 22.-23.).

U odnosu na ukupni dohodak članova ku-ćanstva radi stjecanja prava na doplatak za dje-cu u Konačnom prijedlogu zakona predviđenasu dva cenzusa koja su izražena u nižem i vi-šem postotku od neto plaće po članu kućan-stva, a koje utvrđuje Vlada Republike Hrvat-ske. U predloženom zakonu propisano je daniži postotak (kojeg utvrđuje Vlada) ne možebiti niži od 30% prosječne neto plaće. Na taj senačin nastoji održati približno isti broj korisni-ka prava koji to pravo ostvaruju po sadašnjimpropisima i to onih s najnižim primanjima kojiostvaruju pravo na doplatak za djecu pod naj-oštrijim uvjetom cenzusa prihoda.

U slučaju stjecanja prava na doplatak zadjecu s manjim dohotkom (niži postotak) do-platak za djecu je viši i izražen u postocima iz-nosi: za prvo dijete 8%, za drugo dijete 10%,za treće, četvrto i peto dijete 18%, a za šesto isvako daljnje dijete 16% prosječne neto plaće.

Rev. soc. polit., god. VI, br. 1, str. 45-54, Zagreb 1999.

U slučaju nešto višeg dohotka (viši postotak)doplatak za djecu je niži i izražen u postocimaiznosi: za prvo dijete 4%, za drugo dijete 6%,za treće, četvrto i peto dijete 12%, za šesto isvako daljnje dijete 10% prosječne plaće (čla-nak 24. do 26.).

Za korisnike koji imaju pravo na doplatakprema posebnim propisima predviđeno je daga ostvaruju sukladno članku 25. (u tom sučlanku navedeni najviši iznosi) s povećanjemod 25%, ali neovisno o ukupnom dohotku. Toznači da bi korisnici navedeni u Zakonu o pra-vima hrvatskih branitelja iz Domovinskog ratai članova njihovih obitelji (Narodne novine broj108/96) ostvarivali doplatak u manjem iznosuza jedno ili dvoje djece, ali bi ostvarivali višesvote doplatka za troje i više djece u odnosu napostojeće stanje (članak 27.).

Za djecu s jednim roditeljem ili posvojite-ljem, za dijete bez oba raditelja te za dijete steškoćama u razvoju doplatak bi se određivaoprema članku 25. ili 26. ali uvećan za 25% (čla-nak 28.).

Također se uvažavaju potrebe djece trajnonesposobne za samostalan život i rad. Za takvudjecu doplatak se određuje u visini od 30%prosječne neto plaće svih zaposlenih u Repu-blici Hrvatskoj bez obzira na dohodovni cen-zus (članak 29.).

Predviđeno je da iznos prosječne netoplaće te iznos iz članka 24., 25., 26., 28. i 29. ob-javljuje ravnatelj Državnog zavoda, a što u bitipredstavlja razjašnjenje prethodno navedenihodredbi i omogućava lakše snalaženje u izra-čunu doplatka za djecu (članak 30.).

Ostvarivanje prava i isplata doplatka zadjecu (članak 31.-39.)

U ovim se odredbama određuje način os-tvarivanja prava na doplatak za djecu.

Da bi se ostvario doplatak potrebno jepodnijeti zahtjev nadležnom županijskom ure-du za rad, zdravstvo i socijalnu skrb odnosnoGradskom uredu za zdravstvo, rad i socijalnuskrb Grada Zagreba, koji o tome rješavaju uprvom stupnju prema prebivalištu korisnika(članak 32.).

U žalbenom postupku nadležan je Državnizavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.Zalba ne odgađa izvršenje rješenja. Rješenje ožalbi donijeto u drugom stupnju konačno je uupravnom postupku i protiv njega se možepokrenuti upravni spor (članak 33.).


Doplatak se isplaćuje mjesečno za proteklimjesec na način koji će propisati ravnateljDržavnog zavoda (članak 34.).

Isto tako se određuje daje korisnik doplat-ka dužan prijavljivati svaku promjenu koja uv-jetuje gubitak prava ili izmjenu svote doplatkau roku od 15 dana od dana nastale promjene,izuzev promjene koja utječe na visinu ukupnogdohotka članova kućanstva u protekloj godini,a koju promjenu je dužan prijaviti do 28. ve-ljače tekuće godine (članak 36.).

Predviđen je i način rješavanja slučajevakada dođe do promjene usljed koje korisnikgubi pravo na doplatak za djecu ili kad dođedo promjena usljed kojih se mijenja svota do-platka za djecu (članak 37.).

Zakonom su predviđene i situacije kadakorisnik doplatka za djecu ne bi koristio ta pri-manja za uzdržavanje, podizanje i odgoj djece.U tom slučaju nameće se dužnost nadležnimcentrima za socijalnu skrb da odrede drugogkorisnika i o tome izvijeste nadležni županijskiured. Ukoliko bi korisnik zapustio uzdržavanjei odgoj djece centar za socijalnu skrb poduzi-ma potrebne mjere sukladno propisima kojireguliraju to područje i o toj promjeni dužan jeizvijestitinadležni županijski ured (članak 38.).

S obzirom da bi se kod značajnog broja po-tencijalnih korisnika doplatka za djecu na os-novi statusa nezaposlenosti mogle pojaviti mo-gućnosti zloupotrebe, nezaposlenim osobamase za ostvarivanje i trajanje prava na doplatakza djecu nameću i dodatni uvjeti. Predviđenoje da nezaposlene osobe ispunjavaju obvezeproizašle iz tog statusa sukladno posebnimpropisima. To se osobito odnosi na prihvaćanjeponuđenog posla koje odgovara zanimanju istupnju stručne spreme, znanju i sposobnostinezaposlene osobe (članak 39.).

Financiranje doplatka za djecu (članak 40.)

Određuje se da se sredstva za financiranjedoplatka za djecu osiguravaju iz državnog pro-računa, što je i najveća promjena u odnosu napostojeći zakon, odnosno u odnosu na posto-jeći sustav financiranja.

Evidencija doplatka za djecu (članak 41.)

Državni zavod vodi evidenciju o djeci kojojpripada pravo na doplatak za djecu i o korisni-cima tog prava. Sadržaj te evidencije i način

49


vođenja propisuje ravnatelj Državnog zavodaza zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

Naknada štete (članak 42.-43.)

Ovim odredbama reguliraju se slučajevikada postoji odgovornost naknade štete i ob-veza vraćanja davanja stečenog bez osnove.

Kaznene odredbe (članak 44.)

Određeno je da će se korisnik doplatka zadjecu kazniti za prekršaj novčanom kaznom uiznosu od 800,00 do 2.500,00 kuna ako ne pri-javi svaku promjenu koja utječe na pravo nadoplatak ili kad ostvari pravo na doplatak naosnovi neistinitih i netočnih podataka datihnadležnom županijskom uredu koji rješava opravu na doplatak.

Prijelazne i završne odredbe (članak 45. -52.)Svrha ovih odredaba jest da osiguraju pri-

jelaz s jednog pravnog režima na drugi, i s timu svezi prijelaz s jednog načina rada i poslo-vanja na drugi. U ovom slučaju, a polazeći odvećih izmjena u sustavu doplatka za djecu kojese predlažu u ovome Zakonu, prijelazne i za-vršne odredbe sadržavaju sljedeće:

- obveze korisnika o pružanju i dostavi po-trebne dokumentacije nadležnom tijelu, te po-sljedice neizvršenja nakon početka primjeneovog zakona (članak 45.),

- važenje Zakona za zahtjeve korisnika zapriznanje prava na doplatak za djecu, koji supodneseni do dana početka primjene ovog za-kona (članak 46.),

- nadležnost za obavljanje poslova vezanihuz doplatak za djecu (članak 47.),

- obveze Hrvatskog zavoda za mirovinskoosiguranje u svezi s poslovima vezanim uz do-platak za djecu (članak 48.-49.),

- ovlaštenje i rok za donošenje provedbe-nih propisa (članak 50.),

Slika 2.Struktura potencijalnih korisnika dječjeg doplatka


- prestanak važenja postojećeg zakona (čla-nak 51.),

- stupanje Zakona na snagu i početakprimjene zakona (članak 52.).

rv. PODACI O FINANCIJSKIMSREDSTVIMA POTREBNIM ZAPROVOĐENJE ZAKONABroj uzdržavane djece koja su potencijalni

korisnici doplatka za djecu u velikoj mjeri serazlikuje od podataka iz Popisa 1991. Uzroktome su pojačane migracije uzrokovane agre-sijom na Republiku Hrvatsku, ali i nepovoljnoprirodno kretanje stanovništva usljed čega sesmanjivao broj uzdržavane djece.

Na temelju broja rođenih zadnjih godina,tj. od 1992. do 1998., u kojem se razdoblju uprosjeku rađalo oko 50 tisuća djece, danasimamo oko 300 tisuća djece predškolskog uz-rasta.

Broj učenika i studenata u školskoj godini1997/98. bio je:

- u osnovnim školama 423 tisuće,- u srednjim školama 200 tisuća,- u visokim učilištima 90 tisuća.Ukupno djece predškolskog uzrasta, uče-

nika i studenata bilo je oko 1,013.000.Iznos doplatka za djecu utvrdio bi se u po-

stotku od plaće u prethodnoj kalendarskoj go-dini. Primjera radi, prosječna neto plaća u1998. godini iznosila je 2.750 kuna.

U prijedlogu Zakona uvode se dva cenzusa.Prema I. cenzusu korisnici bi ostvarivali

pravo na doplatak za djecu ukoliko im ukupandohodak po članu kućanstva ne prelazi niži po-stotak prosječne mjesečne plaće.

Ukoliko bi im ukupan dohodak po članukućanstva bio između nižeg i višeg cenzusa, ta-da bi ostvarivali pravo na doplatak za djecuprema II. cenzusu.

50

.;' ,,"

ll!Ipredškolski uzrast

• osnovna škola

O srednja škola

Ovisoka učilišta

Rev. soc. polit., god. JIl, br. 1, str. 45-54, Zagreb 1999.

Pod pretpostavkom da će nižim cenzusombiti obuhvaćeno oko 20% djece, a višim oko35% djece, ukupan broj djece koja bi primalanaknadu bio bi oko 55%, tj. oko 550 tisuća.

Iznosi doplatka za svako dijete prema obacenzusa iznosili bi kako slijedi:

I. Iznos II. Iznoscenzus u kn cenzus u kn

za 1. dijete 8% 220 4% 110za 2. dijete 10% 275 6% 165za 3. dijete 18% 495 12% 330za 4. dijete 18% 495 12% 330za 5. dijete 18% 495 12% 330za 6. i svako 16% 440 10% 275sljedećedijete

, .I

Pod pretpostavkom da doplatak prema ni-žem cenzusu prima oko 200 tisuća djece, to bi sobzirom na strukturu djece prema redoslijeduiznosilo:

Redoslijed Iznos Mjesečni Godišnjiuzdržavane Broj doplatka iznos iznosdjece djece u kn u kn u knpo djetetu1. dijete 90.000 220 19,800.000 237,600.0002. dijete 80.000 275 22,000.000 264,000.0003. dijetei svako 30.000 495 14,850.000 178,200.000sljedeće

Ukupno 200.000 56,650.000 679,800.000

Pod pretpostavkom da 35% djece primadoplatak prema višem cenzusu bila bi potreb-na sredstva kako slijedi:

Redoslijed Iznos Mjesečni Godišnjiuzdržavane Broj doplatka iznos iznosdjece djece u kn u kn u knpo djetetu1. dijete 157.500 110 17,325.000 207,900.0002. dijele 140.000 165 23,100.000 277,200.0003. dijelei svako 52.500 330 17,325.000 207.900.000sljedeče

Ukupno 350.000 57,750.000 693,000.000

Dakle, ukupni godišnji iznos doplatka pre-ma I. i II. cenzusu iznosio bi ukupno1.372.800.000 kn. S obzirom da bi djeca samo-hranih roditelja imala uvećane iznose te da bi


bila potrebna sredstva za provedbu ovog Za-kona, ovaj iznos moramo uvećati za oko 10%,što ukupno iznosi oko 1,5 mlrd kuna.

Zanimljivo je učiniti usporedbu iznosa do-platka za djecu prema postojećem i Prijedloguzakona o doplatku za djecu. Novim zakonomdoplatak za djecu može pripasti svim korisnici-ma neovisno o zaposlenosti, a predviđen je idrukčiji njegov iznos.

Prema važećem zakonu iznosi dječjeg do-platka bi bili sljedeći:

I. II. III.cenzus cenzus cenzus

za jedno dijete 213,48 kn 129,78 kn 115,85 knza dvojedjece 426,94 kn 259,56 kn 213,70 knza trojedjece 640,44 kn 389,34 kn 347,55 knza četverodjece 853,92 kn 519,12 kn 463,40 knZa samohrane roditeljeza jedno dijete 311,39 kn 181,54 kn 159,65 knza dvojedjece 622,78 kn 363,08 kn 319,30 knza troje djece 934,17 kn 544,62 kn 478,95 knza četverodjece 1.245,56 kn 726,16 kn 638,60 kn

Prema Prijedlogu zakona (izračunato podpretpostavkom prosječne plaće od 2.750,00 kn)iznosi bi bili sljedeći:

I. cenzus II.cenzus110,00 kn275,00 kn605,00 kn935,00 kn

za jedno dijete 220,00 knza dvojedjece 495,00 knza trojedjece 990,00 knza četverodjece 1.485,00 knZa samohrane roditeljeza jednodijeteza dvojedjeceza troje djeceza četverodjece

137,50 kn343,75 kn756,25 kn

1.168,75 kn

275,00 kn618,75 kn

1.237,50 kn1.856,25 kn

V.RAZLIKE IZMEĐU RJEŠENJA KOJASE PREDLAŽU U ODNOSU NARJEŠENJA IZ PRIJEDLOGA ZAKONAI RAZLOZI ZBOG KOJIH SU TERAZLIKE NASTALE

U odnosu na tekst Prijedloga zakona kojije bio na prvom čitanju u Hrvatskom držav-nom saboru, u ovom tekstu (Konačnom prije-dlogu), sadržane su određene razlike kao po-

51

Rev. soc. polit., god. Vl, br. l, str. 45-54, Zagreb 1999.

sljedica uvažavanja većeg broja pristiglih mi-šljenja i prijedloga kako saborskih odbora takoi pojedinih saborskih zastupnika.

Pri tome treba napomenuti kako su prom-jene učinjene na temelju primjedaba i prijedlo-ga iznesenih u raspravama pred Županijskim iZastupničkim domom, u izvješćima Odbora zazakonodavstvo Zastupničkog doma, Odboraza rad, socijalnu politiku i zdravstvo Zastup-ničkog doma, Odbora za obitelj, mladež i športZastupničkog doma, Odbora za financije idržavni proračun Zastupničkog doma te Od-bora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo Zastup-ničkog doma.

Također je predlagatelj na vlastitu inicijati-vu, a nakon konzultacija sa stručnjacima s ovogpodručja, učinio određene zahvate u zakon-skom tekstu. Naime, iz sadržaja saborske ra-sprave predlagatelj je izvukao određene zak-ljučke te su učinjene mnoge ispravke koje tije-kom rasprave nisu spomenute, a odnose se po-glavito na jasnoću izričaja, preciznost pojedi-nih formulacija i nomotehničku uređenost.

Treba istaknuti da su prihvaćene sve prim-jedbe nomotehničkog i jezičnog karaktera, sobzirom na to da je riječ o primjedbama kojesu išle u pravcu poboljšanja kvalitete samogsadržaja zakonskog teksta, te njegove grama-tičke i jezične ispravnosti.

Budući da je ovaj Konačni prijedlog pret-rpio brojne promjene jezičnog, nomotehnič-.kog i redakcijskog karaktera koje predstavljajupoboljšanje zakonskog teksta bez zadiranja usadržaj iz Prijedloga koji je bio na prvom čita-nju, to u nastavku iznosimo sažeti pregled sa-mo onih značajnijih izmjena koje po svojoj bitipredstavljaju zadiranje u suštinu zakonskogteksta u smislu izmjene cjeline ili dijelova nje-govog sadržaja.

U članku 2. - Predlagatelj je prihvatio prije-dlog Odbora za zakonodavstvo Zastupničkogdoma da se članak izmijeni, te je u tom smisluizbrisan stavak 3., a odredba članka 2. je pre-formulirana.

U članku 4. - Odredba ovog članka je po-stala članak 6., a u članku 4. se nalazi nova od-redba koja glasi: "Pravo na doplatak za djecumože se ostvariti samo po jednoj osnovi". Oci-jenjeno je da je potrebno uvrstiti ovu odredbuporadi potpunijeg i jasnijeg izričaja.

U članku 5., 32., 33., 35., 36., 38., 42., 43.,44. i 47. - Izmijenjena je nadležnost tijela za

52

Obrazloienje Konačnog prijedloga zakona o doplatku za djecu

obavljanje poslova doplatka za djecu. U Prije-dlogu zakona je bilo predviđeno da o pravu nadoplatak za djecu u prvom stupnju rješavajupodručne jedinice Državnog zavoda za zaštituobitelji, materinstva i mladeži, a u drugomstupnju Uprava doplatka za djecu. Tijekom sa-borske rasprave istaknuta je neprihvatljivo stosnivanja novih tijela i predloženo je da se po-slovi obavljaju u okviru postojećeg sustava. Utom je smislu, a na prijedlog mnogih zastupni-ka, stručnjaka i predstavnika Ministarstva up-rave, određeno da poslove u prvom stupnjuobavljaju županijski uredi za rad, zdravstvo isocijalnu skrb, odnosno za Grad Zagreb Grad-ski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. Udrugom stupnju bi poslove obavljao Državnizavod. Na taj način, ocjenjuje se, postiže semaksimalna racionalizacija korištenja raspo-loživih stručnih kadrova, opreme i prostora narazini tijela državne uprave.

U članku 6. - Odredba članka 6. Prijedlogazakona je ispuštena kao nepotrebna, a odred-ba članka 4. Prijedloga zakona je postala čla-nak 6.

U članku 8. i 20. - Djelomično je prihvaćenprijedlog o jasnijem izričaju i mogućnosti po-vezivanja članka 8. i 20. Odredbe su nomoteh-nički poboljšane te su uvjeti iz članka 8. nado-punjeni uvjetom hrvatskog državljanstva i pre-bivališta u Republici Hrvatskoj. Ovdje trebanapomenuti sadržajnu različitost članka 8. i 20.U članku 8. postavljeni su alternativni uvjeti odkojih korisnik mora ispuniti samo jedan, a od-nose se na njegov radni status. U članku 20.postavljeni su kumulativni uvjeti neovisni oradnom statusu korisnika. Da bi stekao pravona doplatak za djecu potrebno je da ispuni svenavedene uvjete.

U članku 24. - Odredba je izmijenjena i na-dopunjena na način da je utvrđen najniži po-stotak prema kojem se može ostvariti pravo nadoplatak i data je ovlast Vladi RepublikeHrvatske da utvrđuje dva dohodovna cenzusaizražena u višem i nižem postotku, s tim da, na-ravno, niži postotak ne može biti manji od za-konom predloženih 30% od prosječne netoplaće. Određenjem nižeg postotka namjera jezadržati postojeću razinu korisnika doplatkaza djecu koji imaju najniža primanja i ostvaru-ju pravo pod uvjetom najoštrijeg dohodovnogcenzusa. Pored nižeg cenzusa Vlada ima obve-zu da utvrdi i viši postotak te se takvim rješen-jem omogućuje i širenje broja korisnika, ovi-


sno O financijskim mogućnostima RepublikeHrvatske.

U članku 25. i 26. - Promijenjeni su postocikoji predstavljaju visinu iznosa doplatka zadjecu u odnosu na prosječnu plaću na način dase povećavaju za prvo i drugo dijete i smanjujuza treće i svako daljnje dijete. Takvim rješe-njem smanjila bi se razlika između drugog itrećeg djeteta, te se ne bi umanjio iznos do-platka za prvo i drugo dijete u odnosu na po-stojeće stanje.

U članku 27. - Odredba je nadopunjena nanačin da se korisnicima koji imaju pravo pre-ma posebnim propisima u najvišem iznosu(korisnici iz Zakona o pravima hrvatskih bra-nitelja iz Domovinskog rata i članova njihovihobitelji) uvećava iznos iz članka 25. za 25% ne-ovisno o ukupnom dohotku po članu kućan-stva. Takvi korisnici bi u odnosu na postojećestanje ostvarivali manji iznos za prvo i drugodijete, ali veći za treće i svako daljnje dijete.

U članku 28. i 29. - S obzirom na postojanjeznačajne razlike između položaja djece s te-škoćama u razvoju i djece trajno nesposobneza život i rad izvršena je izmjena navedenih od-redbi, te su za njih predviđeni različiti iznosi iuvjeti.

VI. OBRAZLOŽENJA PRIJEDLOGA IMIŠUENJA NA PRIJEDLOG ZAKONAKOJA NISU PRIHVAĆENA

Prosuđujući raspravu i zaključke tijela Hr-vatskog državnog sabora o Prijedlogu zakona odoplatku za djecu ustanovljeno je da je Prije-dlog zakona prihvaćen te da je zaključeno dase prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uz-mu u obzir prigodom pripreme Konačnog pri-jedloga zakona.

Nakon razmatranja veći dio prijedloga imišljenja prihvaćenje i ugrađen u Konačni pri-jedlog zakona.

Dio iznijetih primjedbi predstavlja kritikupostojećeg sustava socijalne skrbi, poreznogsustava, sustava zaštite određenih skupina po-pulacije i sl., te ih predlagatelj nije doživio kaoprimjedbe na Prijedlog zakona o doplatku zadjecu, jer se institutom doplatka za djecu nemogu riješiti izneseni brojni problemi, koji usvojoj suštini nisu i ne mogu biti područje do-platka za djecu. Riječ je o brojnim izlaganjimaobilježenim dobronamjernim i plemenitim na-stojanjem, a koja u suštini smjeraju ka pove-


ćanju životnog standarda djece i obitelji, odno-sno ka poboljšanju socijalne situacije.

U nastavku dajemo pregled primjedabakoje nisu prihvaćene, a odnose se na sustav do-platka za djecu:

1. Predlaže se da poljoprivrednici mogu bi-ti korisnici doplatka za djecu ako obavljajupoljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavnozanimanje, ali bez uvjeta da su osigurani pre-ma propisima o mirovinskom osiguranju.

Prijedlog nije prihvaćen jer je status "po-ljoprivrednika" moguće utvrditi jedino ako jeosoba osigurana kao poljoprivrednik. To neznači da ostale osobe koje se bave poljodjel-stvom ne mogu ostvariti doplatak za djecu.Ako ne ispunjavaju niti jedan uvjet iz točke od1. do 5. članka 8. mogu ostvariti doplatak kaonezaposlene osobe.

2. Predlaže se da se riješe slučajevi kada jekorisnik stranac, a dijete koje uzdržava jehrvatski državljanin (kao primjer iznesen jeslučaj da je očuh stranac i uzdržava dijete kojeje hrvatski državljanin, a majka je umrla), od-nosno da se omogući da i takve osobe budu ko-risnici doplatka za djecu.

Primjedba se odnosi na odredbu da kori-snici doplatka za djecu mogu biti samo hrvat-ski državljani i stranci kojima je odobreno traj-no nastanjenje. Ocijenjeno je da navedene ka-tegorije nije potrebno širiti, osobito imajući uvidu okolnost da se i stranim državljanima suk-ladno propisima koji reguliraju statusna pravagrađana omogućuje da reguliraju svoj status uskladu s vlastitim interesima.

3. Predlaže se da se u Zakonu navede daobveze redovitog studenta miruju i sukladnostatutima visokoškolskih ustanova.

Ocijenjeno je da je stipulacijom članka 16.stavka 2. obuhvaćen i taj slučaj.

4. Predlaže se da se doplatak za djecu mo-že ostvariti za djecu smještenu u ustanovu ukojoj imaju potpuno uzdržavanje i za osobe naodsluženju vojnog roka.

Prijedlog nije prihvaćen jer se za njihoveživotne potrebe osiguravaju sredstva iz držav-nog proračuna odnosno iz proračuna jedinicalokalne samouprave i uprave.

5. Predlaže se da Hrvatski državni saborutvrđuje postotak prosječne plaće o kojem ovi-si stjecanje doplatka za djecu.

53


Smatra se da Hrvatski državni sabor trebaodlučivati o ukupnom iznosu sredstava doplat-ka za djecu u državnom proračunu, a VladaRepublike Hrvatske propisom utvrđivati po-stotak prosječne plaće po članu kućanstva mje-sečno o kojem ovisi stjecanje doplatka za dje-cu. Imajući u vidu okolnost da na temelju ra-spoloživih statističkih podataka u RepubliciHrvatskoj nije moguće točno odrediti broj ko-risnika odnosno djece, a sukladno tome niukupna sredstva zbog postojanja dohodovnogcenzusa različitog od postojećeg, kao rješenjenameće se da taj postotak određuje Vlada Re-publike Hrvatske s tim da je Zakonom utvrđennajniži iznos kojeg Vlada može utvrditi. Istotako treba naglasiti da su takvim načinom od-ređenja postavljeni i okviri u kojima je moguće

54

Obrazloženje Konačnog prijedloga zakona o dop/Qtku za djecu

sukladno financijskim mogućnostima postup-no ostvarivati ciljeve iz Nacionalnog programademografskog razvitka i Nacionalnog progra-ma djelovanja za djecu u Republici Hrvatskoj.

6. Predlaže se da se kod nezaposlenih oso-ba iz članka 39. odredi da nezaposlene osobene gube pravo na doplatak za djecu, ako izopravdanih razloga odbiju ponuđeno zapo-slenje iako ono odgovara njihovom zanimanjui stupnju stručne spreme, znanju i sposobnosti,Kao primjer navedeno je neprihvaćanje poslana koji treba putovati dva ili tri sata.

Prijedlog nije prihvaćen, jer su u propisimao zapošljavanju predviđeni i slučajevi u pogle-du udaljenosti radnog mjesta od mjesta sta-novnaja te prava i obveze nezaposlene osobe utim okolnostima.

. :-.

Documents

Obrazloženje Konačnog prijedloga zakona o doplatku zadjecu