SADRŽAJ UVOD 5 I OBRAZLOŽENJE 7

plan br.0203 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA DARUVARA

A R H I T E K T O N S K I A T E L I E R D E S E T d . o . o . z a a r h i t e k t u r u i u r b a n i z a m Z a g r e b 1

SADRŽAJ

UVOD 5

I OBRAZLOŽENJE 7

1.POLAZIŠTA 7 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada u odnosu na prostor i sustave županije i Države 7 1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru 8

1.2.1. Stanovništvo 8 1.2.2. Naselja 15 1.2.3. Klima 16 1.2.4. Reljef i tlo 17

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke 17 1.4. Ocjena stanja kulturno-povijesnih vrijednosti 19

1.4.1. Tipologija i stanje naselja i narodnog graditeljstva 19 1.4.2. Valorizacija seoskih naselja 20

1.5. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 34

1.5.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 35

1.5.1.1. Ocjena dosadašnjeg prostornog razvoja i korištenja prostora 35 1.5.1.2. Mogućnosti i ograničenja razvoja 36

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 38 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 38

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 38 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 38 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 39

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 40 2.2.1. Demografski razvoj 40 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture 42 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 43 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 44

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada 47 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 47 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 47 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 49

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 52 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije 52 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora 54

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 55 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 58

3.3.1.Gospodarske djelatnosti 58 3.3.2.Društvene djelatnosti 62

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 66 3.4.1. Zaštita kulturno - povijesnih vrijednosti 66

3.4.1.1. Pisani izvori i povijest istraživanja 70 3.4.1.2. Osvrt na prostorno-plansku dokumentaciju 77 3.4.1.3. Pregled povijesno-prostornog razvoja područja 78 3.4.1.4. Osnovna obilježja prostora 84 3.4.1.5. Stanje evidencije i pravne zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti 87



3.4.1.6. Analiza stanja kulturnih dobara 90 3.4.2. Posebne mjere uređenja i zaštite 105

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 106 3.5.1.Prometni infrastrukturni sustav 106

3.5.1.1. Cestovni promet 106 3.5.1.2. Željeznički promet 107 3.5.1.3.Telekomunikacije 108 3.5.1.4.Radio i TV sustav veza 109

3.5.2.Energetski sustav 109 3.5.2.1. Električna energija 109 3.5.2.2. Prozvodnja i transport nafte i plina 112

3.5.3. Vodnogospodarski sustav 112 3.5.3.1. Vodoopskrba 113 3.5.3.2.Odvodnja otpadnih voda 114 3.5.3.3.Uređivanje režima voda 114

3.6. Postupanje s otpadom 115 3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš 115

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 117

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Grada Daruvara 117

2. Uvjeti za uređenje prostora 118 2.1. Građevine od važnosti za Državu i županiju 118 2.2. Građevinska područja naselja 119

2.2.1. Građevinska područja prema namjeni 119 Stambena i mješovita namjena bez posebne oznake 120 Stambena i mješovita namjena u području zaštićenog krajolika, sa oznakom S1 121 Mješovita, poslovna i javna namjena u središnjim dijelovima naselja sa oznakom M 122 Izdvojena građevinska područja u kojima pretežu obiteljska poljoprivredna gospodarstva; sa oznakom F 122 Športska i rekreacijska namjena sa oznakom R 122 Gospodarska namjena sa oznakom I 122 Javni parkovi i drugo zelenilo sa oznakom Z 122 Građevinska područja u obuhvatu Generalnog urbanističkog plana Daruvara 123

2.2.2. Oblici i veličine građevnih parcela 123 2.2.3. Veličina i površina građevina 123

Koeficijent izgrađenosti parcele 124 Koeficijent iskorištenosti parcele 124 Visina građevina 124 Lokalni uvjeti 124

2.2.4. Smještaj građevina na parceli 125 2.2.5. Oblikovanje građevina 126 2.2.6. Uređenje građevne parcele 126 2.2.7. Način i uvjeti priključenja građevne parcele na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu 127

2.3. Izgrađene strukture van naselja 127 Gospodarska namjena sa oznakom I 127 Površine infrastrukturnih sustava sa oznakom Is 128 Turistička, športska, rekreacijska i zdravstvena namjena 128

Master plan turističke ponude Grada Daruvara; 128 Rekonstrukcija i revitalizacija povijesnog lječilišnog kompleksa u Julijevom parku; 128 Novi lječilišni park 128 Termalni vodeni park 129 Planinarske ture i planinarski dom Petrov vrh 129 Daruvarske vinske ceste 129 Obiteljska turistička ponuda 129

2.4. Gradnja izvan građevinskih područja 130



2.4.1. Gospodarske građevine za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju 131 2.4.2. Gospodarske građevine za skladištenje i jednostavnu preradu poljoprivrednih proizvoda: silosi, sušare, mješaone, mlinovi i slično 132 2.4.3. Građevine za intenzivni uzgoj voća, povrća i cvijeća - staklenici 132 2.4.4. Klijeti, vinski podrumi i spremišta voća 132 2.4.5. Farme 133 2.4.6. Šumarske, lugarske i lovačke građevine 134 2.4.7. Ribnjaci 134 2.4.8. Groblja 134 2.4.9. Posebna namjena 135

2.5. Negradive površine 135 2.5.1. Poljoprivredne površine 136 2.5.2. Šumske površine 136 2.5.3. Vodne površine 136

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 138

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 138

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometa i drugih infrastrukturnih sustava139 5.1. Promet 139

5.1.1. Cestovni promet 139 5.1.2. Željeznički promet 140 5.1.3. Zračni promet 140

5.2. Elektroenergetska mreža 141 5.3. Telekomunikacije 142 5.4. Plinovodna mreža 144 5.5. Vodovodna mreža 145 5.6. Odvodnja otpadnih voda 146

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno – povijesnih cjelina 147 6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti 147 6.2. Stanje pravne zaštite kulturnih dobara 148 6.3. Mjere zaštite kulturnih dobara 149

6.3.1. Opće mjere i smjernice zaštite 149 6.3.2. Smjernice za zaštitu kulturno-povijesnog krajolika 150 6.3.3. Smjernice za zaštitu arheoloških lokaliteta 151 6.3.4. Smjernice za zaštitu pojedinačnih kulturnih dobara 151 6.3.5. Smjernice za stručne službe 152

6.4. Upravni postupak pri zaštiti kulturnih dobara 152

7. Postupanje s otpadom 154

8. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš 154 Zaštita tla 154 Zaštita voda 155 Sklanjanje ljudi 156 Zaštita od rušenja 156 Zaštita od požara 157 Zaštita od buke 157 Zaštita zraka 158

9. Mjere provedbe plana 158 9.1. Obveza izrade urbanističkih planova 159 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 159 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 159



GRAFIČKI DIO 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1 : 25000

2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE ELEKTROENERGETSKA TELEKOMUNIKACIJSKA I POŠTANSKA MREŽA 1 : 25000

2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE PLINOVODNA MREŽA 1 : 25000

2.3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE VODOOPSKRBA I KORIŠTENJE VODA 1 : 25000

2.4. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 1 : 25000

2.5. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE PROMETNA MREŽA 1 : 25000

3.1. UVJETI ZA KORIŠTENJE UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA PODRUĆJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA PROSTORA 1 : 25000

3.2. UVJETI ZA KORIŠTENJE UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA PODRUĆJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU PROSTORA 1 : 25000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 4.1. DARUVAR 1 : 5000 4.2. DARUVARSKI VINOGRADI 1 : 5000 4.3. DOLJANI 1 : 5000 4.4. DONJI DARUVAR 1 : 5000 4.5. GORNJI DARUVAR 1 : 5000 4.6. LIPOVAC MAJUR 1 : 5000 4.7. LJUDEVIT SELO 1 : 5000 4.8. MARKOVAC 1 : 5000 4.9. VRBOVAC 1 : 5000



UVOD Grad Daruvar prostire se na površini od 64,93 km2. Do 1993. godine i novog političkog-teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske, Daruvar je bio sjedište općine koja je obuhvaćala i šire područje. Tom su prilikom današnje općine Končanica, Đulovac, Dežanovac i Sirač izdvojene kao samostalne jedinice lokalne samouprave, a područje Grada Daruvara svelo se na 9 naselja: Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Markovac i Vrbovac. Bitne političke promjene u posljednjih desetak godina dovele su do novog administrativno-teritorijalnog ustroja prostora i omogućile nov način gospodarenja i zapošljavanja što u urbanističkom smislu daje nove mogućnosti i postavlja nove zahtjeve. Također su, slijedom svjetskih trendova, znatno pooštreni kriteriji zaštite okoliša, zaštite prirodne i kulturne baštine te zaštite identiteta prostora. Zbog svega toga je proteklo desetljeće obilježeno kao prijelazni period u izradi prostorno-planske dokumentacije, kao priprema za prostorne planove koje je na početku 21. stoljeća moguće izraditi znatno kvalitetnije. Najveći doprinos ovog prostornog plana trebao bi biti u zaštiti prostora od devastacije, nekvalitetne i nedovoljno promišljene izgradnje, od neargumentiranih neutemeljenih političkih odluka na lokalnoj razini i nepromišljenog trošenja prostora. Restrukturiranjem gospodarstva stvorene su drugačije potrebe za gospodarskim razvitkom, što stari planovi ne omogućuju, pa je potrebno tražiti nova rješenja u gospodarskom vrednovanju prostora. Očituju se i problemi u razvitku malog poduzetništva jer nisu osigurani prostori za takve sadržaje u naseljima u kojima postoje stvarne potrebe. Također je ovim planom potrebno preispitati granice građevinskih područja naselja te namjenu površina, kako bi se prostor mogao izgrađivati i uređivati u skladu sa novonastalim potrebama. Izrada Prostornog plana uređenja temelji se na sljedećim zakonima:

• Zakon o prostornom uređenju NN 30/1994 • Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju NN 68/1998 i

61/2000 • Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi NN 33/2001

Prostorni plan uređenja općine određuje ciljeve prostornog razvoja lokalnog značaja te sadrži:

• građevinska područja, • namjenu prostora s razmještajem gospodarskih i drugih funkcija lokalnog

značaja, • mrežu lokalne komunalne infrastrukture i način zbrinjavanja otpada, • uvjete korištenja i zaštite prostora u odnosu na značajke prostora i zahvate u

prostoru, • područja za koja će se izrađivati urbanistički planovi.

Prostorni plan uređenja grada rješavat će dimenzioniranje i utvrđivanje građevinskih područja prigradskih naselja i sela, dok će se razvoj Grada Daruvara detaljnije odrediti kroz generalni urbanistički plan. U postupku utvrđivanja građevinskih područja analizirat će se demografski, razvojni i prostorni potencijali naselja:



• demografski pokazatelji (opadanje, stagnacija ili rast broja stanovnika), • prostorna struktura i položaj naselja u prostornoj strukturi grada (središnja,

prigradska, periferna), • tipologija naselja (urbana, ruralna, kompleksne urbane forme, linearna

naselja), • prirodno okruženje naselja; topografski, reljefni, klimatski i drugi elementi, • urbane vrijednosti naselja (morfologija naselja, javni sadržaji, stupanj

urbanizacije). Prostorni plan uređenja Grada Daruvara najvažniji je dokument prostornog uređenja grada, kojim se treba utvrditi daljnji razvoj i način iskorištenja prostornih mogućnosti gradskog prostora. U analitičkom dijelu plana obradit će se karakteristike prostora, pejsaža, tipova i strukture naselja, prirodnih i stvorenih vrijednosti. Analizom demografskih pokazatelja i razvojnih kretanja u recentnom razdoblju odredit će se razvojni potencijali pojedinih naselja i dijelova prostora. Planska rješenja kojima će se odrediti modeli i procedure budućeg uređivanja prostora nastojat će uskladiti razvojne potrebe i potrebe zaštite kultiviranih vrijednosti prostora i naselja. Novim prostornim planom Grad Daruvar treba osigurati uvjete za samostalni razvoj, iskoristiti prirodne kvalitete i resurse prostora, uz maksimalno očuvanje prirodnih i povijesnih vrijednosti. U svrhu toga potrebno je usmjeriti prostorno-razvojne prioritete u prvom redu na poboljšanje učinkovitosti već izgrađenog i korištenog prostora te na stvaranju uvjeta za nove programe radi pokretanja gospodarskih aktivnosti i poboljšanja kvalitete života na ovom prostoru.



I Obrazloženje

1.POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada u odnosu na prostor i sustave županije i Države

Grad Daruvar smješten je u jugoistočnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije, jugozapadnom dijelu Panonske nizine, na prijelazu između planinskog prostora Papuka i valovitog Poilovlja. Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Hrvatske ovaj prostor pripada Panonskoj megaregiji, makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Jedna od posebnosti Daruvara u odnosu na županijski prostor je njegova podjednaka udaljenost od dvaju najvećih centara sjevernog dijela Hrvatske, Zagreba i Osijeka. Područje Grada Daruvara graniči sa općinama Končanica i Đulovac na sjeveru. Zapadni dio grada graniči sa Općinom Dežanovac, dok se na jugu i istoku pruža granica sa Općinom Sirač. Područje koje danas obuhvaća Grad Daruvar prije novog političko teritorijalnog ustrojstva i formiranja Bjelovarsko-bilogorske županije nalazilo se u sastavu bivše Općine Daruvar koja je obuhvaćala znatno šire područje. Gradsko središte, Daruvar, prema političko-teritorijalnom ustroju danas predstavlja samo administrativno središte novonastalog gradskog područja. Međutim, njegovo gravitacijsko područje djelovanja proteže se znatno dalje. Daruvar je kao značajno središte gospodarskih i društvenih funkcija zadržao direktni utjecaj i na novoformirane susjedne općine te se prema svojoj ulozi u sustavu središnjih naselja svrstava u regionalno središte (manje razvojno središte). Stanovništvo susjednih općina i dalje će u Daruvaru koristiti neke od funkcija višeg reda, što mu daje izuzetan značaj i u županijskim okvirima. Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju općenito se može reći da pripada slabije razvijenim dijelovima središnje Hrvatske. Razlozi za ovakvu poziciju županije dijelom su u prometnim vezama, a dijelom u razvojnim opredjeljenjima prethodnih razdoblja, u kojima ovi prostori, iako bogati prirodnim resursima, nisu bili predmetom interesa. Dravski i savski prometni koridor najznačajniji su prometni pravci središnjeg dijela Hrvatske. Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je između ovih koridora, te je slijedom te pozicije bila, a dijelom još uvijek i jest, izvan glavnih razvojnih pravaca države. Nepovoljna prometna pozicija županije još je više pojačana nakon prekida sekundarnih veza sjevera i juga Hrvatske preko Bosne i Hercegovine. Položaj samog Grada Daruvara u odnosu na županijski prostor je relativno povoljan, jer se nalazi na prometnici koja povezuje dravski i savski koridor te je ova činjenica igrala značajnu ulogu u njegovom dosadašnjem razvoju. Posebnosti Daruvara u odnosu na županijski prostor proizlaze iz razvojnih resursa kojima raspolaže gradsko područje. Od davnina poznati termalni izvori, mnoštvo vinograda i kvalitetnih šumskih površina u neposrednoj blizini te bogato kulturno naslijeđe, usmjerili su dobar dio gospodarskih aktivnosti Grada Daruvara prema razvoju turističkih djelatnosti. Daruvar je tako postao turističko središte Županije sa vrlo širokom ponudom turističkih sadržaja, koji će predstavljati značajnu okosnicu budućeg prostornog i gospodarskog razvoja.



1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.2.1. Stanovništvo Na području Grada Daruvara, prema popisu stanovništva iz 2001. godine, živi 13243 stanovnika koji čine 4770 kućanstava. Prema broju stanovnika grad je među najvećima u županiji (veći je samo grad Bjelovar). Udio stanovništva Grada Daruvara u ukupnom stanovištvu županije koje čini 133084 stanovnika, iznosi 9,95%. Osnovni podaci o kretanju broja stanovnika i kućanstava u posljednjih pola stoljeća dani su u sljedećim tablicama: TABLICA - Broj stanovnika

NASELJA 1948 1953 I 53/48 1961 I 61/53 1971 I 71/61 1981 I 81/71 1991 I 91/81 2001 I 01/91

1 Daruvar 4.812 5.367 111,53 6.429 119,79 8.464 131,65 9.661 114,14 9.748 100,90 9.815 100,69

2 Daruvarski Vinogradi 514 166 32,30

3 Doljani 970 1.016 104,74 993 97,74 954 96,07 1.004 105,24 1.003 99,90 834 83,15

4 Donji Daruvar 1.683 1.440 85,56 1.427 99,10 1.028 72,04 1.090 106,03 1.122 102,94 840 74,87

5 Gornji Daruvar 798 820 102,76 945 115,24 774 81,90 671 86,69 603 89,87 569 94,36

6 Lipovac Majur 183 195 106,56 205 105,13 173 84,39 142 82,08 117 82,39 119 101,71

7 Ljudevit Selo 236 234 99,15 217 92,74 195 89,86 218 111,79 262 120,18 253 96,56

8 Markovac 474 488 102,95 476 97,54 388 81,51 336 86,60 307 91,37 93 30,29

9 Vrbovac 397 442 111,34 536 121,27 379 70,71 424 111,87 534 125,94 554 103,75

UKUPNO 9.553 10.002 104,70 11.228 112,26 12.355 110,04 13.546 109,64 14.210 104,90 13.243 93,19

TABLICA - Broj kućanstava

NASELJA 1948 1953 I 53/48 1961 I 61/53 1971 I 71/61 1981 I 81/71 1991 I 91/81 2001 I 01/91

1 Daruvar 1.770 1.777 100,40 2.142 120,54 2.901 135,43 3.453 119,03 3.614 104,66 3.619 100,14

2 Daruvarski Vinogradi 184 58 31,52

3 Doljani 211 238 112,80 259 108,82 254 98,07 318 125,20 326 102,52 292 89,57

4 Donji Daruvar 481 413 85,86 426 103,15 325 76,29 363 111,69 377 103,86 282 74,80

5 Gornji Daruvar 185 192 103,78 248 129,17 242 97,58 228 94,21 216 94,74 215 99,54

6 Lipovac Majur 43 50 116,28 56 112,00 50 89,29 53 106,00 46 86,79 43 93,48

7 Ljudevit Selo 44 48 109,09 49 102,08 55 112,24 59 107,27 86 145,76 75 87,21

8 Markovac 110 113 102,73 115 101,77 105 91,30 96 91,43 95 98,96 31 32,63

9 Vrbovac 87 98 112,64 148 151,02 110 74,32 149 135,45 173 116,11 155 89,60

UKUPNO 2.931 2.929 99,93 3.443 117,55 4.042 117,40 4.719 116,75 5.117 108,43 4.770 93,22



Pregled ukupnog broja stanovnika na području grada od 1948. do 2001. godine prikazan je u sljedećem garfikonu.

02000400060008000

10000120001400016000

1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001

ukupnostanovnika

Iz grafičkog prikaza se uočava kontinuirani rast broja stanovnika od 1948. do 1953. godine, jednim dijelom kao posljedica pozitivnog prirodnog prirasta, a drugim dijelom zbog konstantnog pozitivnog salda migracija u tom razdoblju. Pad broja stanovnika zabilježen na posljednjem popisu rezultat je iseljavanja većeg dijela stanovništva srpske i crnogorske nacionalnosti tijekom Domovinskog rata. U ukupnom promatranom razdoblju samo središnje naselje konstantno bilježi pozitivna demografska kretanja.

0

2000

4000

6000

8000

10000

1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001

kretanje brojastanovnikaDaruvara

Pregled kretanja broja stanovnika za ostala gradska naselja dan je u sljedećem grafičkom prikazu.

0

300

600

900

1200

1500

1800

1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001

Daruvarski Vinogradi

Doljani

Donji Daruvar

Gornji Daruvar

Lipovac Majur

Ljudevit Selo

Markovac

Vrbovac



Raspodjela stanovništva 2001. godine prikazana sljedećom shemom pokazuje da je gotovo tri četvrtine stanovništa smješteno u središnjem gradskom naselju.

DaruvarDaruvarski VinogradiDoljaniDonji DaruvarGornji DaruvarLipovac MajurLjudevit SeloMarkovacVrbovac

Udio poljoprivrednog stanovništva na području Grada Daruvara je nizak. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine ukupno poljoprivredno stanovništvo je iznosilo 723 odnosno 5,1% ukupnog stanovništva. U sljedećem grafikonu dan je prikaz udjela poljoprivrednog stanovništva po naseljima.

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Daruvar


Doljani

Donji Daruvar

Gornji Daruvar

Lipovac Majur

Ljudevit Selo

Markovac

Vrbovac

poljoprivrednostanovništvo uukupnomstanovništvu (%)

aktivnopoljoprivredno uukupnom aktivnomstanovništvu (%)

Značaj poljoprivredne djelatnosti za stanovništvo Grada Daruvara je ipak veći nego što se može zaključiti na temelju niskog udjela poljoprivrednog stanovništva. O tome nam govori postotak kućanstava sa poljoprivrednim gospodarstvom, koji je 1991. godine iznosio čak 36,5%. Prema tome, može se konstatirati da se dio stanovništva uz osnovno zaposlenje, poljoprivredom bavi kao dodatnom djelatnosti. Poljoprivredna gospodarstva na području grada uglavnom proizvode samo za potrebe svog kućanstva. Sljedeći grafikon prikazuje udio kućanstava sa poljoprivrednim gospodarstvom po naseljima.

0 20 40 60 80 100

DaruvarDaruvarski Vinogradi

DoljaniDonji Daruvar

Gornji DaruvarLipovac Majur

Ljudevit SeloMarkovac

Vrbovac

% kućanstava sapoljoprivrednimgospodarstvom



Prema školskoj spremi i pismenosti za stanovništvo iznad 15 godina (prema popisu 2001. godine) situacija je bila sljedeća: 2,26% bez školske spreme, 3,31% sa završenih 1-3 razreda osnovne škole, 9,15% sa završenih 4-7 razreda osnovne škole, 22,90% sa završenom osnovnom školom, 50,29% sa srednjom školom te 12,10% sa višim i visokim obrazovanjem.

bez škole

1-3 razreda osnovne

4-7 razreda osnovne

završena osnovnaškolasrednja škola

viša i visoka škola

Iz grafičkog prikaza obrazovne strukture po dobnim skupinama uočljivo je da postupno raste udio srednjeobrazovanog stanovništva. Kod dobne skupine od 20 do 24 godine taj udio je najveći i iznosi 84,91%.

0% 20% 40% 60% 80% 100%

15-1920-24

25-2930-3435-39

40-4445-4950-5455-59

60-6465-6970-74

75-7980-8485 i >

bez škole

1-3 razreda osnovne

4-7 razreda osnovne

osnovna škola

srednja škola

viša i visoka škola

Općenito se može reći da razina obrazovanosti na području grada postupno raste te ne predstavlja ograničavajući faktor razvoja. Međutim, dobna struktura stanovništva prema podacima sa popisa 2001. godine nije tako povoljna, što se vidi i iz priložene tablice:



NASELJE UKUPNO 0-19 GODINA

20-59 GODINA

60 I VIŠE GODINA

NEPOZ-NATO

INDEKS STAROSTI

Daruvar 9815 2254 5438 2088 35 92,64 Daruvarski Vinogradi 166 43 92 30 1 69,77 Doljani 834 206 460 162 6 78,64 Donji Daruvar 840 189 504 145 2 76,72 Gornji Daruvar 569 112 296 158 3 141,07 Lipovac Majur 119 26 63 30 0 115,38 Ljudevit Selo 253 57 156 40 0 70,18 Markovac 93 22 47 24 0 109,09 Vrbovac 554 169 312 73 0 43,20 UKUPNO 13243 3078 7368 2750 47 89,34

Udio stanovništva od 0 do 19 godina iznosi 23,33%, stanovništva od 20 do 59 godina 55,84%, a stanovništva iznad 60 godina 20,84%. Na temelju ovih podataka može se konstatirati da je stanovništvo Grada Daruvara duboko zašlo u proces starenja, što može predstavljati značajan ograničavajući faktor razvoja. Indeksi starosti po naseljima iz gornje tablice, kao i grafikon dobne strukture pokazuju da najpovoljniji omjer mladog i starog stanovništva ima naselje Vrbovac, nešto bolja situacija je i u Daruvarskim Vinogradima i Ljudevit Selu, dok Gornji Daruvar ima vrlo nepovoljnu dobnu strukturu.

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Daruvar


Doljani

Donji Daruvar

Gornji Daruvar

Lipovac Majur

Ljudevit Selo

Markovac

Vrbovac

0-19 godina

20-59 godina

60 i više godina

Sljedeća tablica daje pregled broja kućanstava po naseljima prema popisu stanovništva 2001. godine.

NASELJA UKUPNO KUĆANSTAVA

OBITELJSKA KUĆANSTVA

SAMAČKA KUĆANSTVA

Daruvar 3619 2702 863 Daruvarski Vinogradi 58 47 11 Doljani 292 224 65 Donji Daruvar 282 231 49 Gornji Daruvar 215 153 57 Lipovac Majur 43 36 6 Ljudevit Selo 75 64 9 Markovac 31 24 7 Vrbovac 155 135 18 UKUPNO 4770 3616 1085



Broj kućanstava je u posljednjih pedesetak godina doživio značajniji porast od broja stanovnika. Srazmjerno tome padao je “obiteljski faktor”, odnosno broj članova u kućanstvu te sada iznosi 2,78 prema 3,26 iz 1948. godine. Pri tome je znatno porastao broj samačkih i staračkih kućanstava. Pregled “obiteljskog faktora” po naseljima dan je u sljedećem grafičkom prikazu.

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4

Daruvar


Doljani

Donji Daruvar

Gornji Daruvar

Lipovac Majur

Ljudevit Selo

Markovac

Vrbovac

osoba pokućanstvu

Bitan utjecaj na ukupnu demografsku sliku općine imat će i udio samačkih kućanstava, koji je ovdje vrlo visok jer općinski prosjek iznosi 22,75%. Većina ovih kućanstava su staračka. Sljedeći grafikon pokazuje da je u posebno teškom stanju naselje Gornji Daruvar sa više od četvrtine samačkih kućanstava.

0 5 10 15 20 25 30

Daruvar


Doljani

Donji Daruvar

Gornji Daruvar

Lipovac Majur

Ljudevit Selo

Markovac

Vrbovac

%-tak samačkihkućanstava

Pregled obiteljskih kućanstava prema broju članova (popis 2001. godine) dan je u sljedećoj tablici i grafikonu.



Obiteljska kućanstva prema broju članova 8 i više Naselje svega 2 3 4 5 6 7 broj

kućanstava ukupno članova

Daruvar 2.702 868 725 798 205 72 21 13 121 Daruvarski Vinogradi 47 17 8 17 3 1 - 1 8 Doljani 224 73 49 65 20 13 2 2 16 Donji Daruvar 231 67 53 76 26 6 2 1 10 Gornji Daruvar 153 63 32 32 14 6 4 2 17 Lipovac Majur 36 16 7 8 4 1 - - - Ljudevit Selo 64 13 13 25 6 4 3 - - Markovac 24 10 3 4 3 3 - 1 8 Vrbovac 135 29 30 34 21 9 11 1 12 UKUPNO 3.616 1.156 920 1.059 302 115 43 21 192

12,7%0,6%

86,7% 2 do 4 člana5 do 7 članova

više od 8 članova

Prema popisu stanovništva 2001. godine od ukupno 13243 stanovnika na području grada 7729 su Hrvati. Od nacionalnih manjina najzastupljeniji su Česi (popisano ih je 2504) i Srbi (1863). U postocima to izgleda ovako:

8,6%

18,9%

14,1%

58,4%

HrvatiČesiSrbiOstali



1.2.2. Naselja Na području Grada Daruvara nalazi se 9 naselja (Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Markovac i Vrbovac). Područje grada prostire se na površini od 64,02 km2 odnosno 2,43% ukupne površine županije koja iznosi 2636,67 km2. Daruvar je prema površini najmanji grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Udio površine pojedinih naselja u ukupnoj površini Grada Daruvara dan je u sljedećem grafičkom prikazu:

DaruvarDaruvarski VinogradiDoljaniDonji DaruvarGornji DaruvarLipovac MajurLjudevit SeloMarkovacVrbovac

Gustoća naseljenosti na području Grada Daruvara iznosi 206,86 st./km2, što ga svrstava među najgušće naseljene dijelove županije (gušće je naseljen samo Grad Bjelovar), koja pak pripada slabije naseljenim područjima Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti na području županije je 50,47 st./km2, dok je prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj 77,4 st./km2. U sljedećoj tablici prikazan je pregled površina pojedinih naselja i njihova gustoća naseljenosti te podaci o broju stanovnika, stanova i domaćinstava sa posljednja dva popisa stanovništva:

Stanovnici Stanovi Domaćinstva Površina Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001.

Gustoća naseljenosti Grad

Daruvar km2 % broj % broj % broj % broj % broj broj st./km2

UKUPNO 64,02 100,00 14.210100,00 13.243 100,00 5.336100,00 5.260 100,00 5.117 4.770 206,86

1 Daruvar 8,01 12,51 9.748 68,60 9.815 74,11 3.752 70,31 3.952 75,13 3.614 3.619 1.225,34

2 DaruvarskiVinogradi 1,80 2,81 514 3,62 166 1,25 195 3,65 63 1,20 184 58 92,22

3 Doljani 9,86 15,40 1.003 7,06 834 6,30 351 6,58 337 6,41 326 292 84,58

4 Donji Daruvar 5,64 8,81 1.122 7,90 840 6,34 416 7,80 324 6,16 377 282 148,94

5 Gornji Daruvar 13,91 21,73 603 4,24 569 4,30 226 4,24 254 4,83 216 215 40,91

6 Lipovac Majur 3,39 5,30 117 0,82 119 0,90 38 0,71 40 0,76 46 43 35,10

7 Ljudevit Selo 3,38 5,28 262 1,84 253 1,91 84 1,57 89 1,69 86 75 74,85

8 Markovac 12,08 18,87 307 2,16 93 0,70 100 1,87 28 0,53 95 31 7,70

9 Vrbovac 5,59 8,73 534 3,76 554 4,18 174 3,26 173 3,29 173 155 99,11



Prikaz broja stanovnika, privatnih kućanstava i stambenih jedinica po naseljima prema popisu stanovništva iz 2001. godine dan je u sljedećoj tablici:

STAMBENE JEDINICE NASELJE

UKUPAN BROJ

STANOVNIKA PRIVATNA

KUĆANSTVA SVEGA STANOVI ZA

STALNO STANOVANJE

Daruvar 9815 3619 4039 3952 Daruvarski Vinogradi 166 58 103 63 Doljani 834 292 337 337 Donji Daruvar 840 282 324 324 Gornji Daruvar 569 215 267 254 Lipovac Majur 119 43 46 40 Ljudevit Selo 253 75 93 89 Markovac 93 31 28 28 Vrbovac 554 155 183 173 UKUPNO 13243 4770 5420 5260

Sljedeća tablica daje pregled ukupnog broja stanova i njihovih površina na području Grada Daruvara, prema podacima sa popisa stanovništva 2001. godine.

stanovi za stalno stanovanje stanovi koji se koriste povremeno

stanovi ukupno ukupno nasta-

njeni privremeno nastanjeni napušteni

stanovi za

odmor

u vrijeme sezonskih radova u

poljoprivredi

stanovi u kojima se

samo obavljala djelatnost

broj 5.423 5.318 4.585 673 60 57 23 25 m2 418.339 411.870 359.798 48.608 3.464 3.274 1.250 1.945

Prosječna veličina svih stanova na području Grada Daruvara iznosi 77,14 m2. Prosječna veličina stanova za stalno stanovanje je 77,45 m2, dok je prosječan stan za odmor je znatno manji (57,44 m2). Općenito se može zaključiti da je standard stanovanja u naseljima Grada Daruvara vrlo dobar, što je vidljivo iz prosječne veličine stanova za stalno stanovanje, a i iz podatka o prosječnoj površini stana po osobi. Prosječan stanovnik područja općine raspolaže sa 31,59 m2 stambenog prostora.

1.2.3. Klima Glavna obilježja klime ovog prostora uklapaju se u opće klimatske uvjete zapadnog dijela Panonske nizine. To je područje s izrazitim godišnjim dobima, gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. To se očituje na taj način da u nekim pokazateljima klime dolazi do izražaja maritimnost, a u drugim kontinentalnost klime, pri čemu niti jedno od ovih obilježja ne prevladava. Prema Koepenovoj klasifikaciji klime ovaj prostor pripada klimatskom području “Cfwbx”. To je područje umjereno tople kišne klime u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su jednoliko raspoređene na cijelu godinu. Najsuši dio godine je u hladno godišnje doba. U godišnjem hodu padalina izdvajaju se dva maksimuma, jedan je u proljeće u svibnju, a drugi ljeti u srpnju ili kolovozu. Između ova dva maksimuma je nešto suše razdoblje.



1.2.4. Reljef i tlo Reljef Daruvarskog prostora karakterizira postupno uzdizanje terena od najužih dijelova rijeke Ilove prema sjeveroistoku do gorskog masiva Papuka. Na području grada razlikuju se sljedeće reljefne cjeline:

• naplavne ravni sa livadastim i močvarnim tlima nepogodnim za poljoprivrednu proizvodnju

• lesni ravnjaci na višim terenima (120 – 160 m.n.m.), podzolasti, blago valoviti i ocjediti, najpogodniji za poljoprivredu (naselja Gornji i Donji Daruvar te dio Daruvara),

• brežuljkasti prostori podgorja Papuka i Bilogore na oko 200 m.n.m. ispresjecani mnogim manjim vodotocima, sa dominantnim sadržajem lesa, gline i ilovače. Velik dio ovog prostora u okolici Daruvara je pod vinovom lozom.

• najviši, gorski dio iznad 300 m.n.m. nije naseljen niti pogodan za poljoprivredu, a čine ga strme padine Papuka sa šumama bukve i graba.

Općenito se može konstatirati da geološki sastav i reljef ne predstavljaju ograničavajući faktor razvoja iako je reljefna struktura grada relativno složena. Površine na kojima su smještena naselja i najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta nalaze se na ravnom i blago valovitom terenu što osigurava neometano gospodarsko korištenje i uvođenje infrastrukture. Za daljnji razvoj gradskog područja potrebno je provesti optimalizaciju prostora po iskoristivosti i namjeni, a pri tome vodeći računa o održavanju prirodne i ekološke ravnoteže.

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke

Područje grada Druvara locirano je u istočnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije, na prijelazu iz planinskog prostora Papuka u valovito Poilovlje. Gradsko središte smjestilo se u valovitoj dolini rijeke Toplice, najveće desne pritoke rijeke Ilove. U nižim dijelovima gradskog područja prevladavaju šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querceto – Carpinetum Croaticum), dok u višim prigorskim dijelovima veći dio površina zauzimaju šume bukve (Fagetum Silvaticae Croaticum). Šumoviti obronci Papuka protežu se gotovo do samog gradskog središta. Prometni položaj Daruvara je, uzimajući u obzir prometnu izoliranost županijskog prostora u odnosu na ostale dijelove Hrvatske, relativno povoljan, budući da se nalazi na cestovnom pravcu koji povezuje dvije najznačajnije prometnice središnjeg dijela Hrvatske, posavski i podravski prometni pravac. Središnje gradsko naselje ima izrazito velik gravitacijski utjecaj na čitavo promatrano područje. To je najrazvijenije gradsko naselje, sa složenijom urbanom strukturom, koje je okupilo gotovo 3/4 stanovništva gradskog područja te većinu gospodarskih i društvenih funkcija. Evidentan je dosadašnji značaj ovog gradskog naselja ne samo u lokalnim okvirima, već i za šire područje, budući da i stanovništvo susjednih općina ovdje koristi pojedine funkcije višeg reda. Stoga će se PPUG-om i GUP-om osigurati prostorne uvjete za razvoj Daruvara kao regionalnog središta, odnosno srednjeg razvojnog središta, koje prema Programu prostornog razvoja Republike Hrvatske ima osobito značenje u urbanoj mreži Hrvatske.



Za gradski prostor se općenito može reći da je bogat prirodnim resursima te je s tim u skladu ovdje ostvaren širok raspon gospodarskih djelatnosti vezanih uz njihovo korištenje. Međutim, najznačajniju komparativnu prednost pred ostalim dijelovima županije Daruvaru donose termalni izvori uz rijeku Toplicu. Izvori su uvjetovali nastanak naselja na ovoj lokaciji još u antičko vrijeme, a imali su i bitan utjecaj na određivanje prostorne i gospodarske strukture modernog Daruvara. Zahvaljujući termalnim izvorima Daruvar je još od davnina poznat kao lječilište i odmaralište koje su posjećivali i rimski carevi, a u novije vrijeme se profilirao kao poznato termalno lječilište i turističko središte Bjelovarsko-bilogorske županije. Suvremeni razvoj djelatnosti vezanih uz korištenje ljekovitih izvora tople vode započeo je izgradnjom kupališno-lječilišnih kapaciteta krajem 18. stoljeća, a idejni začetnik ovog projekta bio je grof A. Janković. S obzirom na značaj ovog resursa za dosadašnji razvoj grada, kao logično se nameće i današnje načelno opredjeljenje lokalne zajednice za razvoj lječilišnih, rekreativnih i turističkih sadržaja na gradskom području. Prema razvojnoj osjetljivosti, odnosno mogućnosti prilagodbe planiranim promjenama, na temelju analize demografskih, gospodarskih i socio-kulturnih pokazatelja naselja Grada Daruvara možemo podijeliti u četiri skupine:

• naselja sa nazadovanjem u razvitku (naselja sa izrazito negativnim gotovo svim pokazateljima, podalje od glavnih prometnica, izrazite demografske starosti, u procesu izrazite depopulacije ili izumiranja, sa velikim udjelom poljoprivrednog stanovništva, izrazito nepovoljne obrazovne strukture, praktično bez radnih mjesta u naselju, minimalno opremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom. Ovoj skupini pripada samo naselje Lipovac Majur),

• naselja sa zaostajanjem u razvitku (ovo je prosječan tip naselja na području županije sa negativnim gotovo svim pokazateljima, ali ipak bliže glavnim prometnicama ili uz njih, sa uznapredovalim procesom depopulacije, relativno dobro opskrbljena komunalnom infrastrukturom. Ovdje pripadaju naselja Gornji Daruvar, Daruvarski Vinogradi i Markovac),

• naselja sa stagnacijom razvojnog procesa (ovo je prosječan tip naselja u Hrvatskoj, smještenih uz glavne prometnice, sa većim brojem radnih mjesta, uglavnom pozitivnim demografskim pokazateljima, relativno dobro opremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom. Ovoj skupini pripadaju Ljudevit Selo, Vrbovac, Doljani, naselja sa nizom povoljnijih pretpostavki za brži i lakši razvoj),

• naselja sa uravnoteženim razvitkom (ovdje se mogu svrstati naselja Daruvar i Donji Daruvar sa pozitivnim svim pokazateljima, relativno mladom i aktivnijom populacijom i povoljnom obrazovnom strukturom, većim brojem radnih mjesta te dobro opremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom. To je razvojni okvir kojem trebaju težiti sva ostala gradska naselja).

Postojeće prirodne datosti prostora, izvori termalne ljekovite vode, vinogradarske, šumske i poljoprivredne površine kao i sadašnja izgrađenost prostora, pružaju Gradu Daruvaru vrlo dobre mogućnosti gospodarskog razvitka. Težište u dosadašnjem gospodarskom razvoju gradskog središta bilo je na prerađivačkoj industriji i turizmu vezanom uz postojeće lječilišne kapacitete. U neposrednom



okruženju gradskog središta tijekom industrijalizacije i deagrarizacije formiralo se jače urbanizirano područje kojeg čine naselja Donji Daruvar, Daruvarski Vinogradi i Vrbovac. Ova naselja imaju karakter Daruvarskog predgrađa te se u pogledu funkcije rada gotovo isključivo oslanjaju na njegove resurse. S druge strane, stanovništvo perifernih gradskih naselja, tradicionalno je vezano uz život na zemlji te se i danas pretežno bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Najznačajniji prirodni resursi kojima grad raspolaže odredit će i buduću gospodarsku strukturu, također najvećim dijelom vezanu uz njihovo korištenje. Stoga u pogledu usmjeravanja razvoja gospodarstva ne treba inzistirati na velikim promjenama, već sve raspoložive resurse usmjeriti jačanju postojećih proizvodnih pogona i turističkih djelatnosti te poticanju privatne inicijative i to u prvom redu u segmentu proizvodnih djelatnosti. Razvoju turizma sasvim sigurno će pogodovati i pejzažne karakteristike šireg gradskog područja. Šumski obronci Papuka u istočnom dijelu grada, gdje se već nalaze poznata izletnička odredišta, predstavljaju prostor visokih pejzažnih vrijednosti i vrlo visokog stupnja ekološke očuvanosti. Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije predložio je njihovu zaštitu kao kulturnog krajolika prve kategorije. Turizam bi mogao imati i vrlo važnu ulogu u revitalizaciji perifernih seoskih naselja. Ovdje bi naglasak trebalo staviti na seoski i ekološki turizam, uz uvođenje kulturnih i društvenih sadržaja vezanih uz tradicionalne običaje ovog kraja te proizvodnju ekološki čistih poljoprivrednih proizvoda, za što na ovom prostoru postoje vrlo dobri uvjeti. Također, vrlo dobra pošumljenost i bogatstvo životinjskim vrstama te već postojeći objekti u funkciji lovstva, daju značajne mogućnosti za razvoj lovnog turizma. Zaključno se može konstatirati da Grad Daruvar raspolaže značajnim prirodnim i ljudskom rukom stvorenim vrijednostima, koje mu pružaju vrlo dobre razvojne mogućnosti. Donošenjem kvalitetnih prostorno-planskih mjera osigurat će se uvjeti za realizaciju postavljenih ciljeva te omogućiti provođenje različitih razvojnih programa u svrhu podizanja kvalitete življenja na ovom prostoru na još veću razinu.

1.4. Ocjena stanja kulturno-povijesnih vrijednosti

Današnjim granicama Grada Daruvara obuhvaćeno je 9 naselja: Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Markovac, Vrbovac. Zaštita je provedena na razmjerno malom broju objekata kulturno-povijesnog naslijeđa. U sklopu izrade konzervatorske podloge za potrebe ovog Plana predviđen je detaljni obilazak terena te detaljno popisivanje i valoriziranje kulturne baštine Grada Daruvara s ciljem da se zaštite sve kulturno povijesne, posebice graditeljske vrijednosti te da se stvore uvjeti za njihovu adekvatnu obnovu. Valorizacija kulturnih dobara Grada Daruvara navedena je u provedbenim odredbama ovoga Plana.

1.4.1. Tipologija i stanje naselja i narodnog graditeljstva Svaki prostor ima određene pejzažne vrijednosti i kao takav utječe na kvalitetu života, a dominantni elementi krajolika utječu na identitet prostora i organizaciju života unutar njega. Uravnoteženost antropogenih i prirodnih elemenata također



utječe na vrijednost krajolika i kvalitetu cjelokupnog življenja na određenom prostoru. Naselja su važan produkt kontinuiranog djelovanja čovjeka u prostoru i bitan element za njegovo vrednovanje. Značajniji gradovi i naselja na području središnje Hrvatske prvi puta se formiraju u srednjevjekovnom razdoblju. Nakon razdoblja stagnacije i nazadovanja u toku turskih provala u 16. i 17. stoljeću obnova naselja počela je krajem 17. stoljeća. Na području Grada Daruvara jedino se središnje naselje ističe kao složenija urbana struktura. Za ostala gradska naselja karakteristična je njihova linearna forma. Središta ovih naselja formirala su se spontano uz križanja puteva ili na izražajnim topografskim lokacijama sa skromnim brojem građevina javnih i društvenih sadržaja: crkvom, školom, vatrogasnim domom, trgovinom kao najznačajnijim elementima identiteta i prepoznatljivosti u naselju. Prostornim planom uređenja grada definirat će se uvjeti gradnje i oblikovanja kojima će se očuvati tradicijska parcelacija, smještaj građevina na parceli te niska gustoća izgrađenosti koja karakterizira seoska naselja u ovom dijelu Hrvatske. Predložit će se provedbene mjere usmjerene ka olakšavanju izgradnje i razvoja u autentičnim seoskim naseljima te postavljanju strožih i zahtjevnijih uvjeta komunalnog opremanja, urbanog uređenja i izgradnje u posebno atraktivnim središnjim naseljima.

1.4.2. Valorizacija seoskih naselja Seoska naselja vrednovana su s obzirom na očuvanost seoskog prostora, tradicijskih elemenata okućnica, povijesne matrice i graditeljske strukture, omjera između očuvanosti izvornih zgrada i novoizvedenih, te niza drugih, već ustaljenih u konzervazorskom pristupu vrednovanja seoskih aglomeracija. Ograničenja u korištenju zemljišta Zbog određenog režima zaštite ograničava se korištenje zemljišta u granicama zaštićenih naseobinskih cjelina odnosno njihovih dijelova, arheoloških lokaliteta, te na cjelokupnim površinama pripadajućih parcela pojedinačno zaštićenih spomeničkih objekata.



dvorac grofa Jankovića – nukleus suvremenog Daruvara

Trg kralja Tomislava



Župna crkva Presvetog Trojstva



Masarykova ulica i župna crkva

uglovnica u ulici bana Josipa Jelačića



uglovnica u ulici bana Josipa Jelačića

stambena zgrada u ulici Petra Svačića br. 9



stambena zgrada u ulici Petra Svačića br. 4

stambena zgrada u ulici bana Josipa Jelačića br. 4



stablo Ginkgo Biloba ispred dvorca Janković



stambena zgrada u ulici Stjepana Radića br. 29

stambena zgrada u ulici Stjepana Radića br. 37



stambena zgrada u ulici Stjepana Radića

zgrada centralnih blatnih kupki u Julijevom parku



aleja graba u Julijevom parku



hotel Termal u Julijevom parku

«Švicarska kuća» u Julijevom parku



«Antunova kupka» u Julijevom parku

Vila «Arcadia» u Julijevom parku



aleja pačempresa između željezničke pruge i Julijevog parka

Daruvarski vinogradi



ostaci izvornog sloja uređenja Antunovog parka u duhu romantizma



1.5. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

Planovi višeg reda koji treba uvažiti pri izradi PPUG Daruvar su: -Program prostornog uređenja Republike Hrvatske Program prostornog uređenja temeljni je dokument prema kojem se uređuje prostor u državi, a njegovi zaključci su obveza za sve planove nižeg reda. Programom utvrđeni ciljevi koji su posebno relevantni za predmetni plan su slijedeći. U poglavlju 1.Osnovni ciljevi i usmjerenja prostornog razvoja program navodi: Uvažiti zajednička obilježja i osobitosti područja kao osnovu za utvrđivanje zajedničkih kriterija korištenja prostora i razmještaja djelatnosti. Prilikom usklađenja interesa korištenja prostora treba uzeti u obzir pojačan interes za ulaganje na nekim prostorima te utvrditi stvarnu vrijednost i visoke standarde uređenja zemljišta koji će osigurati svrhovito korištenje i kvalitetno uređenje prostora. U poglavlju 2.2.4.Planiranje uređenja područja naselja navodi se: Konsolidacija prostora naselja treba se temeljiti na njihovim obilježjima te očuvanju regionalnih odlika gradova i naselja. Prioritet zadovoljenja potreba konsolidacije prostora gradova je urbana obnova postojećih struktura (rekonstrukcijom, sanacijom i sl.) čime treba očuvati graditeljski identitet povijesnih središta naselja. U poglavlju 5.3.Zaštita graditeljske baštine: Treba uspostaviti uravnoteženi odnos između osnovnih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi očuvanja njihovih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o identitetu područja i naroda kojemu pripadaju. U poglavlju 5.4.Krajolik navedeno je: Građevinska područja malih naselja i sela definirati na način da se očuvaju morfološke i strukturne značajke graditeljske baštine, a osobito oblik parcela, smještaj građevina i tradicijski obiteljski vrt. Očuvanje prostornog identiteta naselja treba temeljiti na poštivanju jedinstvenosti svakog grada, njegovoj povijesnoj slojevitosti te logici njegova rasta i preobražaja.Posebnu pažnju treba posvetiti kontaktnom području povijesnog gradskog središta i struktura suvremenih proširenja grada, osobito šititeći mjerilo, zatečene vrijednosti i graditeljsku tradiciju. - Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije donesen je prije početka izrade Prostornog plana uređenja Grada Daruvara, tako da su u PPUG ugrađeni osnovni zahtjevi i smjernice koje određuje PPŽ. Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske županije gradsko središte Daruvar tretirano je kao regionalno središte za koje treba predviđati umjereni rast populacije i središnjih funkcija te funkcije rada, tako da i planovi nižeg reda moraju uvažavati potrebu njegovog planskog širenja. Iznalaženje površina za širenje središnjeg naselja i smještaj novih gospodarskih i društvenih sadržaja bit će jedan od glavnih zadataka Generalnog urbanističkog plana Grada Daruvara.



Od brojnih kriterija oblikovanja prostora koji su definirani u Prostornom planu Bjelovarsko-bilogorske županije za izradu Prostornog plana općine najvažniji je određivanje optimalne veličine građevinskih područja pojedinih naselja na temelju analize njihovih demografskih i razvojnih pokazatelja. Prostornim planom Grada Daruvara su definirana građevna područja naselja kod kojih je u najvećoj mogućoj mjeri uvažen ovaj kriterij. Središnje naselje današnjeg Grada Daruvara je do 1993. godine bilo središte općine koja je obuhvaćala znatno šire područje. Važeći planovi po kojima se planirao gradski prostor su Prostorni plan općine Daruvar i Generalni urbanistički plan Grada Daruvara te njihove izmjene i dopune. Drugih važećih prostornih dokumenata koji se odnose na gradsko područje nema. Jedan od glavnih nedostataka ovih planova je u tome što je naglasak stavljan na središnje naselje i njegova predgrađa, zbog stalne ekspanzije ovog središnjeg gradskog dijela, porasta broja stanovnika te prostornih i komunalnih potreba vezanih uz te pojave. Pri tome su udaljenija gradska gradska naselja (Markovac, Gornji Daruvar, Lipovac Majur, Ljudevit Selo) tretirana kao periferno podučje te je vrlo malo ulagano u njihov razvoj. Posljedica toga je nekontrolirana depopulacija ovog ruralnog prostora u proteklom razdoblju te njegovo kontinuirano zapuštanje i zapostavljanje. Jedan od prioriteta u budućem razvoju bit će revitalizacija rubnih gradskih područja, čemu značajan doprinos može dati upravo izrada Prostornog plana uređenja grada. Važećim su planom zahvaljujući pogrešnom predviđanju demografske i gospodarske ekspanzije čitavog ovog područja, određena i nerealno velika građevinska područja naselja, koja su rezultirala rahlom i disperznom izgradnjom u pojedinim dijelovima grada. Nedostatak ovakve izgradnje dolazi do izražaja danas, prilikom uvođenja komunalne infrastrukture u takva naselja, što se pokazuje izuzetno skupim.

1.5.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

1.5.1.1. Ocjena dosadašnjeg prostornog razvoja i korištenja prostora

Analizom postojeće prostorne strukture utvrđeno je da na području grada postoje dva tipa naselja: Daruvar kao složena urbana forma te manje urbanizirana i ruralna naselja u njegovom okruženju. Dominantna točka u gradskom prostoru je naselje Daruvar, locirano na križanju glavnih prometnih pravaca. Daruvar se razvio u gradsko naselje sa svim značajnim gospodarskim i društvenim sadržajima te predstavlja urbanu strukturu visoke oblikovne i ambijentalne vrijednosti. Ovdje su koncentrirane urbane vrijednosti grada. Gradsko središte ima izrazit gravitacijski utjecaj na čitavo promatrano područje, a njegov utjecaj kao manjeg regionalnog središta proteže se i izvan gradskih granica, u prvom redu na susjedne općine Đulovac, Končanica, Dežanovac i Sirač. Općenito se može reći da su u Daruvaru uvjeti za život i smještaj gospodarskih djelatnosti znatno povoljniji nego u ostalim dijelovima grada. Svi gradski planovi predviđali su širenje grada na slobodnim površinama zapadno od današnjeg središta, dok je istočni dio tretiran kao rezerva za rezidencijalno stanovanje višeg standarda. Provedba je međutim bila bitno drukčija. Od širenje prema zapadu i sjeveru za koje je urbana matrica trebala biti derivirana iz



najvrednijeg sloja grada nije realizirano gotovo ništa, dok je sav razvoj “pobjegao” u istočni dio grada koji je pod pritiskom iz potencijalne reprezentativne četvrti bogate zelenilom pretvoren u prenapučeno i preizgrađeno prigradsko naselje vrlo skromnog komunalnog i gotovo nikakvog društvenog standarda. Karakteriziraju ga uske, strme i velikim dijelom još uvijek neasfaltirane ulice, skromne parcele, velika izgrađenost i česta predimenzioniranost i pretjerana pompoznost pojedinačnih objekata, manjak zelenih površina, dječjih igrališta, javnih parkova itd. Izrada novih prostornih planova prilika je da se sumiraju i analiziraju dosadašnji procesi i njihovi rezultati te odredi nova strategija razvoja grada. Pri tome je, uz neupitno usmjerenje prema razvoju turističkih sadržaja, potrebno utvrditi i strategiju razvoja “običnih” stambenih gradskih četvrti te rasporeda i oblikovanja društvenih i javnih funkcija. Karakteristično za prostorni razvoj ostalih naselja na gradskom području je njihovo linearno širenje. U nižim predjelima naselja su izrazito linearne forme (Lipovac Majur, Ljudevit Selo), dok se na obroncima ta forma obogaćuje prilagodbama reljefu (Vrbovac, Markovac, Doljani). Kvalitetno prožimanje naselja i krajolika ugroženo je pretvaranjem starih sela u stambene zone, što je donijelo zahtijeve za novim gradnjama velike izgrađenosti i gabarita. Jedan od zadataka ovog plana bit će stoga određivanje optimalne tipologije, koja će omogućiti razvoj ovih naselja u započetom smjeru, ali uz uvažavanje i očuvanje najvrednijih karakteristika naselja i krajolika. Jedan od nedostataka dosadašnjeg razvojnog modela Daruvara proizlazi iz činjenice da je naglasak stavljan na gradsko središte i naselja u njegovoj neposrednoj blizini, dok je vrlo malo ulagano u razvoj perifernih gradskih dijelova. Rezultat toga je sadašnja vrlo teška demografska i gospodarska situacija u ovim dijelovima grada zbog kontinuiranog iseljavanja stanovništva prema atraktivnijim područjima. Opremljenost komunalnom infrastrukturom u perifernim dijelovima grada također nije na zadovoljavajućoj razini. Temeljni nedostatak u tom pogledu je neriješeno pitanje vodoopskrbe putem javnog vodovoda te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Rješavanje ovih pitanja bit će preduvjet budućeg prostorno-gospodarskog razvitka. Također se može konstatirati da su u dosadašnjem razvoju tek djelomično korištene prirodne vrijednosti i prometne pogodnosti ovog prostora te je stoga potrebno osigurati njihovo optimalno korištenje i na taj način stvoriti temelj za budući gospodarski razvoj grada.

1.5.1.2. Mogućnosti i ograničenja razvoja

Razvojne mogućnosti Grada Daruvara vezane su u prvom redu uz prirodne i prometne pogodnosti ovog područja. Najznačajniji prirodni resursi grada su izvori termalne ljekovite vode, velike površine pod šumom te relativno kvalitetno poljoprivredno zemljište. Dosadašnje gospodarske djelatnosti bile su vezane uz korištenje ovih resursa, a budući razvoj općine također će se na njima temeljiti. Pri tome će vrlo značajnu ulogu u imati visok stupanj ekološke očuvanosti prostora. Razvojne mogućnosti Grada Daruvara nalaze se u osuvremenjavanju postojećih gospodarskih i turističkih kapaciteta, poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva te obogaćivanju turističke ponude različitim novim sadržajima. Pri tome će od neobične važnosti biti činjenica što je Daruvar na županijskoj razini prepoznat kao područje sa najvećim turističkim potencijalom. Zahvaljujući značaju



daruvarskog turizma i za šire područje, Županija sudjeluje u nacionalnom projektu “Vinske turističke ceste” s potenciranjem razvoja turističke vinske ceste Petrov vrh, a uključuje se i u “Regionalni razvojni projekt Grada Daruvara i daruvarskih termi”. Uz ulaganje u modernizaciju već postojećih lječilišnih, rekreacijskih i sportskih sadržaja, prihvatljiva bi bila i orijentacija na ekološki i seoski turizam u perifernim gradskim dijelovima, gdje za to postoje vrlo dobri uvjeti. Mogućnosti za razvoj prerađivačke industrije, najvažnije proizvodne djelatnosti Grada Daruvara, proizlaze iz potrebe za bržim prilagođavanjem proizvodnje zahtjevima modernog tržišta što će se postići povećanjem njene efikasnosti i razvojem tehnologije prema mjerilima međunarodne ekonomije. U općem gospodarskom razvoju vrlo važnu ulogu će imati i poticanje razvoja malih i srednjih poduzeća i to u prvom redu onih orijentiranih na proizvodne djelatnosti te revitalizacija obiteljskih gospodarstava kao nosioca poljoprivredne proizvodnje ovog kraja. Stanje poljoprivrede, najznačajnije gospodarske djelatnosti rubnih dijelova grada, danas nije na zadovoljavajućoj razini niti prilagođeno velikom tržištu. Nužno je osuvremenjavanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koje će se postići okrupnjavanjem posjeda, specijalizacijom za pojedine tipove proizvodnje te primjenom novih tehnologija. Za Grad Daruvar se u cjelini, na temelju analize demografskih i razvojnih pokazatelja može reći da ne predstavlja područje sa značajnim razvojnim ograničenjima. Međutim, unutar samog gradskog prostora postoje pojedina područja koja su manje ili više nesposobna za prilagodbu planiranim promjenama. Tako se kao područja sa velikim ograničenjima u razvoju izdvajaju naselja Gornji Daruvar i Markovac. Ovdje su gotovo svi pokazatelji negativni (stanovništvo je izrazito staro, nepovoljna obrazovna struktura, loš prometni položaj, niska razina infrastrukturne opremljenosti) te se u skoroj budućnosti ne mogu očekivati znatni pozitivni pomaci. Središnje gradsko naselje i njegova neposredna okolica ima znatno povoljniju demografsku i obrazovnu strukturu, kvalitetnije je prometno povezano sa drugim dijelovima županije i vrlo dobro opremljeno komunalnom i društvenom infrastrukturom te kao takvo ima bitno povoljnije pretpostavke za uspješan prostorni i gospodarski razvoj i podizanje opće kvalitete življenja. Osim ograničenja vezanih uz postojeću demografsku i gospodarsku situaciju te infrastrukturnu opremljenost pojedinih gradskih dijelova, ograničenja u razvoju proizlaze i iz potrebe za očuvanjem ekološke kvalitete čitavog područja grada te sprječavanjem svakog zagađenja i neadekvatne upotrebe prostora. U tom je kontekstu posebnu pažnju potrebno obratiti očuvanju prirodne ravnoteže okoliša. Prostorni razvoj na gradskom području ograničit će se na korištenje poljoprivrednog tla u poljoprivredne svrhe, a nova izgradnja bit će vezana uz postojeća naselja i ostala izgrađena područja. Na temelju formiranih ciljeva prostornog razvoja općine vezanih uz postojeće resurse, demografska i gospodarska kretanja te ograničenja razvoja, u okviru prostornog plana osigurat će se optimalne površine za realizaciju budućeg prostornog i gospodarskog razvitka.



2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Grad Daruvar je jedno od značajnijih središta središnje Hrvatske u pogledu sadržaja gospodarskih i društvenih djelatnosti te kao takav ima svoje područje gravitacijskog djelovanja. Razvoj posebnih funkcija na području grada bit će u uskoj povezanosti sa njegovom budućom ulogom u planiranoj mreži središnjih naselja. Strategijom i Programom prostornog uređenja Hrvatske detaljno je razrađen sustav središnjih naselja do razine područnih središta te načelno do razine lokalnih središta, a okvirno su naznačeni i poželjni pravci preobrazbe. Pri tome je naselje Daruvar prepoznato kao manje regionalno središte (manje razvojno središte). Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske županije Daruvar je pak tretiran kao potencijalno regionalno središte (srednje razvojno središte), dok su naselja Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Daruvarski Vinogradi i Doljani naznačena kao potencijalna središta umanjenog značaja. U ovim naseljima, međutim, nema značajnih mogućnosti za razvoj posebnih funkcija, zbog snažnog gravitacijskog utjecaja Daruvara u kojem je već smješten najveći dio društvene infrastrukture. Jedan od zadataka Prostornog plana uređenja grada je da planskim postavkama i predviđenim mjerama omogući provođenje naznačenih pravaca preobrazbe Daruvara. To se prije svega odnosi na osiguravanje površina za razvoj gospodarskih i društvenih sadržaja, odnosno stvaranje uvjeta za njihovo podizanje na razinu adekvatnu planiranoj funkciji ovog naselja. Od planiranih infrastrukturnih sustava veće važnosti za županijski prostor, gradskim područjem prolazi koridor za izgradnju nove brze ceste Stara Gradiška – Okučani – Pakrac – Daruvar – Grubišno Polje, koja je Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske ocijenjena kao III. skupina prioriteta u cestovnoj mreži. Ostali planirani zahvati vezani uz unapređenje infrastrukture nisu od veće važnosti za županiju, a usmjereni su u prvom redu prema podizanju kvalitete življenja lokalnog stanovništva te razvoju gospodarskih sadržaja.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora Jedan od temeljnih ciljeva prostornog razvoja određenih Programom prostornog uređenja je racionalno korištenje i zaštita prostora, a prije svega prirodnih izvora. Najznačajniji prirodni resursi Grada Daruvara su sljedeći:

• izvori termalne vode, • relativno kvalitetne i zdrave šume, • relativno kvalitetno i očuvano poljoprivredno zemljište u nižim dijelovima jako

osjetljivo na kemijske polutante, • opekarska glina • vodotokovi

Prirodne resurse koristit će se za brži razvoj svih dijelova općine, ali isključivo na principima održivog razvoja. Posebno pažljivo treba koristiti neobnovljive i ograničene izvore te izvore u blizini ili unutar zaštićenih dijelova prirode. Svaka



eventualna promjena namjene površine mora se temeljiti na detaljnom preispitivanju utjecaja na ukupno stanje u prostoru.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske kao posebno vrijedni elementi okoliša naglašeni su: nezagađena tla, prirodne šume, čista pitka voda i ambijentalne cjeline. Razvojni kontekst Hrvatske obilježen je težnjom ka ubrzanom razvoju u kojemu se ne vodi dovoljno računa o dugoročnim posljedicama pojedinih aktivnosti na okoliš. Štetne pojave na lokalnoj razini kao što su disperzno širenje naselja i ljudskih aktivnosti koje troše prostor i proizvode različita zagađenja (npr. zagađenje poljoprivrednog tla kemijskim sredstvima, neadekvatno gospodarenje otpadom, zagađenje vodotoka ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda, zagađenje zraka ispuštanjem štetnih plinova i sl.), znatno narušavaju ekološku stabilnost okoliša. Prostorno planiranje stoga danas postaje ključnim čimbenikom zaštite okoliša određujući optimalnu namjenu prostora odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti. Glavni ciljevi zaštite okoliša su sljedeći:

• učinkovito očuvanje i postizanje ujednačenije razine kakvoće života, • razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se

trajno optimizirali učinci njegovog korištenja, • usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim svjetskim ekološkim

kriterijima uz saniranje postojećeg stanja (tamo gdje je potrebno), • sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove

proizvodnje. U izradi prostornog plana uređenja grada potrebno je naglasiti potrebu za ravnotežom prirodnih resursa te za stvaranje osnove za integralnu dugoročnu koncepciju održivog razvoja u skladu sa globalnim potrebama za očuvanje prirodnog okoliša. Na području Grada Daruvara ekološka stabilnost i vrijednost prirodnog okoliša je na vrlo visokoj razini, stoga se razvoj prostora općine treba temeljiti na ovim karakteristikama. Osnovne kvalitete okoliša i postojeće ekološke vrijednosti gradskog prostora su u prvom redu u očuvanom prirodnom okruženju te vrlo maloj izgrađenosti prostora. Površine za izgradnju objekata za gospodarske namjene treba prostorno ograničiti na područje planirano za zone gospodarske namjene, kako bi veći dio područja grada uspio sačuvati svoje vrlo visoke ekološke i prostorne vrijednosti. Zbog toga je prostornim planom uređenja općine potrebno odrediti realne razvojne okvire temeljene na gospodarskim i razvojnim posebnostima grada. Prostornim planom uređenja grada također treba naglasiti i važnost ekološke i socijalne funkcije šuma. Šume su zbog složenih ekoloških procesa koji se u njima odvijaju bitne za održavanje svih oblika života i ekološke ravnoteže te je planove gospodarenja šumama nužno temeljiti na smjernicama zaštite okoliša. Područja koja se nalaze u blizini šuma također treba tretirati na način prihvatljiv za okoliš. Daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave očekuje se da će sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja te se može i sa te razine očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost.



2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju u posljednjih pedesetak godina karaktirističan je kontinuirani pad broja stanovnika i njegovog udjela u ukupnom stanovništvu Hrvatske. Nasuprot tome, područje današnjeg Grada Daruvara bilježilo je značajan prirast stanovništva sve do popisa 1991. godine. Uzrok tome je intenzivna deagrarizacija šezdesetih godina, ekonomska emigracija sedamdesetih godina i migracija deruraliziranog stanovništva prema radnim središtima, poglavito gradovima. Na posljednjem popisu uočen je pad broja stanovnika, koji međutim nije rezultat općih negativnih trendova u gradskom razvoju, već izvanrednih okolnosti uzrokovanih Domovinskim ratom, za vrijeme kojeg je sa gradskog područja iselio dobar dio stanovništva srpske i crnogorske nacionalnosti. U sljedećem grafikonu dan je prikaz demografskih indeksa po naseljima u posljednjih trideset godina.

0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2 1,4

Daruvar


Doljani

Donji Daruvar

Gornji Daruvar

Lipovac Majur

Ljudevit Selo

Markovac

Vrbovac

odnos broja stanovnika 1981/1971 godineodnos broja stanovnika 1991/1981 godineodnos broja stanovnika 2001/1991 godine

Uočava se da su u zadnjih trideset godina samo naselja Daruvar i Vrbovac kontinuirano ostvarivala pozitivna demografska kretanja. Razlog tome je pozitivni prirodni prirast ovih naselja, ali i migracije unutar samog gradskog područja. Za ovaj prostor je u promatranom razdoblju karakteristično kretanje dijela stanovništva iz perifernih dijelova grada prema gradskom središtu te naseljima u njegovoj neposrednoj blizini. Pojedina naselja (Gornji Daruvar, Lipovac Majur) su se takvim razvojem događaja našla u vrlo teškoj demografskoj situaciji. Izuzme li se negativni učinak Domovinskog rata na demografsku sliku ovog područja, odnosno uzmemo li u obzir samo prirodno kretanje broja stanovnika, naselja Grada Daruvara možemo podijeliti u tri skupine:

• naselja u procesu regeneracije (Daruvar, Donji Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Vrbovac, Doljani, Ljudevit Selo),

• naselja u procesu vrlo slabe regeneracije (Markovac), • naselja u procesu izrazite depopulacije (Gornji Daruvar, Lipovac).



Udio mladog stanovništva (0-19 g.) prema popisu iz 2001. godine iznosio je 23,33%, a udio starog stanovništva (60 i više godina) 20,84%. Indeks starosti, tj. odnos broja starog i mladog stanovništva bio je 89,34%, a njegova kritična vrijednost iznosi 40,0%. Prekoračenje ove vrijednosti znak je da dotično stanovništvo zalazi u proces starenja. Iz ovoga proizlazi da starenje stanovništva Grada Daruvara predstavlja stalan dugoročan proces. Unatoč tome, stanovništvo Grada Daruvara je uz stanovništvo grada Bjelovara najmlađe na području županije. Za usporedbu, županijski indeks starosti iznosi 97,76%. Dobna piramida

Grada Daruvara prema podacima sa popisa stanovništva 2001. daje prikaz udjela stanovništva po pojedinim dobnim skupinama. Iako se na temelju iznesenih podataka o dobnoj strukturi stanovništvo grada može smatrati relativno starim, ipak se uspijeva osigurati kakav-takav rast stanovništva (imigracijom i vlastitim prirodnim prirastom) te se Grad Daruvar svrstava u područja sa regeneracijom stanovništva. S obzirom na dosadašnja demografska i razvojna kretanja te postojeću dobnu strukturu u prvo vrijeme se može očekivati blagi rast broja stanovnika, dok bi se dugoročno gledano stanovništvo moglo postupno pomlađivati i ponovno ostvarivati značajniji porast. U planiranom demografskog razvitku bit će vrlo važno, uz poticanje demografske obnove, osigurati ravnomjerniji razmještaj stanovništva na području grada. Ovo će se postići revitalizacijom ruralnih i slabije urbaniziranih naselja na području grada donošenjem kvalitetnih programa za poticanje razvoja obiteljskih poljoprivrednih i stočarskih gospodarstava te obrtništva. Pri tome je potrebno omogućiti porezne i druge (komunalne) olakšice i povoljnije kredite na duži period poslodavcima koji će razvijati gospodarske djelatnosti oslonjene na lokalne resurse i domaću radnu snagu. Provođenjem ovih mjera će se stvoriti uvjeti za demografsku obnovu temeljenu na povećanju prirodnog prirasta stanovništva. Isto tako, razvojem prometne mreže i komunalne infrastrukture u ovim dijelovima grada ostvarit će se bolji životni i radni uvjeti koji će također poticati pozitivna

muškarci

0100200300400500600

0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95 i >

žene

0 100 200 300 400 500 600



demografska kretanja. Kvaliteta i očuvanost prirodnog okoliša u tom će procesu biti njihova najvažnija komparativna prednost.

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture Dugoročni cilj prostorno-gospodarskog razvoja je optimalno korištenje prostora, odnosno prirodnih resursa u svrhu gospodarskog razvitka grada, a da pri tome ne bude narušena ekološka ravnoteža i ugrožen okoliš. Planirana prostorno-razvojna struktura za područje Grada Daruvara proizlazi iz njegovih razvojnih resursa, koje predstavljaju termalni izvori, vodotoci, značajne površine pod šumama, relativno kvalitetno poljoprivredno zemljište, već postojeći gospodarski sadržaji te vrlo visok stupanj ekološke očuvanosti prostora. Definiranje osnovnih pravaca razvoja, odnosno utvrđivanje djelatnosti koje imaju realne mogućnosti za razvoj, bit će dakle, usko povezano sa navedenim resursima kojima područje grada raspolaže. S obzirom na dostignuti stupanj razvoja, postojeću gospodarsku strukturu i prirodne uvjete, područja od naglašenog značaja u budućem razvoju grada bit će:

• Različiti oblici turističke djelatnosti (zdravstveno-lječilišni, rekreacijski, lovni, ribički, kulturni, seoski, ekološki itd.)

• Prehrambeno-prerađivačka industrija i poljoprivredna proizvodnja • Vinarstvo i vinogradarstvo • Metaloprerađivačka industrija • Tekstilna industrija • usluge i širi sektor tercijarnih djelatnosti • razvoj komunalne i prometne infrastrukture, • razvoj djelatnosti ne samo u tercijarnom već i u kvartarnom sektoru.

U planskom razdoblju se predviđa podizanje općeg standarda gradskog stanovništva, što se ne može postići bez razvijanja funkcije rada i porasta zaposlenosti. U početno vrijeme se međutim ne može očekivati izgradnja velikih novih proizvodnih kapaciteta, već će težište biti na obnovi i na boljem korištenju raspoloživih resursa, ali planom treba osigurati i prostor za razvoj novih gospodarskih djelatnosti. Prostorni plan uređenja grada imat će stoga zadaću osigurati površine na više lokacija za razvoj gospodarskih djelatnosti. Koncept gospodarskog razvitka Grada Daruvara, uz obnovu postojećih gospodarskih i turističkih sadržaja, treba se temeljiti na poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva kako u izgradnji novih malih gospodarskih pogona tako i u unapređenju poljoprivredne proizvodnje (obiteljskih gospodarstava). Ova dva gospodarska segmenta trebala bi dati značajan doprinos razvoju grada u nadolazećem razdoblju. Stoga treba očekivati veći broj radnih mjesta u turizmu, prerađivačkoj industriji, malom poduzetništvu i poljodjelstvu te gospodarsko jačanje svih dijelova grada. Glavni cilj u razvoju obiteljskih gospodarstava i poljoprivrede bit će prijelaz sa sadašnje ekstenzivne na intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. U svrhu ostvarenja ovog cilja u prvom redu je potrebno provesti okrupnjavanje usitnjenih posjeda, podizanje stupnja obrazovanosti i stručnosti poljoprivrednih proizvođača te podizanje tehnološke razine proizvodnje. Gospodarski razvitak se mora temeljiti na uvažavanju mnogih kriterija jer, osim pozitivnog financijskog poslovanja treba biti zadovoljena i potreba održivog



razvoja, koja predstavlja očuvanje prirodne sredine, poštivanje tradicijskih vrijednosti te poboljšavanje kvalitete življenja.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture Naselja su nositelji prostornog razmještaja stanovništva i jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora. Trend razvoja naselja u Hrvatskoj je njihovo povećavanje i sadržajno razvijanje, što se može uočiti i na primjeru središnjeg naselja Grada Daruvara koje ima sve preduvjete za razvoj u regionalno središte. S druge strane, manja naselja u slabije urbaniziranim područjima konstantno gube stanovništvo i razvojno stagniraju pa čak i nazaduju. Ovaj proces prisutan je i u pojedinim dijelovima Grada Daruvara (prije svega u naseljima Gornji Daruvar i Lipovac Majur). Jedan od najvažnijih ciljeva razvoja naselja na području Daruvara bit će osiguravanje optimanog stupnja urbanizacije pojedinih gradskih dijelova, primjerenog njihovoj društvenoj i gospodarskoj razvijenosti. Danas se, prema pokazateljima vezanim uz broj stanovnika, udio poljoprivrednog stanovništva i postotak kućanstava sa poljoprivrednim gospodarstvom te razini opremljenosti komunalnom i društvenom infrastrukturom, naselja na području Grada Daruvara mogu podijeliti u četiri skupine:

• gradska naselja (Daruvar), • jače urbanizirana naselja (Donji Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Vrbovac,

Doljani), • slabije urbanizirana naselja (Gornji Daruvar), • seoska naselja (Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Markovac).

Razvoj pojedinih naselja na području grada bit će pod znatnim utjecajem njihovog gospodarskog opredjeljenja. Tipologija naselja Grada Daruvara će se stoga usmjeravati ovisno o dominantnom gospodarskom opredjeljenju te se na temelju toga predviđa zadržavanje postojećih karakteristika naselja. Da bi se područje grada ravnomjernije i usklađenije razvijalo, svako naselje mora imati svoje mjesto u planiranom sustavu središnjih naselja te je u skladu s time potrebno definirati jasan i određen pravac preobrazbe i razvoja svih naselja na ovom području. Županijskim prostornim planom za Daruvar je predviđena uloga regionalnog središta, odnosno razvojnog središta jugoistočnog dijela Županije, dok su naselja Donji Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Gornji Daruvar i Doljani navedena kao potencijalna središta umanjenog značaja. U gradskom središtu smješteni su svi javni, društveni i poslovni sadržaji značajni za gradsko i područje šire regije te se može konstatirati da ovdje postoje svi preduvjeti za realizaciju planirane preobrazbe naselja. Mjerama Prostornog plana uređenja grada potrebno je stvoriti uvjete za stvarno preuzimanje predviđene uloge Daruvara u sustavu središnjih naselja, a jedan od koraka u tom procesu bit će osiguravanje površina za smještaj odgovarajućih društvenih i gospodarskih sadržaja značajnih za širu regiju. U naseljima koja su načelno prepoznata kao potencijalna središta sa umanjenim značajem, zbog izrazitog gravitacijskog utjecaja Daruvara nema velikih mogućnosti za razvoj značajnijih društvenih i gospodarskih sadržaja. Ovdje će se u prvom redu osigurati oni sadržaji koji su potrebni njihovom stanovništvu te stanovništvu gravitirajućih naselja u svakodnevnom životu. Periferna gradska naselja kao što su Lipovac Majur, Gornji Daruvar i Markovac nalaze se u vrlo teškoj demografskoj situaciji. Ovdje će biti vrlo teško zaustaviti



depopulacijske procese, a jedan od mogućih puteva da se problem ovih naselja riješi na donekle zadovoljavajući način je iznalaženje njihove nove funkcije (vikend stanovanje, intenzivna poljoprivreda, seoski turizam, rekreacija itd.). U stvaranju uvjeta za povoljnija demografska kretanja i podizanju ukupne kvalitete življenja u ovim naseljima značajnu ulogu imat će i unapređenje komunalne i prometne infrastrukture. Razvijenost cestovne mreže na gradskom području je relativno dobra, ali pojedine dionice svojim tehničkim karakteristikama ne zadovoljavaju sadašnje potrebe prometa te je nužan popravak i proširenje kolnika. Predviđenim proširenjem cestovne mreže, odnosno izvođenjem brze ceste Stara Gradiška – Okučani – Pakrac – Daruvar – Grubišno Polje dodatno će se poboljšati prometni položaj grada. U svim naseljima gradskog područja danas je dostupna električna energija, i telekomunikacijski priključak. Postojeća elektroenergetska, i telekomunikacijska mreža zadovoljavaju potrebe korisnika te se u tom pogledu ne predviđaju nikakva proširenja. Plinofikacija je za sada izgrađena u naseljima ili dijelovima naselja Daruvar, Donji Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani i Ljudevit Selo, a predviđa se uvođenje plinske mreže i u ostala gradska naselja. Međutim, kad je u pitanju opremljenost naselja komunalnom infrastrukturom, u pojedinim gradskim naseljima najveći nedostatak predstavlja neriješeno pitanje vodoopskrbe javnim vodovodom te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Vodoopskrba je do sada riješena u svim naseljima osim Lipovcu, Gornjem Daruvaru i Doljanima, dok je kanalizacija izvedena samo u Daruvaru, Donjem Daruvaru i Vrbovcu. Izvođenju vodovoda i kanalizacije treba dati primaran značaj, jer je kvalitetna opskrbljenost naselja komunalnom infrastrukturom jedna od najvažnijih pretpostavki za planirani prostorni i gospodarski razvitak čitavog gradskog područja.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Suvremena zamisao očuvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti polazi od pretpostavke sveouhvatne (cjelovite, integralne) zaštite gdje je nemoguće utvrditi njihovu međusobnu granicu. Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti međusobno se isprepleću, često i međusobno uvjetuju. Iako se zaštita provodi po posebnim (različitim) zakonima, prostorni plan je prilika za sveobuhvatno sagledavanje i cjelovitu zaštitu. U cilju sustavne skrbi za zaštitu graditeljske baštine, kako je određeno u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, osnovna opredjeljenja su slijedeća:

• Uspostava cjelovitog i usklađenog sustava zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora;

• Neprekidno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine te poticanje temeljne stručne i znanstvene obrade radi djelotvornije zaštite, ali i radi uključivanja u razvojne programe;

• Zaštita arheoloških predjela i mjesta u skladu s načelima arheološke struke i konzervatorske djelatnosti;

• Uspostava uravnoteženih odnosa između osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojava, osobito na području



povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi očuvanja njihovih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o identitetu područja kojemu pripadaju;

• U sklopu modela revitalizacije seoskih cjelina primijeniti integralne oblike zaštite, te poticati osnivanje muzeja na otvorenom i predstavljanja narodnoga stvaralaštva radi odgojno-obrazovnih, ekoloških i turističkih učinaka.

Jedini spomenik prirode na području Grada Daruvara i Bjelovarsko-bilogorske županije, koji je stvarno zaštićen na temelju Zakona o zaštiti prirode je jedno stablo ginkgo biloba u gradskom parku grofa A. Jankovića u Daruvaru. Shodno tome, do sada na području Županije nije osnovana niti jedna javna ustanova temeljem Zakona o zaštiti prirode određena za upravljanje zaštićenim područjima, niti su donešene mjere zaštite i gospodarenja, odnosno organizirana čuvarska služba. Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske županije su prepoznati i evidentirani pojedini dijelovi prirode koji bi se također trebali štititi temeljem spomenutog Zakona. Na području Grada Daruvara smješteni su sljedeći evidentirani dijelovi prirodne baštine: Park-šume:

• Rimska šuma – Nalazi se u neposrednoj blizini Daruvarskih toplica. Šuma je u prošlosti korištena za odmor i rekreaciju, a jedan njen dio u površini od 20,43 ha na temelju Zakona o šumama proglašen je šumom s posebnom namjenom – za sport i rekreaciju (odsjeci 118. f, g, h, i i j Gospodarske jedinice “Vrani Kamen”).

• Vranjevina – šuma ukupne površine cca 10,00 ha na istaknutom grebenu uz put prema planinarskom domu Petrov Vrh, sa izvorom i manjim vodopadom. Cijelu ovu površinu treba na temelju Zakona o šumama proglasiti šumom s posebnom namjenom – za sport i rekreaciju.

Zaštićeni krajolici:

• Petrov vrh – Ukupna površina područja koje se predlaže za zaštitu iznosi 2998,63 ha. Petrov vrh čine zapadne padine Papuka prema Daruvaru, a predstavlja kombinaciju šumskog planinsko-prigorskog krajolika sa kultiviranim krajolikom (vinogradima). U sklopu cijelog kompleksa nalazi se šuma s posebnom namjenom – za sport i rekreaciju Vranjevina te Planinarski dom Petrov vrh, ali i dva napuštena kamenoloma. Jedan dio je oštećen tijekom domovinskog rata te se pretpostavlja da je na jednoj lokaciji tlo onečišćeno minskim poljima.

Spomenici parkovne arhitekture:

• Park Antuna grofa Jankovića – Ovaj park predstavlja manji od dva sačuvana dijela velikog, izvorno barokno oblikovanog perivoja. Park je uređen na akropolskom položaju uz barokni dvorac grofa Jankovića i vezan na najuži centar Daruvara. Perivoj je danas potpuno izmjenjen u odnosu na prvobitno stanje, ali su sačuvana dva stabla ginka (muško i žensko), od kojih je jedno zaštićeno kao spomenik prirode.

• Julijev park – Ovo je veći od dva sačuvana dijela gore spomenutog baroknog perivoja, smješten u dolini rijeke Toplice uz lječilište Daruvarske toplice s jedne strane vezan na najuži centar Daruvara, a s druge na park-



šumu i zaštićeni krajolik. Relativno dobro je održavan te su sačuvane kasnije formirane grabove aleje i pedesetak vrsta raslinja.

Zbog sadašnjeg stanja i negativnih procesa prioritetno bi trebalo pokrenuti postupak proglašavanja zaštite ova dva planirana spomenika parkovne arhitekture. U svrhu što učinkovitije zaštite krajobraznih vrijednosti Bjelovarsko-bilogorske županije te Grada Daruvara kao njenog sastavnog dijela bit će potrebno izraditi Krajobraznu osnovu Županije kao osnovnu prostorno-planersku podlogu. Bez ove podloge bit će vrlo teško odgovarajuće vrednovati krajobraze, odrediti i zaštititi one najvrednije te osmisliti koncepciju integralne zaštite prostora. Do njene izrade treba provoditi sanaciju uočenih devastacija te planiranim zahvatima u prostoru nastojati što manje mijenjati krajobraz kako bi se očuvale lokalne posebnosti i vrijednosti. Na području Grada Daruvara posebnu pažnju treba posvetiti i zaštiti šuma, jednog od najvažnijih prirodnih resursa općine. Najveći problemi u pogledu stanja šuma javljaju se kod šuma u privatnom vlasništvu. Šume u privatnom vlasništvu velikim su dijelom neuređene, a programi gospodarenja kojima su obuhvaćene mahom su zastarjeli. Također je nedostatan stručni nadzor nad njihovim gospodarenjem, fiziološkim stanjem i zaštitom. Stoga se ove šume mogu smatrati ugroženim dijelom šumskih površina. Unatoč tome što zakonska regulativa omogućava standarde gospodarenja privatnim šumama jednake kao šumama u državnom vlasništvu, stanje na terenu nije ni izdaleka takvo što se vidi iz procjene drvne zalihe u privatnim šumama, koja je znatno manja od one u državnim šumama. Ovo ukazuje na potrebu dugoročnog kvalitetnijeg stručnog pristupa gospodarenju na privatnim površinama kako bi se bolje iskoristili ovi očito neiskorišteni potencijali za šumsku proizvodnju. Šume ugrožava i agresivan prodor ljudskih aktivnosti koji se očituje u disperznom širenju predimenzioniranih građevinskih područja, prosjecanju šuma infrastrukturnim koridorima te upotrebi kemijskih sredstava na poljoprivrednim površinama u kontaktnim područjima uz šume i zagađenju površinskih i podzemnih voda i drugim efektima suvremene urbanizacije. Glavni razlozi lošeg stanja u privatnim šumama su:

• usitnjenost privatnog šumskog posjeda što onemogućuje normalno potrajno gospodarenje i kontrolu provođenja propisanih radova;

• nedostatna otvorenost većih šumskih kompleksa; • nedostatak novca za izradu programa za gospodarenje šumama u privatnom

vlasništvu; • nedostatna educiranost vlasnika šume o gospodarenju šumama, zakonskoj

regulativi iz područja šumarstva te posljedično i o mogućnostima koje ona pruža pojedinom vlasniku šume u ostvarivanju njegovih prava, zaštiti i povećanju vrijednostisvog šumskog posjeda.



2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora Racionalnim korištenjem i zaštitom prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i štednja resursa. Ovo se u prvom redu odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, ali i planiranje građenja izvan građevinskih područja, vođenja infrastrukture i gospodarskih djelatnosti u prostoru. Iz odnosa gustoće naseljenosti i veličine građevinskih područja u pojedinim gradskim naseljima vidljivo je da su ona predimenzionirana i neprilagođena demografskim kretanjima. Ova pojava ima višestruko negativne posljedice na ukupni prostor:

• ne sprječava, ali ometa poljoprivrednu i drugu djelatnost na neizgrađenim dijelovima,

• ne uzrokuje, ali omogućava rahlu i raštrkanu izgradnju, što bitno utječe na uži i širi krajobraz,

• bitno poskupljuje i usporava izgradnju potrebne infrastrukture te tako umanjuje standard življenja i pojačava negativne utjecaje na okoliš (neizgrađenost sustava za odvodnju otpadnih voda kao direktnu posljedicu ima veće onečišćenje podzemnih voda i vodotoka).

Stoga je na području Grada Daruvara potrebno provesti analizu postojećih građevinskih područja naselja te njihovo redefiniranje, pri čemu treba voditi računa i o potrebama gospodarskih djelatnosti. Kao vrlo važna mjera zaštite prostora od devastacije nameće i potreba za radikalnim sankcioniranjem i suzbijanjem svih oblika bespravne izgradnje, posebno u područjima očuvanih krajobraznih vrijednosti i područjima pod posebnom zaštitom. Na općinskoj razini nužno je raditi i na podizanju svijesti lokalnog stanovništva o potrebi racionalnog korištenja prirodnih resursa u skladu s načelima održivog razvitka, a posebno u domeni eksploatacije prirodnih resursa, poljoprivredne proizvodnje, gospodarskog korištenja šuma i korištenja šuma u turističke i rekreacijske svrhe.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Građevinska područja naselja na području Grada Daruvara nisu u potpunosti izgrađena te u većini naselja nisu prilagođena potrebama za novom gradnjom. Postojeća situacija je proizašla iz pogrešnih prognoza demografskih kretanja u Prostornom planu bivše općine Daruvar, na temelju kojih su određena nerealno velika građevinska područja naselja. Stoga će kao jedan od zadataka Prostornog plana uređenja grada nameće provođenje analize postojećih građevinskih područja te njihovo redefiniranje. U nastojanju da se reguliraju ovi procesi Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske županije su predloženi kriteriji za određivanje građevinskih područja naselja, vezani uz demografske pokazatelje i razvojne potencijale naselja. Prema tim kriterijima u izradi prostornih planova općina primarno treba utvrditi obuhvat



izgrađenih građevnih područja naselja. Za naselja koja demografski i razvojno zaostaju ili nazaduju ovaj se obuhvat ne može povećavati, dok je njegovo povećanje opravdano u slučajevima naselja koja preuzimaju veću ulogu u prostoru nego što su do sada imala. Na taj se način kroz planove općina i gradova njihov rast definira unutar realnih demografskih i razvojnih okvira. Sprječavanjem nekontroliranog povećavanja građevnog područja osigurat će se i viša razina komunalnog opremanja i urbanog uređenja za nova, obuhvatom znatno manja građevna područja. Uzimajući u obzir graditeljsku aktivnost i demografske procese na području grada u posljednjem desetljeću za većinu naselja se predviđa zadržavanje sadašnje veličine građevinskih područja. U sljedećim tablicama dan je pregled izdanih lokacijskih i građevinskih dozvola po naseljima u zadnjih deset godina. Broj izdanih lokacijskih dozvola od 1992. do 2001. godine

godina NASELJE 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001

UKUPNO

Daruvar 53 57 65 71 69 76 79 58 57 60 645 Dar. Vinogradi 1 - 1 2 1 2 3 1 2 1 14 Doljani 2 3 2 5 4 3 5 2 3 2 31 Donji Daruvar 2 3 4 5 4 3 4 3 2 4 34 Gornji Daruvar 1 2 2 2 2 4 5 3 2 2 25 Lipovac Majur - - 1 1 1 2 1 1 - 1 8 Ljudevit Selo 3 4 2 2 4 3 1 3 2 2 26 Markovac - - - - - - - - - - - Vrbovac 3 1 3 2 3 2 3 3 2 3 25

UKUPNO 65 70 80 90 88 95 101 74 70 75 808

Broj izdanih građevinskih dozvola od 1992. do 2001. godine

godina NASELJE

1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 UKUPNO

Daruvar 21 26 25 38 47 49 60 59 56 61 442 Dar. Vinogradi - 1 1 1 1 1 2 1 - 1 9 Doljani 1 1 2 3 2 2 3 2 2 3 21 Donji Daruvar 1 2 2 2 3 2 3 2 2 2 21 Gornji Daruvar 1 1 1 1 - 2 3 2 4 4 19 Lipovac Majur 1 - - - 1 1 1 - - - 4 Ljudevit Selo 2 2 1 1 2 2 3 4 4 4 25 Markovac - - - - - - - - - - - Vrbovac 3 2 2 2 3 3 4 3 3 2 27

UKUPNO 30 35 34 48 59 62 79 73 71 77 568



Uočljivo je da se najveći dio izdanih lokacijskih i građevinskih dozvola iz priloženih tablica odnosi na gradsko središte te se može konstatirati da je ono jedino naselje na području grada koje prema gore navedenim kriterijima zahtijeva veće površine za širenje. Stoga je Prostornim planom uređenja grada potrebno osigurati prostor za razvoj Daruvara, ali uz uvjet da neizgrađeni dio ukupnog građevinskog područja ne prelazi 20% do 30%. Pri tome posebno treba preispitati:

• mogućnost povećanja gustoće stanovanja (GUP-ovima i UPU-ima treba obvezno planirati i čuvati područja za stanovanje viših i srednjih gustoća),

• veličinu i lokaciju zona planiranih za gospodarsku namjenu, • veličinu i raspored postojećih i planiranih javnih i zaštitnih zelenih površina, • potrebu i načine izgradnje manjih gospodarskih objekata u rubnim dijelovima

grada, • sadašnje i planirane karakteristike i odnose gradske jezgre, gradskih i jače

urbaniziranih dijelova grada i prigradskih naselja, • potrebu i dinamiku izrade planova nižeg reda, opremanja pojedinih zona

infrastrukturom i aktiviranja (etape plana). Za potencijalna manja lokalna središta (Donji Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Gornji Daruvar i Doljani) građevinska područja treba dimenzionirati na taj način da neizgrađeni dio ne prelazi 10% ukupnog građevinskog područja. Za ostala gradska naselja građevinska područja treba minimalizirati na samo izgrađene dijelove kojima se po potrebi mogu pripojiti manje neizgrađene površine. Razvoj Grada Daruvara ovisit će o mogućnosti podizanja komunalnog standarada. Planom će se definirati i smjernice za gradnju i uređivanje prostora naselja u kojima će se pokušati afirmirati poštivanje lokalnih graditeljskih tradicija, umjesto predimenzioniranih objekata koji danas pretežu među novim gradnjama.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Glavni cilj i obveza vezani za unapređenje uređenja naselja preuzeti iz Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije odnose se na racionalno korištenje prostora za izgradnju naselja, odnosno određivanje građevinskog područja. Prostor za razvoj naselja mora biti utemeljen na nekoliko kriterija, od kojih su posebno važni optimalna gustoća stanovanja, argumentirane demografske i razvojne perspektive, očuvanje poljodjelskih, šumskih i vodnih resursa i optimalna organizacija naselja s naglaskom na uvjetovanost komunalnog infrastrukturnog opremanja. U okviru uređenja naselja potrebno je preispitati i ako je moguće smanjiti veličinu građevinskog područja određenu starim planovima, a povećanje tih površina bit će opravdano samo u naseljima koja preuzimaju veće funkcije nego su do sada imala u tom prostoru. Prema ovom kriteriju jedino je za gradsko središte opravdano planirati površine za širenje naselja, dok je za pojedina naselja realno predviđati i smanjenje građevinskog područja. U okviru uređenja središnjeg naselja treba staviti naglasak na formiranje jedinstvene slike grada, vodeći računa o njegovom topografskom smještaju, odnosu prema okolici, načinu oblikovanja gradske strukture, osnovnoj tlocrtnoj matrici, urbanim akcentima te industrijskim zonama. Važno je postizanje kvalitetnijeg prostornog i oblikovnog uređenja svih gradskih naselja te adekvatnog uređenja naselja koja su navedena kao potencijalna središta, u pogledu sadržaja komunalne i društvene infrastrukture. U potencijalnim središtima u smislu uređenja



treba više raditi na postizanju skladnijeg kompromisa urbane i ruralne komponente naselja, formiranju centra naselja te načinu interpolacije novih gospodarskih i poljoprivrednih sadržaja u pretežno stambene strukture. U perifernim ruralnim gradskim naseljima posebno treba voditi računa o saniranju napuštenog građevinskog i poljoprivrednog zemljišta i zahtjevima suvremenog načina poljoprivredne proizvodnje (okrupnjavanju zemljišnih posjeda, formiranju seoskih poljoprivrednih gospodarstava i dr.) Jedan od zadataka Prostornog plana uređenja grada odnosi se i na buduće oblikovno uređenje svih gradskih naselja. Trebalo bi unaprijediti svijest o vrijednosti postojećih prostora i lokaliteta te pažljivo i odmjereno planirati novu izgradnju (s novim i suvremenim materijalima, značajkama i idejama) tako da bude kvalitetno uravnotežena s već postojećom kvalitetnom izgradnjom. Stanovništvu cijelog područja grada potrebno je osigurati uvjete za izgradnju kvalitetnih stambenih objekata, ali uz dužnu pozornost prema tradicijskom graditeljstvu koja se odražava u poštivanju mjerila, oblika, strukturnih značajki i graditeljskih materijala. Prostorni razvitak i širenje naselja treba biti u relaciji s povijesnom strukturom naselja koje treba sustavno usklađivati s demografskim kretanjima. Također je obveza odrediti mjere za prometno i komunalno infrastrukturno opremanje naselja kao uvjet za daljnji razvoj i izgradnju naselja. Potrebno je osigurati višu razinu kvalitete prometnih površina unutar samih naselja te bolju povezanost gradskih naselja sa središnjim naseljem. U pogledu komunalne infrastrukture na području Grada Daruvara prioritet treba dati izvedbi vodovodne mreže i sustavu odvodnje otpadnih voda, naročito u užem okruženju središnjeg naselja. U sljedećim tablicama dan je prikaz statističkih podataka sa popisa stanovništva 2001. godine, koji se odnose na stanove i njihovu opremljenost na području Grada Daruvara. TABLICA – Nastanjeni stanovi prema sadržaju pomoćnih prostorija

stanovi koji imaju

ukupni broj nastanjenih stanova

i broj osoba zahod kupaonicu kuhinju

Stanovi 4.585 4.209 4.124 4.571 Osobe 12.832 11.967 11.760 12.811

TABLICA – Nastanjeni stanovi prema opremljenosti instalacij ama

stanovi s instalacijama

struje vodovoda kanalizacije centralnog grijanja

Stanovi 4.566 4.371 4.345 1.076 Osobe 12.791 12.360 12.307 3.294



TABLICA – Nastanjeni stanovi prema kombinacijama pomoćnih prostorija

stanovi sa sljedećim kombinacijama pomoćnih prostorija

kuhinja, zahod

i kupaonica

kuhinja i

zahod

samo kuhinja

ostale kombinacije pomoćnih prostorija

bez kuhinje,

kupaonice i zahoda

Stanovi 4.058 78 307 138 4 Osobe 11.596 162 688 381 5



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju karakterističan je relativno nepovoljan prometno-geografski položaj, koji je imao negativan učinak na njen dosadašnji razvoj, a u budućnosti će također predstavljati značajan ograničavajući faktor razvoja. Županijski prostor nalazi se, naime, između dva glavna prometna pravca središnjeg dijela Hrvatske, podravskog i posavskog koridora te je kao takav djelomično bio izvan interesa razvojnih opredjeljenja bivše države, pa čak i današnje Hrvatske. Prometni položaj Županije je dodatno pogoršan prekidom veza sa južnim dijelom Hrvatske preko teritorija Bosne i Hercegovine nakon osamostaljenja. Za Grad Daruvar se pak može konstatirati da je povoljno smješten u odnosu na županijski prostor, budući da se nalazi na prometnici koja povezuje podravski i posavski prometni koridor. Ovakav položaj omogućio je Daruvaru relativno dobru povezanost sa ostalim dijelovima središnje Hrvatske, što je imalo važnu ulogu u njegovom dosadašnjem razvoju. Ako se tome pridodaju i prirodni resursi kojima raspolaže gradsko područje, može se reći da su ovdje uvjeti za prostorni i gospodarski razvitak znatno povoljniji nego u većem dijelu Županije. U proteklom razdoblju Daruvar je uspijevao koristiti sve svoje komparativne prednosti te se tako afirmirao kao značajno središte gospodarskih i društvenih funkcija i postao jedan od nositelja županijskog razvoja. Prostorno razvojnu strukturu Bjelovarsko-bilogorske županije karakterizira relativno povoljan i uravnotežen raspored gradskih naselja. Mreža gradova Županije je bipolarno orijentirana, pri čemu okosnicu prostornog razvoja čine dva naselja, Bjelovar kao županijsko središte te Daruvar kao najznačajnije naselje istočnog dijela Županije. Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske županije je stoga predviđen razvoj Daruvara kao regionalnog središta. Jedino gradsko naselje na promatranom području je Daruvar. Ovdje se u planiranom razdoblju očekuje umjereni porast populacije i značajniji razvoj gospodarskih djelatnosti te je u skladu s time potrebno osigurati veće površine za širenje naselja. Urbaniziranijima se mogu smatrati naselja u neposrednom okruženju Daruvara i uz glavne prometnice (Donji Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Vrbovac, Doljani), dok su ostala naselja slabije urbanizirana ili seoska. Realne potrebe za razvijanjem pojedinih društvenih funkcija javljat će se samo u naseljima Donji Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani i Gornji Daruvar, koja su Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske županije prepoznata kao potencijalna središta umanjenog značaja. Međutim, u ovim naseljima je razvoj društvene infrastrukture moguć u vrlo ograničenom obimu, zbog izrazitog gravitacijskog utjecaja Daruvara te se stoga pretpostavlja da će se ovdje razvijati samo oni sadržaji koji su potrebni stanovništvu spomenutih naselja u svakodnevnom životu. Temelj gospodarstva Bjelovarsko-bilogorske županije predstavljaju prerađivačka industrija i poljoprivredna proizvodnja. Ove djelatnosti također su imale, a imat će i ubuduće značajno mjesto u gospodarskom razvoju Grada Daruvara. Međutim, ono što predstavlja posebnost Daruvara u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije jest njegova orijentacija na razvoj turističkih, lječilišnih i rekreacijskih sadržaja. Imajući u vidu turističke potencijale kojima raspolaže



gradski prostor, logično je i današnje opredjeljenje lokalne zajednice prema pojačanom ulaganju u ove djelatnosti. U perifernim gradskim dijelovima, u naseljima ruralnih obilježja, predviđa se zadržavanje poljoprivrede kao osnovne gospodarske djelatnosti, ali uz uvođenje gospodarskih funkcija vezanih uz proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda. Stanje poljoprivredne proizvodnje i korištenje prirodnih resursa općine danas se ne mogu smatrati zadovoljavajućima te će stoga poseban značaj u okviru prostornog razvoja općine imati mjere zaštite pojedinih prirodnih resursa. Kvalitetan prostorno-gospodarski razvoj općine nije moguće postići bez razvijanja funkcije rada te će stoga prioritet u izradi Prostornog plana biti osiguravanje prostora za gospodarske sadržaje. Time će se stvoriti uvjeti za zapošljavanje lokalnog stanovništva, za doseljavanje novog stanovništva i podizanje nataliteta, odnosno stabilizacije ukupnih demografskih kretanja kao bitne pretpostavke za budući razvoj grada. U svim gradskim naseljima uvedena je električna energija i telefon te u tim segmentima nema novih potreba. Vodovodna mreža izvedena je u svim gradskim naseljima osim Doljana, Gornjeg Daruvara i Lipovac Majura, a odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda riješeno je samo u Daruvaru, Donjem Daruvaru i Vrbovcu. Plinska mreža izgrađena je u naseljima Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Donji Daruvar, Doljani i Ljudevit Selo, a predviđa se plinofikacija čitavog gradskog područja. Može se konstatirati da rubni gradski dijelovi nisu opremljeni svom potrebnom komunalnom infrastrukturom te da postojeće stanje ne omogućuje zadovoljavajući standard življenja stanovništva. Rješavanje pitanja opremljenosti komunalnom infrastrukturom bit će od primarnog značaja za planirani razvoj gradskog područja u cjelini.



3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora

Prostorni plan uređenja grada temelji se na razgraničavanju osnovnih kategorije korištenja površina:

• površine planirane za izgradnju i razvoj naselja i izdvojenih namjena (građevinska područja)

• poljoprivredne, šumske, vodne, te druge površine na kojima nije moguća gradnja

Kriteriji za utvrđivanje veličina građevinskih područja utvrđeni su Stategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske te Prostornim planom uređenja Bjelovarsko-bilogorske županije. Pregled ovih kriterija, te njihova primjena na prostoru Grada Daruvara načelno su utvrđeni u poglavlju 2.3.2. U skladu sa ovim kriterijima Planom su utvrđena građevinska područja naselja i površine izdvojene namjene izvan naselja. Preostale površine klasificirane su prema načinu korištenja kao poljoprivredno tlo, šume i vodene površine. Ove se površine koriste u skladu sa osnovnom namjenom, a gradnja na njima moguća je samo u funkciji njihove osnovne namjene, te u skladu sa planom utvrđenim uvjetima. Građevinska područja naselja u najvećoj su mjeri definirana postojećom izgradnjom. Naselja na području grada karakterizira linearna struktura izdužena uz postojeće prometnice. Postojeća građevinska područja naselja nisu u cijelosti izgrađena, te se planom predviđa prvenstveno zaokruživanje i popunjavanje već započetih građevinskih područja naselja.



3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Grad DARUVAR oznaka ha % stan/ha ha/stan 1.1. Građevinska područja GP 932,18 14,36 14,21 0,07

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja I 37,07 0,57 357,24 0,00

E / / / /

H / / / /

K / / / /

T 7,77 0,12 1705,32 0,00

R / / / /

UKUPNO 977,02 15,05 13,55 0,07

1.3. Poljoprivredne površine P / / / /

P1 / / / /

P2 / / / /

P3 1318,55 20,31 10,04 0,10

PŠ 2074,34 31,95 6,38 0,16

UKUPNO 3392,89 52,25 3,90 0,26

1.4. Šumske površine Š / / / /

šume gospodarske namjene Š1 25,84 0,40 2,04 0,49

šume zašitne namjene Š2 / / / /

šume posebne namjene Š3 2058,28 / / /

UKUPNO 2084,12 32,10 6,35 0,16

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine PŠ / / / /

1.6. Vodne površine V / / / /

vodotoci / / / /

UKUPNO 0,00 0,00 0,00 0,00

1.7. Ostale površine N 30,08 0,46 440,20 0,00

IS 5,34 0,08 2478,34 0,00

G 3,83 0,06 3457,70 0,00

UKUPNO 39,26 0,60 337,34 0,00

GRAD UKUPNO 6493,28 100,00 2,04 0,49

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština

Nacionalni park

Park prirode

zaštićeni krajolik 1967,31

2.2. Zaštićena graditeljska baština

arheološka područja

spomenik parkovne arhitekture

povijesne graditeljske cjeline 31,21

GRAD UKUPNO 1998,52



ISKAZ POVRŠINA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA PO NASELJIMA

redn

i bro

j

nase

lje

broj

sta

novn

ika

stam

bena

i m

ješo

vita

na

mje

na -

izgr

ađen

i dio

stam

bena

i m

ješo

vita

na

mje

na -

neiz

građ

eni d

io

mje

šovi

ta n

amje

na

obite

ljska

pol

jopr

ivre

dna

gosp

odar

stva

(F)

ukup

no g

rađe

vins

ko p

odručj

e

% n

eizg

rađe

nog

u uk

upno

m

GP

% n

eizg

rađe

nog

GP

pre

ma

PP

BB

Ž

gust

oća

stan

ovan

ja s

t/ha

ha/s

t

1 Daruvar 9.815 473,58 187,01 0,00 0,00 660,59 28,31 14,86 0,07 473,58

2 Daruvarski Vinogradi 166 14,47 3,85 0,00 0,00 18,32 21,02 9,06 0,11 14,47

3 Doljani 834 67,28 12,45 1,45 0,00 81,18 15,34 10,27 0,10 67,28

4 Donji Daruvar 840 31,34 7,68 0,00 6,04 45,06 17,04 18,64 0,05 31,34

5 Gornji Daruvar 569 47,22 5,80 0,17 0,57 53,76 10,79 10,58 0,09 47,22

6 Lipovac Majur 119 6,42 0,00 0,00 3,74 10,16 0,00 11,72 0,09 6,42

7 Ljudevit Selo 253 16,86 0,00 0,00 0,51 17,37 0,00 14,56 0,07 16,86

8 Markovac 93 5,81 0,00 0,00 24,51 30,32 0,00 3,07 0,33 5,81

9 Vrbovac 554 5,96 1,29 0,00 8,17 15,42 8,37 35,93 0,03 5,96

UKUPNO 13243 668,94 218,08 1,62 43,54 932,18 23,39 14,21 0,07 668,94

ISKAZ POVRŠINA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA IZDVOJENE NAMJENE I IZGRADNJE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA PO NASELJIMA

redn

i bro

j

nase

lje

broj

sta

novn

ika

gosp

odar

ska

nam

jena

–

izgr

ađen

i dio

gosp

odar

ska

nam

jena

–

neiz

građ

eni d

io

gosp

odar

ska

nam

jena

–

ukup

no

infra

stru

ktur

ni s

usta

vi

turis

tička

nam

jena

GP

izdv

ojen

a na

mje

na

ukup

no

pose

bna

nam

jena

(N)

grob

lja

1 Daruvar – u obuhvata GUP-a 9.815 0 28,96 28,96 0,00 0,00 28,96 0,00 0,00

Daruvar – van obuhvata GUP-a 1,84 0,00 1,84 0,00 0,00 1,84 /

2 Daruvarski Vinogradi 166 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

3 Doljani 834 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30,08 0,81

4 Donji Daruvar 840 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

5 Gornji Daruvar 569 0,24 0,00 0,24 2,31 0,00 2,55 0,00 1,51

6 Lipovac Majur 119 1,39 0,00 1,39 0,00 0,00 1,39 0,00 0,12

7 Ljudevit Selo 253 1,62 0,00 1,62 3,04 0,00 4,66 0,00 0,40

8 Markovac 93 1,18 0,00 1,18 0,00 7,77 8,94 0,00 0,98

9 Vrbovac 554

podr

učja

izdv

ojen

e na

mje

ne iz

van

nase

lja

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

grad

nja

izva

n gr

ađev

insk

ih p

odručj

a

0,00 0,00

UKUPNO 13243 6,27 28,96 35,23 5,34 7,77 48,34 30,08 3,83



ODNOS POVRŠINA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA PREMA PRETHODNO VAŽEĆEM I NOVOM PLANU

redn

i bro

j

nase

lje

građ

evno

pod

ručj

e pr

ema

pret

hodn

om p

lanu

(ha)

građ

evno

pod

ručj

e pr

ema

novo

m p

lanu

(ha)

poveća

nje

- sm

anje

nje

građ

evin

skog

pod

ručj

a (h

a)

1 Daruvar *1046,84 *1004,89 -41,95

2 Daruvarski Vinogradi 20,13 21,57 1,443 Doljani 76,96 81,18 4,224 Donji Daruvar 38,31 49,24 10,935 Gornji Daruvar 66,65 54,63 -12,026 Lipovac Majur 25,84 10,16 -15,687 Ljudevit Selo 25,26 21,99 -3,278 Markovac 52,17 30,32 -21,859 Vrbovac 35,61 16,72 -18,89

UKUPNO 1387,77 1290,70 -97,07

*podatak prikazuje obuhvat prethodno važećeg i novog gup-a Daruvara; ovakav način prikaza je jedini moguć jer nema podataka o detaljnom razgraničenju namjene površina unutar prehodno važećeg gup-a



3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1.Gospodarske djelatnosti Grad Daruvar jedno je od značajnijih gospodarskih središta sjevernog dijela Hrvatske. Dosadašnji gospodarski razvoj na području grada bio je usmjeren na prostor središnjeg naselja, Daruvara, koji je ostvario širok raspon djelatnosti. Razvoj gospodarstva Daruvara oslanjao se do sada i oslanjat će se ubuduće u prvom redu na prirodne datosti prostora. Gospodarski subjekti na području grada su napuštanjem socijalističkog koncepta društvenog vlasništva, u proteklom desetljeću izvršili transformaciju u trgovačka društva, nakon čega je uslijedio i proces daljnje privatizacije. Usprkos svim problemima s kojima se u proteklom razdoblju susretalo hrvatsko gospodarstvo, kao i problemima uvjetovanim Domovinskim ratom, neka od Daruvarskih poduzeća uspijevaju ostvarivati zavidne poslovne rezultate. Najznačajniji gospodarski subjekti na području Grada Daruvara su sljedeći: Prehrambeno-prerađivačka i poljoprivredna djelatnost - Daruvarska pivovara - Irida – Industrija ribe Daruvar - Badel 1862 – Vinarija Daruvar - Daruvarčanka – klaonica - Poljodar Tim d.o.o. – ratarska proizvodnja - Majdak promet d.o.o. – uzgoj goveda za preradu - Biogal d.o.o. – mini mljekara Metaloprerađivačka djelatnost - Dalit – metaloprerađivačka industrija - MPD – proizvodnja pumpi, filtera, ventila i druge opreme za tešku metalsku

industriju - SAB d.o.o. – izrada alata i strojeva Tekstilna djelatnost - Vesna – trikotaža d.d. Turistička djelatnost - Daruvarske toplice sa hotelom “Termal” i restoranom “Terasa” - Hotel “Balise” Tiskarska djelatnost - Daruvarska tiskara d.d. - Grafodar - Logos Daruvar se s obzirom na značajan sadržaj gospodarskih djelatnosti i velik broj radnih mjesta (preko 4000), u županijskim okvirima može smatrati velikim centrom rada. Osim Daruvara na području grada još samo Donji Daruvar ima više od 50 radnih mjesta. Može se stoga zaključiti da gradsko središte u pogledu funkcije rada ima izrazito velik gravitacijski utjecaj na ostale dijelove gradskog područja. Prema svim pokazateljima, ovaj utjecaj središnjeg naselja zadržat će se i u



budućem razvoju te će težište razvoja gospodarskih djelatnosti ovog područja biti upravo na naselju Daruvar i njegovom neposrednom okruženju. Periferna naselja kao što su Markovac, Lipovac Majur i ljudevit Selo, orijentirana su uglavnom na poljoprivrednu proizvodnju. Budući da se nalaze na relativno kvalitetnim i ekološki sačuvanim tlima poljoprivredna će djelatnost i dalje predstavljati glavnu osnovicu za gospodarski razvitak ovih naselja. Prema podacima sa popisa stanovništva 2001. godine na području Grada Daruvara su zaposlene ukupno 4854 osobe. Iz grafikona koji prikazuje strukturu zaposlenog stanovništva Grada Daruvara može se zaključiti da je najznačajnija proizvodna djelatnost prerađivačka industrija sa 23% zaposlenih. U ovaj segment gospodarstva je uključena prehrambena, metaloprerađivačka i tekstilna industrija. Na drugom mjestu nalazi se poljoprivreda, lov i šumarstvo sa 11% zaposlenih. Od neproizvodnih djelatnosti prednjači trgovina na veliko i malo i servis vozila i aparata za kućansku upotrebu, također sa udjelom od 11% zaposlenog gradskog stanovništva. Kako se u rezultatima popisa stanovništva 2001. godine nije posebno iskazivao udio zaposlenih u turističkoj djelatnosti, koja će predstavljati jednu od glavnih okosnica budućeg razvoja čitavog gradskog područja, treba napomenuti da je ova gospodarska grana zastupljena unutar popisanih djelatnosti kao što su trgovina, zdravstvo, prijevoz, lov i šumarstvo i dr.

23%

11%

11%

8%8%

7%

7%

5%

5%

5%

10%Prerađivačka industrija

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

Trgovina, servis vozila i kućanskihaparataUprava, obrana i osiguranje

Obrazovanje

Građevinarstvo

Zdrav stv o i socijalna skrb

Hoteli i restorani

Poslovanje nekretninama i sličnedjelatnostiPrijevoz, skladištenje i veze

Ostalo Županijsko gospodarstvo obilježeno je u proteklom desetljeću padom ukupnog broja zaposlenih. S druge pak strane, broj zaposlenih u malom gospodarstvu u istom periodu je povećan. Iz ovoga proizlazi da je malo gospodarstvo od sve veće važnosti za novo zapošljavanje te će, sasvim sigurno i u planiranom razdoblju predstavljati jednu od okosnica gospodarskog razvoja Grada Daruvara. Nosioci poljoprivredne djelatnosti na gradskom području su obiteljska poljoprivredna gospodarstva. U Gradu Daruvaru je prema popisu stanovništva 2001. godine bilo 2497 poljoprivrednih gospodarstava (52% kućanstava posjeduje poljoprivredno gospodarstvo). Izrazito je mali udio gospodarstava sa površinama većim od 10 ha (1,52%), dok najveći dio gospodarstava raspolaže sa površinama manjim od 1 ha (68,76%). Može se zaključiti da je većina obiteljskih gospodarstava prema svojoj površini, proizvodnim kapacitetima u poljoprivrednoj proizvodnji i ostvarenim ekonomskim rezultatima vrlo mala te uglavnom proizvode



samo za potrebe svog kućanstva. Zbog neatraktivnosti današnjeg ekstenzivnog oblika poljoprivredne djelatnosti na području općine, kao i nedovoljne brige za ruralni razvoj i popularizaciju tradicijskog seljačkog načina života, kod obiteljskih gospodarstava sve češće se javljaju neobrađene površine. Stoga će primarni cilj u razvoju poljoprivredne djelatnosti ovog područja biti osuvremanjavanje obiteljskih gospodarstava. U sljedećim tablicama daju se osnovni podaci o broju kućanstava sa poljoprivrednim gospodarstvom i njihovoj veličini na području Grada Daruvara te o vrsti poljoprivredne proizvodnje koja se na njima odvija. TABLICA – Broj kućanstava prema vrsti poljoprivredne proizvodnje, prema podacima sa popisa stanovništva 2001. godine

Broj kućanstava prema vrsti poljoprivredne proizvodnje

Veličina korištene površine

Broj Kućanstava

uzgoj žitarica,

industrijskog i

krmnog bilja

uzgoj povrća, cvijeća,

ukrasnog bilja,

sjemenja i sadnog

materijala

uzgoj voća i grožđa

uzgoj puževa, kunića, fazana, činčila i

dr.

uzgoj riba

uzgoj i

iskorištavanje šuma

Bez zemlje 2273 3 10 3 1 - - do 0,1 ha 975 7 303 93 12 - 1 0,11 – 0,5 ha 427 22 119 100 5 - 2 0,51 – 1 ha 315 41 79 59 3 - 10 1,01 – 3 ha 462 165 63 63 5 - 22 3,01 – 5 ha 150 67 29 15 4 - 8 5,01 – 8 ha 106 58 10 9 1 - 11 8,01 – 10 ha 24 11 1 2 - - - preko 10 ha 38 15 2 3 - - - UKUPNO 4770 389 616 347 31 - 54

TABLICA – Ukupan broj stoke, peradi i košnica pčela, prema popisu stanovništva 2001. godine

Ukupan broj stoke, peradi i košnica pčela Veličina

korištene površine

Broj Kućanstava broj

konja

broj mazgi, mula i

magaraca

broj goveda

broj ovaca i koza

broj svinja

broj peradi

broj košnica

pčela

Bez zemlje 2273 0 0 12 85 94 596 16 do 0,1 ha 975 0 0 4 176 121 1122 348 0,11 – 0,5 ha 427 0 0 19 147 120 1381 100 0,51 – 1 ha 315 0 0 9 523 111 1110 630 1,01 – 3 ha 462 15 0 81 466 611 2611 547 3,01 – 5 ha 150 5 2 128 240 368 1163 226 5,01 – 8 ha 106 2 0 190 553 515 2429 210 8,01 – 10 ha 24 0 0 66 37 79 3282 0 preko 10 ha 38 0 0 130 693 359 480 0 UKUPNO 4770 22 2 639 2920 2378 14174 2077



Iz priloženih tablica vidljivo je da su obiteljska gospodarstva prosječno male površine što predstavlja najveći ograničavajući čimbenik za razvoj poljoprivredne djelatnosti na ovom području. Gospodarstvo sa svim svojim segmentima je od presudnog značaja za rast i budući razvoj, ali kad je u pitanju Grad Daruvar naglasak treba staviti na razvoj lječilišnog i rekreativnog turizma, prerađivačke industrije te malog i srednjeg poduzetništva vezanog uz proizvodne djelatnosti i poljoprivredu. Iznalaženjem površina za smještaj ovih djelatnosti osigurat će se jedan od najvažnijih preduvjeta za zapošljavanje gradskog stanovništva. Razvoj poljoprivrede temeljit će se na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja će se u razvoju oslanjati na velike poduzetnike odnosno trgovačke sustave. Pri tome će važnu ulogu imati transformacija tradicionalne poljoprivredne proizvodnje prema zahtjevima potrošača, odnosno bržeg prilagođavanja obiteljskih gospodarstava tržnom gospodarskom sustavu, a sve u okvirima koncepta održivog razvoja. To će se postići okrupnjavanjem posjeda, boljom primjenom suvremenih dostignuća i tehnologija te specijalizacijom za određene tipove poljodjelske proizvodnje. Razvoj ovakvih suvremenih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava omogućit će efikasno korištenje ukupnih agrarnih potencijala. Pri realizaciji ovog cilja potrebno je voditi računa o: - Održivom gospodarenju poljoprivrednim zemljištem, a osobito

onemogućavanju korištenja najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta u druge svrhe,

- sanaciji oštećenog zemljišta nakon eksploatacije sirovina i dr. oštećenja, - usmjeravanju i poticanju proizvodnje hrane po načelima ekološke proizvodnje i

na tržištu prepoznatljivih proizvoda, - unaprjeđenju obiteljskog poljodjelskog i proizvodnog gospodarstva koji treba

biti jedan od instrumenata zaustavljanja depopulacije rubnih gradskih područja, - korištenju postojećih obradivih površina i privođenju namjeni zapuštenih

površina. Ova načelna opredjeljenja neće se moći ostvariti primjenom rigoroznih uvjeta za gradnju objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje (silosa, sušara, tovilišta itd.), kakvi su postavljeni u važećim planovima. Ti su rigorozni uvjeti nerijetko onemogućavali realizaciju pojedinih razvojnih programa. Stoga se u izradi Prostornog plana uređenja grada kao jedan od prioriteta nameće rješavanje ovog pitanja, odnosno iznalaženja uvjeta za gradnju objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje kojima će se omogućiti realizacija razvojnih programa uz istovremenu zaštitu kvalitete življenja u susjednim objektima.



3.3.2.Društvene djelatnosti Područje društvenih djelatnosti predstavlja izuzetno važan segment društvenog života, koji je u neposrednoj interakciji s ostalim oblicima života, pa je neupitna potreba njihovog razvitka, budući da su one u funkciji općeg razvoja. Kvalitetom ovih funkcija podiže se obrazovna i kulturna razina i standard cjelokupnog stanovništva u gravitacijskom području ovih funkcija. Da bi se osigurali uvjeti za što kvalitetniji društveni i gospodarski razvitak općine potrebno je postizanje što veće autonomije u pogledu sadržaja društvenih funkcija. Na području Grada Daruvara smješteni su sljedeći društveni sadržaji: Uprava i administracija

• gradsko vijeće, gradsko poglavarstvo, upravni odjeli grada, • ispostave ureda državne uprave za:

• gospodarstvo • prosvjetu • kulturu • informiranje • šport i tehničku kulturu • rad, zdravstvo i socijalnu skrb • prostorno uređenje • stambeno-komunalne poslove • graditeljstvo i zaštitu okoliša • katastar i geodetske poslove • imovinsko-pravne poslove • statistiku • opću upravu

• ured za obranu • policijska postaja • ispostava porezne uprave Ministarstva financija • poslovnica Financijske agencije • ispostava Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika

Hrvatske • centar za socijalnu skrb Ministarstva rada i socijalne skrbi • ispostava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje • područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Pravosuđe

• Ispostava Državnog pravobraniteljstva Bjelovarsko-bilogorske županije, • Općinski sud u Daruvaru, • Općinsko državno odvjetništvo u Daruvaru, • Prekršajni sud u Daruvaru, • više odvjetničkih ureda i javnih bilježnika.



Udruge građana, političke stranke i druge organizacije Vjerske zajednice Prosvjeta, školstvo, obrazovanje

• predškolske ustanove: • dječji vrtić “Vladimir Nazor” • dječji vrtić “Ferde Mravenca” (Češki dječji vrtić)

• osnovno školstvo: • osnovna škola “Vladimir Nazor” • osnovna škola “Jan Amos Komensky” (Češka osnovna škola) • pet područnih osnovnih škola (po dvije u Doljanima i Gornjem Daruvaru

i jedna u Ljudevit Selu) • srednje školstvo:

• Opća gimnazija Daruvar, • Tehnička škola Daruvar (strojarstvo, elektrotehnika, graditeljstvo,

cestovni promet), • Srednja škola Daruvar (ekonomija, trgovina, ugostiteljstvo i turizam),

TABLICA – Broj učenika u osnovnim školama

MATIČNE OSNOVNE ŠKOLE PODRUČNE OSNOVNE ŠKOLE NASELJE I-IV V-VIII NASELJE I-IV V-VIII

Daruvar – Vladimir Nazor 449 647 Doljani 31 Gornji Daruvar 6 Daruvar – J.A. Komensky 92 162 Doljani 7 Gornji Daruvar 4 Ljudevit Selo 12 UKUPNO 541 809 60

TABLICA – Broj učenika u srednjim školama

SREDNJA ŠKOLA BROJ UČENIKA

NAZIV PROGRAMA (PODRUČJA RADA)

Gimnazija Daruvar 220 opća gimnazija

Tehnička škola Daruvar 488 strojarstvo, elektrotehnika, graditeljstvo, cestovni promet

Srednja škola Daruvar 512 ekonomija, trgovina, ugostiteljstvo i turizam

UKUPNO 1220

• Kultura, umjetnost i tehnička kultura • Daruvarsko kazalište, • Kazalište pri Savezu Čeha, • Pučko otvoreno učilište u Daruvaru sa galerijsko izložbenim

djelatnostima i kinom “30. svibnja”, • Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar, • Ogranak Matice hrvatske u Dauvaru, • Likovna grupa “DA” Daruvar,



• Likovna kolonija Centra za odgoj i obrazovanje “R. Steiner” u Daruvaru, • Gradska limena glazba Daruvar, • Limena glazba Doljani, • Amatersko folklorno društvo u Pučkom otvorenom učilištu, • Zajednica tehničke kulture Grada Daruvara sa četiri udruge tehničke

kulture,

• Izdavačka i tiskarska djelatnost • NIU “Jednota” Daruvar • Daruvarska tiskara

• Sport i rekreacija

• 15 sportskih udruga (karate, košarka, kuglanje, nogomet, odbojka, planinarstvo, rukomet, sportski ribolov, stolni tenis, streljaštvo, tenis, zrakoplovstvo),

• školsko-športska dvorana pri osnovnoj školi u Daruvaru, • hipodrom u Daruvaru,

• sportske manifestacije: • kasački turnir u Daruvaru, • jesenski cross “Hrvatski branitelj” u Daruvaru.

• Zdravstvo

• Dom zdravlja Daruvar (obavlja djelatnosti primarne zaštite, hitne medicinske pomoći, sanitetskog prijevoza i patronaže)

• Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju “Daruvarske toplice” u Daruvaru

• Socijalna skrb

• Centar za socijalnu skrb Daruvar, • Centar “Rudolf Steiner” u Daruvaru

• Financijske i druge slične uslužne djelatnosti

• poslovnica Zavoda za platni promet, • više poslovnih banaka i mjenjačnica, • zastupništva osiguravajućih zavoda, • prodajna mjesta hrvatske lutrije, • poslovnice turističkih agencija, • pojedine uslužne poslivne tvrtke.

• Prometne usluge

• željeznički kolodvor, • autobusni kolodvor, • poštanski ured – izvršna telefonska centrala

• Trgovina i ugostiteljstvo



• Obrt i druge usluge • više obrtničkih radionica i uslužnih radnji

Danas postojeći društveni i javni sadržaji većinom su locirani u Daruvaru. U ostalim naseljima kao jedini javni sadržaji pojavljuju se područne škole, kapele, te mjesni domovi. Mada skromni ovi javni objekti u najvećoj mjeri određuju izgled i identitet naselja, dajući mu posebnost i prepoznatljivost. Uz obavezu očuvanja i obnove postojećih javnih objekata u budućem razvoju grada izgradnja novih javnih objekata treba biti na najvišoj razini upravo zbog njihovog uticaja na ukupni izgled i identitet naselja.



3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske dane su osnovne smjernice uređenja prostora prijelaznih gradsko-seoskih područja i ruralnih prostora, te iste treba uvažiti u budućem razvoju općine. Program prostornog uređenja navodi: Preobrazba prijelaznih gradsko-seoskih područja treba biti širenje i učvršćenje građanskog načina života te nužna infrastrukturna rekonstrukcija s ciljem: -olakšati pučanstvu pristup društvenim dobrima i institucijama -povećati svakodnevnu ekološku i funkcionalnu sigurnost -poduprijeti i i poboljšati osobnu i obiteljsku perspektivu stanovnika tih područja i proširiti mogućnost individualizacije lokalnog načina života. Poboljšanjem općih civilizacijskih uvjeta života i učvršćivanjem bitnih elemenata građanskog načina života na njima može imati veliku privlačnu snagu za skupine koje sada žele migrirati na gradska područja, kao i za skupine koje su u gradskim područjima marginalizirane te na prijelaznim područjima vide privlačan i prihvatljiv okvir za život. Preobrazba ruralnih područja treba se temeljiti na revitalizaciji zbog ukupnih civilizacijskih ciljeva i zbog demografske i socijalne iscrpljenosti. Seosko područje je rijetko naseljeno, ali sa skupinama i pojedincima sposobnom za odgovorniji i poduzetniji razvitak, treba naglasiti slijedeće okolnosti: -prisutnost posebno vrijednih nacionalnih ili regionalnih resursa na području te vrijednost područja u univerzalnom pamćenju i tradiciji. Konsolidacija prostora naselja treba se temeljiti na njihovim obilježjima, očuvanju regionalnih odlika gradova i naselja, te na racionalnom planiranju prostornih obuhvata. Razvitak sela i seoskog prostora treba planirati na način da se osigura usklađen socio-gospodarsko-kulturno-prostorni razvoj. Uz oživljavanje seoskog gospodarstva, bilo poljoprivrede, šumarstva, obrtništva, te poticanje ruralnog stanovanja kao mogućnosti izbora, nužna je izgradnja društvene i tehničke infrastrukture. U cilju očuvanja identiteta prostora pažnju treba usmjeriti prema slici naselja i kultiviranog krajolika, te građevinska područja malih naselja i sela definirati na način da se očuvaju morfološke i strukturne značajke graditeljske baštine, osobito oblik parcela, smještaj građevina i tradicijski obiteljski vrt.

3.4.1. Zaštita kulturno - povijesnih vrijednosti Suvremena europska načela vrednovanja i zaštite kulturne baštine temelje se na saznanju da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i značenja nedjeljivo povezan s neposrednom okolinom, samim tim i širim regionalnim prostorom i krajolikom. Jedno od osnovnih načela zaštite graditeljske baštine je težnja da se spriječi uništavanje neposrednoga krajolika, kako bi arhitektonski spomenik očuvao svoje izvorno okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i cjelovito značenje. Uveden je izričaj kulturni krajolik koji potiče cjelovit pristup vednovanju kulturne i prirodne baštine. Na takvim shvaćanjima izrasta i zamisao prostorne baštine. Pod prostornom baštinom podrzumijevamo “topografski definirana područja u kojima je osobito izražen kvalitetan suživot kulturne baštine i prirodnih osobitosti sredine, odnosno



kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetničkih, kulturnih, znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti”. Uz tradicijski pojam zaštite spomenika kulture i prirode, ravnopravno se pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara ili zaštita kulturnih, prirodnih i krajobraznih vrijednosti, odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralačke djelatnosti. Smatrajući da kulturno i prirodno naslijeđe predstavlja skladnu cjelinu, čiji su elementi nedjeljivi, proširena je terminologija zaštite na izričaje zaštite kulturne i prirodne, odnosno prostorne baštine. U takvom ozračju ocijenjeni su krajolici područja Grada Daruvara – bilo da su prirodni okvir naselja, bilo da su ljudskim djelovanjem kultivirani predjeli u blizini naselja ili povijesnoga spomenika. Europskom konvencijom o krajoliku, krajolikom se smatra područje izgled kojega je određen djelovanjem i međudjelovanjem prirodnih i ljudskih čimbenika. Krajolik se mora shvatiti kao prostorno-ekološku, gospodarsku i kulturnu cjelinu u kojoj valja štovati načelo raznolikosti i posebnosti krajolika. Prema smjernicama prostornog uređenja Radne zajednice Alpe Jadran (1997.) ciljevi i opredjeljenja su osiguati vitalni kvalitetni krajolik uz čuvanje i naglašavanje identiteta pojedinih područja. Potrebno je prepoznati i sačuvati pojedine tipove krajolika, primjerice: krajolik s visokim stupnjem gospodarske učinkovitosti, krajolik s visokim stupnjem prirodnosti, krajolik s visokim stupnjem identiteta, nove kakvoće krajolika (osobito vezano uz naselja). Danas je u većini europskih zemalja kulturni krajolik prepoznat kao nositelj nacionalnog kulturnog identiteta. Pod pojmom kulturnog krajolika podrazumijevaju se topografski definirana područja sa evidentnim kvalitetnim odnosom prirodnih i antropogenih elemenata. Kultivirane ili izgrađene krajolike, stvarane u dugom vremenskom slijedu čovjekovim nastojanjem da životni prostor oplemeni i prilagodi svojim potrebama nazivamo kulturno-povijesnim krajolicima. Takva cjelina treba sadržavati neke od navedenih iznimnih vrijednosti: povijesnu, arheološku, etnološku, kulturnu, umjetničku, socijalnu ili tehnološku. Zakonski su zaštićeni krajolici definirani kao prirodni ili kultivirani predjeli veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakterističan za pojedino područje, a za razliku od parka prirode zahvaća manje područje s jednako važnim prirodnim i kulturno-povijesnim obilježjima. Planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajolik kako bi se očuvale lokalne posebnosti, a pri prijektiranju trasa infrastrukturnih mreža treba skrbiti o njihovu uklapanju u krajolik, i gdje je moguće uspostavljati zajedničke infrastrukturne pojaseve. Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske zacrtana je u tom smislu uspostava Krajobrazne osnove Hrvatske kao dugoročan projekt, pri čemu je nužna suradnja nadležnih službi za prostorno uređenje, zaštitu prirode i zaštitu kulturne baštine. U svrhu očuvanja i unapređenja krajobrazne raznolikosti u Programu prostornoga uređenja Republike Hrvatske propisuje se sljedeće: - Izbjegavati pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i

agromeliorativnih zahvata omogućiti postanak i mjestimičnu obnovu bujnih vlažnih biotopa i ambijenata.

- Duž međa vratiti živicu u svrhu biološke i krajobrazne raznolikosti. - Otvarati proplanke u šumovitim predjelima, osobito oko mogućih vidikovaca.



- Spriječiti daljnju neplansku izgradnju ladanjskih zgrada i drugih građevina na krajobrazno izloženim mjestima.

- Očuvati seoske krajolike i omogućiti razvitak sela uz oživljavanje seoskoga gospodarstva, biopoljodjelstva, šumarstva, obrtništva, rukotvorskih vještina, turizma, te poticanja seoskoga stanovanja kao mogućnosti izbora. Pri tom je potrebno očuvati sliku naselja i kultiviranoga krajolika, a građevna područja odrediti na način da se očuvaju oblikovne (morfološke) i ustrojbene (strukturne) značajke graditeljske baštine, poglavito oblik parcela, smješaj građevina i tradicijski obiteljski vrt.

Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno sa svojim okolišem moraju biti na vrstan način (tj. u skladu s njihovim prostornim, arhiektonskim, etnološkim i povijesnim označnicama) uključeni u budući razvitak. To prije svega podrazumijeva sljedeće: - Zadržavanja povijesnih oblika komunikacija – starih cesta, pješačkih putova i

planinarskih staza, često praćenih pokloncima; - Očuvanje povijesnoga naseobinskoga ustroja, parcelacije i tradicijske

građevne tvorevine; - Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava, koji su danas katkada

gotovo bez stanovnika, prometno su odijeljeni i teško pristupačni, a izuzetne su etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;

- Očuvanje i obnovu tradicijskih drvenih zgrada (stambenih i gospodarskih), mlinova i svih ostalih povijesnih građevina spomeničkih svojstava kao nositelja prepoznatljivosti prostora;

- Očuvanje povijesnih slika krajolika i prepoznatljivih vidika; - Očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih uporaba građevina i sadržaja,

poljodjelskih kultura i tradicijskoga načina obrade zemlje; - Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziv sela, zaselaka,

brijegova i potoka – od kojih neki imaju simbolično, ali i povijesno značenje. - Očuvanje i obnovu svih građevina i sklopova sa spomeničkim obilježjima; - Istraživanje i izlaganje arheoloških nalaza i mjesta. U cilju očuvanja, zaštite i unapeđenja kulturne i prirodne baštine, što znači očuvanje prepoznatljivosti, navodimo načela zaštite koja bi trebala biti polazna osnova budućega razvitka: - Kulturna i prirodna baština predstavlja temelj prepoznatljivosti i dokaz je

neprekinutoga slijeda razvitka sredine pa ju je potrebito štititi od svakog daljnjeg oštećenja i uništavnja temeljnih vrijednosti;

- Osim pojedinačnih građevina, kulturnu baštinu čini i prostorna baština – bilo da je posljedica ljudskoga djelovanja kroz povijest ili djelo prirode;

- Osim vrednovanih građevina, obično prepoznatljivih primjera određenoga stila, kulurnu baštinu čine i skromna ostvarenja tradicijske stambene izgradnje (drvene kuće) koje bi kao nositelje identiteta trebalo čuvati u izvoroj namjeni;

- Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevnih podoručja u vrijedne krajobrazne prostore znači osiromašenje krajolika i gubitak samosvojnosti prostora.

- Potrebno je ostvariti edukativne staze kulturne baštine što će potaknuti kulturni turizam.



Zaštita kulturnoga nasljeđa, osobito onoga graditeljskoga, ovisi o društvenim prilikama, stvarnim vlasničkim odnosima, novčanim sredstvima i drugim čimbenicima. Stručne konzervatorske službe i službe lokalne uprave (županijske i gradske) trebale bi izraditi model, pomoći imaocima i korisnicima spomenika kulture te ustrojiti povjerenstvo za neprekidno praćenje zaštite i obnove kulturne baštine. Istodobno valja razvijati svijest o važnosti i vrijednosti baštine kroz edukaciju, razvijanjem estetskih kriterija i kritičke misli u smislu isticanja dobrih primjera te ukazivanja na loše i neprimjerene zahvate. Značajnu ulogu u tome mogao bi imati lokalni tisak, lokalni radio, izložbe i sl. Treba stalno isticati i promicati ideje očuvanja kulturne i prirodne baštine i okoliša. Vrijedno je poticati donacije, ali isto tako ostvarivati male zahvate uređenja u koje se uključuje čitava javnost. Glede stupnja očuvanosti prirodnih i krajobraznih vrijednosti, te tradicijskih oblika izgradnje i naseljavanja područja potrebno je planirati razvitak koji će se temeljiti na uvažavanju i svrhovitom iskorišćivanju temeljnih vrijednosti područja. To znači, prije svega, očuvanje ravnoteže i odnosa izgrađenoga i prirodnoga krajolika, uz razumno planiranje građevnih područja kako ne bi došlo do narušavanja vrsno ocijenjenih kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti. Planiranje gospodarskih građevina prihvatljivo je u predjelima s nižom prostornom i krajobraznom kakvoćom i u naseljima svrstanim u niže razrede. Važno je osigurati djelotvorne načine za sprečavanje bespravne gradnje u vinogradima i ostalim kultiviranim krajolicima. Zaštita cjelokupnosti prostora kulturne i prirodne baštine (krajolika) provodi se na način određivanja predjela (zona) zaštite, a zaštita pojedinačnih vrijednosti kulturne baštine (zgrada, građevina) provodi se određivanjem pravila ponašanja prilikom graditeljskih zahvata. Zbog toga su na kartografskom dijelu plana (uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mjerilu1:25.000, plan građevnih područja naselja u mjerilu 1:5000) urisana područja (predjeli, zone) zaštite za grada Daruvar, za povijesna sela i naseobinske sklopove, za pojedinačne spomenički značajne građevine, kao i za predjele vrsnoga kulturnoga ili prirodnoga krajolika. Pojedine građevine spomeničke vrijednosti urisane su na spomenutim kartografskim prilozima Plana, a mogućnosti građevnih zahvata na pojedinim spomenicima kulture bit će potanko utvrđeni u skopu prethodnih uvjeta koje je potrebno pribaviti i zadovoljiti prilikom ishođenja lokacijske i građevne dozvole. Za sve promjene i zahvate unutar granica područja (predjela) zaštite, kao i na spomenički vrijednim lokalitetima navedenim u pisanome dijelu Plana nadležna županijska služba trebat će zatražiti mišljenje i ishoditi dozvolu od nadležnih državnih institucija za zaštitu kulturne baštine te zaštitu prirode i okoliša. Razvitak čitave županije trebao bi se temeljiti na spomenutim vrijednostima kako bi se stanovnicima omogućio kvalitetniji život, a budućim naraštajima sačuvalo vrijedno i stoljećima stvarano naslijeđe. Kod provođenja ovoga Plana bilo bi potrebno uspostaviti jači nadzor županijske službe, koja bi trebala pratiti neprimjerene zahvate u prostoru te zajedno s konzervatorskom službom usko surađivati na provođenju zaštite kulturne i prirodne baštine.



3.4.1.1. Pisani izvori i povijest istraživanja Prve opise ostataka rimske arhitekture i epigrafskih javnih spomenika u Daruvaru zabilježili su obrazovaniji državni službenici Habsburške monarhije, koji su se kretali i djelovali na prostoru Slavonije od protjerivanja Turaka godine 1699., pa sve do sredine 19. stoljeća. Neki su već tada naslućivali da bi kamena ploča s natpisom Divo Commodo Res Publica Iasorum, pronađena u Daruvaru pored geotermalnih izvora (CIL III, 4000) mogla pripadati rimskome naselju Aquae Balissae, na području plemena Jaza (Taube 1777., 37-45; Piller – Mittepacher 1783., 112-116; Katančić 1824., 467 – 468; Blašković 1794., 5, 14; 7, 25; Csaplovics 1819., 59-61; Pavić 1852., 340-341; Oriovčanin 1856., 3, 81-82). I. Kukuljević (1873., 92, 102) prvi je ustvrdio da Aquae Balissae treba tražiti na prostoru Daruvara (tj. Podborja) ili mjesta Lipik, a područje plemena Jaza na prostoru od Varaždinskih Toplica i okolice pa sve do Daruvara. Gj. Szabo (1906/7; 1908/9; 1910/11; 1920.; 1934.) objavio je rezultate arhivskih i terenskih istraživanja o rimskom i srednjovjekovnom Daruvaru i bližoj okolici, ostavljajući opise rimskih ostataka arhitekture i arheoloških nalaza s njihovim nejasnim topografskim smještajem i prostiranjem. A. Mayer (1935.; 1957.; 1959.) skoro je istovremeno objavio filološko-lingvističku studiju o plemenu Jaza. Neki pronađeni daruvarski rimski natpisi vrlo su vrijedan izvor za povijest rimskog municipaliteta na područjima peregrinskih provincijalnih zajednica, te se na njih redovito referira u inozemnoj literaturi (Mócsy 1959., 26-28; 1962., 601, 605; Alföldy, 1964., 218-221; 1965., 107-108). Na temelju novih slučajnih arheoloških nalaza iz daruvarske kotline i nalaza iz amaterskih arheoloških iskopavanja godina 1967. i 1968. prof. D. Pinterović (1975.; 1975.a) nastojala je sveobuhvatno znanstveno revalorizirati do tada otkrivene daruvarske rimske epigrafske i reljefne spomenike i predočiti upravni, urbani, društveni, etnički i duhovni aspekt antičkoga života u Aquae Balissae. Njezinome djelu nedostaje analiza arheološke topografije nekadašnjeg rimskog naselja, kao i šire okolice. Domaći autori, čak i kad pišu o široj regiji, redovito ističu ulogu upravnoga središta naroda Jaza u Aquae Balissae kao municipium Iasorum (Pinterović 1978., 35; Bojanovski 1991., 60; Bulat 1991., 174). Štovanje Silvanove kultne zajednice i njegove epihorske korijene u duhovnome životu Jaza osvijetlio je u kontekstu sličnih pojava na širem panonskom i iliričkom području D. Rendić-Miočević (1980., 105-120; 1992., 67-76). Jupiterov i Silvanov kult u Aquae Balissae prezentirani su u recentnome pregledu religija i kultova u Panoniji (Rendić-Miočević – Šegvić 1998., 7-13). Slaba arheološka istraženost, a još više slaba referiranost novijih hrvatskih publikacija razlogom su što obrisi teritorija naroda Jaza i urbana struktura naselja Aquae Balissae u inozemnoj literaturi često nisu čvršće definirani (Póczy 1980., 241, 242, 262; Wilkes 1992., 81, 217-218, 257). Zbog toga što u Daruvaru nisu vođena sustavna i dokumentirana arheološka iskopavanja, a niti nije postojala muzejska institucija općenito u svim radovima nedostaje analiza rimskog sitnog arheološkog inventara: nakita, keramike, oružja, oruđa i predmeta svakodnevne uporabe. Sačuvani su ili bar zabilježeni jedino primjerci rimskoga novca, danas u numizmatičkoj zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu. Već ranije spomenuti G. Szabo (1906/7; 1908/9; 1910/11; 1920; 1934.) navodi srednjovjekovne ostatke na lokalitetima daruvarskog područja, koristeći pritom hrvatsku, ali i arhivsku građu i djela mađarskih povjesničara te djelo F. Račkog (1872.) koje se odnosi na popise crkvenih župa srednjovjekovne zagrebačke biskupije. Šture podatke o srednjevjekovnim naseljima i povijesnoj geografiji



Slavonije donosi povjesničar J. Bösendorfer (1910.), koristeći i nadopunjujući djela mađarskih autora koja se odnose na kontinentalni dio Hrvatske. Slično je postupio i F. Šišić (1918.) objavljujući regesta isprava iz mađarskih arhiva koja govore o naseljima na daruvarskom području koja su pripadala posjedu plemića Nelipića, odnosno posjedu Dobre Kuće. V. Klaić (1913.) na temelju isprava razmatra posjedovne odnose u srednjem vijeku. Crkveni povjesničar K. Dočkal (1958.) izdao je djelo o srednjovjekovnim naseljima oko Dobre Kuće na temelju regesta isprava pavlinskog samostana Sv. Ane od Dobre Kuće, a J. Buturac (1984.) izdao je popis crkvenih župa zagrebačke biskupije uz neke podatke o pripadajućim naseljima, kao i njihovom mogućem topografskom smještaju. Svakako treba navesti i rad Benediktinci u Hrvatskoj I. Ostojića (1965.) koji se u jednom poglavlju osvrnuo na lokalitet Brdo-Gradina Podborje kao moguću poziciju benediktinskog samostana Sv. Helene, te na rad R. Horvata (1936.) gdje je i članak Daruvar se nekad zvao Podborje bez potrebne topografske analize lokaliteta i toponimije daruvarske kotline. O doseljavanju na ovo područje pisali su S. Pavičić (1953.) i J. Matušek (1996.), a o stanovništvu i njegovoj vjerskoj i nacionalnoj strukturi te demografskim kretanjima M. Kuzle (1975, 1994, 1995.). Osnovne podatke o grofovskoj obitelji Janković, koja je uvelike doprinijela razvoju Daruvara, donose J. Kempf (1929.) i Đ. Szabo (1932.). U dvije monografije Daruvara (Daruvar 1975. i Daruvar 1987.) našli su se i radovi lokalnih povjesničara ili povjesničara amatera opisujući povijest Daruvara bez adekvatnog kritičkog pristupa prema raznovrsnim podacima dostupnim uglavnom iz djela Szaba, Bösendorfera, Horvata ili drugih autora te arheološkog metodološkog razmišljanja o prostoru. Godine 1994. B. Schejbal u okviru diplomskoga rada Aquae Balissae i njihovo područje (na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu) počinje istraživanja ovoga kraja. Na temelju poznate arhivske građe, arheološkog rekognosciranja areala grada, toponima u Daruvarskoj kotlini i općih pravila rimske urbanistike rekonstruirana je urbana topografija rimskog naselja Aquae Balissae. Isti autor je u studijama (2002., 2003.) opširno obradio rimsko naselje Aquae Balissae i municipalno područje Jaza, rekonstruirao prostiranje rimskih komunikacija na jaškom teritoriju te autohtona kultna vjerovanja vezana za geotermalne izvore. Sondažnim arheološkim istraživanjima, zračnim i terenskim snimkama, intervjuira-njem lokalnog pučanstva, istraživanjima međurječja Ilove, Toplice i Pakre mr. Schejbal prikupio je podatke, čiji je rezultat detaljna srednjovjekovna povijesno arheološko-topografska studija Daruvarske kotline (1999.) Novija povijest obrađena je jedino u trima monografijama (1975., 1987. i 2002.) koje donose kratke i osnovne podatke o tome razdoblju, bez sustavnih istraživanja. Konzervatorska dokumentacija Konzervatorska dokumentacija šireg daruvarskog područja vrlo je oskudna. Osnovnu identifikaciju kulturnih dobara i krajolika, valorizaciju kulturnih dobara u tri stupnja (nacionalno, regionalno i lokalno značenje), te mjere zaštite kulturno-povijesnih dobara i krajobraznih vrijednosti donosi tek Konzervatorska podloga za Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije (KO Zagreb 2001.). Ti su podaci poslužili kao polazišta pri izradi smjernica ove Konzervatorske podloge.



Izbor iz literature Adamček, J., Kampuš, I., 1976., Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI st., Zagreb Adamček, J., 1980., Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća, Zagreb Alföldy, G., 1964., Municipium Iasorum, Archaeologiai Értesitö, 91, str. 218-221, Budapest Alföldy, G., 1965., Epigraphica. Situla, 8, str. 107-108, Ljubljana Blašković, A., 1794., Historia Universalis Illyrici ab ultima gentis et nominis memoria I – IV, Zagabriae Bojanovski, I., 1991., Neki problemi prometne infrastrukture Brodskog Posavlja i Slavonije, Arheološka istraživanja u Slavonskom Brodu i Brodskom Posavlju, Izdanja HAD, 16, str. 59-70, Zagreb Bösendorfer, J., 1910., Crtice iz slavonske povijesti, Osijek Brunšmid, J., 1911., Kameni spomenici hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu, Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva, 11, str. 61-144, Zagreb Brunšmid, J., 1914., Antikni figuralni bronsani predmeti u hrvatskom narodnom muzeju u Zagrebu, Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva, 13, str. 207-268, Zagreb Bulat, M., 1973., Novi antički nalazi u Daruvaru, Glasnik slavonskih muzeja, 22, str. 24-26, Vukovar Bulat, M., 1994., Još o mjestu nalaza ulomaka starokršćanskih natpisa u Arheološkom muzeju u Zagrebu navodno iz Daruvara, Đakovački vezovi 1994, str. 35-37, Đakovo Buturac, J., 1984., Popis župa zagrebačke biskupije 1334. i 1501. godine, Starine JAZU, 59, str. 43-107, Zagreb Csaplovics, J., 1819., Slavonien und zum Theil Croatien, 1-2, Pesth Dočkal, K., 1958., Srednjevjekovna naselja oko Dobre Kuće, Starine JAZU, 48, str. 85-167, Zagreb - Dožinky 1925-1995, Savez Čeha u Hrvatskoj, Daruvar, 1995. Etinger, M., 1922., Stogodišnjica daruvarske župe, Zagreb Grupa autora, 1975., Daruvar, monografija, Zagreb Grupa autora, 1987., Daruvar, monografija, Daruvar – Zagreb Grupa autora, 2002., Daruvar u slici i riječi, monografija, Daruvar Herout, V., 2001., Sto osamdeset godina daruvarske župe 1821.-2001., Daruvar Hoffiller, V., Saria, B., 1938., Noricum und Pannonia Superior, Antike Inschriften aus Jugoslawien, Heft 1, Zagreb Horvat, R., 1936., Slavonija I, Zagreb - Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća, Požeška županija (pripremile: I. Horbec i I. Jukić), Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2002. Kempf, J., 1924., Oko Psunja, Zagreb Klaić, V., 1913, Plemići Svetački, Rad JAZU, 179, str. 1-66, Zagreb Korenčić, M., 1979., Naselja i stanovnišvo SRH, 1857-1971, Zagreb Kukuljević, I., 1873., Panonija Rimska, Rad JAZU, 22, str. 87-157, Zagreb Kukuljević, I,. 1891., Natpisi srednjovječni i novovjeki u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb Kuzle, M., 1994., Daruvar - grad složene religijske strukture, Vrela, 4-5, str. 14-16, Daruvar Kuzle, M., 1995., Daruvarski kraj - vjerska struktura, Vrela, 6-7, str. 6-8, Daruvar



Marković, M., 1993., Descriptio Croatiae, Zagreb Matušek, J., 1996., Česi u Hrvatskoj, Daruvar Mažuran, I., 1988., Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine, Osijek Mažuran, I., 1993., Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736. godine, Osijek Mayer, A., 1935., Iasi, Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva, 16, str. 6-82, Zagreb Migotti, B., 1994., Arheološka građa iz ranokršćanskog razdoblja u kontinentalnoj Hrvatskoj, Od nepobjedivog sunca do sunca pravde, Katalog izložbe, Arheološki muzej, 41-187, Zagreb Migotti, B., 1996., Ranokršćanski grobni nalaz iz Velikih Bastaja kod Daruvara, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 28-29, str. 127-157, Zagreb Móscy, A., 1959., Die Bevölkerung von Pannonien bis zu den Markomannenkriegen, Budapest Mócsy, A., 1962., Pannonia, in Paulys - Wissowa. Real - Encyclopädie der classischen Altertumswissenschaft, s. v. Supp. IX, str. 517-776, Stuttgart Mócsy, A., 1974., Pannonia and Upper Moesia, London-Boston Ostojić, I., 1965., Benediktinci u Hrvatskoj, I –III, Split Oriovčanin, L. I., 1856., Slavonske starine – Daruvar, Neven - Zabavni i poučni list, 3, str. 81-82, Zagreb Pavičić, S., 1953., Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji, Zagreb Pavić, A., 1852., Odgovor na pitanja stavljena po družtvu, Arkiv za povijesnicu Jugoslavensku, II, str. 339-334, Zagreb Piller, M., Mittepacher, L., 1783., Iter per Poseganam Sclavoniae provinciam, Buda = Putovanje po Požeškoj županiji u Slavoniji 1782. god. (Ed. S. Sršan), Osijek, 1995. Pinterović, D., 1975., Nepoznata Slavonija, Osječki zbornik, 14-15, str. 123-166, Osijek Pinterović, D., 1975., Rarissima Romana iz Slavonije, Osječki zbornik, 14-15, str. 221-229, Osijek Póczy, K., 1980., Pannonian Cities, in Archaeology 1980, str. 239-274, Budapest – Lexington - Pučki kalendar Županije bjelovarsko-bilogorske za 1997., Bjelovar Rački, F., 1872., Popis župa zagrebačke biskupije 1334. i 1501., Starine JAZU, 4, str. 201-229, Zagreb Rendić-Miočević, D., 1980., Neki ikonografski i onomastički aspekti Silvanove „panonsko-iliričke“ kultne zajednice, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu, 12-13, str. 105-120, Zagreb Rendić-Miočević, D., 1992., O akvajasejskoj epigrafskoj baštini i o posebnostima njenih kultnih dedikacija, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 24-25, str. 67-76, Zagreb Rendić-Miočević, A., Šegvić, M., 1998., Religions and Cults in South Pannonian Regions, in: Religions and Cults in Pannonia, Exhibition Catalogue, str. 7-16, Székesfehérvár Schejbal, B., 1994., Aquae Balissae i njihovo područje u antičko doba, Diplomski rad (nepublicirano), Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za arheologiju, Zagreb Schejbal, B., 1996., Još jedan nalaz “carskog” kamena, Obavijesti, HAD, 1/27, str. 28-31, Zagreb Schejbal, B., 1996., Očekujući istraživanja, Vijenac, 74, str. 20-21, Zagreb



Schejbal, B., 1999., Medieval Topography of the Daruvar Area, M. A. Thesis (unpublished), Central European University Budapest, Department of Medieval Studies, Budapest Schejbal, B., 2002., Municipium Iasorum – Aquae Balissae, rad za izdanje međunarodnog projekta The Autonomous Towns of Noricum and Pannonia (u tisku, Situla, Narodni muzej Slovenije, Ljubljana) Schejbal, B., 2003., Nova razmatranja o Aquae Balissae i narodu Jaza: Pejzaž - Vode -Etimologija - Mitologija - Kultovi, pitanje atribucije i kontinuiteta (u tisku, Opuscula archaeologica, Zagreb) Schejbal, B., 2003., Prilog rekonstrukciji rimskih komunikacija na jaškom municipalnom teritoriju (u tisku, Izdanja HAD, Zagreb) Sohr, M., 2001., Daruvar – povijesna gradska jezgra, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, br. 26/2000. i 27/2001. (2003.), str. 175-182, Zagreb Szabo, Gj., 1906/7., Tri benediktinske opatije u Požeškoj županiji, Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva, 9, str. 202-209, Zagreb Szabo, Gj., 1908/9., Dobra Kuća, Vjesnik hrvatskog arheološkog društva, 10, str. 33-39, Zagreb Szabo, Gj., 1910/11., Prilozi za povijesnu topografiju požeške županije, Vjesnik hrvatskog arheološkog društva, 11, str. 40-60, Zagreb Szabo, Gj., 1920., Srednjovječni gradovi u Slavoniji, Zagreb Szabo, Gj., 1929., Iz prošlosti Daruvara i okolice, Narodna Starina, 28, str. 79-98, Zagreb Strugar, V., 1996., Bjelovarsko-bilogorska županija, 1996. Šišić, F., 1918., Iz arkiva grofova Pongracza, Starine JAZU, 36, str. 31-80, Zagreb Taube, F. W., 1777., Historische und geographische Beschreibung des Koenigreiches Slavonien und des Herzogthums Syrmien, Leipzig Wilkes, J. J., 1992., Illyrians, Oxford - Cambridge, Mass.: Blackwell Izvori CIL., Corpus inscriptionum Latinarum, Berlin. Gorenc, M., 1968., Izvještaj o Velikim Bastajima i užem području Daruvara od 9. 4. 1968. (Arheološki muzej u Zagrebu, Registar Daruvar, nepublicirano) Katančić, M. P., 1824., Orbis antiquus ex tabula Itineraria quae Theodosii Imperatoris et Peutingeri audit ad sistema geographiae redactus et commentaris illustratus, 1, Budapest Pinder, M., - Parthey, G., 1860., Itin. Ant. Itinerarium Antonini Augusti et Hierosolymitanum. Berlin. Smičiklas, T., 1904. -1990., Codex diplomaticus regni Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae. 18 Zagreb Studije Konzervatorska podloga za Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije, Konzervatorski odjel u Zagrebu, voditelj mr. sc. V. Karač, d.i.a., Zagreb 2001. Kartografija Dostupna kartografska dokumentacija, korištena u ovom radu, potječe iz razdoblja od 1572. do 1982. Na karti Ilirika Johannesa Sambucusa iz godine 1572. (u



Ortelijevom atlasu iz 1573.)1 prvi se puta pojavljuje utvrda Kamengrad (Kamegrad)2, koja se nalazila na poziciji današnjega Židovskog groblja. Karta Slavonije inž. Josepha Gadea iz 1741. svjedoči o postojanju naselja Podborje (Podvorie)3, Doljani (Dolliani) i Markovac (Markovatz). 4 Vrlo vrijedan izvor informacija o povijesnom krajoliku i izgledu pojedinih naselja u drugoj polovici 18. stoljeća predstavljaju publicirane prve topografske karte područja Požeške županije– jozefinski zemljovidi izrađeni 1781.-1783. u mjerilu 1:28 800, s pratećim opisima naselja i okolice. Na navedenim zemljovidima uz trgovište Daruvar5 prikazana su sela Podborie, Podvorie (današnji Gornji Daruvar), Podvorie (današnji Donji Daruvar), Doljani, Verbovacz (Vrbovac) i Markovacz (Markovac).

Dio područja Požeške županije na karti iz 1801.

(iz: Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća) Detaljniji prikaz cijelog područja, koji je poslužio za analize povijesnog razvoja naselja do 2. polovice 19. stoljeća, daju planovi prve katastarske izmjere katastarskih općina Donji Daruvar6, Gornji Daruvar, Podborski Doljani i Markovac 1 M. Marković, Descriptio Croatiae, str. 75. 2 Na području današnjega Daruvara u srednjem vijeku nalazilo se naselje Toplica (Thoplica, mađ.

Howiz) koje se u izvorima iz 1516. navodi kao podgrađe utvrde Kamengrad (Köwar). 3 U kanonskim vizitacijama 1769. 4 M. Marković, Descriptio Croatiae, str. 218-219. 5 U kanonskim se vizitacijama Podborje naziva Daruvarom prvi put tek 1780. Prema: M. Sohr,

Daruvar – povijesna gradska jezgra, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, br. 26/2000 i 27/2001. (2003.), str. 181.

6 Navedeni katastarski plan osim Donjeg Daruvara obuhvaća i naselje Ljudevit Selo, te područje kasnije nastalih naselja: Lipovac Majur i Daruvarski Vinogradi.



iz god. 1861.-62., s reambulacijom iz 1898., te plan Vrbovca iz 1915. Kao pomoć u identifikaciji povijesne mreže naselja i putova korištena je i pregledna geološka karta iz 1883., u mj. 1: 75 000. Za analizu povijesnog krajolika, kao i povijesnog razvoja naselja poslužila je i topografska karta u mj. 1:50 000, nastala u razdoblju od 1920. do 1934., a obnavljana do 1963., a kao pomoć u analizi sadašnjeg stanja poljoprivrednih i šumskih površina korišten je Satelitski atlas Hrvatske. Izbor iz kartografske dokumentacije Karta Ilirika Johannesa Sambucusa (iz Ortelijeva atlasa 1573., publicirano u: M. Marković, Descriptio Croatiae, str. 74-75.) Karta Slavonije inž. Josepha Gadea iz 1741. (publicirano u: M. Marković, Descriptio Croatiae, str. 218-219.) Jozefinski vojni zemljovidi – područje Požeške županije, izmjera 1781.-1783., mj. 1:28800, Bečki ratni arhiv (publicirano u: Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća, Požeška županija, sekcije 7 i 13, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2002.) Katastarski planovi K.O. Daruvar, Podborski Doljani, Gornji Daruvar i Donji Daruvar (mj. 1 : 2880) iz god. 1861. i katastarski plan K.O. Markovac iz 1862., Kartografska zbirka HDA Katastarski plan K.O. Daruvar Donji (mj. 1 : 2880) iz 1898. (reambulacija plana iz 1861.) i Katastarski plan K.O. Vrbovac iz 1915., DGU, Područni ured za katastar Bjelovar, Ispostava Daruvar Pregledna karta šireg područja Daruvara u mj. 1: 75 000, izrađena 1883., u: D. Gorjanović-Kramberger, Geologijska prijegledna karta Kraljevine Hrvatske – Slavonije (zone 23, col. XVI – Daruvar), 1908. Topografska karta u mj. 1:50 000, nastala u razdoblju od 1920. do 1934., obnavljana do 1963., Zbirka Ministarstva kulture Satelitski atlas Hrvatske, Zagreb, 2001. Fotodokumentacija Valja napomenuti da dostupna stara fotodokumentacija (publicirane razglednice i zbirka starih razglednica i fotografija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, pohranjena u fototeci Ministarstva kulture) prvenstveno prikazuje trgovište i kupališno lječilište Daruvar, a za šire analizirano područje s okolnim naseljima, odnosno za područje obuhvata ovoga plana, zbirke stare fotodokumentacije nisu pronađene. Tijekom rada na ovoj konzervatorskoj podlozi izrađena je obimna fotodokumentacija sadašnjega stanja svih zaštićenih i evidentiranih građevina na području obuhvata plana, napose očuvanih tradicijskih građevina, kao i fotodokumentacija krajolika i važnih vizura.



Krajolik južno od Daruvarskih Vinograda

3.4.1.2. Osvrt na prostorno-plansku dokumentaciju Prostorni plan općine Daruvar, koji je godine 1978. izradio "APZ - Plan" iz Zagreba, obuhvaćao je prostor koji je, uz Daruvar, uključivao još četiri jedinice lokalne samouprave (Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač). Na izradi plana, koji je dugi niz godina bio korišten kao osnovni dokument prostornog uređenja i razvoja bivše daruvarske općine, sudjelovali su Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Republički zavod za zaštitu prirode. Poglavlje pod nazivom “Smjernice i mjere za zaštitu i revitalizaciju spomeničkih područja, cjelina i spomenika kulture općine Daruvar” sadrži kratak povijesni pregled Daruvara i okolice i šture podatke o povijesnoj urbanističkoj cjelini Daruvara, te glavnim povijesnim građevinama unutar cjeline. Studija prirodnih vrijednosti u sklopu navedenoga Plana, koja donosi kategorizaciju zaštićenih objekata prirode s osnovnom valorizacijom i smjernicama zaštite, osobitu pozornost pridaje krajoliku unutar današnjih administrativnih granica Grada Daruvara: park šumi prema Petrovom Vrhu i jugozapadno od Gradine, te krajoliku Daruvarskih Vinograda. Završetkom Domovinskoga rata izrađene su 1993. Osnove korištenja i zaštite prostora bivše općine Daruvar (DAP Daruvar), kako bi se kontinuirano nastavio koncept prostornog razvoja i pri obnovi područja. Dio teksta Osnove, koji se odnosi na zaštitu kulturne baštine, u potpunosti je preuzet iz Prostornog plana bivše općine Daruvar iz 1978. Prostorni plan Bjelovarsko-Bilogorske županije, donesen je 3. 4. 2001., a uključuje elemente Konzervatorske podloge (KO Osijek 2001.), već navedene u poglavlju Pisani izvori. Na osnovi te Konzervatorske podloge Plan donosi preliminarnu



kategorizaciju kulturnih dobara i propisuje vrlo detaljne mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti kulturno-povijesnih cjelina.

3.4.1.3. Pregled povijesno-prostornog razvoja područja Daruvarska kotlina kroz koju protječe rječica Toplica s istočne je strane omeđena obroncima Papuka, a sa sjeverne, južne i zapadne strane nižim brežuljcima. Plodnost tla u dolini, bogatstvo šuma, a napose termalni izvori na sjeveroistočnom rubu kotline uvjetovali su kontinuiranu naseljenost ovoga područja kroz sva povijesna razdoblja. Područje je bilo naseljeno već u pretpovijesti, o čemu govore iako oskudni (zbog nedovoljnih istraživanja), arheološki ostaci: glinena posuda-žara i kamena sjekira pronađena na lokalitetu Brda7 te fragment kamene sjekire iz Daruvarskih Vinograda (Kolačekov mlin)8. Lokalitet Gradina na jugozapadnom dijelu kotline indicira namjenu velikog grobnog humka-tumulusa, a vjerojatno i prapovijesnog pribježišta. Predpostavlja se da je ovuda u smjeru sjever - jug prolazio jedan segment prapovijesne komunikacije koja je povezivala prostor Jadranske obale s južnom Transdanubijom. Na ovome području od 13. stoljeća pr. Kr. živio je narod Jaza kao dio šire panonske plemenske zajednice u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, nastao na supstratu kasnobrončanodobne kulture – grupa Zagreb i jugoistočne halštatske kulture koja se prostirala od Podravine, Međimurja, Pomurja do Srednje Slavonije, tj. Požeške kotline. Prapovijesno ime naroda Jaza (Iassioii / Iassii / Iasi) indoevropskog je porijekla i znači “Topličani”9, odnosno “Iscjelitelji"10. Predpostavlja se da je na brežuljku zvanom Stari Slavik ili Rimski Tabor, zbog njegova položaja, u prapovijesti bio jedan od najvažnijih utvrđenih opiduma - trgovišta panonskog naroda Jaza.11 Arheološki nalazi iz 8. stoljeća pr. Kr. daju za pretpostaviti da su kontakti Jaza s tadašnjim civiliziranim narodima, posebice starim Grcima, odnosno grčkim trgovcima ili njihovim trgovačkim emporijima započeli mnogo ranije nego su se Rimljani pojavili u ovim krajevima. Nakon velike keltske ekspanzije u 3. stoljeću pr. Kr. Jazi su se našli u plemenskom savezu pod vrhovništvom keltskog plemena Tauriska. Kelti sa sobom donose napredniji način poljoprivrednog privređivanja, upotrebu željeznog pluga i lončarskog kola.

7 M. Gorenc, Izvještaj o Velikim Bastajima i užem području Daruvara 1968., Registar Daruvar,

Arheološki muzej Zagreb 8 B. Schejbal, Rekognosciranje daruvarskog područja, terenske bilješke 2003. 9 Prema A. Mayeru od indoevropske riječi "yasiati" - kipjeti, pjeniti se, a Iasi onda znači Topličani;

A Mayer, Iasi, Vjesnik hrvatskog arheološkog društva, 16, 1935., str. 69-75. Ime potječe od velikog broja geotermalnih vrela s balneorehabilitacijskim karakteristikama na njihovom autohtonom teritoriju koji se prostirao približno od granice Republike Slovenije i Varaždinskih Toplica, uz rijeku Dravu do Virovitice, te do Daruvara.

10 B. Schejbal, Municipium Iasorum - Aquae Balissae, rad za izdanje međunarodnog projekta The autonomous Towns of Noricum and Pannnonia (u tisku, Situla, Narodni muzej Slovenije, Ljubljana). Prof. B. Schejbal također predpostavlja da su se u podnožju brežuljka Stari Slavik na geotermalnim izvorima štovala autohtona božanstva Velike Majke Zemlje, odnosno plodnosti i prirode, posebice voda i šuma; B. Schejbal, Nova razmatranja o Aquae Balissae i narodu Jaza, Pejzaž-Vode-Etimologija-Mitologija-Kultovi, pitanje atribucije i kontinuiteta (u tisku, Opuscula archaeologica)

11 B. Schejbal, Municipium.., (u tisku)



Rimska osvajanja ovoga područja početkom 1. stoljeća dočekalo je izmiješano ilirsko-keltsko stanovništvo koje za vrijeme vladavine Rima poprima mnoge elemente rimske kulture. Nakon sloma velikog panonskog Batonovog ustanka (godine 9. n. Kr.) u naselju Jaza osnovan je vojni logor, najvjerojatnije na poziciji koja je dominirala cijelom kotlinom, tj. na položaju današnjeg brežuljka Stari Slavik.12 Makrogeografski položaj i prirodne osobitosti Daruvarske kotline, te izvori tople vode pogodovali su da se upravo na području današnjeg Daruvara razvije veliko rimsko naselje, lječilište i kupalište Aquae Balissae13. To je ime zabilježeno na Antoninijevom itineraru 365., te na jednoj nadgrobnoj steli carskoga gardista pronađenoj u Rimu. Aquae Balissae bile su centar plemenske, općinske uprave Jaza (res publica Iasorum) te centar rimskog municipija (municipium Iasorum)14. Municipalni teritorij bio je povezan cestama uz koje su bile smještene postaje i naselja, a naselje Aquae Balissae nalazilo se na cestovnom pravcu koji je dijagonalno sjekao savsko-dravsko međurječje i povezivao Mursu i Sisciju u smjeru sjeveroistok - jugozapad, te na trasferzalnom pravcu koji je povezivao provincije Dalmaciju i Panoniju od Salone preko Save do Drave. Budući da se to naselje nalazilo i na ruti kojom se sol s jadranske obale prebacivala sve do Podunavlja, moguće je pretpostaviti da je ono bilo važan centar za trgovinu i tranzit soli u ovom dijelu Gornje Panonije prema prekodravskoj Panoniji i barbarikumu15. O veličini i bogatstvu toga naselja svjedoče mnogobrojni arheološki ostaci, uglavnom slučajni nalazi (jer, kao što je već rečeno, sustavnih arheoloških istraživanja dosad nije bilo) na području Staroga Slavika, Julijeva parka, dvorišta kina "25. svibanj", Stare Vranjevine, Maloga Lipovca, Kantara i Gradine, gdje su pronađeni rimski grobovi, nadgrobne stele, kameni natpisi, dijelovi carske statue i konjaničkog kipa, mozaika i freski, zatim stupovi, kapiteli, žrtvenici, novci, keramika, cigla, crijep i dr. Kontinuitet razvoja područja prekinut je sredinom 5. stoljeća provalama, osvajanjima i dolaskom barbarskih naroda. Iz vremena velike seobe naroda ne postoje nikakvi podaci niti arheološki nalazi, iako bi se neki kameni nalazi pronađeni u Kupališnom parku u Daruvaru možda mogli pripisati vremenu Langobarda.16 Iz prvih stoljeća po doseljenju Hrvata nemamo do sada nikakvih podataka. Srednjovjekovni izvori spominju ovo područje tek u 13. i 14. stoljeću, iako je za pretpostaviti da je prostor uz geotermalne izvore bio kontiuirano naseljen za vrijeme ranog srednjeg vijeka, na što ukazuje sačuvan toponim brežuljka Stari Slavik. Ovaj je kraj u prvoj administrativnoj podjeli najvjerojatnije pripadao župi Svetačje, koja se potkraj 11. stoljeća podijelila na manje župe. Jedna od tih župa bila je Toplica, koja dolaskom Mađara u ove krajeve postaje posjed istaknutih

12 B. Schejbal, Municipium.., (u tisku) 13 Ime se izvodi iz ilirske riječi "bal-is-ia" što znači "bolji", "jači", pa bi pridjev označavao značenje

imena Aquae Balissae kao “vrlo jake vode,” ili “vrlo jaka vrela"; I A. Mayer, nav. dj., str. 74. 14 Ti nazivi nalaze se na natpisnim postoljima brončanih statua careva iz 2. i 3. st, te na steli iz 2.

stoljeća, koji su pronađeni na području Daruvara. 15 B. Schejbal, Aquae Balissae i njihovo područje u antičko doba, Diplomski rad (nepublicirano),

Filozofski fakultet Zagreb, Zagreb, 1994., str. 38. 16 Prema: B. Schejbal, Municipium.., u: B. Migotti, Arheološka građa iz ranokršćanskog razdoblja u

kontinentalnoj Hrvatskoj, Nepobjedivo sunce, 1994., str. 112-113.



pojedinaca. Toplica se prvi put spominje godine 1231. kao posjed Tiboltovića.17 U 14. stoljeću nastaje veliki posjed Dobra kuća (od tada pa do dolaska Turaka u vlasništvu plemića Kurjakovića, Hrvatinića, Nelipića, Sekelja) kojem je uvijek pripadao veći dio daruvarske kotline, a tu stječu posjede i drugi plemići (Pukuri, Kaštelanovići, Bekeovi, Baćani). U kasnom srednjem vijeku ovo je područje pripadalo Križevačkoj županiji, a u crkvenoj organizaciji zagrebačkoj biskupiji, arhiđakonatu Svetačje. Na navedenim posjedima nastaju naselja: Podborje, Toplica, Četvrtkovac i Dimičkovina. Naselje Podborje, koje je vjerojatno nastalo u neposrednoj blizini lokaliteta Gradina, prvi se put u izvorima javlja 1316.,18 a 1334. spominje se kao župno središte s crkvom sv. Ladislava. U 15. stoljeću u Podborju je postojao i franjevački samostan Sv. Ladislava (prvi spomen 1468.).19 Sve do početka 15. stoljeća naselje je u vlasništvu Nelipića iz Dobre Kuće, a od tada je u vlasništvu Kaštelanovića. Naselje Toplica, nastalo vjerojatno na padinama brežuljka Stari Slavik u blizini geotermalnih izvora, prvi se put spominje godine 1334.20 kao župsko središte s crkvom B. D. Marije, a godine 1369. kao posjed plemića Bekeovih. Iznad naselja Toplica na brežuljku Stari Slavik u 15. stoljeću spominje se utvrda Kamengrad u vlasništvu Nelipića. Naselje Četvrtkovac, koje je moguće locirati na području današnjega Grada Daruvara u blizini položaja nekadašnjeg "starog Sajmišta" ili na području Donjeg Daruvara, prvi se put spominje 1335.,21 a pripada vlasnicima posjeda Dobra Kuća. Godine 1440. u Četvrtkovcu se spominje župna crkva B.D. Marije. Naselje Dimičkovina nastalo je na platou u blizini Gornjeg Daruvara, lokalitetu današnjeg naziva Kućište ili Tursko groblje, a prvi se put spominje kao župno središte 1378.22 Početkom 14 stoljeća Dimičkovina je bila u vlasništvu Pukura, ubrzo zatim Kaštelanovića, a početkom 16. st. dobivaju je Baćaniji. Sva ova naselja, premda na relativno maloj udaljenosti, dobro su se razvijala te su stekla status trgovišta. Podborje, Toplica i Četvrtkovac spominju se kao trgovišta u 15. stoljeću, a Dimičkovina na početku 16. stoljeća. Blizina tih četiriju župnih središta i trgovišta najrječitije govori o gustoći naseljenosti ovoga područja, a topografski razmještaj pokazuje da su se ta srednovjekovna naselja razvila na rubovima daruvarske kotline u blizini prometnica koje su iz nje izlazile (jugozapad - Podborje, sjeverozapad - Dimičkovina) i u neposrednoj blizini geotermalnih izvora uz komunikaciju sjever – jug (sjeveroistok kotline - Toplica i Četvrtkovac). Turska osvajanja Slavonije u 16. stoljeću, pustošenja i odvođenja u ropstvo nagnala su stanovništvo ovoga kraja da sigurnost potraži u zapadnim krajevima. Nestala su naselja, župe i sakralni objekti, a veći dio potpuno opustjeloga područja s vremenom je prekrila šuma. Ovaj su kraj Turci konačno svojili godine 1543., a njihova su osvajanja zaustavljena na rijeci Česmi. U vrijeme kada Turci u osvojenim krajevima organiziraju sandžake, ovaj je kraj potpao pod Čazmanski

17 V. Klaić, Plemići Svetački, Rad, 179, 1913, str. 2-7. 18 Prema: B. Schejbal, Medieval Topography of the Daruvar Area. M.A Thesis, Budapest, 1999.,

(nepublicirano), u; Acta Hungarica 19 Tradicija spominje da se ovdje nalazio i bendiktinski samostan Sv. Helene od Podborja čiju

titulu su nosili zagrebački arhiđakoni, prvi Stjepan Dojčić (1671.-1676.) 20 J. Buturac, Popis župa zagrebačke biskupije od godine 1334., Zagreb, 1944., str. 13. 21 Gj. Szabo, Iz prošlosti Daruvara i okolice, Narodna starina, 28, 1929., str. 88. 22 J. Buturac, Popis.., str. 13. ne navodi koja je to crkva, a Dj. Szabo kaže da je to crkva Sv. Marije

jer se u kasnijim dokumentima javlja pod tim nazivom, Dj. Szabo, Prilozi.., str. 10.



sandžak, koji je podijeljen na manje upravne jedinice nahije, od kojih je jedna Podborje u kojem je bila i turska posada. Premještanjem granice s Česme na Ilovu početkom 17. stoljeća sjedište sandžaka premješteno je u Pakrac, a zatim u Cernik, te je daruvarski kraj postao granično područje prema neosvojenim dijelovima Hrvatske. Zbog odlaska starosjedilačkoga stanovništva Turci na ova područja doseljavaju nove stanovnike, muslimane te Vlahe i pravoslavce iz Bosne i drugih krajeva, koji kao graničari (martolozi) oslobođeni kmetskih obveza služe u turskoj vojsci, a uz to se bave i stočarstvom. Zbog brojnosti vlaškoga stanovništva ovaj je kraj u dokumentima poznat pod imenom Mala Vlaška23. Jedino staro naselje koje je nastavilo egzistirati i za vrijeme Turaka bilo je Podborje, u koje se osim muslimana naseljava i vlaško stanovništvo. U okolici Podborja doseljeno vlaško stanovništvo formira i nova naselja: Doljane, Markovac24 i Vrbovac. U velikom ratu za oslobođenje godine 1687. daruvarski je kraj oslobođen od Turaka. Početkom rata veliki se broj stanovnika iselio, a nakon poraza Turaka muslimansko se stanovništvo povuklo zajedno s njima. Odmah nakon rata od godine 1692. ovamo se počinju doseljavati Srbi iz Bosne, a tijekom 18. stoljeća doseljavaju se Hrvati iz bližih zapadnih krajeva. Oslobođeno područje u početku je organizirano u vojvodaluk, a stanovništvo je uključeno u vojnu službu koja se sastojala u stražarenju na granici s Turcima, pored rijeke Save. Ustaljivanjem granice i stvaranjem Vojne krajine prema Turcima uz Savu prestale su vojne obveze ovoga stanovništva, pa se vojvodaluk godine 1702. pretvara u komorsko vlastelinstvo Podborje, koje je obuhvaćalo područje od Donjih Cjepidlaka i Đulovca prema Končanici i Brestovcu, te na jugu do Bijele. Uvode se feudalni odnosi zbog kojih stanovništvo često diže bune koje su silom ugušene. Stanovništvo se ovdje, za razliku od drugih vlastelinstava, uglavnom bavilo stočarstvom, vinogradarstvom i šljivarstvom. Nakon obnove županija godine 1745. ovaj je kraj ušao u sastav Požeške županije. Vlastelinstvo Podborje 1751. kupuje od Dvorske komore barun Mihajlo de Slavnicz, a godine 1760. kupuje ga Antun Janković, pa se od tada ovaj kraj počinje jače razvijati. Antun Janković na svome posjedu naselio je mnoge strane obrtnike, unapređivao je poljoprivredu i stočarstvo, poticao razvoj svilarstva. Njegovi nasljednici nastavljaju unapređivanje gospodarstva te naseljavanje nove radne snage iz drugih dijelova Monarhije (najviše iz Češke, te iz Mađarske i Austrije), koja sa sobom donosi modernije metode obrade zemlje. Česi se naseljavaju uglavnom u sela, a ostali doseljenici nastanjuju se uglavnom u Daruvaru. Naseljavanje iz navedenih zemalja bilo je posebno intenzivno od 1840. do 1890. Tijekom 19. stoljeća ovamo se doseljavaju i Srbi iz Banije, Like i Korduna, Hrvati iz Like i Gorskog kotara, te Židovi iz Austrije. Novi naseljenici u okolici slabo naseljenih sela krče šume i stvaraju nove obradive površine, a osnivaju i nova naselja (Luisendorf - Ljudevit Selo). Potkraj 19. stoljeća daruvarsko područje postaje pravi multireligijski i multinacionalni kraj. U vrijeme grofova Jankovića grad Daruvar poprima obilježja središnjeg naselja i doživljava svoj puni procvat. Jankovići podižu dvorsku kapelu (1764.), dvorac s

23 Tzv. Mala Vlaška obuhvaćala je kraj od Požeškog polja do Pakraca i Subotske te Voćina i Ilove:

V. Herout, Sto osamdeset godina daruvarske župe 1821.-2001., Daruvar, 2001., str. 17. 24 Većina se stanovnika iz Doljana i Markovca zbog čestih upada hrvatskih graničara selila dalje u

zapadne krajeve, S Pavičić, Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji, Zagreb, 1953, str. 217.



perivojem (1771.-1777.), te zgrade kupališnog lječilišta. Naselje Daruvar25, koje se razvija u blizini dvorca, ubrzo postaje značajno obrtničko i trgovačko središte cijeloga kraja, te godine 1837. kraljevskom poveljom dobiva status trgovišta. Godine 1821. Daruvar postaje župsko središte26, a zatim i administrativno središte područja, te je od godine 1854. centar kotarske uprave. Razvoju naselja doprinijela je i gradnja ceste Barcz-Virovitica-Daruvar-Pakrac od 1870. do 1875. Nakon ukinuća kmetstva 1848. Jankovićevo se vlastelinstvo održalo, ali je imalo sve više novčanih poteškoća koje je Julije Janković nastojao rješavati sječom šuma i prodajom trupaca. Godine 1879. imanje je ipak prodano Magdaleni Lechner koju je ubrzo naslijedila porodica Tűkőry. Godine 1905. vlastelinstvo kupuje Hrvatska poljodjelska banka iz Zagreba koja započinje parcelaciju vlastelinstva i prodaju parcela na kojima novi vlasnici sade vinograde. Banka je ubrzo imanje prodala, vlasnici se mijenjaju, a prodaja i parcelacija se nastavlja sve do početka dvadesetih godina 20. stoljeća, kada su rasparcelirani i zadnji dijelovi zemljišta. Daruvarsko područje nastavlja svoj razvoj i nakon Jankovića, čemu je naročito doprinijela daljnja gradnja cesta (Bjelovar- Daruvar od 1875. do 1895., a Daruvar-Uljanik - Poljana od 1874. do 1914.) te željezničke pruge Virovitica-Suhopolje-Pčelić-Daruvar (1885.) i pruge prema Pakracu (1895.). Željeznica je omogućila još brži razvoj zanatstva, trgovine, poljoprivrede (osobito vinogradarstva i proizvodnje žitarica) i sitne industrije. Početkom 20. stoljeća razvitku područja osobito doprinosi vrhunac razvitka kupališnog lječilišta, o kojem govori i podatak da je godine 1909. u lječilištu boravilo 10 928 gostiju27. Tijekom 20. stoljeća na područje Daruvara doseljavaju se Hrvati iz Like i Gorskog kotara, a u prvim desetljećima 20. stoljeća nastaju i nova naselja: Daruvarski Vinogradi i Lipovac Majur.28 U razdoblju između dva svjetska rata daruvarski kraj nastavlja svoj razvoj. Grad Daruvar ostao je i dalje administrativno, obrtničko i trgovačko središte cijeloga kraja i kupališno turističko mjesto. Ranije nastali industrijski pogoni rade i u ovom razdoblju, a osnivaju se i nove, manje zanatske i industrijske radnje. Zbog brojnog češkog stanovništva, godine 1922. u Donjem Daruvaru osnovana je prva češka osnovna škola. Dvadesetih godina 20. stoljeća u okviru "Češke Besede" (koja je osnovana u Donjem Daruvaru 1907.) formira se "Matica školska", putujuće knjižnice koje stižu do svih čeških naselja u zemlji, pokreću se češka informativna glasila, te je tako Češka beseda postala najznačajnije kulturno društvo Čeha u prvoj Jugoslaviji. U tom razdoblju u Gornjem Daruvaru, Ljudevit selu i Doljanima osnivaju se ogranci Češke besede. Godine 1939. sagrađen je Češki narodni dom u Daruvaru, koji postaje sjedište Besede. Područje Daruvara dalo je značajni doprinos antifašističkoj borbi tijekom Drugoga svjetskog rata. Tu su godine 1941. održavani prvi sastanci komunista za

25 Taj se naziv počeo koristiti nakon godine 1765., kada A. Janković dobiva od kraljice potvrdu

nasljednog plemstva i pridjevak "de Daruvar" (daruvarski) po ždralu (mađarski "daru" - ždral) u svom grbu.

26 Već od ranije je bio i parohijsko središte (pravoslavna drvena crkva sagrađena je 1756., a zidana 1884.).

27 J. Matušek, Daruvar prije prvog svjetskog rata, Daruvar, monografija, .., str. 30. 28 Daruvarski Vinogradi prvi put se u popisu iskazuju 1921., a Lipovac Majur godine 1931.



pokretanje ustanka, organizirane partizanske jedinice i izvršene mnoge partizanske akcije. Nakon Drugoga svjetskog rata političke su promjene uvjetovale i gospodarske promjene. Zbog politike industrijalizacije i stvaranja većih proizvodnih pogona postepeno su nestajali obrtnici i trgovci, dotadašnji nosioci razvoja grada. Istovremeno dolazi do migracija stanovništva iz sela u grad, koja je naročito intenzivna u šezdesetim godinama 20. stoljeća. U novoj administrativnoj podjeli godine 1962. daruvarski je kraj ušao u sastav kotara Bjelovar. Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku 1991. veći dio srpskoga stanovništva priklonio se agresoru i napustio naselja. Na području Daruvara agresor je okupirao Markovac i dio Vrbovca, a ostatak područja izložen je stalnim napadima. Iako je oslobođenje daruvarskog područja završeno 15. prosinca 1991., oslobođena naselja bila su i nakon toga, sve do polovice travnja 1992., izložena agresorskim napadima, koji su odnijeli mnoge živote i učinili velike materijalne štete. U srpnju 1992. odgovornost za ovo područje preuzimaju vojnici međunarodnih snaga (UNPROFOR-a) čiji je mandat trajao do ožujka godine 1995. Godine 1992. u daruvarski se kraj naseljavaju prognanici i izbjeglice iz Bosne (iz okolice Jajca i Banja Luke, te bosanske Posavine), kao i prognanici iz Vukovara. U kasnijim se godinama dio prognanika odselio, a ovamo su se vratili neki od ranijih stanovnika. Prema procjeni Posebne komisije za popis i procjenu ratne štete na spomenicima kulture29 na području Grada Daruvara oštećeno je ukupno 15 spomeničkih građevina, od kojih se 14 nalazi na području zaštićene povijesne urbanističke cjeline Daruvara. Na širem daruvarskom području, izvan granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana oštećena je samo jedna registrirana spomenička građevina – pravoslavna crkva u Doljanima, koja je do danas djelomično obnovljena. Danas Daruvar s najbližom okolicom ima status grada i 13.243 stanovnika30.

Daruvar u 2. pol. 19. stoljeća (Hühnova litografija iz 1862., Grafička zbirka NSB)

29 Rezultati procjene Posebne komisije za procjenu ratne štete na spomenicima kulture

Bjelovarsko-bilogorske županije obrađeni su u elaboratu: Popis i procjena ratne štete na nepokretnim spomenicima kulture (Ratne štete do 30. 6. 1994.), 1995., Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine.

30 Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr./popis 2001.



3.4.1.4. Osnovna obilježja prostora Krajolik Područje plana obuhvaća istočni dio Lonjsko - ilovske zavale i brežuljkasti teren zapadnih obronaka Papuka, čiji gorski masivi odvajaju ovaj prostor od istočnog dijela Hrvatske. Termalni izvori, pogodno tlo za ratarstvo na zapadu i šumoviti predjeli na istoku važni su prirodni čimbenici razvitka ovoga prostora. Daruvarska kotlina - najniži, središnji dio čitavog prostora - otvorena je prema sjeverozapadu, sa sjeverne, zapadne i južne strane prelazi u blago brežuljkasto područje, a sa istočne i jugoistočne strane omeđena je višim brežuljcima. U najistočnijem i najvišem šumovitom dijelu područja uzdiže se Petrov Vrh (614 m). Glavni je vodotok na ovom području rječica Toplica koja protječe kroz krajolik vrlo raznolikih karakteristika, te sa sjevera širokim kanjonom ulazi u daruvarsku kotlinu, a izlazi iz nje na sjeverozapadu. Kroz cijelo područje protječe veći broj manjih rječica i potoka, od kojih su najveći Zmajevac, Dabrovac, Dubnica i Lučica u istočnom brežuljkastom dijelu, te Mičkovac u zapadnom dijelu područja.31 Znatan dio prostora, osobito njegove najviše, istočne dijelove, zauzimaju šume, u kojima dominira bukva i hrast, a na višim obroncima Papuka i jela. Sudeći prema starim zemljovidima s kraja 18. stoljeća, osim najvećeg oduvijek šumovitog predjela na istoku, do danas su ostale očuvane manje šumske površine u raznim dijelovima područja, a neke su od njih ostaci nekadašnjih velikih šumskih kompleksa (npr. šuma Mičkovina zapadno i šuma Lipovac sjeverozapadno od Daruvara). Od tradicijskih oblika korištenja zemljišta kontinuitet je uočljiv u vinogradima na slikovitim padinama brežuljaka sjeveroistočno od Daruvara (naselje Daruvarski vinogradi). Seoska su naselja okružena obradivim površinama i livadama, a jedan je dio poljoprivrednih površina danas, nažalost, zapušten. Naselja Daruvarsko područje obuhvaća 9 naselja različitoga vremena nastanka, kompozicije i strukture. U 2. polovici 18. stoljeća uz trgovište Daruvar32 na ovom je području egzistirao veći broj današnjih seoskih naselja: Gornji Daruvar (Podborie, Podvorie), Donji Daruvar (Podvorie), Doljani, Vrbovac (Verbovacz) i Markovac (Markovacz).33 Naselje Ljudevit Selo osnovano je u 2. polovini 19. stoljeća, a naselja Daruvarski Vinogradi i Lipovac Majur nastala su tek u 1. polovici 20. stoljeća. Oblik i kompozicija naselja uvjetovani su prvenstveno njihovim položajem u odnosu prema prometnim putovima i konfiguracijom terena na kojem su nastala. Gotovo su sva naselja nepravilna oblika, bez izrazita središta.

31 Ove povijesne nazive vodotoka (Smaljvacza, Dabrovacz, Duvnicza, Lucsicza i Michkovacz)

nalazimo i na jozefinskim vojnim zemljovidima iz 1781.-1783. iz Bečkoga ratnoga arhiva, u: Hrvatska na tajnim zemljovidimas 18. i 19. stoljeća, Požeška županija, sekcije 7 i 14

32 Urbanistički razvoj Daruvara detaljno je obrađen u Konzervatorskoj studiji za GUP Daruvara,

2003. 33 Izgled naselja u 18. stoljeću možemo pratiti na jozefinskim vojnim zemljovidima iz 1781.-1783.,

Bečki ratni arhiv, u: Hrvatska na tajnim zemljovidimas 18. i 19. stoljeća, Požeška županija, sekcije 7 i 14



Naselje Donji Daruvar smješteno je na blago povišenom terenu sjeverno od Daruvara. Razvilo se kao predgrađe trgovišta Daruvar, s kojim je od samog početka činilo jednu naseobenu cjelinu.34 Kao i sam Daruvar, ovo je selo smješteno uz glavni povijesni prometni put koji je od sjevera vodio prema jugu.35 Izrazito je longitudinalnog tipa, s parcelama različitih oblika i veličina, koje se nižu s obiju strana glavne ceste, a manji broj novijih okućnica smješten je uz cestu prema Batinjanima i uz nekoliko sporednih putova. U selu se uz raskršće nalazi pravoslavno groblje s kapelom, a nedaleko je smještena novija zgrada vatrogasnoga doma. Stariji dio naselja, koji je nastao do godine 1861. i koji se protezao od naselja Daruvar do groblja, danas administrativno pripada naselju Daruvar, pa u današnje administrativne granice Donjeg Daruvara ulazi samo sjeverni, noviji dio sela. U novije vrijeme naselje se nastavlja razvijati longitudinalno uz navedeni glavni cestovni pravac. Selo Doljani, smješteno na brežuljcima južno od Daruvara, također je naselje longitudinalnoga tipa, nastalo u 17. stoljeću. Bez izrazita središta, s parcelama različitih oblika i veličina koje se nižu uz tri povijesna puta. U naselju je uz glavni prometni pravac smještena pravoslavna crkva s grobljem, a na raskršću putova nalazi se škola i zadružni dom. U 2. polovici 18. stoljeća selo se uglavnom prostiralo s obiju strana povijesne ceste prema susjednom naselju Sirač, a manji dio naselja bio je smješten uz navedeni glavni prometni pravac. Tada se crkva sv. Ilije, sagrađena od drva, nalazila na uzvisini izvan naselja, uz put prema susjednom naselju Podvorie (današnjem Gornjem Daruvaru). U 19. stoljeću naselje se i dalje razvija uz spomenute ceste, a u 20. stoljeću počinje se širiti i uz sporedni put prema Badljevini. U novije vrijeme naselje se nastavlja longitudinalno širi uz sve postojeće putove, a osobito uz glavni cestovni pravac. Naselje Gornji Daruvar smješteno na brežuljkastom području zapadno od Daruvara, nepravilna je oblika, bez izrazita središta, s parcelama različitih oblika i veličina koje se nižu uz tri povijesna puta. U 2. polovici 18. stoljeća selo se uglavnom prostiralo uz sporedni put prema susjednom selu Brestovac, a manji dio sela uz važniji povijesni put koji je od Daruvara vodio prema zapadu. U 19. stoljeću naselje se nastavlja razvijati uz navedene putove, a u 20. stoljeću počinje se širiti i uz sporedni put prema Doljanima. U naselju je smještena češka škola i zadružni dom. U novije se vrijeme naselje pomalo širi uz prometni pravac prema zapadu, a istovremeno se popunjava postojeća povijesna matrica. U istočnom, izrazito brežuljkastom dijelu daruvarskoga područja, izvan glavnih prometnih komunikacija smještena su naselja Vrbovac36 i Markovac, nastala u 17. stoljeću. Naselja su nepravilna oblika, raštrkanog tipa, bez izrazita središta, s parcelama vrlo različitih oblika i veličina. U novije vrijeme oba se naselja neznatno šire uz postojeće povijesne putove. Naselje Ljudevit Selo37 smješteno je u dolini rječice Toplice, sjeverozapadno od Daruvara. Selo je osnovano u 2. polovici 19. stoljeća, kao planirano naselje pravilna oblika s nizom jednakih izduženih parcela uz već postojeći povijesni put

34 Na jozefinskom vojnom zemljovidu naselje je označeno pod imenom Podvorie. 35 Prema jozefinskom vojnom zemljovidu cesta koja je prolazila kroz Daruvar bila je glavna

zemaljska cesta koja je iz Mađarske vodila prema Pakracu. 36 Naselje je nastalo 1662. doseljavanjem nekoliko pravoslavnih obitelji iz Podborja po zapovijedi

Husein bega Gradišćana, Prema: M. Kuzle, Srednjovjekovno razdoblje, Monografija Daruvar, Daruvar, 1975., str. 20, u: Ljetopis pravoslavne parohije u Daruvaru

37 Naselje je dobilo ime po ženi grofa Julija Jankovića Louisi (Ljudevita).



koji je paralelno s rječicom Toplicom od Daruvara vodio prema sjeverozapadu.38 Godine 1890. i 1900. naselje je u popisima iskazivano pod imenom Lipovac.39 U selu je uz glavnu cestu smještena katolička kapela sv. Vaclava, zaštitnika Čeha, a sagrađen je i zadružni dom. U novije vrijeme naselje se širi longitudinalno u oba smjera, a osobito prema Daruvaru. Naselje Daruvarski Vinogradi smješteno je sjeveroistočno od Daruvara, na brežuljkastom području, usred slikovitih vinograda. Ovo selo raštrkanog oblika i rahle izgrađenosti razvilo se uz povijesni put po hrptu brežuljka, te na njegovim južnim i zapadnim padinama40. Naselje je nastalo u razdoblju između 1910. i 1921.41 Prvi se puta na popisu iskazuje kao dio naselja Daruvar godine 1921., a kao naselje tek 1991. godine. Uz manji broj očuvanih starijih kuća i klijeti, pretežno u istočnom dijelu naselja, u novije se vrijeme sve više grade novi objekti, posebno na zapadnoj padini brijega prema željezničkoj pruzi, te uz glavni cestovni pravac prema Daruvaru, s kojim naselje sve više čini jednu naseobenu cjelinu. Novijeg je nastanka i selo Lipovac Majur, nastalo u razdoblju između 1921. i 1931.42 na području nekadašnje šume Lipovac, te otuda potječe njegovo ime.43 Ovo malo naselje bez izrazita središta smješteno je sjeverno od ceste koja prolazi kroz Ljudevit Selo, uz dva paralelna, međusobno povezana cestovna odvojka. U jezgri sela okućnice su relativno gusto raspoređene, a u novije vrijeme naselje se postupno širi uz postojeće putove, s vrlo raspršenom gradnjom. Unatoč relativno dobro očuvanoj povijesnoj kompoziciji naselja i djelomično očuvanoj parcelaciji, većina je naselja daruvarskoga kraja uglavnom izgubila svoje povijesne karakteristike zbog izmijenjene građevne strukture. Uz manji broj očuvanih pojedinačnih primjeraka tradicijskoga graditeljstva, u gotovo svim naseljima prevladava novija gradnja.

Pogled na Donji Daruvar iz Daruvarskih Vinograda

38 Područje sela sredinom 19. st. pripadalo je alodijalnom imanju Donji Daruvar u vlasništvu grofa

Julija Jankovića, koji je ovdje odlučio osnovati koloniju sa 25-30 obitelji. Tu je naselio češko stanovništvo i dao im zemlju u zakup. Godine 1857. naselje je u popisu iskazano pod nazivom Lojzendorf i ima 58 stanovnika. Budući da je naselje 1857. imalo 58 stanovnika koje je zbog tadašnje brojnosti obitelji vjerojatno živjelo u nekoliko kuća, a na katastru iz 1861. ucrtano je 25 kuća, predpostavljamo da je grof J. Janković ove obitelji naselio između 1857. i 1861. godine.

39 Naziv naselja Lipovac potječe od velike šume sjeverno od naselja. 40 Zapadni dio naselja, koji se najviše izgrađuje u novije vrijeme, ulazi u granice obuhvata GUP-a. 41 Tada su vlasnici većih vinograda odlučili u blizini vinograda naseliti svoje radnike, te im dati

besplatan smještaj i manju plaću, a s vremenom su radnici tu sagradili kuće. U naselje su se naselili Hrvati, Mađari, Talijani i Česi.

42 Lipovac Majur prvi se puta iskazuje kao naselje godine 1931. 43 Selo je nastalo naseljavanjem oko majura siromašnih nadničara i radnika, Čeha iz Ljudevit sela.

Kasnije se ovamo doseljavaju i Hrvati. Vidi: J. Matušek, Česi .., str. 63, S. Pavičić, Podrijetlo.., str. 223.



3.4.1.5. Stanje evidencije i pravne zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti Dosadašnjom evidencijom i pravnom zaštitom obuhvaćeno je, u različitim razdobljima (od 60-ih godina 20. stoljeća do danas) ukupno 59 kulturnih dobara na području obuhvata PPUG Daruvara, uključujući i sam grad Daruvar gdje se nalaze najznačajnije povijesne građevine i arheološki lokaliteti. Od toga je u Registar kulturnih dobara upisano 9 kulturnih dobara, a 12 ih je preventivno zaštićeno, dakle, pod pravnom je zaštitom ukupno 21 kulturno dobro. Za potrebe ove konzervatorske podloge obrađeni su samo lokaliteti i spomenici izvan zone obuhvata GUP-a, odnosno u "vanjskom pojasu" administrativnog područja Grada Daruvara, budući da se GUP Daruvara izrađuje istovremeno. U ruralnim naseljima uzvan Daruvara (Doljani, Gornji Daruvar, Ljudevit Selo, Majur Lipovac, Vrbovac i Markovac) do sada je evidentirano i zaštićeno samo 9 kulturnih dobara, od čega je samo jedno registrirano. Temeljem dostupne literature, dokumentacije i terenskog očevida, analizirano je stanje kulturnih dobara na ovom području, te su postojećoj evidenciji pridodana kulturna dobara lokalnoga značenja. Ukupan broj evidentiranih i zaštićenih zona i objekata, zajedno s povijesnim toponimima, u ovom pojasu je 31 (vidi tablični prikaz na str. 30). Nije evidentirana niti jedna povijesna cjelina naselja, a sva se kulturna dobra nalaze unutar ruralnih naselja, te nije zabilježeno niti jedno u otvorenom krajoliku.

Tradicijske kuće u Daruvarskim Vinogradima



Nepokretna kulturna dobra na području obuhvata plana 44 I. ARHEOLOŠKA BAŠTINA BR. ARHEOLOŠKI LOKALITETI NASELJE PRAVNI STATUS I/145 Arheološki lokalitet "Kućište ili Tursko

groblje" - - pretpostavljeni položaj srednjovjekovnog trgovišta Dimičkovina s crkvom Bl. Dj. Marije

Gornji Daruvar evidentirano

I/2 Arheološki lokalitet "Brda" (imanje Winsberger) - - položaj prapovijesnog groblja i naselja, nalaz žara i oruđa


I/3 Arheološki lokalitet "Kolačekov mlin", Mlinovi 21 - položaj srednjovjekovne utvrde, nalaz fragmenta prapovijesne kamene sjekire i jedne srednjovjekovne sjekire, te nalazi fragmenata građevinskog materijala utvrde

Donji Daruvar evidentirano

II. POVIJESNE CJELINE BR. KULTURNI KRAJOLIK NASELJE PRAVNI STATUS II/1 Kulturni krajolik Daruvarskih vinograda i

rječice Toplice sa starim mlinovima

Daruvarski Vinogradi Donji Daruvar

evidentirano

BR. POVIJESNA RURALNA CJELINA NASELJE PRAVNI STATUS II/2 Planska matrica povijesnog naselja Ljudevit

Selo (19. st.) Ljudevit Selo evidentirano

III. POVIJESNI SKLOPOVI I GRAĐEVINE BR. SAKRALNE GRAĐEVINE NASELJE PRAVNI STATUS CRKVE III/1. Pravoslavna crkva sv. Ilije (1804.,

obnovljena 1960.)

Doljani Registar ROS- 250 (1972.)

KAPELE III/2 Kapela sv. Vaclava (1907.) Ljudevit Selo evidentirano RASPELA / ZVONARE III/3 Raspelo na groblju (1907.) Doljani evidentirano III/4 Kameni križ s natpisom pravoslavne crkvene

zajednice, preko puta stare škole (1913.)


III/5 Drvena zvonara i križ (vjerojatno 19./20. st.) Markovac evidentirano 44 Ovaj popis ne sadrži kulturna dobra koja se nalaze unutar granica Generalnog urbanističkog

plana Daruvara, te su obuhvaćena Konzervatorskom podlogom za taj Plan. 45 Brojčane oznake na ovom popisu odgovaraju brojevima uz oznake na kartografskom prikazu

Evidencije nepokretnih kulturnih dobara.



BR. CIVILNE GRAĐEVINE NASELJE PRAVNI STATUS GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE III/6 Stara škola (1903.) Gornji Daruvar evidentirano STAMBENE GRAĐEVINE III/7 Ladanjska kuća na k. č. br. 331/1 i 331/4

k.o. Vrbovac (2. pol. 18. st.) Vrbovac evidentirano

TRADICIJSKI SKLOPOVI III/8 Tradicijska okućnica na kbr. 104 Gornji Daruvar evidentirano III/9 Okućnica na kbr. 19 Lipovac Majur evidentirano III/10 Okućnica na kbr. 70 (k. č. br. 49) Vrbovac evidentirano III/11 Nekoliko pojedinačnih raspršenih tradicijskih

okućnica (kbr. 22, 30, 40, 48, 52 i 56) u potezu sjeverne strane ulice (19./20. st.)

Ljudevit Selo evidentirano

GOSPODARSKI TRADICIJSKI OBJEKTI III/12 Drveni hambar u Podborskoj ulici 44 Gornji Daruvar evidentirano BR. PRIVREDNE GRAĐEVINE NASELJE PRAVNI STATUS III/13 Nedvedov (Okrugićev) mlin na Toplici,

Mlinovi 7 (19./20. st.) Donji Daruvar evidentirano

III/14 Kadežabekov mlin na Toplici, Mlinovi 18 (19./20. st.)


III/15 Bernašekov (Paušekov) mlin na Toplici, Mlinovi 20 (do 1861., dograđen u 20. st.)


III/16 Kolačekov mlin na Toplici, Mlinovi 21 (19. st.)


III/17 Weiserov mlin na Toplici (1. polovica 20. st.) Ljudevit Selo evidentirano IV. MEMORIJALNA BAŠTINA BR. MEMORIJALNI OBJEKTI NASELJE PRAVNI STATUS IV/1 Spomen ploča prvoj kazališnoj predstavi

odigranoj u ovim krajevima na češkom jeziku 1890. (na zgradi škole)

Ljudevit Selo evidentirano

IV/2 Spomenik palim borcima NOR-a, kraj škole Doljani evidentirano IV/3 Spomenik palim borcima NOR-a iz Vrbovca,

sa skulpturom partizana Vrbovac evidentirano

IV/4 Spomen ploča palim borcima, ispred stare škole


V. NEMATERIJALNA BAŠTINA BR. TOPONIMI NASELJE PRAVNI STATUS V/1 Mičkovina Gornji Daruvar evidentirano V/2 Crkvište Gornji Daruvar evidentirano V/3 Stara Svetinja Vrbovac evidentirano V/4 Kajtazovac Donji Daruvar evidentirano V/5 Didinovac Donji Daruvar evidentirano



3.4.1.6. Analiza stanja kulturnih dobara Arheološka nalazišta Područje obuhvata plana izuzetno je bogato arheološkim nalazima, ali su oni uglavnom koncentrirani u Daruvaru i njegovoj neposrednoj okolici, te će biti obrađeni GUP-om. Izvan njegova obuhvata nalaze se samo tri lokaliteta: Gornji Daruvar – arheološki lokalitet “Kućište ili Tursko groblje”, evidentirano Lokalitet se nalazi na periferiji sjeverozapadnog odvojka sela Gornji Daruvar, južno od rječice Toplice i Ljudevit Sela. Pretpostavlja se da se ovdje nalazilo srednjovjekovno naselje Dimičkovina. Predaja govori o nalazima opeka i skeleta. Od lokaliteta je sačuvan veliki kvadratni plato i ostaci zemljanih fortifikacija u obliku obrambenog nasipa s istočne strane gradine. Rekognosciranje je izvršeno u razdoblju od 1995. do 2001., u okviru redovite djelatnosti Odjela za zaštitu kulturne baštine Daruvar. Lokalitet je izložen neprestanoj poljoprivrednoj obradi koja ugrožava njegov prvobitni oblik i uništava arheološku stratigrafiju. Gornji Daruvar - lokalitet “Brda” (imanje Winsberger), evidentirano Lokalitet se nalazi na vrhu brežuljka koji s južne strane zatvara daruvarsku kotlinu. Ovdje su pronađeni prapovjesni nalazi, žare (glinene posude) i kameno oruđe. Nalazi ukazuju na položaj prapovijesnog naselja i groblja. Rekogonosciranje izvršeno u razdoblju od 1995. do 2001., u okviru redovite djelatnosti Odjela za zaštitu kulturne baštine Daruvar. Daruvarski Vinogradi - lokalitet “Kolačekov mlin”, Mlinovi 21, evidentirano Lokalitet se nalazi na mjestu nekadašnje srednjovjekovne utvrde Kajtazovac, s istočne strane rječice Toplice, u neposrednoj blizini Kolačekovog mlina, odnosno njegovih gospodarskih zgrada. Utvrda je kao ruševna dokumentirana na Jozefinskom zemljovidu (1781. - 1783.), gdje se naziva alter Schloss Kaitazovacz. Od nje je očuvana zapadna strma kosina, a na površini se još nalaze fragmenti građevinskog materijala opeke i kamena. Dovodni kanal mlina izveden je od velikih kamenih klesanaca koji su mogli pripadati utvrdi. Na lokalitetu je pronađen jedan fragment prapovijesne kamene sjekire i jedna srednjovjekovna sjekira. Lokalitet je izložen neprestanoj poljoprivrednoj obradi koja ugrožava njegov prvobitni oblik i uništava arheološku stratigrafiju.



Povijesne cjeline Prostorne povijesne cjeline očuvane su većim dijelom na području Grada Daruvara i njegove neposredne okolice (obuhvat GUP-a), a na širem je području najbolje očuvan dio kulturnog krajolika Daruvarskih Vinograda i rječice Toplice sa starim mlinovima, te je upisan u evidenciju kulturnih dobara. Vinogradi su na južnim padinama istočno od Daruvara dokumentirani već na Jozefinskom zemljovidu iz druge polovice 18. stoljeća. Zajedno s dijelom očuvanih starih klijeti i kuća uz cestu koja vodi po hrptu brijega, te nekoliko starih mlinova na Toplici, predstavljaju dobar primjer kontinuiranog povijesnog krajolika agrarnih obilježja. Na katastarskim česticama br. 2037, 2032, 1842, 2014 i 2011 očuvane su stare prizemnice građene od opeke, pokrivene dvostrešnim krovom. Druga povijesna cjelina vrijedna pozornosti na analiziranom području je planirano naselje Ljudevit Selo. Parcelacija iz vremena osnutka u 19. stoljeću u cijelosti je očuvana, no građevna je struktura dijelom izmijenjena. Preostale stare kuće vrlo su skromne izdužene prizemnice na uskim okućnicama. U dubini dvorišta ponegdje su očuvani drveni gospodarski objekti.

Kulturni krajolik Daruvarskih Vinograda

Ostala ruralna naselja očuvala su uglavnom parcelaciju i dispoziciju koja je dokumentirana i na prvoj katastarskoj karti iz 60-ih godina 19. stoljeća, no njihova je građevna struktura od onda uglavnom izmijenjena, te niti jedno nije evidentirano kao povijesna cjelina.



Povijesni sklopovi i građevine Sakralne građevine Veći broj sakralnih građevina daruvarskog područja nalazi se na prostoru zaštićene povijesne cjeline Daruvara i u njezinoj neposrednoj blizini, te će biti obrađene u Konzervatorskoj podlozi za Generalni urbanistički plan. Izvan područja obuhvata GUP-a nalazi se samo 1 registrirani i 4 evidentirana sakralna objekta. Crkve Parohijska crkva sv. Ilije u Doljanima (upisana u registar br. ROS 0250), jedina je veća sakralna građevina na ovom području. Isti titular imala je i kapela sv. Ilije na brdu sjeverozapadno od Doljana, na hrptu područja Brda, između Gornjeg Daruvara i Doljana, kako je dokumentirano na Jozefinskom zemljovidu iz druge polovice 18. stoljeća. Gradnjom velike crkve u središtu naselja godine 1804., titular je premješten. Crkva je jednobrodna tipska građevina sa zvonikom nad pročeljem, zaobljenog svetišta i simetrično koncipiranog pročelja sa skromnom arhitektonskom plastikom nad lučnim velikim prozorima. Bočni su zidovi raščlanjeni plitkim lezenama. U Domovinskom ratu crkva je pretrpjela površinska oštećenja pročelja i zvonika, a požar je uništio dio krovne konstrukcije. Krovište je sanirano, a na pročeljima su vidljiva oštećenja. Kapele Mala kapela sv. Vaclava u Ljudevit Selu podignuta je krajem 19. stoljeća uz glavnu cestu duž koje se u drugoj polovici istog stoljeća formira linijsko naselje doseljenih Čeha. Kapela je posvećena češkom zaštitniku sv. Vaclavu i smještena je u središtu sela, nasuprot škole. Kapelica je pravokutnog tlocrta sa zaobljenim svetištem, a pred pročeljem je niski zvonik na stupovima, pokriven šiljastim krovićem. Građevina je u lošem stanju i zahtijeva hitnu obnovu. Raspela i zvonare U selima okolice Daruvara očuvano je nekoliko raspela i križeva. Evidentiran je kameni križ iz 1913., postavljen uz glavnu cestu u Gornjem Daruvaru, te neogotičko kameno raspelo, smješteno na groblju u Doljanima. Potonje se izvorno nalazilo na glavnom trgu u Daruvaru (dokumentirano na satrim razglednicama). Drvene zvonare koje su u selima zamjenjivale kapelice, postoje u Markovcu i Gornjem Daruvaru, no evidentirana je samo ona u Markovcu jer je sačuvala izvorni izgled i materijal, dok je zvonara u Gornjem Daruvaru iznova sagrađena od metalnih cijevi. Uz obje se nalazi manji križ.



Doljani, pravoslavna crkva sv. Ilije

Ljudevit Selo, kapela sv. Vaclava

Gornji Daruvar, raspelo

Markovac, zvonara



Civilne građevine Od javnih građevina u daruvarskim selima očuvana je jedino stara škola u Gornjem Daruvaru, koja je zbog povijesnog značenja (pučka škola od 1903.) i oblikovanja upisana u evidenciju kulturnih dobara. Škola je prizemnica građena "u ključ", duljom stranom okrenuta ka ulici. Ulaz je preko stubišta s bočne zabatne strane. Zgrada je nedavno obnovljena s koloriranim ukrasima na rubu zida i uz otvore. Među povijesnim stambenim građevinama na ovom se području ističe evidentirana ladanjska kuća u vinogradima na području naselja Vrbovac, smještena na hrptu uzvisine nad daruvarskom kotlinom. Tu je danas atelier daruvarske kiparice Evice Pocrnić, a u parku oko kuće izložene su njezine skulpture. Ova barokna stambeno-gospodarska kuća građena je na vlastelinskom ili crkvenom posjedu u vinogradima prije 1781. godine, kada je dokumentirana na jozefinskom zemljovidu Civilne Slavonije. Građevina se sastoji od dva dijela, duljeg prizemnog i kraćeg jednokatnog, koji su prislonjeni jedan uz drugi. Pokriveni su zasebnim visokim krovovima, a pročelja su dekorirana plitkim pilastrima i lezenama te vijencem ispod streha. Jednokatni je dio očuvan, osim južnoga pročelja gdje su devastirana široka dvokrilna lučna vrata. Dulji prizemni dio ima velika vrata po sredini, a njegova je polovica naknadno pregrađena u dvije etaže te je uz bočni zid dograđeno stubište i terasa s koje se ulazi u gornju etažu.

Gornji Daruvar, Češka škola

Vrbovac, ladanjska kuća (foto: Zdenko Satrapa)

Tradicijsko graditeljstvo U većini sela očuvane tradicijske građevine potječu iz razdoblja prve polovice 20. stoljeća. Građene su prijesnom i pečenom opekom, žbukane su i pokrivene crijepom. Stambena je kuća u pravilu prizemnica, užom zabatnom stanom okrenuta ulici. Duž bočne, dvorišne strane kuće ponegdje je očuvan drveni ili zidani trijem. Ulaz se nalazi na toj bočnoj strani, a ponegdje, kod kuća građenih na padini, postoji i podrum u koji se ulazi natkrivenim vratima s iste dvorišne strane. Pod ulaznim trijemom je uzidan i bunar (nekoliko primjera u Donjem Daruvaru). Ulično zabatno pročelje ponegdje je dekorirano ukrasima u žbuci, uz prozore ili uz dva mala potkrovna prozora po sredini zabata. Pod njima je najčešće i uokvireno polje s datacijom kuće (20-te i 30-te godine 20. stoljeća). Takvih je kuća najviše



očuvano u Gornjem i Donjem Daruvaru, te nešto u Vrbovcu. Tradicijska okućnica koncipirana je tipski sa stambenom zgradom uz ulicu i gospodarskim zgradama nasuprot njoj ili u produžetku. U prednjem je dijelu ponegdje očuvan bunar i zidana krušna peć, a u stražnjem su kukuružarnici od drvenih letvica, drvena kolnica, štagalj i druge gospodarske zgrade. Drveni hambari za žito očuvani su jedino u Gornjem Daruvaru. To su objekti manjih dimenzija, građeni drvenim daskama ili planjkama, na temelju od opeke ili kamena, pokriveni dvostrešnim krovom. U pravilu se nalaze u prednjem dijelu okućnice, kako bi bili vidljivi s ulice. Zbog toga su mahom ukrašeni rezbarenim dijelovima, kao npr. evidentirani hambar u Podborskoj 44 (Gornji Daruvar). Drugi, na okućnici kbr 104, skromnijih je oblika, vjerojatno stariji i na ulazu ima drveni trijem. U Ljudevit Selu nekoliko tadicijskih okućnica u uličnom nizu, kbr. 22, 30, 40, 48, 52 i 56 daju sliku o izgledu naselja koloniziranih Čeha krajem 19. stoljeća. U selu Markovac i njegovu zaselku Ječmenica tradicijske su kuće vrlo skromne prizemnice ili katnice građene prijesnom opekom i zemljom nabijenom unutar drvene kanatne konstrukcije ("na građu"). Podovi su bili od nabijene zemlje. Kanatna se gradnja koristila i u drugim selima, ali je ovdje najviše očuvana. Objekti nisu jako stari, ali su zbog loše kvalitete gradnje i zapuštenosti, u vrlo lošem i ruševnom stanju. Na skromnim okućnicama očuvano je i nekoliko malih gospodarskih objekata građenih isto "na građu", te nekoliko krušnih peći. Kako su sve građevine u vrlo lošem stanju i napuštene, nijedna nije evidentirana kao kulturno dobro, ali bi bilo poželjno dokumentirati ove građevne oblike. Zbog slabe očuvanosti ruralne arhitekture, na području obuhvata plana evidentirane su samo pojedina okućnice i objekti: u Gornjem Daruvaru okućnica na kbr 104 i drveni hambar u Podborskoj 44, U Lipovac Majuru okućnica na kbr. 19, u Vrbovcu kuća i gospodarstvo na kbr. 70, gdje su dobro očuvane drvene gospodarske zgrade.

Gornji Daruvar, hambar u Podborskoj 44

Gornji Daruvar, detalj hambara



Gornji Daruvar, hambar na kbr. 104

Vrbovac, bunar

Markovac, gospodarski objekt

KARAKTERISTIČNE TRADICIJSKE STAMBENE KUĆE

Gornji Daruvar, kbr. 104

Gornji Daruvar, Podborska kbr. 40



Gorji Daruvar, Ulica mira kbr. 7

Ljudevit Selo, kbr . 40

Daruvarski Vinogradi, kbr. 69

Lipovac Majur, kbr. 19

Markovac

Markovac

Privredne građevine i uređaji Jedine povijesne privredne građevine na ovom su području stari mlinovi na rječici Toplici. Do drugog svjetskog rata bilo ih je čak 18, danas ih je očuvano svega nekoliko duž poteza ceste Mlinovi sjeveroistočno od Daruvara i jedan u Ljudevit Selu. Danas postojeći Nedvedov, Bernašekov, Kolačekov i Kadežabekov mlin u Mlinovima građeni su vjerojatno u 19. ili početkom 20. stoljeća. Na položaju Bernašekovog (danas Paušekovog) mlina (Mlinovi 20) mlinska je zgrada ucrtana već na prvom katastarskom planu iz 1861. godine. Svi su mlinovi građeni



pečenom i prijesnom opekom, s kamenim temeljima, pravokutnog su tlocrta i pokriveni dvostrešnim krovovima. Uz Nedvedov (danas Okrugićev) mlin ranije je bila i pilana na vodeni pogon. Mlinski uređaji nisu u funkciji, no očuvano je drveno kolo i oprema u unutrašnjosti. Danas jedino radi Kolačekov mlin, sagrađen u 19. stoljeću (Mlinovi 21). Očuvana je prizemnica s drvenim trijemom i mlinski uređaji. Mlin u Ljudevit Selu (Weiserov) građen je početkom 20. stoljeća na lokaciji starijeg mlina koji je bio ucrtan već na katastarskom planu iz 1861. Očuvani su uređaji mlina koji je radio sve do nedavno, te ambijent s mostom preko potoka kojim se prilazi mlinu. Prizemnica mlina pokrivena je poluskošenim dvostrešnim krovom, zabatnom stranom okrenuta ulici a duljom bočnom uz potok, gdje se vide ostaci nekadašnje stupe. Uz dugu stranu mlina prislonjena je stambena kuća.

Donji Daruvar, Nedvedov mlin

Donji Daruvar, Kolačekov mlin

Memorijalna baština Memorijalni spomenici vezani za drugi svjetski rat i žrtve NOR-a postavljeni su i očuvani u Doljanima, Gornjem Daruvaru i Vrbovcu. Spomenik u Vrbovcu, podignut je 1959., a razlikuje se od tipskih spomen obilježja karakterističnom skulpturom, stojećim likom partizana s puškom, nepoznatog kipara. U Ljudevit Selu evidentirana je spomen ploča prvoj kazališnoj predstavni na češkom jeziku koja je ovdje odigrana godine 1890., To je dokument povijesti češke zajednice u Hrvatskoj, koja je najbrojnija upravo na daruvarskom području.



Vrbovac, spomenik palim borcima NOR-a



Nematerijalna baština Toponimi Za slojevitu identifikaciju i valorizaciju nekog povijesnog prostora i naselja značajni su, osim navedenih materijalnih oblika ljudskog djelovanja u prostoru, i oni nematerijalni, nazvani nematerijalna kulturna baština. To su prije svega, nazivi pojedinih elemenata prostora koji su se očuvali u usmenoj predaji, na starim kartama i u literaturi. Na području obuhvata ovoga plana očuvani su brojni povijesni toponimi, većim dijelom vezani za vodotoke, konfiguraciju tla i njegovu uporabu, kao npr. nazivi potoka Toplica, Ribnjak, Lučica, Dobrovac, Glogovac, Zmajevac, Mičkovac i dr., koji se javljaju već na jozefinskom vojnom zemljovidu iz 18. stoljeća. Istočno od poteza glavne zemaljske ceste Daruvar - Doljani na toj su karti upisani toponimi: Berek, Lipovac, Tursko Groblje i Poljakovac, a zapadno, prema Gornjem Daruvaru u nizinskom su dijelu toponimi: Kriva Luka (na zavoju potoka Toplice), Gradina (na mjestu i danas postojećeg humka) te pod njom Bara. Na padini sjeverno od ove nizine nalaze se Vinogradine, toponim koji postoji i na današnjoj topografskoj karti, a pokazuje da su nekad vinogradi bili i na prostoru zapadno od Daruvara, a ne samo istočno, gdje se nalaze i danas. Sjeverno od Donjeg Daruvara upisan je toponim Prijekop, a iznad njega, na šumovitoj uzvisini, gdje se račvaju ceste za Končanicu i Batinjane, nalazi se toponim Didinovac, čije bi značenje na ovom položaju trebalo istražiti. Velika šuma između Daruvara i Brestovca nazivala se Lipovac, te je po njoj kasnije dobilo naziv naselje čeških kolona u 19. stoljeću (Lipovec, odnosno Ljudevit Selo). Na obroncima istočno od Daruvara, gdje su već u 18. stoljeću sela Vrbovac i Markovac, toponimi su vezani i za korištenje prostora, primjerice Velika Međa, Ograda, Luke i dr. U Doljanima je uz cestu istočno od naselja upisan toponim Grobie, a posebno je zanimljiv toponim S. Elias (sveti Ilija), na karti označen simbolom za crkvu, smješten na hrptu brijega kojim cesta povezuje Doljane i Gornji Daruvar. To je nekadašnja (vjerojatno drvena) kapela sv. Ilije koje danas više nema, a titular je prenesen na kasniju parohijsku crkvu u Doljanima. Položaj na uzvisini i titular tipičan za srednji vijek, upućuju na jedan, za sada neistraženi, srednjovjekovni lokalitet na daruvarskom području. Navedena karta dokumentira još jedan, vjerojatno srednjovjekovni lokalitet. Riječ je o tada ruševnoj, ali još uvijek vidljivoj utvrdi Kajtazovac, čiji je naziv, zajedno s odgovarajućim simbolom ucrtan sjeveroistočno od Daruvara, uz vodotok Toplice. Ovaj se toponim može vezati za neistraženu uzvisinu u blizini Kolačekovog mlina na Toplici. Neki od navedenih toponima kontinuirano se koriste do danas, a neki nestaju. Tako se na katastarskom planu iz 1861., s obzirom na njegovo detaljnije mjerilo, javlja i više toponima na poljodjelskim površinama vezanim za naselja, npr. u Gornjem Daruvaru: Lovačka, Kućište, Podkućnice, Berda, Gaj, Mlin selski, Mlin na stupi (kasnije Weisserov mlin). U Donjem Daruvaru upisani su toponimi koji postoje i danas: Lipovac (šuma), Dugagrana, Podkućnice, a zanimljiv je toponim upisan kod raskrižja za Končanicu "za Maidan", koji ukazuje na postojanje nekog rudnika u brdima iznad Daruvara. Neki od toponima uvriježenih u narodnoj predaji javljaju se i na topografskoj karti u mj. 1:25 000, koja je trenutno u uporabi. Posebno je zanimljiv naziv šume Mičkovina, sjeverno od Gornjeg Daruvara, koji sasvim sigurno potječe od imena srednjovjekovnog posjeda i trgovišta Dimičkovina, za koje se pretpostavlja da se



nalazilo na platou sjeverozapadno od šume, na lokalitetu današnjeg naziva Kućište ili, prema usmenoj predaji, Tursko groblje. Naselje Dimičkovina, koje se prvi put spominje kao župno središte 1378., a početkom 16. stoljeća kao trgovište, nestalo je za vrijeme turskih osvajanja. Na nekadašnju nastanjenost ovoga područja ukazuju, osim očuvanog toponima Kućište i obližnji toponimi Podkućnice koji su upisani na katastarskoj karti iz 1861. godine.

Izvadak iz jozefinskog vojnog zemljovida (1781. – 1783.)

Toponim Stara Svetinja, naziv izvora potoka Lučica sjeveroistočno od naselja Vrbovac, vrlo je star, a upućuje na prapovijesni lokalitet, odnosno kultno mjesto štovanja izvora i voda. Na suvremenoj topografskoj karti na mjestu toponima Sv. Ilija iz 18. stoljeća, pojavljuje se naziv Crkvište, što nesumljivo dokazuje postojanje crkve na uzvisini između Doljana i Gornjeg Daruvara. Temeljem analize toponima, izdvojeni su oni relevantni za rekonstrukciju prapovijesne, antičke i srednjovjekovne stratigrafije prostora, te značajni za daljnja arheološka i druga istraživanja: Stara Svetinja, Mičkovina, Sv. Ilija (Crkvište), Kajtazovac i Didinovac. Tradicijska nematerijalna baština Tradicijski običaji stanovnika vezani za pojedine dijelove prostora, također mogu utjecati na njegovu kulturno - povijesnu valorizaciju. Zbog fluktuacije stanovništva,



ali i opće promjene načina života tijekom 20. stoljeća, dolazi do zamiranja tradicijskih običaja. Izuzetak su aktivnosti Češke besede, kulturnog društva češke nacionalnae manjine, čijom se zaslugom održavaju i obnavljaju češki narodni običaji, vezani uglavnom uz godišnje svečanosti. U Ljudevit Selu (Lipovcu) djeluje pjevački zbor, te kazališna i folklorna sekcija Češke besede. Svake se godine organizira smotra kazališnih amatera, kazališna premijera, a nastavak narodne tradicije predstavljaju silvestrovska i nikolinska zabava, te obilazak sv. Nikole po selu. U Gornjem je Daruvaru aktivna ženska sekcija koja priređuje tradicionalni babski bal, a tradicijski se običaji nastavljaju u maškarama za Poklade, postavljanju majpana (majsko drvo) te žetvenom majalesu s programom. U Doljanima djeluje nekoliko sekcija Češke besede: folklorna, kazališna, pjevački zbor i puhački orkestar. U novije se vrijeme organiziraju njihove priredbe, te tradicionalne maškare. Valorizacija kulturnih dobara Kulturni krajolik Temeljem valorizacije kulturnog krajolika u Konzervatorskoj podlozi Prostornog plana Bjelovarsko - bilogorske županije, na prostoru Grada Daruvara, s obzirom na očuvanost strukturalnih i morfoloških činitelja, identificiran je kultivirani krajolik Daruvarskih vinograda kao kulturno dobro regionalnog značenja. Osim kulturno - povijesnih, ovaj krajolik ima i estetske i vizualne vrijednosti koje do izražaja dolaze u vizurama s prilazih prometnica i povišenih točaka krajolika. Pri izradi ove podloge valorizacija kulturno - povijesnih vrijednosti krajolika polazi od elementarnih kategorija krajolika određenih karakteristikama sastavnih elemenata:

1. pretežno prirodni krajolik (šume, močvare, stari riječni rukavci) 2. mješoviti prirodno-kultivirani krajolik (šume, polja, livade, pašnjaci) 3. kultivirani krajolik.

U svakoj od navedenih kategorija temeljem podrobnjih analiza moguće je uspostaviti hijerarhiju vrijednosti, kao prvo, u sklopu jednoznačnih starosnih grupa/tipova: povijesna, novija, mješovita. No, kako na osnovi raspoloživih podataka detaljnija analiza dvije prve kategorije, tzv. otvorenog krajolika, nije bila moguća, ovdje su izdvojene samo evidentne povijesne površine šuma, starih vodotoka i drugih elemenata, utvrđene analizom starih karata. U kategoriju kultiviranog krajolika svakako spada krajolik naselja, a u slučaju ruralnih naselja i krajolik pripadajućih poljodjelskih površina, no njegova klasifikacija zahtjeva zasebna istraživanja uz prikupljanje i obradu arhivskih podataka. Kako se konzervatorska podloga temelji na raspoloživim podacima, za ovu su priliku sagledane kulturno - povijesne značajke naselja na području obuhvata plana, radi stvaranja opće slike njihova razvitka i značenja u prostoru.

Kultivirani krajolik Daruvarskih Vinograda



Povijesne graditeljske cjeline - naselja Najznačajnije povijesno naselje na ovom području je urbana cjelina Daruvara, Prostornim planom Bjelovarsko - bilogorske županije valorizirana kao kulturno dobro regionalnog značenja i predložena za upis u Registar kulturnih dobara. Detaljnija valorizacija ove povijesne jezgre provest će se pri izradi konzervatorske dokumentacije za zaštićenu urbanu cjelinu Daruvara, pa se ovdje ona posebno ne obrađuje. Valorizacija ruralnih naselja u obuhvatu Plana provedena je pomoću identifikacije sačuvanih povijesnih elemenata, te klasifikacijom vrijednosti putem niza stručnih kriterija, od kojih su najvažniji:

• stupanj očuvanosti povijesne matrice (oblik, kompozicijska os, prostorna organizacija, glavni prometni pravci, izraženost središta, glavni sadržaji)

• zastupljenost povijesnih objekata javnog i komunalnog značenja • stupanj zastupljenosti i rasprostranjenosti tradicijske gradnje • zastupljenost i kvaliteta karakterističnih oblika tradicijskog graditeljstva • položaj naselja u otvorenom krajoliku • očuvanost specifičnih oblika ruralnog krajolika

Na temelju gore navedenih kriterija uspostavljena je relativno objektivna hijerarhija vrijednosti unutar (u konzervatorskoj praksi) uobičajene skale od 01 do 06:

01 - dobro očuvani oblik i supstanca cjeline naselja te povijesni elementi

okruženja

02 - većim dijelom očuvan oblik i supstanca naselja (stambeno-gospodarski

kompleksi ili pojedinačni objekti u većim skupinama ili potezima)

03 - sačuvani pojedini elementi i nekoliko objekata

04 - suvremena struktura s pojedinačnim povijesnim elementima/objektima

05 - suvremena struktura bez povijesnog identiteta, krajobrazno neutralna

06 - suvremena struktura, neusklađena s lokalnom tradicijom.

Utvrđeno je da u obuhvatu Plana nema ruralnih naselja vrijednosne kategorije 01 i 02, jer niti jedno naselje nije u cjelini očuvano, te nije evidentirano kao kulturno dobro. Naselja Daruvarski Vinogradi, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Ljudevit Selo i Markovac pripadaju kategoriji 03, a Doljani, Lipovac Majur i Vrbovac kategoriji 04. Očuvane povijesne i tradicijske strukture u ruralnim naseljima lokalnog su značenja. Među spomenutim se naseljima izdvaja planirano ruralno naselje Ljudevit Selo (Lipovec). Njegova je građevna struktura znatno izmijenjena, ali je očuvana planska matrica iz 19. stoljeća, koja je evidentirana kao kulturno dobro.



Ulični niz u Ljudevit Selu

Arheološka i graditeljska baština Arheološka nalazišta na području plana, a izvan obuhvata GUP-a, lokalnog su značenja, osim neistraženog lokaliteta (područja) srednjovjekovne utvrde i trgovišta Dimičkovina (Gornji Daruvar), za koji se pretpostavlja da može imati regionalno značenje. Sve evidentirane i zaštićene sakralne, tradicijske i privredne građevina na ovom su području lokalnoga značenja. Među njima se, kao najstarija očuvana građevina na ovom području, izdvaja ladanjska kuća iz 18. stoljeća u vinogradima na području naselja Vrbovac. Zbog neprikladnih pregradnji i izmjena pročelja dijelom su narušene njezine stilske i povijesne osobine.

Kolačekov mlin na Toplici, Donji Daruvar



3.4.2. Posebne mjere uređenja i zaštite Na kartografskom prikazu 3.2. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju prostora” prikazana su područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite s obzirom na ugroženost. Ugroženim dijelovima okoliša na području Grada Daruvara smatraju se: - rijeka Toplica i potoci Mičkovac i Dabrovac, zajedno sa pripadajućim širim

vegetacijskim pojasom (zbog nerješene odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda)

- napušteno eksploatacijsko polje opekarske gline u Daruvaru i napušteno eksploatacijsko polje građevnog kamena u Vrbovcu

- napušteno odlagalište otpada u naselju Lipovac Majur i odlagalište otpada u Gornjem Daruvaru

Mjere zaštite navedenih područja sadržane su u odredbama za provođenje ovoga plana.



3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1.Prometni infrastrukturni sustav Prometni položaj Grada Daruvara može se okarakterizirati kao relativno povoljan. Smještaj Daruvara na prometnici koja je u funkciji povezivanja dva najvažnija prometna pravca središnjeg dijela Hrvatske, podravskog i posavskog prometnog koridora, odredio je dosadašnji razvoj Daruvara kao manjeg razvojnog središta. Izgradnjom planirane brze ceste dodatno će se poboljšati povezanost Grada Daruvara sa ostalim dijelovima županije i središnje Hrvatske, što će svakako pogodovati razvoju gospodarskih djelatnosti i turizma na ovom području. Međutim, bit će potrebno postići i kvalitetniju prometnu povezanost unutar samog gradskog područja, bez čega nije realno očekivati ostvarivanje demografskog, gospodarskog i sveukupnog društvenog razvoja svih gradskih dijelova. Stoga je razvitak prometnog sustava kako na razini grada, tako i na razini županije, jedan od prioriteta i preduvjeta za ispunjavanje ovih zacrtanih ciljeva.

3.5.1.1. Cestovni promet Mrežu cesta na području Grada Daruvara čine dvije državne te nekoliko županijskih i lokalnih cesta. Državne ceste omogućuju temeljnu povezanost glavnih žarišta razvitka i svih prostora hrvatske te povezanost sa susjednim zemljama i Europom. Županijske ceste imaju ulogu povezivanja gradova, središta općina i većih naselja na području županije, dok lokalne ceste povezuju naselja na području općine. Opis postojećeg stanja cestovne mreže na području Grada Daruvara dan je u sljedećoj tablici:

BROJ CESTE

OPIS CESTE

D-5 Granica općine Sirač (Kip) – Daruvar – Donji Daruvar – granica Općine Končanica (Končanica)

D-34 D-5 – granica Općine Đulovac (Batinjani) Ž-3169 Daruvar – Gornji Daruvar – granica Općine Dežanovac (Ivanovo Polje) Ž-3170 Daruvar – Vrbovac – Markovac Ž-3171 Doljani – granica Općine Dežanovac Ž-3172 Doljani – granica Općine Sirač Ž-3187 Ž-3169 – D5 (na području naselja Daruvar)

L-37146 Ž-3169 – Ljudevit Selo – granica Općine Končanica (Daruvarski Brestovac) L-37147 L-37146 – Lipovac Majur L-37152 Donji Daruvar – granica Općine Đulovac (Batinjska Rijeka) L-37153 Ž-3170 – Daruvarski Vinogradi L-37154 Ž-3170 - Markovac

Okosnicu prometne mreže Grada Daruvara čini državna cesta D-5, preko koje je ostvarena veza gradskog prostora sa županijskim središtem te ostalim dijelovima županije i središnje Hrvatske. Velik doprinos sveukupnom razvoju Grada Daruvara sasvim sigurno će imati izgradnja planirane brze ceste Stara Gradiška – Okučani – Pakrac – Daruvar – Grubišno Polje, koja je Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske



ocijenjena kao III. skupina prioriteta u cestovnoj mreži. Za ovu brzu cestu planom je određena trasa u istraživanju. U obuhvatu plana nalazi se i alternativna trasa planirane brze ceste Kutina – Garešnica – Grubišno Polje – Virovitica. Potrebna je rekonstrukcija cestovne mreže na gradskom području, jer pojedini dijelovi svojom širinom i tehničkim karakteristikama ne odgovaraju sadašnjim potrebama i standardima. Temeljem članka 28. i 30. Zakona o javnim cestama (NN 100/96; 76/98, 27/2001) utvrđen je zaštitni pojas i to u širini 15 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa za županijske ceste i 10 m za lokalne ceste. Za svako građenje u skladu sa člankom 38. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94; 68/98) i članka 47. Zakona o gradnji (NN 52/98) potrebno je utvrditi posebne uvjete građenja, kako unutar zemljišnog pojasa tako i unutar zaštitnog pojasa. Za županijske i lokalne ceste potrebno je osigurati slijedeće minimalne širine koridora: u naselju izvan naselja Državne ceste sa 2 trake 30 m 50 m Županijske ceste sa 2 trake 20 m 30 m Lokalne ceste sa 2 trake 10 m 15 m

Najmanja širina nogostupa može biti 1.0m.

3.5.1.2. Željeznički promet Područjem Grada Daruvara prolazi željeznička pruga II reda Banova Jaruga – Pčelić. Unutar prostora Grada nalazi se 9.8 km jednokolosiječne pruge (od km 42+000 do km 50+800). Pruga je razvrstana u željezničke pruge II. reda sa oznakom II-204, a služi za mješoviti promet, putničkih i teretnih vlakova. Na području općine uređeno je samo jedno prometno mjesto: kolodvor u Daruvaru. U skladu s AGTC parametrima i globalnom analizom obujma prometa i broju putnika za razdoblje do 2020. godine a temeljem veličine prometa za sada ne postoji potreba za opremanje ove pruge suvremenim signalno – sigurnosnim uređajima. Temeljem veličine prometa u slijedećem razdoblju nije planirano produženje stajališta. Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Strategijom razvoja željezničkog prometnog sustava Republike Hrvatske ne predviđa se rekonstrukcija postojeće pruge. Predviđeno je osuvremenjivanje iste kroz slijedeće:

• Postojeći kolodvorski kolosijeci produljiti će se sa postojećih 670 m na korisnu duljinu 750 m.

• Između kolosijeka u kolodvoru danas postoje uređene površine širine 1,55 m, koje ne zadovoljavaju parametre Europskog sporazuma. U kolodvoru se planira izgraditi perone širine 6,10 m i duljine 160 m zbog čega je potrebno u rekonstrukciji izbaciti barem jedan kolosijek.

• Uz kolodvor planirati primjeren broj parkirališnih mjesta na zapadnoj strani ovisno o predvidivom broju stanovnika koji gravitiraju željeznici.



Koridor jednokolosiječne pruge predviđen je širine 20 m na jednu i drugu stranu pruge, a u granicama sadašnje čestice u vlasništvu Hrvatskih željeznica .

3.5.1.3.Telekomunikacije Osuvremenjavanje telekomunikacija ne predstavlja značajniji problem u prostoru, ali je poželjno objedinjavati instalacije u zajedničke infrastrukturne koridore. U tom pogledu poseban naglasak u sljedećem razdoblju treba staviti na izvođenje mreže svjetlovoda, u cilju izgradnje jedinstvene komunikacijske infrastrukture za pružanje interaktivnih i distribucijskih usluga. Program razvoja telekomunikacijske mreže temeljit će se na unapređivanju postojećeg relativno dobrog stupnja razvijenosti. Kod izvođenja novih, rekonstrukciji ili zamjeni postojećih dijelova telekomunikacijskog sustava, zahvate treba izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, naročito koridore prometne infrastrukture, a tehnološki zastarjele mreže i opremu treba zamjenjivati novijim i pouzdanijim. Pri planiranju treba predvidjeti proširenja pristupnih mreža (podzemni kabeli, distributivna kabelska kanalizacija i nadzemni kabeli mjesne mreže) u svakoj ulici i naselju sa rezervacijom koridora po obje strane ulice i priključenjem svih objekata podzemnim ili nadzemnim priključnim kabelima. Postojeće trase pristupne mreže trebaju biti zaštićene u pojasu od jednog metra s obje strane položenih kabela, a isti pojas (koridor) treba predvidjeti i za buduće trase kabela pristupne mreže. Za svjetlovodne kabele treba odrediti minimalni zaštitni koridor od šest metara, odnosno u naseljima isto kao i za kabele pristupne mreže. Što se tiče planiranja novih objekata mobilne telekomunikacijske mreže (bazne stanice, radio-koridori), na promatranom području postoji moguća potreba za interpolacijom novih baznih stanica, na što će utjecati povećanje broja korisnika i povećanje prometa. Posebne mjere i uvjeti zaštite Međumjesni kabeli (SVK – svjetlovodni kabeli) i kabeli pristupne (mjesne) mreže položeni su na dubini od 0,5 m do 1,2 m. Zaštitni koridor za međumjesne kabele je šest metara sa obje strane kabela, a za kabele pristupne mreže jedan metar s obje strane kabela. Svi radovi u zaštitnom koridoru moraju se izvoditi ručno, uz korištenje geodetske snimke i uz obvezatnu prethodnu mikrolokaciju trase kabela. Minimalne udaljenosti podzemnih telekomunikacijskih kabela i objekata i drugih objekata i podzemnih instalacija pri paralelnom vođenju, definiraju se posebnim uvjetima građenja, za svaki novi investicijski objekt, a kreću se u razmaku od 0,5 do 10 metara. Minimalna udaljenost podzemnih telekomunikacijskih kabela od građevinske linije u naseljima iznosi 0,6 metara. Minimalne vertikalne udaljenosti pri križanju sa drugim podzemnim instalacijama kreću se u razmaku od 0,3 do 0,5 metara, zavisno od vrste instalacije. U slučaju da se ne mogu postići definirane minimalne udaljenosti, potrebno je odrediti posebne mjere zaštite. Uvjeti priključenja na telekomunikacijsku mrežu Priključak na telekomunikacijsku mrežu svih stambenih i privrednih objekata, izvodi se podzemnim kabelom kroz uvodni kabelski zdenac ili ormarić, postavljen na rubu građevinske parcele, cijevima povezan s izvodnim ormarićem u izgrađenom objektu. U slučaju da nije moguće ili ekonomski opravdano rješenje



priključka podzemnim kabelom, priključak se rješava nadzemnim kabelom preko stupa na rubu parcele i krovnog nosača na objektu. Za novoplanirane objekte izvan naselja, odnosno izvan trase glavnih distribucijskih kabela mora se planirati i izgradnja novog telekomunikacijskog priključka.

3.5.1.4.Radio i TV sustav veza Sustavi radiokomunikacija služe za prijenos i distribuciju radio i TV signala. Sastoje se od sustava TV odašiljača i TV pretvarača, te od sustava FM i SV odašiljača radioprograma. Koridori radio relejnog sustava na području Grada Daruvara prikazani su u kartografskom prikazu 2.1. S obzirom na nadmorske visine i visine antena, u postojećim koridorima postavljaju se ograničenja za izgradnju građevinskih objekata. Potrebno je pri planiranju građevina na tim koridorima uskladiti njihovu visinu s tehničkim ograničenjima. U okolini TV pretvarača ne bi trebalo graditi više građevinske objekte, jer uvijek mora postojati optička vidljivost od pretvarača do odašiljača. U razvoju radiokomunikacija najvažnijim se smatra prijelaz s analognih na digitalne sustave prijenosa. Na postojećim odašiljačima postavljat će se DAB sustavi radijskog prijenosa, a planira se i uvođenje odašiljanja digitalnog TV signala. Također se sve više razvijaju digitalni satelitski sustavi koji zamjenjuju analogne. Povećanjem propusnosti telekomunikacijskih sustava omogućen je i prijenos TV i radiosignala svjetlovodnim sustavima, pa je to još jedan način ostvarivanja redundancije sustava, ali i kvalitetnijega TV programa. Svaki koridor za prijenos radio i TV signala postavlja određena ograničenja za gradnju iznimno visokih objekata, pa se za planirane visoke građevine koje se nalaze na trasi postojećih RR koridora ili su u njegovoj blizini moraju utvrditi elementi ograničenja u postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole. Razvitak sustava bežičnih veza, TV i radio difuzije ne postavlja druge posebne prostorne zahtjeve i realizacija je uglavnom moguća bez posebnih prostornih ograničenja.

3.5.2.Energetski sustav

3.5.2.1. Električna energija Državno poduzeće Hrvatska elektroprivreda objedinjuje na području čitave Republike Hrvatske osnovne djelatnosti na području elektroenergetike: proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije. Temeljni cilj djelovanja Hrvatske elektroprivrede je dugoročno osiguranje pouzdane opskrbe električnom energijom što je jedan od preduvjeta za planirani gospodarski i društveni razvitak kako Republike Hrvatske u cjelini, tako i Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Daruvara. Područje Grada Daruvara električnom energijom snabdijeva DP Elektra Križ. Postojeća elektroenergetska postrojenja Transformatorske stanice:

a.) TS 35/10 kV – 2 kom. b.) TS 10/0,4 kV – 68 kom. (DP) i 9 kom. (TOS)

tip stupna 26 kom. (DP) i 2 kom. (TOS) tip montažna 23 kom. (DP) i 4 kom. (TOS) tip zidana 19 kom. (DP) i 3 kom. (TOS)



Mreže 35 kV, 10 kV i 0,4 kV (niskonaponske mreže): a.) Mreže 35 kV: -35 kV DV – čeličnorešetkasti stupovi 9,365 km (DP)

-35 kV KV – kabelske izvedbe 5,655 km (DP) b.) Mreže 10 kV: -čeličnorešetkasti stupovi 11,960 km (DP)

-drveni ili betonski stupovi 27,712 km (DP) i 4,098 km (TOS) -kabeli 20,356 km (DP) i 3,677 km (TOS)

c.) Niskonaponske mreže (NNM): - zračne (SKS – elkaleks i goli vodiči 83,378 km (DP) - kabel NN 63,002 km (DP)

Napomena: DP – vlasništvo DP Elektra Križ TOS – tuđe osnovno sredstvo Tehničke karakteristike postojećih elektroenergetskih postrojenja Transformatorske stanice Transformatorske stanice 35/10 kV Daruvar I i Daruvar II izgrađene su kao prizemni tipski zidani objekt u kojoj se nalazi primarna oprema, dok se postrojenje sekundarne opreme nalazi u samostalnom objektu. Transformatorske stanice 10/0,4 kV izvedene su u više tipskih rješenja i to stupna transformatorska stanica na čeličnorešetkastom stupu ili aluminijskom stupu, kabelska montažna stanica tip TSN Maribor ili Končar Zagreb i zidana transformatorska stanica tip tornjić ili u objektu napajanja. Stupne transformatorske stanice su manjim dijelom prilagođene za napon 20/0,4 kV. Kabelske montažne TS 10/0,4 kV se u posljednjih nekoliko godina grade tip VTS 630 proizvodnje “Končar” Zagreb sa ugrađenim srednjenaponskim postrojenjem u izolaciji SF6, a postrojenja u SF6 izolaciji proizvodnje “Končar” i ABB ugrađuju se i u postojeće TS radi sanacije dotrajalih postojećih postrojenja napona 10 kV, kao i radi pripreme TS za prijelaz na naponski nivo sa TS 10/0,4 kV na TS 20/0,4 kV. Dalekovodi 35 kV i10 kV Postojeći dalekovodi 35 kV zračne izvedbe rekonstruirani su ili novoizgrađeni u razdoblju od 1972. do 1977. godine na čeličnorešetkastim stupovima tipizacije “Dalekovod” Zagreb, presjekom vodiča Al-Če 3×120/20 mm2 i podzemnim užetom Če II presjeka 35 mm te izolacijom kapastim izolatorima. Dalekovodi 10 kV zračne izvedbe – magistralni, izvedeni su na čelično-rešetkastim stupovima tipizacije “Dalekovod” Zagreb, presjekom vodiča Al-Če 3×95/15 mm2 (maksimalni presjek vodiča za navedenu tipizaciju) te potpornim izolatorima reda 20 kV. Ostali dalekovodi izvedeni su na drvenim kestenovim stupovima, jelovim impregniranim stupovima na betonskom nogaru ili betonskim stupovima. Dalekovodi 10 kV kabelske izvedbe izvedeni su jednožilnim kabelima sa polietilenskom izolacijom tip XHP 48-A za napone 20 kV, što predstavlja moderno tehnološko rješenje kabelske mreže. Niskonaponske mreže Niskonaponske mreže zračne izvedbe izvedene su sa golim vodičima Al-Če ili samonosivim kabelskim snopom tip Elkalex na drvenim kestenovim, jelovim impregniranim stupovima na betonskom nogaru ili betonskim stupovima.



Niskonaponska mreža u kabelskoj izvedbi izvedena je kabelima sa PVC izolacijom tip PPOO i tip PP41, a djelomično još i uljnim kabelima tip IPO 13. Potrebe za rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih elektroenergetskih objekata - Mreža 35 kV dalekovoda i kabelskih vodova predstavlja dobro popunjen i

pouzdan sistem napajanja el. energijom na nivou napona 35 kV uglavnom za slučaj n – 1 ispada dalekovoda ili kabelskog voda iz pogona. Pouzdanost sistema proizlazi obzirom na 35 kV vodove koji su izgrađeni kao kabelski vodovi sa kabelima XHP 48 A i dalekovodi na čeličnorešetkastim stupovima zaštićeni vrućim cinčanjem sa Al Če vodičima. Obzirom na udaljenost konzuma Đulovac (cca 22 km) od izvora napajanja el. energijom iz TS 35/10 kV Daruvar 1, potrebno je osigurati prostor za izgradnju budućeg novog dalekovoda naponskog nivoa 35 kV i 20 kV.

- Mreža 10 kV dalekovoda uglavnom osigurava pouzdano napajanje za n-1 ispada dalekovoda, a obzirom da su to magistralni dalekovodi koji povezuju dvije TS 35/10 kV, presjek vodiča omogućava napajanje konzuma 10 kV i u slučaju ispada napajanja n-1 TS 35/10 kV na nivou 35 kV napona te za sada nije potrebno planirati dalji razvoj 10 kV mreže magistralnih dalekovoda. Što se tiče pouzdanosti u napajanju el. energijom unutar konzuma 10 kV Grada Daruvara, djelomično je potrebno izvršiti pojedine rekonstrukcije 10 kV DV, odnosno povezivanja istih u petlju, a što treba uzeti u obzir prilikom izrade detaljnih planova za pojedina područja u prostoru.

- Kabelska mreža 10 kV nije u potpunosti razvijena na području urbanih sredina te je istu potrebno razvijati sukladno razvoju stambenog i gospodarskog dijela urbanog područja.

- TS 10/0,4 kV na području Grada Daruvara zbog sanacija naponskih prilika i priključenja novih potrošača obradit će se u detaljnom planu uređenja.

- Situacija na 0,4 kV naponu (niskonaponske mreže) je lošija glede naponskih prilika, obzirom da je tijekom perioda od 1992. godine do danas trebalo uložiti ogromna materijalna sredstva i rad na obnovi ratom uništenih postrojenja (Zapadna Slavonija), a iz istih razloga došlo je do promjene strukture potrošača u korist potrošnje na n.n. naponu što uz nedovoljna sredstva za investicije, nije moguće pratiti potrebe za rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih objekata. Prilikom izrade detaljnih planova uređenja pojedinih područja u prostoru, a vezano na mreže niskog napona treba uzeti u obzir kriterij da pojedini strujni krugovi ne budu duži od 400 m. Problematika naponskih prilika isključivo se odnosi na mreže niskog napona, a rješavanje istog je ili rekonstrukcijom postojeće niskonaponske mreže ili interpolacijom TS 10(20)/0,4 kV sa pripadajućim priključnim vodom 10(20) kV i niskonaponskim izlazima do n.n. mreže.

Širina zaštitnih koridora - za DV 35 kV: 22 m, odnosno 11 m na svaku stranu od osi trase DV, - za DV 10(20) kV: 16 m, odnosno 8 m na svaku stranu od osi trase DV, - za NNM: 1,5 m, odnosno 0,75 m na svaku stranu od osi NNM. Posebni uvjeti građenja Posebni uvjeti građenja izdaju se pojedinačno, ovisno o vrsti objekta, a prema postojećim tehničkim propisima: Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju



nadzemnih elektroenergetskih vodova (nazivnog napona do 1 kV) – SL 51/73 i NN 11/80, Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica – SL 13/78, Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV – SL 65/88 i Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV – NN 24/97 i Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica – SL 13/75.

3.5.2.2. Prozvodnja i transport nafte i plina Na području Grada Daruvara nema nalazišta nafte i plina, pa slijedom toga niti pogona za njihovu proizvodnju i eksploataciju. Područjem grada prolazi regionalni plinovod Bjelovar – Daruvar, promjera 200 mm, maksimalnog radnog pritiska 50 bara; i magistralni plinovod Daruvar – Pakrac promjera 150 mm. Oba plinovoda vode do mjerno redukcijske stanice Daruvar u zapadnom dijelu Daruvara. Distribuciju zemnog plina za područje Grada Daruvara vrši komunalno poduzeće “Darkom” d.o.o. Na gradskom području nalaze se dvije mjerno redukcijske stanice, a u sljedećoj tablici dane su njihove osnovne karakteristike:

MJERNO REDUKCIJSKA

STANICA

NAZIVNI KAPACITET

(m3/sat)

IZLAZNI PRITISAK

(bar) Daruvar 4000 3 Doljani 1000 3

Prirodni plin se predaje distributeru na ovim mjerno redukcijskim stanicama, gdje se reducira pritisak dolaznog plinovoda i mjeri predana količina plina. Odavde se plin distribuira dalje do krajnjih korisnika putem lokalne plinske mreže. Za sada je mrežom obuhvaćeno pet gradskih naselja (Daruvar, Donji Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani i Ljudevit Selo), odnosno 87% kućanstava, a u planu je i plinofikacija preostalog gradskog područja. Kod izvedbi novih priključaka u pojedinim naseljima potrebno je zatražiti posebne uvjete distributera.

3.5.3. Vodnogospodarski sustav Optimalno korištenje i gospodarenje vodama osnovni je zadatak razvoja vodnogospodarske djelatnosti. Vodnogospodarska djelatnost i uspostava kvalitetnog, funkcionalnog i efikasnog vodnogospodarskog sustava može se smatrati strateški najznačajnijim prioritetom, ne samo iz razloga što direktno i indirektno utječe na opstanak i razvoj živog svijeta, već svojim karakteristikama bitno utječe na sve ostale elemente korištenja prostora i gospodarenja prostorom. Razvitak vodoopskrbe treba se temeljiti isključivo na korištenju kvalitetne i sanitarno sigurne vode, što se danas postiže samo kod većih sustava gdje se kontinuirano provodi kontrola kakvoće vode. Opskrba vodom na području Bjelovarsko-bilogorske županije rješavat će se iz podzemnih i nadzemnih izvorišta s područja županije ili izvan njega. U okviru razvoja županijskog vodoopskrbnog sustava posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti izvorišta, odnosno podzemnih pitkih voda, što je u Strategiji prostornog uređenja Hrvatske izdvojeno kao poseban interes države.



3.5.3.1. Vodoopskrba Vodoopskrba Grada Daruvara temelji se na zahvatu vode Pakre (Bijela) neposredno nizvodno od ušća Sloboštine u Pakru. Zahvaćena voda se gravitacijskim cjevovodom dužine 6821 m dovodi do uređaja za pročišćavanje, gdje se izvodi filtriranje i kloriranje vode. Uz zahvat je izgrađen manji pjeskolov radi zaštite cjevovoda od habanja. Cjevovod je izveden od azbest cementnih cijevi Ø 350 mm u dužini od 2183 m i Ø 300 mm u dužini od 4638 m, a gravitacijom može propustiti 56,7 l/s. Uređaj za pročišćavanje predviđen je za opterećenje od 57 l/s. Izvedeno je skladište, taložnice i filter stanica sa crpkama za pranje filtera. Gravitacijski cjevovod pročišćene vode dužine 8920 m također je izveden od azbest cementnih cijevi. Početnih 1059 m izvedeno je od cijevi Ø 350 mm, a preostalih 7861 m od cijevi Ø 300 mm. Ovim cijevovodom propušta se maksimalna dnevna potrošnja za područja Grada Daruvara i vršna potrošnja za usputna naselja Sirač, Bijelu, Pakrane i Vrbovac. Za pokriće vršnih potrošnji Grada Daruvara izvedena je vodosprema “Daruvar” zapremine 2000 m3 sa kotom preljeva 218,0 mnm. Za potrošnju u visokoj zoni izvedena je vodosprema “Vinogradi” zapremine 200 m3 sa kotom preljeva 259,30 mnm. Zahvat vode je izveden na koti 300, 50 mnm. Uređaj za pročišćavanje nalazi se na koti 284,90 mnm, a odvodni cjevovod u vodospremi “Vinogradi” je na koti 259,30 mnm. Ovakvi visinski odnosi omogućili su korištenje 57 l/s iz Pakre i dovod do Daruvara gravitacijom. Krajem 70-tih godina na području Grada Daruvara uočen je nedostatak vode u ljetnim mjesecima. Kontrolom propusne moći cjevovoda tada je utvrđena propusnost od 41 l/s, što je bilo znatno manje od projektirane propusne moći, a mjerenjem tlakova te pregledom zračnih ventila i zasuna nije ustanovljen značajni lokalni gubitak. Zbog toga se 1980. godineb prišlo čišćenju cjevovoda te je povećana njegova propusnost na 52 l/s, što je u skladu s projektiranim količinama. Međutim, potrošnja vode u Gradu Daruvaru rasla je mnogo brže nego što je bilo predviđeno, tako da postojeći cjevovod niti nakon čišćenja nije bio dovoljan za podmirenje čitavih gradskih potreba. Zbog toga su 1980. godine projektirane stanice za dovod sirove i pitke vode, a izvedene su 1982. godine. Ugradnjom ovih precrpnih stanica povećana je propusna moć dovoda sirove vode na 84 l/s uz dizanje vode za 25 m. Ova crpna stanica izgrađena je na padini 160 m pred uređajem z apročišćavanje, na koti 231,30 mnm i tako je omogućeno potrebno sniženje hidrauličke linije za povećanu protoku u ovom cjevovodu uz potreban pretlak. Crpna stanica čiste vode smještena je 2752 m iza uređaja za pročišćavanje na koti 244,30 mnm, iza ogranka za Bijelu, Pakrane i Sirač. Izgradnjom ove precrpne stanice povećana je propusnost cjevovoda čiste vode na 80 l/s od čega do Grada Daruvara dotječe 70,87 l/s. Pri tome se voda diže za 20 m. Utvrđeno je, međutim, da niti ovako povećani kapaciteti vodovoda nisu dovoljni, jer se u ljetnim mjesecima osjećao manjak vode. Stoga se 1996. godine započelo sa izgradnjom pomoćnog vodozahvata, nizvodno od postojećeg na rijeci Pakri. Pomoćni vodozahvat još nije u funkciji, a predviđen je njegov kapacitet od 20 l/s. Tijekom 1997. godine u Pakranima je izgrađena prva faza vodospreme za općinu Sirač, zapremine 400 m3. Također je izgrađen i magistralni vod za Sirač u dužini 2345 m, a u tijeku je izgradnja vodovodne mreže za naselje Sirač.



U okviru proširenja vodoopskrbnog sustava Daruvar predviđa se spajanje naselja Končanica. U toku su istražni radovi na području općine Končanica i u slučaju pronalaska dovoljne količine podzemnih voda došlo bi do izgradnje pumpnih postrojenja i vodovodne mreže kroz samo naselje, te spajanje sa vodovodom Daruvar.

3.5.3.2.Odvodnja otpadnih voda Pitanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Grada Daruvara za sada je zadovoljavajuće riješeno samo u središnjem naselju, zatim dijelu naselja Donji Daruvar (dio Bjelovarske ulice) te sjevero-istočnom dijelu naselja Vrbovac. Kanalizacijski sustav čija je gradnja započela 1970. godine mješovitog je tipa, a do sada je izgrađeno približno 28 km glavnih kolektora, kolektora i sekundarne kanalizacijske mreže. Pokrivenost grada sustavom odvodnje približno iznosi 80-85%. Na ovaj sustav priključeno je cca 2000 domaćinstava i 300 privrednih subjekata među kojima su i najveći zagađivači (Pivovara, Mesna industrija, Irida). Kanalizacijski sustav je preko dva glavna kolektora spojen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda koji se nalazi u jugozapadnom dijelu grada. Ovaj uređaj izgrađen je 1973., a pušten u pogon 1975. te njegov kapacitet ne zadovoljava sadašnje gradske potrebe. Posebne probleme izaziva nepovoljna lokacija uređaja, koji je smješten u blizini stabenih površina, te na samo 1000 m udaljnosti od najužeg gradskog središta. Zbog toga je planirana izgradnja novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji u naselju Lipovac Majur na samom zapadnom rubu gradskog područja. Uređaj je planiran uz rijeku Toplicu koja bi kao i do sada ostala recipijent za pročišćene otpadne vode. Površina rezervirana za smještaj uređaja za pročišćavanje u planu je označena kao površina za infrastrukturne sustave.

3.5.3.3.Uređivanje režima voda

Područje Grada Daruvara pripada slivu rijeka Ilove i Pakre. Za predmetno područje u izradi je 'Vodnogospodarska osnova sliva rijeke Ilove i Pakre'. Ovim će se dokumentom utvrditi svi elementi vodnog gospodarstva na predmetnom području. Vodnogospodarskom osnovom predviđa se kompleksno uređenje sliva s naglaskom na korištenju voda i zaštiti vodnih resursa. Zadržavanje vode na slivu, njezino akumuliranje i korištenje u ovom dokumentu imaju prioritet, za razliku od pristupa u prethodnim vodnogospodarskim osnovama u kojima se prioritetno inzistiralo na obrani od poplava, odnosno što bržem i efikasnijem odvođenju velikih količina voda. Na području Grada Daruvara značajniji vodotok je rijeka Toplica te potoci Dabrovac, Mičkovac, Zmajevac i Dubnica. U sjevernom dijelu grada na rijeci Toplici je izvedeno akumulaciono jezero koje služi za obranu užeg gradskog područja od poplava, a koristi se i kao športsko rekreativni ribnjak. U dijelu toka rijeke Toplice koji prolazi gradskim područjem izvedeni su regulacioni radovi i obaloutvrde čime je otklonjena opasnost od poplava. Opasnost od poplava i dalje je prisutna u dijelu toka Toplice sjeverno od akumulacionog jezera. Koncepcijom vodnogospodarske osnove sliva rijeke Ilove i Pakre na području Grada Daruvara nisu planirane nove akumulacije za obranu od poplava.



3.6. Postupanje s otpadom

Organiziranim odvozom kućnog otpada obuhvaćeno je pet gradskih naselja (Daruvar, Donji Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Vrbovac i Doljani), odnosno 79% gradskog stanovništva. Odvozom otpada bavi se daruvarsko komunalno poduzeće “Darkom” d.o.o. Osnovni problem vezan uz zbrinjavanje otpada na području Grada Daruvara je činjenica da se komunalni otpad odlaže na kontroliranoj, ali neodgovarajuće uređenoj deponiji “Cerik”. Za odlagalište je izrađena studija utjecaja na okoliš kojom je utvrđeno da lokacija odlagališta zadovoljava zakonske kriterije te se planira njegova sanacija. Na površini gospodarske namjene u zapadnom dijelu grada planom je predviđeno lociranje građevine za prikupljanje opasnog otpada.

3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš

Kvaliteta okoliša mora biti osnovni kriterij planiranja, a zaštita okoliša je sadržana u načelu integralnog pristupa planiranju i uređenju prostora kao kontinuirana i u svim segmentima prisutna komponenta. Stoga je sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš sadržano u svim dijelovima Prostornog plana uređenja Grada Daruvara kroz utvrđivanje mogućnosti i ograničanja korištenja i planiranjem razvoja putem izbora najpovoljnijih opcija. U pogledu sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš poseban naglasak treba staviti na očuvanje najvrednijih dijelova ekosustava: tlo, vodu i zrak. Tla na području Grada Daruvara su relativno kvalitetna i dobro očuvana, ali u nižim dijelovima jako osjetljiva na kemijske polutante. Tlo je usprkos različitim onečišćenjima još uvijek vrlo dobro očuvano, pogotovo u odnosu na tla većine zapadnoeuropskih zemalja te kao takvo pogodno za proizvodnju sve cjenjenijih ekološki čistih proizvoda. Tlo se onečišćuje na više načina, a zbog zaštite i sprječavanja nepovoljnih utjecaja potrebno je provoditi sljedeće mjere: - u poljoprivrednoj proizvodnji racionalno koristiti zaštitna sredstva i gnojiva

uvođenjem kontrole upotrebe količina i vrste zaštitnih sredstava te organiziranjem savjetodavne stručne službe u individualnoj proizvodnji,

- spriječiti unos onečišćenja iz zraka u tlo, - spriječiti zagađivanje voda iz kojih se štetne tvari također talože u tlo, - riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda domaćinstava, koja otpadne vode

preko propusnih septičkih jama ili upojnih bunara upuštaju direktno u tlo, - uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji će omogućiti dugoročno,

organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom, a postojeća nekontrolirana odlagališta sanirati i spriječiti nastajanje novih,

- što više obnoviti površine oštećene erotijom i klizanjem, - površine koje se više ne koriste (npr. odlagališta otpada, klizišta i dr.) potrebno

je ponovno obrađivati (rekultivirati), - spriječiti nepotrebno širenje građevinskih područja i bilo kakvu izgradnju na

vrijednim obradivim tlima, - preispitati potrebe za navodnjavnjem u svrhu poljoprivredne proizvodnje te

njegov utjecaj na očuvanje prirodne ravnoteže u okolišu,



- poduzeti pravodobne mjere za saniranje posljedica mogućih akcidenata koji bi uzrokovali onečišćenja tla (prometne nezgode nakon kojih je u okoliš istekla nafta ili naftni derivati, nezgode pri prijevozu opasnih otpada i sl.).

Značajan dio površina općine zauzimaju šume i šumsko zemljište. Šumskim površinama treba gospodariti tako da se u šumama održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal u svrhu što kvalitetnijeg ispunjavanja gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šuma. Veću pažnju treba posvetiti zaštiti šuma od bolesti i štetočina te pošumljavanju novih površina pogotovo nekvalitetnih zemljišta niske bonitetne klase i predjela uz vodotoke. U cilju zaštite šuma od štetnih utjecaja potrebno je spriječiti stvaranje divljih odlagališta otpada na šumskim površinama i u njihovoj neposrednoj blizini te zabraniti upotrebu svih pesticida u blizini šumskih predjela. Glavni izvor onečišćenja podzemnih voda na području grada su otpadne vode naselja, ispiranje herbicida i mineralnih gnojiva sa poljoprivrednih površina te nekontrolirana odlagališta otpada. Za zaštitu i sprječavanje štetnog utjecaja na podzemne pitke vode potrebno je poduzimati sljedeće mjere: - ubrzano započeti planiranu izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda

naselja, - vode koje se iz sustava odvodnje otpadnih voda upuštaju u vodotoke moraju

proći predtretman pročišćavanja, - u područjima gdje nije moguće uspostaviti sustave za odvodnju otpadnih voda

potrebno je uvjetovati izgradnju trodijelnih nepropusnih septičkih jama, a one koji otpadne vode ispuštaju u vodotoke i kanale za odvodnju oborinskih voda treba identificirati kao zagađivače,

- poljoprivrednu proizvodnju treba prilagoditi uvjetima zaštite uvođenjem kontrole upotrebe količina i vrsta zaštitnih sredstava i gnojiva te orijentacijom na proizvodnju ekološki čistih poljoprivrednih proizvoda,

- na razini Županije uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji će omogućiti dugoročno i sveobuhvatno zbrinjavanje otpada,

- zatvoriti i sanirati nekontrolirana odlagališta otpada te spriječiti nastajanje novih.

Na čitavom području Bjelovarsko-bilogorske županije nema velikih energetskih postrojenja, a osnovni energenti u gospodarstvu i domaćinstvu su tzv. čisti energenti plin i električna energija. Budući da se ne raspolaže s relevantnim pokazateljima za ocjenu kakvoće zraka treba djelovati sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 48/95) i podzakonskim propisima proizašlim temeljem Zakona.



II ODREDBE ZA PROVOĐENJE Napomena: Ove Odredbe za provođenje počinju sa člankom 5. zbog usklađenja brojeva članaka sa brojevima članaka Odredbi za provođenje u Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Daruvara (Službeni glasnik Grada Daruvara br. 08/04).

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Grada Daruvara

Članak 5. Namjene površina na području Grada određene su na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:25000. Namjen površina razgraničene su na:

1.1. Građevinska područja naselja • izgrađeni dio građevinskih područja naselja • neizgrađeni dio građevinskih područja naselja

Unutar građevinskih područja naselja planom su razlikovane slijedeće namjene: • stambena i mješovita namjena bez posebne oznake • stambena i mješovita namjena u području zaštićenog krajolika sa oznakom

S1 • izdvojena građevinska područja u kojima pretežu obiteljska poljoprivredna

gospodarstva; u planu označena oznakom F • mješovita i javna namjena sa oznakom M • šport i rekreacija sa oznakom R • građevinska područja u obuhvatu Generalnog urbanističkog plana Daruvara

1.2. Područja izdvojene namjene izvan naselja • gospodarska namjena sa oznakom I • površine infrastrukturnih sustava sa oznakom Is • turistička, športska, rekreacijska i zdravstvena namjena sa oznakom T

2.1. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene • osobito vrijedno obradivo tlo s oznakom P1 • vrijedno obradivo tlo s oznakom P2 • ostalo obradivo tlo s oznakom P3

2.2. Šumske površine • šume gospodarske, zaštitne i osnovne namjene s oznakom Š1, Š2 i Š3

2.3. Ostale poljoprivredne i šumske površine s oznakom PŠ

2.4. Vodene površine s oznakom V 2.5. Ostale površine

• groblja s oznakom G • površine posebne namjene sa oznakom N



Za sve površine obuhvaćene ovom osnovnom klasificikacijom planom su određeni lokacijski uvjeti za korištenje prostora, uređivanje površina i izgradnju objekata.

2. Uvjeti za uređenje prostora

2.1. Građevine od važnosti za Državu i županiju

Članak 6.

U obuhvatu plana nalaze se slijedeće građevine i područja od važnosti za državu i županiju: Građevine i područja od važnosti za državu:

• prometne građevine • državna cesta D5 Terezino Polje – Virovitica – Daruvar – Stara Gradiška • državna cesta D 34 • planirana državna cesta (brza cesta) Pakrac – Daruvar – Grubišno Polje

za koju je utvrđen koridor u istraživanju • planirana državna cesta (brza cesta) Kutina – Garešnica – Grubišno Polje

– Virovitica za koju je planom utvrđen koridor alternativne trase • željeznička pruga II reda Banova Jaruga – Pčelić

• energetske građevine • dalekovod 110 kV Daruvar – Dežanovac • dalekovod 110 kV Daruvar – Virovitica • TS 110/35/10 kV Daruvar • regionalni plinovod Bjelovar – Daruvar • regionalni plinovod Pakrac – Daruvar • mjerno redukcijska stanica Daruvar • mjerno redukcijska stanica Doljani

• vodne građevine • pročistač opadnih voda u Daruvaru

• građevine i područja posebne namjene • vojarna u Doljanima

• građevine za postupanje s otpadom • građevina za skladištenje-sabiranje opasnog otpada u zoni gospodarske

namjene Grada Daruvara Građevine i područja od važnosti za županiju:

• prometne građevine • županijska cesta Ž 3169 • županijska cesta Ž 3287 • županijska cesta Ž 3170 • županijska cesta Ž 3171 • županijska cesta Ž 3172 • letjelište za manje zrakoplove u Daruvaru

• energetske građevine • TS 35/10 kV Daruvar 1 i Daruvar 2 • dalekovod 35 kV Daruvar – Grubišno Polje • dalekovod 35 kV Daruvar – Sirač



• kabelski i nadzemni elektroenergetski vodovi u Daruvaru • dalekovod 35 kV Daruvar – Đulovac

• telekomunikacije • radio relejni koridor

• vodne građevine • obaloutvrde na rijeci Toplici • planirani magistralni vodoopskrbni cjevovod Bjelovar – Daruvar

• kulturna dobra • registrirana kulturna dobra, preventivno zaštićena kulturna dobra i kulturna

dobra predložena za upis u registar, navedena u poglavlju 6.2. ovih odredbi za provođenje

• deponija komunalnog otpada u Daruvaru • kompleks daruvarskog termalnog lječilišta

2.2. Građevinska područja naselja

Članak 7.

Naseljem se smatra strukturalni oblik stanovanja u izgrađenom ili planiranom obujmu. Građevinska područja naselja su površine planirane za gradnju i razvoj naselja. Sastoje se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za novu izgradnju. U površinama naselja uz stanovanje se smještaju i ovim planom razgraničuju i druge funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju naselja: školstvo, zdravstvo, kultura, šport, uprava, trgovina, ugostiteljstvo, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, manje radne zone, infrastruktura, turizam, servisi i drugo. Građevinska područja naselja razgraničena su prema namjeni zbog potrebe razdvajanja različitih funkcija i ostvarivanja najpovoljnijih prostornih i lokacijskih uvjeta za pojedinu namjenu. Unutar građevinskih područja naselja planom su razgraničene površine slijedećih namjena:

• građevinsko područje stambene i mješovite namjene bez posebne oznake • stambena i mješovita namjena u području zaštićenog krajolika sa oznakom

S1 • mješovita i javna namjena sa oznakom M • izdvojena građevinska područja u kojima pretežu obiteljska poljoprivredna

gospodarstva; u planu označena oznakom F • športska i rekreacijska namjena sa oznakom R • građevinska područja u obuhvatu Generalnog urbanističkog plana Daruvara

2.2.1. Građevinska područja prema namjeni

Članak 8. U ovom se članku daje pregled građevinskih područja koja su razgraničena ovim planom, pregled vrsta građevina koje se mogu graditi u pojedinom građevinskom području, te lokacijski uvjeti za njihovu izgradnju.



Stambena i mješovita namjena bez posebne oznake U građevinskim područjima stambene i mješovite namjene bez posebne oznake na građevnoj parceli mogu se graditi stambene zgrade, pomoćne građevine, poslovne i gospodarske zgrade. Različite zgrade na istoj parceli mogu se graditi povezano, a građevni sklop na jednoj parceli u pravilu se gradi kao slobodnostojeći, na propisanim udaljenostima od ulične i susjednih međa.

Građevna parcela Građevne parcele moraju zadovoljavati slijedeće uvjete:

najmanja širina parcele 12 m za katnost P+T (prizemlje + stambeno potkrovlje)

16 m za katnost P+1 (prizemlje i kat) 20 m za katnost P+1+T (prizemlje+kat+stambeno potkrovlje)

najmanja površina parcele 500 m2 za katnost P+T (prizemlje + stambeno potkrovlje)

800 m2 za katnost P+1 (prizemlje i kat) 1200 m2 za katnost P+1+T (prizemlje+kat+stambeno potkrovlje)

koeficijent izgrađenosti parcele kiz (tlocrtna površina svih građevina na parceli /

površina parcele) max 0.35

koeficijent iskorištenosti parcele kis (površina svih nadzemnih etaža svih

građevina na parceli / površina parcele) max 0.7

najveća izgrađenost ulične fronte (duljine parcele uz ulicu) 60%

najmanji ozelenjeni dio parcele 30%, od čega 1/3 uz uličnu frontu Građevine koje se mogu graditi na parceli su slijedeće:

Stambene zgrade Stambene zgrade lociraju se u pravilu u dijelu parcele uz ulicu, te se grade na slobodnostojeći način prema slijedećim lokacijskim uvjetima:

najveća tlocrtna površina prema koeficijentu izgrađenosti kiz

najveća ukupna površina (zbroj površina svih nadzemnih etaža) prema koeficijentu iskorištenosti kis

najveća visina vijenca (h) / sljemena (s)

4,5 m / 8 m za katnost P+T (prizemlje + stambeno potkrovlje) 6,5 m / 10 m za katnost P+1 (prizemlje i kat)

8,0 m / 12 m za katnost P+1+T (prizemlje+kat+stambeno potkrovlje) udaljenost od regulacijske linije min 3m

udaljenost od ostalih međa u izgrađenim dijelovima naselja min 1 m od jedne i min 3 m od druge bočne međe

u neizgrađenim dijelovima naselja min 3 m ili h/2 – primjenjuje se veća vrijednost ozelenjeni dio parcele min 25%

parkirna mjesta riješiti na vlastitoj parceli prema kriteriju 1 pm/100m2 ukupne površine

Pomoćne građevine

Pomoćne građevine su građevine za smještaj vozila, alata, ogrjeva i slično koje se mogu graditi kao slobodnostojeće ili povezane uz stambenu zgradu. Lociraju se u pravilu u dvorišnom dijelu parcele prema slijedećim lokacijskim uvjetima:

najveća tlocrtna površina 200 m2 najveća ukupna površina

(zbroj površina svih nadzemnih etaža) 200 m2


4 m / 7 m za katnost P+T (prizemlje + potkrovlje)

udaljenost od regulacijske linije min 3m udaljenost od ostalih međa min 1 m od jedne i min 3 m od druge bočne međe



Poslovna namjena Poslovnom namjenom smatraju se uredi, trgovine, uslužne djelatnosti, ugostiteljski sadržaji, zanatske i druge radionice koje ne stvaraju buku, onečišćenje zraka i druge negativne utjecaje na okoliš. Prostori poslovne namjene mogu se uređivati u stambenim zgradama. Uz to se na većim parcelama uz stambenu zgradu može izgraditi zasebna poslovna građevina površine do 200 m2, pri čemu se primjenjuju lokacijski uvjeti utvrđeni za stambene zgrade uz slijedeću dopunu:

parkirna mjesta riješiti na vlastitoj parceli prema kriteriju 10 pm/1000m2 BRP za urede

20 pm/1000m2 BRP za trgovine 30 pm/1000m2 BRP za ugostiteljstvo

Gospodarske zgrade

Gospodarskim zgradama smatraju se mehaničarske, bravarske, stolarske i druge zanatske radionice, te zgrade za uzgoj životinja i zgrade za skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda: štale, tovilišta, sjenici, sušare, silosi, hladnjače i slično. Mogu se graditi kao slobodnostojeće, ili povezane uz stambene i pomoćne zgrade. Gospodarske građevine u pravilu locirati tako da duljom stranicom budu paralelne sa regulacijskom linijom prema ulici. Gospodarske građevine planirati tako da odnos tlocrtne duljine i širine bude najmanje 1:2. Locirati ih u pravilu u dvorišnom dijelu parcele prema slijedećim lokacijskim uvjetima:

najveća tlocrtna površina 400 m2 najveća ukupna površina

(zbroj površina svih nadzemnih etaža) 400 m2 najveća visina vijenca (h) / sljemena (s) 4,5 m / 8 m za katnost P+T (prizemlje + stambeno potkrovlje) udaljenost od regulacijske linije min 3 m

udaljenost od ostalih međa min 1 m od bočnih međa uz uvjet izgradnje vatrootpornog zida Unutar građevinskog područja mogu se graditi građevine za uzgoj životinja kapaciteta do 10 uvjetnih grla. Građevine većeg kapaciteta moraju se graditi na odgovarajućim udaljenostima od građevinskog područja ili na odgovarajućim udaljnostima od stambenih objekata drugih vlasnika, a prema lokacijskim uvjetima utvrđenim u poglavlju 2.4.1. ovih provedbenih odredbi.

Stambena i mješovita namjena u području zaštićenog krajolika, sa oznakom S1 U poglavlju 6. ovih provedbenih odredbi utvrđena su područja zaštićenog krajolika na području grada. U građevinsko područje stambene i mješovite namjene unutar zona zaštećenog ili kulturnog krajolika označeno je oznakom S1. Na ovim se površinama mogu graditi iste tipologije koje se grade u području stambene i mješovite namjene, uz primjenu slijedećih lokacijskih uvjeta:

najmanja širina parcele 20 m za katnost P+T (prizemlje + stambeno potkrovlje) 30 m za katnost P+1 (prizemlje i kat)

najmanja površina parcele 1000 m2 za katnost P+T (prizemlje + stambeno potkrovlje) 1500 m2 za katnost P+1 (prizemlje i kat)

koeficijent izgrađenosti parcele kiz (tlocrtna površina svih građevina na parceli /

površina parcele) max 0.20

koeficijent iskorištenosti parcele kis (površina svih nadzemnih etaža svih

građevina na parceli / površina parcele) max 0.30

najveća izgrađenost ulične fronte (duljine parcele uz ulicu) 30%



najmanji ozelenjeni dio parcele 50%, od čega 1/3 uz uličnu frontu


4,5 m / 8 m za katnost P+T (prizemlje + stambeno potkrovlje) 6,5 m / 10 m za katnost P+1 (prizemlje i kat)

najveća dozvoljena katnost je P+1 udaljenost od regulacijske linije min 2h

udaljenost od ostalih međa min 3 m od jedne i min 2h m od druge bočne međe parkirna mjesta riješiti na vlastitoj parceli

prema kriteriju 1 pm/100m2 ukupne površine

Mješovita, poslovna i javna namjena u središnjim dijelovima naselja sa oznakom M U građevinskim područjima mješovite, poslovne i javne namjene, koja su u pravilu locirana u središnjim dijelovima naselja, na građevnoj parceli mogu se graditi stambene zgrade, pomoćne građevine, poslovne zgrade te zgrade za javne potrebe. Zgrade za javne potrebe su građevine javnih i društvenih službi i institucija: uprave, socijalne skrbi, zdravstva, predškolskog odgoja, školstva, vjerske namjene i kulture. Zgrade za javne potrebe grade se u pravilu na zasebnim parcelama prema lokacijskim uvjetima definiranim u poglavlju 4. ovih provedbenih odredbi. Sve navedene zgrade mogu se graditi na slobodnostojeći, poluugrađeni ili ugrađeni način, a u skladu sa lokalnim uvjetima. Na ovim površinama ne mogu se graditi: gospodarske građevine sa izvorima zagađenja, zanatske i druge radionice te građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju životinja.

Izdvojena građevinska područja u kojima pretežu obiteljska poljoprivredna gospodarstva; sa oznakom F

Rubna naselja Grada: Ljudevit Selo, Lipovac Majur, Markovac i Vrbovac karakterizira disperzna izgrađenost. U izdvojenim dijelovima građevinskog područja koji su označeni oznakom F primjenjuju se lokacijski uvjeti utvrđeni za površine stambene i mješovite namjene bez posebne oznake uz slijedeću dopunu: na ovih površinama unutar građevnog područja se mogu graditi građevine za uzgoj životinja kapaciteta do 100 uvjetnih grla, a prema lokacijskim uvjetima utvrđenim u poglavlju 2.5.1. ovih provedbenih odredbi.

Športska i rekreacijska namjena sa oznakom R Na ovim se površinama mogu graditi športske dvorane i sve vrste športskih igrališta na otvorenom. Lokacijski uvjeti za izgradnju objekata na površinama športske i rekreacijske namjene utvrđeni su u poglavlju 2.3.2. ovih provedbenih odredbi.

Gospodarska namjena sa oznakom I Na ovim se površinama mogu graditi zgrade gospodarske i poslovne namjene. Zgrade gospodarske namjene grade se u pravilu na zasebnim parcelama prema lokacijskim uvjetima definiranim u poglavlju 3. ovih provedbenih odredbi.

Javni parkovi i drugo zelenilo sa oznakom Z Na ovim površinama mogu se uređivati parkovi, zaštitno zelenilo, dječja igrališta, pojedinačna manja športska igrališta na otvorenom. U područjima namijenjenim za zelenilo i parkove ne mogu se graditi nikakve građevine osim onih u funkciji održavanja zelenih površina, te nužnih građevina i uređaja prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture.



Građevinska područja u obuhvatu Generalnog urbanističkog plana Daruvara Planom je određen obuvat Generalnog urbanističkog plana, te je utvrđeno osnovno razgraničenje površina u obuhvatu GUP-a. Površine u obuhvatu GUP-a razgraničene su na:

• građevinsko područje – izgrađeni dio • građevinsko područje – neizgrađeni dio • zaštitno zelenilo • gospodarska namjena – neizgrađeni dio

Detaljno razgraničenje namjena površina te lokacijski uvjeti za gradnju, uređivanje i korištenje naprijed navedenih površina utvrdit će se GUP-om.

Građevine i uređaji prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture obuhvaćaju ceste, nogostupe, biciklističke staze, uređaje za prijenos i distribuciju elektične energije, dalekovode, objekte i uređaje sustava telekomunikacija, objekte u sustavu plinovodne, vodovodne i mreže odvodnje otpadnih voda. Građevine i uređaji prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture mogu se graditi unutar svih navedenih namjena.

2.2.2. Oblici i veličine građevnih parcela

Članak 9. Parcele koje se nalaze unutar građevinskih područja i udovoljavaju lokacijskim uvjetima iz ovog plana smatraju se građevinskim parcelama. Parcele moraju imati pristup na javnu prometnu površinu u cijeloj širini parcele. Priključivanje na javnu prometnu površinu ne može se vršiti preko površine koja je širinom manja od planom propisane širine parcele. Parcele koje ne zadovoljavaju lokacijske uvjete ovog plana moraju se preparcelirati i uskladiti sa lokacijskim uvjetima ovog plana. Lokacijski uvjeti za formiranje građevinskih parcela određeni su u ovisnosti prema namjeni površina i građevina te su iskazani poglavlju 2.2.1. ovih provedbenih odredbi. Iznimno od odredbi poglavlja 2.2.1. kod zamjene postojeće građevine novom u već izgrađenim dijelovima naselja nova se građevina može graditi i na postojećoj parceli kod koje je jedan od parametara širine, dubine i površine do 20 % manji od propisanih, ali pod uvjetom da je veličina građevine i njena lokacija u skladu sa svim odredbama koje se odnose na izgrađenost i iskorištenost parcele, te minimalne udaljenosti od ceste, susjednih međa i drugih građevina.

2.2.3. Veličina i površina građevina

Članak 10. Veličina i površina zgrada na pojedinoj parceli ograničava se koeficijentima izgrađenosti i iskorištenosti, visinom, te obavezom usklađivanja nove izgradnje sa lokalnim uvjetima. Koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti i visina građevina definirani su lokacijskim uvjetima utvrđenim u poglavlju 2.2.1. ovih odredbi.



Koeficijent izgrađenosti parcele Koeficijent izgrađenosti parcele izračunava se kao odnos zbroja tlocrtnih površina svih građevina na parceli (stambene, pomoćne, poslovne, gospodarske) i površine parcele.

Koeficijent iskorištenosti parcele Koeficijent iskorištenosti parcele izračunava se kao odnos zbroja tlocrtnih površina svih etaža svih građevina na parceli i površine parcele. Kis= zbroj tlocrtnih površina svih etaža svih građevina na parceli/površina parcele

Visina građevina Na području Grada neposrednom provedbom plana omogućuje se izgradnja stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada maksimalne visine Prizemlje + Kat + Potkrovlje. U izradi detaljnijih planova unutar njihovog obuhvata se može planirati i veća etažnost od prethodno navedene. Visina poslovne, gospodarske ili pomoćne građevine ne smije biti viša od visine stambene građevine s kojom se nalazi na istoj parceli i čini funkcionalnu cjelinu. Ako se zgrada gradi na kosom terenu visina vijenca se mjeri na pročelju paralelnom sa regulacijskim pravcem (granica parcele prema javnoj prometnoj površini). Ispod stambenih, poslovnih i pomoćnih građevina može se graditi podrum ukoliko to dozvoljavaju konfiguracija terena, nivo podzemne vode i dubina kanalizacije. Podrumom se smatra dio građevine koji je djelomično ukopan u zemlji na način da je donja kota stropne ploče podruma najviše 100 cm viša od kote okolnog uređenog terena. Stambenim potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže. Zidani nadozid potkrovlja može biti visok najviše 120 cm.

Lokalni uvjeti Kod neposredne primjene ovog plana obavezna je prilagodba novih zahvata lokalnim uvjetima gradnje. Prilagodba lokalnim uvjetima gradnje primjenjuje se kod interpolacija u već izgrađenim i urbanistički definiranim dijelovima naselja. Vrši se na način da se lokacijski uvjeti smještaja, tlocrtnih i visinskih gabarita, te oblikovanja nove zgrade prilagođuju parametrima koji prevladavaju u njenom neposrednom okuženju: uličnom potezu duljine 100 m sa lijeve i desne strane novog objekta.

Kod prilagodbe lokalnim uvjetima obavezno se mora osigurati slijedeće: • katnost i visina ne mogu biti veći od prosječne, odnosno iznimno najveće

izgrađene visine susjednih objekata u uličnom potezu • udaljenost od regulacijskog pravca (granice parcele prema ulici) mora biti ista

kao kod susjednih objekata, a ako kod lijevog i desnog susjeda nije identična nova se građevina mora graditi na građevnom pravcu susjeda koji je više udaljen od regulacijske linije

• udaljenost od međe prema susjedu mora biti takva da se postigne razmak između objekata koji preteže u dotičnom uličnom potezu



• koeficijent izgrađenosti parcele ne može biti veći od prosječnog, odnosno iznimno najvećeg koeficijenta izgrađenosti u dotičnom uličnom potezu,

• koeficijent iskorištenosti parcele ne može biti veći od prosječnog, odnosno iznimno najvećeg koeficijenta iskorištenosti u dotičnom uličnom potezu,

2.2.4. Smještaj građevina na parceli

Članak 11. Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu grade prema ulici, a pomoćne i gospodarske građevine u dubini parcele iza tih građevina. Građevine se mogu graditi na slobodnostojeći, poluugrađeni ili ugrađeni način, a prema lokacijskim uvjetima određenim za namjenu površina i građevina u poglavlju 2.2.1. ovih provedbenih odredbi. Postavljanje pomoćnih i gospodarskih građevina na regulacijsku liniju može se dozvoliti samo iznimno ukoliko to zahtijeva konfiguracija terena ili je takva postava u skladu sa lokalnim uvjetima i već izgrađenim objektima. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca prema ulici i bočnih međa određena je u ovisnosti o namjeni površina i građevina te definirana u poglavlju 2.2.1. ovih provedbenih odredbi. Građevine se moraju graditi na propisanim udaljenostima od susjednih međa. Iznimno se kod zamjene postojećih građevina novima u već izgrađenim dijelovima naselja dozvoljava izgradnja zamjenske građevine na lokaciji stare bez obzira na lokacijske uvjete. Zamjenska građevina može imati najviše prizemlje i jedan kat, bez stambenog potkrovlja. Zgrade za javne potrebe mogu se graditi na regulacijskom pravcu, uz uvjet da su osigurani potrebni razmaci do susjednih objekata, propisani požarni putevi i dovoljan broj parkirališnih mjesta. Prilazne otvorene stepenice, terase u razini terena ili najviše 60 cm iznad razine terena moraju se graditi tako da se osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevinske parcele minimalne širine 3 m. Ove površine ne uračunavaju se u izgrađenost parcele.

Članak 12.

Ako građevna parcela graniči s vodotokom udaljenost regulacijske linije parcele od granice vodnog dobra ne može biti manja od 10 m. Građevna parcela ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i pristup vodotoku. Prizemne pomoćne, poslovne i gospodarske građevine mogu se graditi i na granici sa susjednom parcelom uz uvjet da se prema susjednoj parceli izgradi vatrootporni zid, da se u zidu prema susjedu ne grade otvori i da se odvod krovne vode i snijega riješi na vlastitoj parceli. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta mora iznositi od susjedne međe najmanje 5 m. Izuzetno udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti manja, ali ne manja od 1 m pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne parcele utvrđuju uvjeti ili već postoji gnojište odnosno građevina s izvorima zagađenja.



2.2.5. Oblikovanje građevina

Članak 13. Oblikovanje novih građevina mora biti usklađeno sa morfološkim osobinama područja i vrstom građevine. Pročelja građevina treba izvoditi u žbuci ili drvu. Krovišta u pravilu izvoditi kao dvostrešna kosa krovišta. Moguća je primjena i ravnih krovova ako to zahtijevaju tehnološki ili oblikovni razlozi. Kosa krovišta izvode se u nagibu 30 - 40 stupnjeva. Pokrov izvoditi crijepom te samo iznimno primjenjivati druge materijale i to isključivo na pomoćnim i gospodarskim građevinama povučenim u dubinu parcele, koje ne sudjeluju u stvaranju slike naselja. Položaj sljemena obavezno mora biti usporedan s dužom stranicom građevine. Osvijetljenje potkrovlja riješiti prozorima na zabatnom zidu građevine ili krovnim prozorima izvedenim u ravnini krovne plohe. Izbjegavati rješavanje prozora u potkrovlju krovnim kućicama. Na zidovima građevina koji su izgrađeni na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koje nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Na zidovima građevina koji su izgrađeni na udaljenosti najmanje 1 m od susjedne međe mogu se izvoditi otvori parapeta 1,6 m od kote gotovog poda s otvaranjem na otklop.

2.2.6. Uređenje građevne parcele

Članak 14. Ulične ograde podižu se iza regulacijske linije prema ulici. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde do osi nerazvrstane i lokalne ceste mora iznositi najmanje 5 m, do osi županijske ceste 10 m. Ulične ograde moraju se izvoditi na način da najmanje 50 % vertikalne površine ograde bude transparentno. Najviša visina ograde može biti 120 cm. Ograde se mogu izvoditi iz kamena, betona, metala, drva, žice, živice, te u kombinacijama ovih materijala. Ograda može imati zidani sokl visine najviše 50 cm. Ograde između parcela grade se prema mjesnim običajima, u visini od najviše 150 cm. Prostor između regulacionog i građevnog pravca mora se urediti kao zelena površina sa kolnim ulazom širine najviše 3 m. U prostoru između građevnog i regulacionog pravca ne mogu se izvoditi montažni objekti i nadstrešnice niti uređivati parkirališta. Kolni pristup do pomoćnih i gospodarskih građevina u dvorištu izvodi se sa dvije betonirane vozne trake širine 0.5 m, između kojih se izvodi zatravnjena površina. Neizgrađeni dio građevne parcele treba urediti kao zelenu površinu koja se koristi kao travnjak, cvijetnjak ili vrt. Dio seoske građevne parcele uređen kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi.



Zabranjuje se postavljanje žičanih, zidanih, kamenih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i građevine. Kada se građevna parcela formira na način da svojom bočnom ili stražnjom stranom graniči sa zaštitnim pojasom magistralne ceste ili željezničke pruge mora se ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja.

2.2.7. Način i uvjeti priključenja građevne parcele na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 15.

Svaka građevna parcela mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. U slučaju kada se prilaz građevne parcele na javnu prometnu površinu ostvaruje preko privatnog puta širina tog puta mora biti najmanje 8 m. Ako se parcela nalazi uz ceste različitog značaja priključak parcele ostvaruje se na cestu nižeg značaja. Stambene, poslovne i gospodarske građevine moraju se obvezno priključiti na komunalnu mrežu vodovoda i odvodnje otpadnih voda. Ako vodovodna mreža nije izgrađena opskrba pitkom vodom rješava se iz higijenskih zdenaca. Do izgradnje kanalizacijskog sustava u naseljima otpadne vode mogu se upuštati u nepropusne sabirne jame koje se moraju redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću. Priključivanje građevina na električnu mrežu moguće je u građevinskim područjima naselja i područjima izdvojene namjene izvan naselja na način propisan od nadležnog distributera. Na elektroenergetsku mrežu mogu se priključivati i građevine koje se mogu graditi na negradivim površinama.

2.3. Izgrađene strukture van naselja

Članak 16.

Izvan naselja predviđaju se područja izdvojene namjene za izgradnju objekata gospodarske, infrastrukturne, športsko-rekreacijske i turističke namjene koji se zbog svojih funkcionalnih i drugih obilježja ne mogu graditi unutar naselja.

Članak 17.

Gospodarska namjena sa oznakom I Na ovim površinama mogu se graditi zgrade i uređivati površine slijedećih namjena:

• zgrade za zanatsku i industrijsku proizvodnju, trgovine, ugostiteljski objekti, skladišta, servisi te drugi objekti za namjene koje se zbog nepovoljnih utjecaja na neposredni okoliš ne mogu locirati unutar građevinskog područja stambene, mješovite i javne namjenene



Površine infrastrukturnih sustava sa oznakom Is Na ovim površinama mogu se graditi zgrade i uređivati površine slijedećih namjena:

• zgrade i uređaji u funkciji prometne, energetske, vodoprivredne i komunalne infrastrukture

Lokacijski uvjeti za gradnju na površinama gospodarske namjene i površinama infrastrukturnih sustava utvrđeni su u poglavlju 3. ovih odredbi.

Turistička, športska, rekreacijska i zdravstvena namjena

Članak 18. Turistička, športska, rekreacijska i zdravstvena namjena obuhvaća turističke i ugostiteljske objekte: hotele, motele, prenočišta, bungalove, auto kampove; športske i rekreacijske objekte: sve vrste igrališta na otvorenom, športske dvorane, bazene i kupališta sa pratećim sadržajima; te objekte zdravstvene namjene u funkciji turizma, športa i rekreacije. Daruvar je središte turističke ponude Bjelovarsko bilogorske županije, sa dugom turističkom tradicijom temeljenom na izvorima tople vode i termalnom lječilištu. Turistički, rekreativni i zdravstveni sadržaji osnovno su razvojno opredjeljenje grada, te su kao takvi i središnja tema planskih dokumenata gradskog prostora. Planiranjem turističke ponude Grada treba obuhvatiti sve segmente ugostiteljskih, turističkih, rekreacijskih, zdravstvenih i lječilišnih djelatnosti. Planom se za sve površine turističke, športsko-rekreacijske i lječilišne namjene predviđa izrada detaljnijih planova te drugih elaboracija prostora kojima će se obraditi sljedeće teme:

Master plan turističke ponude Grada Daruvara; Sistematizacija i pregled postojeće turističke ponude i turističkih kapaciteta na području grada sa osnovnim smjernicama za planiranje pojedinačnih cjelina.

Rekonstrukcija i revitalizacija povijesnog lječilišnog kompleksa u Julijevom parku;

Povijesne zgrade termalnog lječilišta u Julijevom parku: Antunova kupka, Centralna blatna kupka, Švicarska kuća i paviljon Arcadia koje zajedno sa parkom čine povijesni ansambl termalnog lječilišta obnavljat će se u skladu sa pravilima konzervatorske struke, a zgrada Ivanove kupke srušena u bombardiranju 1991. godine obnovit će se u izvornom izgledu. Zgrade Antunove i Centralne blatne kupke treba obnoviti i privesti izvornoj namjeni te ih uključiti u funkcioniranje lječilišta kao posebnu atrakciju u kojoj se doživljava nekadašnji način korištenja termalnih izvora.

Novi lječilišni park Hotel Termal smješten na sjevernom rubu Julijevog parka osnova je suvremene turističke ponude Grada. U hotelu su uz unutarnje i vanjske termalne bazene dostupni: solarij, teretana, fitness centar, sauna, dvorana za vježbanje, kuglana; čime je zaokružena osnovna rekreativno zdravstvena ponuda. Uz hotel se nalazi i park šuma sa trim stazom, nogometno igralište sa atletskom stazom te umjetno jezero za športski ribolov. Ovu već sada bogatu turističku ponudu u budućnosti treba nadopunjavati novim sadržajima čije gabarite treba odrediti prostorno



planskim dokumentima. Ovim se Planom predlaže da se dolina rijeke Toplice sjeverno od Julijevog parka rezervira za turističke, športske i zdravstvene sadržaje, pod radnim nazivom «Novi lječilišni park». Julijev park nastao je početkom XIX. stoljeća kao vizionarski projekt koji je gabaritima znatno nadilazio gabarite tadašnjeg naselja. Kroz živopisno eklektično oblikovanje Julijev je park u mnogome odredio «image» današnjeg Daruvara. Slična vizija mora voditi i oblikovanje «Novog lječilišnog parka» koji u 21. stoljeću mora za grad predstavljati ono što je Julijev park predstavljao za grad XIX. stoljeća. «Novi park» treba obuhvatiti dolinu Toplice od granice Julijevog parka do granice gradskog područja, a prema potrebi i šire te kroz suvremeno prostorno i pejsažno oblikovanje integrirati postojeće posebnosti ovog prostora: mlinove, vinograde, potok, pješačke i izletničke staze sa mogućim novim sadržajima među kojima svakako treba ispitati mogućnosti za: termalni vodeni park, golf igralište, jahanje, biciklističke staze, vidikovce itd. Projekt «Novog parka» može se smatrati ključnim gradskim projektom koji će u najvećoj mjeri odrediti budući izgled i karakter grada. Obzirom da realizacija ovakvog projekta, koji se temelji na pejsažnom i hortikulturnom oblikovanju uz sredstva zahtijeva i znatno vrijeme potrebno je odmah po usvajanju plana početi sa izvedbom uređenja pejsažnih i hortikulturnih površina.

Termalni vodeni park Termalni vodeni park sa zabavnim sadržajima predviđen je na desnoj obali Toplice južno od postojećeg akumulacijskog jezera. Termalni vodeni park ne može se promatrati kao element izdvojen iz ukupne turističke i rekreacijske ponude grada zbog čega ovaj projekt kroz plansku dokumentaciju treba integrirati u ostale sadržaje, odnosno osigurati primjerene veze ovog sadržaja sa drugom turističkom ponudom.

Planinarske ture i planinarski dom Petrov vrh Planinarske staze na Papuku i planinarski dom na Petrovom vrhu predstavljaju značajan element u širenju turističke ponude grada. Uređenje staza treba oplemeniti posebnim projektom uređenja koji će obuhvatiti uređenje odmorišta, vidikovaca i drugih istaknutih točaka.

Daruvarske vinske ceste Daruvarske vinske ceste već su formirane kao element turističke ponude grada. Daljnje uređenje vinskih cesta uredit će se posebnim projektom kojim će se definirati zajednički elementi oblikovanja za objekte uključene u ovaj projekt.

Obiteljska turistička ponuda U turističku ponudu Daruvara treba uvrstiti i takozvani «seoski turizam» odnosno proširenje turističke ponude na obiteljska gospodarstva koja će uz smještaj u autentičnim lokalnim objektima nuditi i autentičnu prehranu te druge sadržaje vezane uz ovaj segment. Prostori, površine i objekti turističke, športske, rekreacijske i zdravstvene namjene bit će reperne točke u urbanoj strukturi Grada te njihova urbanistička, arhitektonska, tehnička i simbolička vrijednost mora biti na najvišoj razini. U svrhu osiguravanja najviše razine kvalitete idejnih rješenja za ove površine i građevine



planom se utvrđuje obaveza odabira idejnog rješenja za iste provedbom postupka javnog urbanističko – arhitektonskog natječaja. Za građevine turističke, športske, rekreacijske i zdravstvene namjene planom se ne utvrđuju lokacijski uvjeti jer se u područjima ove namjene predviđa izrada detaljnijih elaboracija prostora. Iznimku od prethodnog stavka čini turistička i ugostiteljska ponuda obiteljskih gospodarstava, koje se može organizirati u objektima i na površinama unutar građevinskog područja stambene i mješovite namjene, a prema lokacijskim uvjetima utvrđenim za tu namjenu. Iznimku također čine i otvorena športska igrališta za nogomet, rukomet, košarku i tenis koja se mogu graditi uz škole, mjesne domove te na pogodnim pozicijama u i uz građevinska područja naselja, na površinama koje ovim planom nisu posebno označena kao površine športsko rekreacijske namjene. Uz takva otvorena igrališta ne mogu se graditi prateći rekreacijski, ugostiteljski i trgovački sadržaji.

2.4. Gradnja izvan građevinskih područja

Članak 19.

Izvan građevinskih područja naselja mogu se uređivati površine i graditi građevine koje po svojoj namjeni zahtjevaju izgradnju izvan građevinskog područja, a na način da ne ometaju korištenje poljoprivrednih i šumskih površina te da ne ugrožavaju vrijednost okoliša i krajolika. Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskih područja su:

• gospodarske građevine za uzgoj životinja - tovilišta • gospodarske građevine za skladištenje i jednostavnu preradu poljoprivrednih

proizvoda: silosi, sušare, mješaone, mlinovi i slično • građevine za intenzivni uzgoj voća, povrća i cvijeća - staklenici • klijeti i spremišta voća u voćnjacima i vinogradima • farme • šumske, lovačke i lugarske građevine • ribnjaci • groblja • vojne građevine i građevine za zaštitu od elementarnih nepogoda • infrastrukturne građevine (prometne, energetske, komunalne itd.) • iznimno se izvan građevinskog područja može odobriti sanacija i nužna

rekonstrukcija (bez povećanja tlocrtne površine) postojećih stambenih građevina koje su legalno izgrađene i tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

Navedene građevine ne mogu se graditi na vrlo vrijednom poljoprivrednom zemljištu označenom sa P1, izuzev staklenika za intenzivni uzgoj povrća, cvijeća i voća i vinogradarskih klijeti koje se mogu graditi bez obzira na klasu zemljišta. Ako se kompleks građevina navedenih u prethodnom stavku planira na površini većoj od 3.0 ha njegova se gradnja ne može odobriti ako ta površina nije prikazana u kartografskim prikazima ovog Plana.



2.4.1. Gospodarske građevine za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju

Članak 20. Građevine za uzgoj životinja kapaciteta većeg od 10 uvjetnih grla moraju se graditi na odgovarajućoj udaljenosti od građevnog područja naselja, prema uvjetima iz slijedeće tablice:

najmanja udaljenost od

Uvjetnih grla

stambenih objekata drugih vlasnika ili granica

neizgrađene parcele drugih vlasnika

građevinskog područja naselja

površina javne namjene u obuhvatu

GUP-a državne ceste

10 – 20 10 m / 250 m 10 m 21 – 50 50 m 500 m 50 m

51 – 100 100 m 1000 m 100 m 101 i više 250 m 2500 m 250 m Za gradnju tovilišta primjenjuju se slijedeći lokacijski uvjeti

površina parcele min 600 m2 tlocrtna površina i BRP max 1000 m2

koeficijent izgrađenosti parcele kiz max 0.5 koeficijent iskorištenosti parcele kis max 0.5

najveća visina vijenca (h) / sljemena (s) 6 m / 10 m najveća katnost Prizemlje + poTkrovlje za skladištenje

najmanja udaljenost od granica parcele 6 m najmanji ozelenjeni dio parcele 30 %

Iznimno se unutar izdvojenih građevinskih područja označenih oznakom F mogu graditi tovilišta kapaciteta do 100 uvjetnih grla, bez obzira na udaljenost od stambenih objekata i cesta. Obračun broja uvjetnih grla vrši se prema slijedećoj tablici:

vrsta stoke koeficijent krava, steona junica 1,0 bik 1,5 vol 1,2 junad 1-2 godine 0,7 junad 6-12 mjeseci 0,5 telad 0,25 krmača + prasad 0,055 tovne svinje do 6 mj. 0,25 mlade svinje 2-6 mj. 0,130 teški konji 1,2 srednje teški konji 1,0 laki konji 0,8 ždrebad 0,75 ovce i koze 0,1 janjad i jarad 0,05 tovna perad 0,006 nesilice 0,008 nojevi 0,25



2.4.2. Gospodarske građevine za skladištenje i jednostavnu preradu poljoprivrednih proizvoda: silosi, sušare, mješaone, mlinovi i slično

Članak 21.

Izvan građevinskih područja naselja, na zemljištu bonitetne klase P3 i PŠ, mogu se graditi građevina za skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda: spremišta, silosi, sušare, mlinovi, mješaone, hladnjače. Uvjeti za lociranje ovih građevina određeni su ovisno o djelatnosti kod kojih se razvija buka koja na mjestu nastanka prelazi razinu od 70 dB te su određeni u slijedećoj tablici:

najmanja udaljenost od

stambenih objekata drugih

vlasnika ili granica neizgrađene parcele drugih vlasnika

građevinskog područja stambene namjene u

obuhvatu GUP-a ruba cestovnog pojasa

buka < 70 dB 50 m 100 m 50 m buka > 70 dB 100 m 200 m 100 m Za gradnju građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje primjenjuju se slijedeći lokacijski uvjeti:

površina parcele min 1000 m2 tlocrtna površina i BRP max 1000 m2

koeficijent izgrađenosti parcele kiz max 0.5 koeficijent iskorištenosti parcele kis max 0.5

najveća visina vijenca (h) / sljemena (s) 10 m / 15 m

dijelovi građevine mogu biti viši od 15 m samo iznimno i to isključivo radi zahtjeva tehnoloških ili proizvodnih procesa

najveća katnost Prizemlje + 1 kat najmanja udaljenost od granica parcele 6 m

najmanji ozelenjeni dio parcele 30 %

2.4.3. Građevine za intenzivni uzgoj voća, povrća i cvijeća - staklenici

Članak 22. Gradnja staklenika za intenzivni uzgoj voća, povrća i cvijeća omogućuje se izvan građevinskih područja naselja, na svim bonitetnim klasama tla. Za ove se građevine ne postavljaju posebni uvjeti udaljenosti od građevinskih područja naselja. Za gradnju staklenika primjenjuju se slijedeći lokacijski uvjeti:

površina parcele min 2500 m2 koeficijent izgrađenosti parcele kiz max 0.75 koeficijent iskorištenosti parcele kis max 0.75

najveća visina vijenca (h) / sljemena (s) 5 m / 9 m najveća katnost Prizemlje

najmanja udaljenost od granica parcele 1 m

2.4.4. Klijeti, vinski podrumi i spremišta voća

Članak 23. U vinogradima i voćnjacima izvan građevinskih područja mogu se graditi klijeti ili spremišta voća, ako vinograd ima najmanje 500 m2, a voćnjak najmanje 1000 m2 površine.



Klijet ili spremište voća može se graditi kao prizemnica s podrumom tako da brutto razvijena površina nadzemnog dijela objekta iznosi najviše 40 m2. Ova površina može se povećati za 10 m2 za svakih daljnjih 500 m2 vinograda ili voćnjaka do najviše 80 m2 brutto razvijene površine. Unutar područja zaštićenog krajolika i kulturnog krajolika ukupna površina klijeti ne može biti veća od 25 m2. Oko klijeti ili spremišta voća može se izvesti nenatkrivena terasa površine do 20 m2 koja se ne obračunava u ovoj površini. Ispod klijeti može se graditi vinski podrum čija površina može iznositi 40 m2 za vinograd površine 500 m2 te se može povećavati za 20 m2 za svakih daljnjih 500 m2 vinograda ili voćnjaka do najviše 200 m2 površine. Podrum mora biti ukopan u zemlju sa najmanje 90% volumena. Klijet ili spremište voća mora biti građeno u skladu s lokalnim običajima i to:

• podrum mora biti sa najmanje 90% volumena ukopan u zemlju • kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viša od 30 cm

od kote konačno zaravnatog terena na njegovom višem dijelu • kota konačno zaravnatog terena ne smije biti niža od 15 cm od kote temelja

podruma na najnižem dijelu • svijetla visina prizemlja ne može biti viša od 2,6 m • krov mora biti dvostrešan, nagiba između 30 i 45 stupnjeva; zabranjuje se

izvedba alpskog (stmog) ili ravnog krova • krovište se na stropnu konstrukciju postavlja izravno bez nadozida • prostor za boravak ljudi ne može biti veći od 25 m2 • minimalna udaljenost od sjeverne međe iznosi 3 m, a od ostalih 1 m

2.4.5. Farme

Članak 24. Stambeno-gospodarskim sklopom (farmom) se smatra funkcionalno povezana skupina zgrada s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem minimalne površine 2 ha. Poljoprivredno zemljište za izgradnju farme ne može se parcelirati na manje dijelove. Građevna parcela na kojoj se izgrađuje farma mora imati osiguran pristup s javne prometne površine. Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme su:

• stambena građevina za potrebe stanovanja vlasnika, ukupne površine do 400 m2

• gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje • poslovno-turističke građevine za potrebe seoskog turizma • industrijske građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih

proizvoda koji su u cjelosti proizvedeni na farmi. Za izgradnju pojedinih vrsta građevina primjenjuju se slijedeće odredbe:

• koeficijent izgrađenosti parcele može biti najviše 0.05 • ukupna površina svih izgrađenih objekata može biti najviše 1000 m2 • visina građevine najviše Po+P+1 • visina krovnog vijenca najviše 7.50 m • visina sljemena krova najviše 12.0 m



• dijelovi građevine mogu biti viši od 12.0 m samo iznimno i to isključivo radi zahtjeva tehnoloških ili proizvodnih procesa

• izvoditi dvostrešna krovišta nagiba 15-40 stupnjeva • pokrivanje krovišta crijepom ili limom • oko građevine mora biti izveden požarni put širine najmanje 5 m

2.4.6. Šumarske, lugarske i lovačke građevine

Članak 25. U šumskom području mogu se graditi šumarske, lugarske i lovačke građevine prema slijedećim lokacijskim uvjetima.

• tlocrtna površina građevina može biti najviše 100 m2 • visina građevine najviše Podrum + Prizemlje + 1 kat • visina krovnog vijenca najviše 7.50 m • visina sljemena krova najviše 12.0 m • izvoditi dvostrešna krovišta nagiba 40 stupnjeva • pročelje građevine izvoditi u zidovima od lomljenog kamena i/ili oblozi drvom • pokrivanje krovišta crijepom ili drvenom šindrom

2.4.7. Ribnjaci

Članak 26. Izgradnja ribnjaka i objekata za uzgoj ribe moguća je isključivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura: močvara, trstika, napuštena korita vodotoka, te na neplodnom tlu. Privatni i rekreativni ribnjaci površine do 0,5 ha mogu se izgrađivati i na poljoprivrednom zemljištu kategorije P3. Iskop za ribnjak može biti najviše do dubine 2,5 m te ne smije ugrožavati vodni režim na susjednim parcelama.

2.4.8. Groblja

Članak 27. Groblja se u pravilu grade izvan građevinskog područja naselja. Na području Grada Daruvara uređena su slijedeća groblja: Daruvar, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac, Ljudevit Selo i Markovac. Površine za proširenje groblja osigurane su na površinama uz postojeća groblja. Uz postojeća groblja na pogodnim lokacijama mogu se graditi mrtvačnice. Pregled površina postojećih groblja i predviđenih površina za proširenja dan je u slijedećoj tablici:

POSTOJEĆE PLANIRANO površina (ha) k.č.br. površina k.č.br.

Daruvar 3,33 1622 k.o. Daruvar 1,52 1626/2, 1627, 2802 k.o. Daruvar

Doljani 0,45 57, 58/2 k.o. Doljani 0,36 61/1, 61/2, 56/7 k.o. Doljani

Donji Daruvar 0,48 2199 k.o. Donji Daruvar 0,28 2197 k.o. Donji

Daruvar



Gornji Daruvar 0,34 240/1 k.o. Gornji Daruvar 0,75 240/4 240/11 240/12

k.o. Gornji Daruvar

Lipovac 0,12 919 k.o. Donji Daruvar / /

Ljudevit Selo 0,12 1201 k.o. Donji Daruvar 0,28 1202/2 k.o. Donji

Daruvar

Markovac 0,39 316 k.o. Markovac 0,41 313/3, 348/3, 348/4 k.o. Markovac

Prema površini sva se ova groblja svrstavaju u mala groblja (površine do 5 ha). Za proširenje groblja veće od 20% postojeće površine obavezno je izraditi Detaljni plan uređenja, sukladno Pravilniku o grobljima (NN 99/02). Dinamika širenja groblja i potrebe izrade Detaljnih planova uređenja utvrdit će se Programom mjera za unaprijeđenje stanja u prostoru.

2.4.9. Posebna namjena

Članak 28. Površine posebne namjene za oznakom N namijenjene su izgradnji vojnih i obrambenih građevina i površina. U obuhvatu plana nalazi se vojno skladište «Doljani». Za vojno skladište «Doljani» planom se određuju slijedeće zone zaštite:

• Zona zabrane izgradnje U ovoj zoni zabranjuje se bilo kakva izgradnja osim one za potrebe obrane. Granice zone prikazane su na grafičkom prilogu plana.

• Zona ograničene izgradnje I U ovoj zoni zabranjuje se izgradnja industrijskih objekata, stambenih zgrada, bolnica, škola, dječjih vrtića, odmaralipta, drugih javnih objekata (u kojima se okuplja veći broj ljudi), magistralnih prometnica i dalekovoda iznad 110 kV. Dozvoljena je izgradnja ostalih prometnica, dalekovoda i pogonskih skladišta. Granice zone prikazane su na kartografskom prikazu 3. Za svu gradnju koja je dozvoljena u zoni ograničene izgradnje I izvođač i vlasnik objekta dužni su potpisati privolu za nenaknadu štete nastale na objektima u slučaju akcidenta na vojnoj lokaciji.

• Zona ograničene izgradnje II U ovoj zoni zabranjuje se izgradnja novih urbaniziranih naselja, bolnica, škola, dječjih vrtića, odmarališta i drugih javnih objekata s većim skupovima ljudi. Dozvoljena je izgradnja magistralnih prometnica i dalekovoda iznad 110 kV. Postojeća naselja mogu se proširivati u smjeru suprotnom od vojnog kompleksa. Granice zone prikazane su na kartografskom prikazu 3. Za svu gradnju koja je dozvoljena u zoni ograničene izgradnje II izvođač i vlasnik objekta dužni su potpisati privolu za nenaknadu štete nastale na objektima u slučaju akcidenta na vojnoj lokaciji.

2.5. Negradive površine

Članak 29.

Negradive površine unutar obuhvata ovog plana dijele se na: • obradive poljoprivredne površine - poljoprivredno tlo s oznakama P1, P2 i P3 • šume gospodarske, zaštitne i osnovne namjene s oznakom Š1, Š2 i Š3



• ostale poljoprivredne i šumske površine s oznakom PŠ • vodene površine s oznakom V

2.5.1. Poljoprivredne površine

Članak 30. U planu su za poljoprivredno korištenje određene veće površine s oznakama P1, P2 i P3, površine unutar planiranih građevinskih područja naselja i područja izdvojene namjene izvan građevinskog područja, do privođenja utvrđenoj namjeni i površine unutar užeg vodozaštitnog područja, koje se moraju koristiti u skladu s kriterijima zaštite voda. Na površinama koje su planom određene kao poljoprivredne mogu se graditi isključivo tovilišta, spremišta poljoprivrednih proizvoda, sušare, silosi, mlinovi, staklenici za intenzivni uzgoj voća, povrća i cvijeća, klijeti, infrastrukturne građevine i građevine za zaštitu od elementarnih nepogoda.

2.5.2. Šumske površine

Članak 31. U Planu su određene kao šumsko zemljište sve postojeće šume s oznakom Š i PŠ. Šume se ne mogu krčiti radi gradnji stambenih, poslovnih ili gospodarskih građevina. Zbog njihovog ekološkog značenja određuju se slijedeće mjere čuvanja i zaštite šuma i šumskog zemljišta:

• šumske površine definirati sukladno njihovoj rasprostranjenosti, te poštivati odgovarajuću udaljenost od njihovog ruba pri planiranju drugih sadržaja

• očuvati šume s posebnom namjenom, a naročito šume posebnih rijetkosti ili ljepota te šume posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja

• čuvati i zaštititi izvorna obilježja krajobraza uključujući livade i proplanke te omogućiti gradnju samo onih građevina što po svojoj namjeni spadaju u šumske prostore (planinarski domovi, izletišta, lovački domovi i sl.)

2.5.3. Vodne površine

Članak 32. Vodne površine na području Grada obuhvaćaju vodotok rijeke Toplice te potoke Dabrovac, Mičkovac, Zmajevac i Dubnica. Za vodotoke se prema veličini i tipu vodozaštitnih objekata određuje inundacijski pojas potreban za održavanje vodotoka, koji mora biti stalno slobodan. Ovim planom se određuju slijedeće veličine inundacijskog pojasa:

Kod uređenih inundacijskih pojaseva

Za državne i lokalne vodotoke sa obrambenim nasipima • Inundacijski pojas obuhvaća površinu od ruba korita vodotoka do udaljenosti

udaljenosti 20 m od vanjske nožice nasipa van naselja, odnosno do udaljenosti 5 m od vanjske nožice nasipa unutar građevinskih područja naselja.



Za državne i lokalne vodotoke bez obrambenih nasipa i za melioracijske kanale • Inundacijski pojas obuhvaća površinu od ruba korita vodotoka do udaljenosti

5 m od ruba korita.

Za akumulacije i retencije • Inundacijski pojas obuhvaća površinu širine 20 m od vanjske nožice

(pregradnog profila) akumulacije ili retencije te istu širinu uz rubove korita ili nasipa na vodotocima koji ulaze u akumulaciju najmanje 50 m uzvodno od ušća.

Za športske i rekreacijske ribnjake • U starim koritima i rukavcima inundacijski pojas obuhvaća površinu širine 5 m

od ruba korita. • Kod ribnjaka s nasipima inundacijski pojas obuhvaća površinu širine 5 m od

vanjske nožice nasipa.

Kod neuređenih inundacijskih pojaseva

Za državne i lokalne vodotoke sa planiranim obrambenim nasipima • Inundacijski pojas obuhvaća površinu širine 20 m od projektirane vanjske

nožice nasipa.

Za državne i lokalne vodotoke gdje se ne planiraju obrambeni nasipi • Inundacijski pojas obuhvaća površinu širine 20 m od ruba vodotoka.

Za državne vodotoke na kojima nije definirano uređenje inundacijskog pojasa • Inundacijski pojas obuhvaća površinu koju omeđuje poplavna crta plavljenja

dvadesetpetogodišnjom velikom vodom.

Za lokalne vodotoke na kojima nije definirano uređenje inundacijskog pojasa • Inundacijski pojas obuhvaća površinu širine 30 m od obale vodotoka za veće

vodotoke (Toplica) • Odnosno površinu širine 20 m od obale vodotoka za manje vodotoke (ostali

vodotoci).

Unutar inundacijskog pojasa zabranjuje se sva izgradnja, sadnja stabala ili bilo kakvi drugi radovi koji bi mogli onemogućiti pristup do vodotoka. Površine unutar inundacijskih pojasa mogu se koristiti u poljoprivredne svrhe. Na području grada nisu predviđene lokacije potencijalnih akumulacija za obranu od poplava. Projekti regulacije vodotoka obavezno moraju sadržavati projekt hortikulturnog uređenja u kojem će se dokumentirati postojeće stanje vegetacije te predvidjeti mjere zaštite vegetacije kod izvođenja radova te mjere obnove autohtone vegetacije po završetku radova na regulaciji vodotoka. U toku izvođenja neophodnih i nužnih regulacija vodotoka potrebno je zaštititi svu vegetaciju koja ne predstavlja prepreku izvođenju radova. Nakon završetka radova uz korita vodotoka treba obnoviti autohtonu vegetaciju.



3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

Članak 33. Građevinska područja u naseljima i površine izdvojene namjene izvan naselja s oznakom I i Is predviđena su za gradnju gospodarskih i poslovnih građevina, te infrastrukturnih sustava. Ove površine su razgraničene prema karakteru planiranih djelatnosti na slijedeće:

Gospodarska namjena sa oznakom I na kojoj se mogu graditi zgrade i uređivati površine slijedećih namjena:

• zgrade za zanatsku i industrijsku proizvodnju, trgovine, ugostiteljski objekti, skladišta, servisi te drugi objekti za namjene koje se zbog nepovoljnih utjecaja na neposredni okoliš ne mogu locirati unutar građevinskog područja stambene, mješovite i javne namjenene

Površine infrastrukturnih sustava sa oznakom IS

na kojima se mogu graditi: • zgrade i uređaji u funkciji prometne, energetske, vodoprivredne i

komunalne infrastrukture Na prethodno navedenim površinama primjenjuju se slijedeći lokacijski uvjeti:

površina parcele min 1000 m2 koeficijent izgrađenosti parcele kiz max 0.5 koeficijent iskorištenosti parcele kis max 0.75

najveća visina vijenca (h) / sljemena (s) 12 m / 16m

dijelovi građevine mogu iznimno biti i viši od 16 m ako je to uvjetovano tehnološkim ili proizvodnim procesima

najveća katnost Prizemlje + 2 kata + uređeno poTkrovlje najmanja udaljenost od regulacijske linije 6 m

najmanja udaljenost od ostalih međa 6 m ili h najmanji ozelenjeni dio parcele 25%

parkirna mjesta riješiti na vlastitoj parceli prema kriteriju 15 pm/1000 m2 BRP proizvodne namjene

5 pm/1000 m2 BRP za skladišta

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

Članak 34. Javne i društvene djelatnosti obuhvaćaju upravu, predškolske i školske građevine, zgrade za kulturu, zgrade socijalne namjene, zgrade zdravstvene namjene, te vjerske objekte. Zgrade za javne i društvene djelatnosti lociraju se u pravilu unutar građevnih područja naselja mješovite i javne namjene označenim oznakom M, te unutar građevnih područja stambene i mješovite namjene bez posebne oznake. Građevine javne namjene su reperne točke u prostornoj strukturi te njihova urbanistička, arhitektonska, tehnička i simbolička vrijednost mora biti na najvišoj razini. U svrhu osiguravanja najviše razine kvalitete idejnih rješenja za građevine javne namjene ovim se planom predlaže da se odabir idejnih rješenja za iste vrši provedbom postupka javnog urbanističko – arhitektonskog natječaja. Građevine javne namjene treba locirati na dominantnim pozicijama u izgrađenoj urbanoj strukturi, na način koji će naglasiti njihovu funkciju i značaj. Neposredno okruženje zgrada javne namjene mora se primjereno pejsažno urediti.



Gospodarski objekti kao što su zanatske i druge obrtničke radionice, industrijski pogoni, tovilišta, silosi, mlinovi, sušare, mješaone stočne hrane i slično ne mogu se graditi u širem okruženju zgrada javne namjene, a prema ograničenjima nevedenim u poglavlju 2.4. ovih provedbenih odredbi. Za izgradnju javnih zgrada predviđa se detaljnija elaboracija prostora te se planom utvrđuju samo osnovni lokacijski uvjeti izgradnje koji će tim elaboracijama biti dovedeni na višu stručnu razinu:

koeficijent izgrađenosti parcele kiz max. 0.5 koeficijent iskorištenosti parcele kis max 1.0

najveća visina vijenca / sljemena 12 m / 16m najveća katnost Prizemlje + 2 kata + uređeno poTkrovlje

lokacija objekta na parceli u skladu sa lokalnim uvjetima najmanji ozelenjeni dio parcele 30%

Parkiranje vozila za građevine društvenih djelatnosti mora se riješiti na vlastitoj građevnoj parceli prema kriteriju:

• škole 10 pm/1000 m2 • športske dvorane 20 pm/1000 m2 • kulturni i vjerski sadržaji 50 pm/1000 m2 • usluge, trgovina, uredi 20 pm/1000 m2

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometa i drugih infrastrukturnih sustava

Članak 35.

Prometni i infrastrukturni sustavi i koridori prikazani su u grafičkim prikazima u mjerilu 1:25000, a uvjeti za njihovu izgradnju i korištenje propisani su posebnim uvjetima, suglasnostima i mišljenjima iz područja cestovnog prometa, elektroenergetike, telekomunikacija, distribucije i proizvodnje nafte i plina, vodoopskrbe i vodoprivrede.

5.1. Promet

5.1.1. Cestovni promet

Članak 36. Javne prometne površine na području grada razvrstane su u četiri kategorije:

• državne ceste • županijske ceste • lokalne ceste • nerazvrstane ceste

Na području grada planirana je izgradnja brze ceste Kutina – Virovitica sa 4 vozne trake, za koju je planom rezerviran koridor širine 60 m. Za županijske ceste utvrđuje se minimalna širina koridora od 20 m u naselju i 30 m izvan naselja.



Uz postojeće županijske ceste u dijelu koji prolazi naseljem ili spaja naselja planirati izvedbu najmanje jednog pješačkog nogostupa širine 1,5 m i najmanje jedne biciklističke trake širine 1,5 m. Za lokalne ceste utvrđuje se minimalna širina koridora od 15 m u naselju i 25 m izvan naselja. Uz postojeće lokalne ceste u dijelu koji prolazi naseljem ili spaja naselja planirati izvedbu najmanje jednog pješačkog nogostupa širine 1,5 m. Za nerazvrstane ceste utvrđuje se minimalna širina koridora od 8 m u naselju i 12 m izvan naselja. Uz nerazvrstane ceste u dijelu koji prolazi naseljem ili spaja naselja planirati izvedbu najmanje jednog pješačkog nogostupa širine 1,5 m. Priključke novih građevina i površina na javnu prometnu površinu treba projektirati i izvoditi sukladno «Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu» (NN 73/1998). Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta autobusa s nadstrešnicom za putnike. Kod izgradnje poslovnih građevina potrebno je osigurati na građevnoj parceli ili na javnim parkiralištima u neposrednoj blizini broj parkirališnih mjesta predviđen odredbama ovog plana, a za djelatnosti za koje to nije navedeno potrebno je osigurati 20 parkirališnih mjesta na 1000 m2 poslovnog prostora, ne računajući pri tome skladišni prostor.

5.1.2. Željeznički promet

Članak 37. Područjem Grada Daruvara prolazi željeznička pruga II reda Banova Jaruga – Pčelić. Postojeću trasu pruge i kolodvor u Daruvaru će se zadržati i osuvremeniti:

• Postojeći kolodvorski kolosijeci produljiti će se sa postojećih 670 m na korisnu duljinu 750 m.

• Između kolosijeka u kolodvoru danas postoje uređene površine širine 1,55 m, koje ne zadovoljavaju parametre Europskog sporazuma. U kolodvoru se planira izgraditi perone širine 6,10 m i duljine 160 m zbog čega je potrebno u rekonstrukciji izbaciti barem jedan kolosijek.

• Na kolodvoru povećati broj parkirališnih mjesta na zapadnoj strani u skladu sa predvidivom broju stanovnika koji gravitiraju željeznici.

• Koridor zadržati u širini od minimalno 20 m sa jedne i druge strane pruge, a u kolodvoru 20 m od osi prvog i zadnjeg kolosijeka na duljini 850 m.

5.1.3. Zračni promet

Članak 38. U obuhvatu Generalnog urbanističkog plana Grada Daruvara uređena je poletno sletna staza za manje zrakoplove. Na površini poletno sletne staze mogu se graditi objekti u funkciji iste, a sukladno posebnim propisima i tehničkim pravilima iz područja zrakoplovstva. Na ovoj se



površini ne postavljaju posebni lokacijski uvjeti za izgradnju objekata i uređenje površina.

5.2. Elektroenergetska mreža

Članak 39.

Trase, koridori i površine sustava elektroenergetske mreže prikazani su na kartografskom prikazu u mjerilu 1:25000. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, trase, koridori i površine elektroenergetskog infrastrukturnog sustava određeni ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim planom.

Uvjeti priključenja Priključivanje građevina na elektroenergetsku mrežu moguće je u građevinskim područjima naselja i područjima izdvojene namjene van naselja na način propisan od nadležnog distributera.

Za objekte za koje je planirana neposredna provedba ovog plana Za ove objekte nadležni distributer odredit će uvjete priključenja pri sklapanju ugovora o priključenju. Uvjeti priključenja i suglasnost nadležnog distributera za priključivanje na mrežu nisu uvjet za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole, te se isti neće tražiti u postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole.

Za objekte za koje je planirana posredna provedba ovog plana

Za ove objekte nadležni distributer odredit će uvjete priključenja pri izradi detaljnijih planova uređenja. Za izgradnju građevina i uređenje površina koja se vrši neposrednom provedbom ovog plana treba primjenjivati mjere zaštite, širine zaštitnih koridora i posebne uvjete izgradnje određene "Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV" (Sl.list 65/88, NN 24/97).

• Okomita udaljenost između nadzemnih vodiča i najvišeg dijela zgrade ispod nadzemnog vodiča je minimalno

do 110 kV = 3,00 m do 220 kV = 3,75 m do 400 kV = 5,00 m

• Sigurnosna visina i udaljenost nadzemnih vodiča od plinovoda i naftovoda je minimalno

do 1 kV = 2,50 m do 110 kV = 8,00 m do 220 kV = 8,75 m do 400 kV = 10,00 m

• Sigurnosna visina nadzemnih vodiča od telekomunikacijskog voda je minimalno:

do 35 kV = 2,50 m




• Vodoravna udaljenost nadzemnih vodiča od stupa telekomunikacijskog voda ne smije biti manja od 5,00 m

• Podzemni telekomunikacijski kabel mora biti udaljen od stupova visokonaponskog voda minimalno


• U naseljenim mjestima sigurnosna visina za nadzemne vodiče je do 1 kV = 5,00 m do 110 kV = 7,00 m do 220 kV = 7,75 m do 400 kV = 9,00 m

• Sigurnosna visina nadzemnih vodiča nad cestama i željezničkom prugom je do 1 kV = 6,00 m do 110 kV = 7,00 m do 220 kV = 7,75 m do 400 kV = 9,00 m

• Kut križanja nadzemnih vodova sa državnim cestama i vodotocima je minimalno 30°, a sa željezničkim prugama i podzemnim ili nadzemnim TT kablom minimalno 45°.

• Kut križanja nadzemnih vodova sa ostalim cestama u naselju je minimalno 30°, dok van naselja nema ograničenja, osim sa županijskim cestama gdje je kut križanja minimalno 20°.

• Vodoravna udaljenost bilo kojeg dijela elektroenergetskog stupa od nožice nasipa iznosi minimalno 6,00 m.

5.3. Telekomunikacije

Članak 40.

Trase, koridori i površine za telekomunikacijske sustave prikazani su na kartografskom prikazu u mjerilu 1:25000. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, trase, koridori i površine telekomunikacijskog infrastrukturnog sustava određeni ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim planom.

Uvjeti priključenja Priključivanje građevina na telekomunikacijsku mrežu moguće je u građevinskim područjima naselja i područjima izdvojene namjene izvan naselja na način propisan od nadležnog distributera.

Za objekte za koje je planirana neposredna provedba ovog plana Za ove objekte nadležni distributer odredit će uvjete priključenja pri sklapanju ugovora o priključenju. Uvjeti priključenja i suglasnost nadležnog distributera za



priključivanje na mrežu nisu uvjet za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole, te se isti neće tražiti u postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole.

Za objekte za koje je planirana posredna provedba ovog plana Za ove objekte nadležni distributer odredit će uvjete priključenja pri izradi urbanističkog ili detaljnog plana uređenja. Pri izradi projekata telekomunikacijskih instalacija treba se pridržavati slijedećih najmanjih udaljenosti telekomunikacijskih vodova:

• 5,00 m od ruba cestovnog pojasa državnih, županijskih i lokalnih cesta i temelja zgrada izvan naselja

• 2,00 m od stupa zračnih TK mreža • 2,00 m od vodovodnih cijevi promjera preko 200 mm • 1,00 m od cijevi gradske kanalizacije, slivnika, toplovoda, vodovodnih cijevi

promjera do 200 mm, plinovoda s tlakom do 3 bara • 10,00 m od plinovoda s tlakom od 3 do 10 bara te od instalacija i rezervoara

sa zapaljivim i eksplozivnim gorivom • 30,00 m od plinovoda s tlakom preko 10 bara izvan gradskih naselja

Pri izradi projekata građevina treba se pridržavati slijedećih općih uvjeta i najmanjih udaljenosti novih građevina od telekomunikacijskih vodova:

• Prije početka radova na trasi postojećih TK kablova obvezno se izvodi iskolčenje, a iskop se izvodi ručno

• Na trasi TK instalacija ne smije se prometovati građevinskim strojevima, vozilima i slično te nanositi ili skidati materijal

• Najmanja horizontalna udaljenost novih objekata od postojećih podzemnih TK kabela je 1,00 m

• Ukoliko se pri gradnji novog objekta polažu druge infrastrukturne instalacije udaljenost novih objekata od postojećih podzemnih TK kabela mora biti najmanje 2 m

• Horizontalni razmak između najisturenije točke novog objekta i zračne TK linije mora iznositi najmanje 2 m

• Vertikalna udaljenost od najvišeg dijela objekta do najnižeg tk vodiča mora iznosti najmanje 3 m

• U slučaju kolizije TK zračne mreže i elektroenergetskih instalacija treba se pridržavati odredbi "Pravilnika o zaštiti TK vodova od posebnog ili neposrednog dodira sa elektroenergetskim vodovima".

• Sredstvo mehaničke zaštite TK linije (zatega, upor, stup) mora od zida objekta biti udaljeno najmanje 3 m

Svaku nepredviđenu okolnost koja bi mogla nastati i dovesti do oštećenja na TK kapacitetima mora se odmah prijaviti TK Centru Bjelovar. Sve štete na postojećim TK instalacijama koje nastanu pri izgradnji novih objekata snosi investitor.

Članak 41.

HT mobilne komunikacije d.o.o. izgrađuju i upravljaju telekomunikacijskom mrežom u NMT sustavu i u sustavu globalne pokretne mreže – GSM. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga.



Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, uz postojeće i planirane lokacije osnovnih postaja koje su ucrtane na kartografskom prikazu 2.1., na području obuhvata prostornog plana uređenja potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja. Područje Grada Daruvara je zadovoljavajuće pokriveno signalom mobilne telefonije. Ukoliko se ukaže potreba za postavljanjem novih baznih postaja mobilne telefonije iste se moraju smjestiti na najmanje 50 m udaljenosti od stambenih zgrada, najmanje 200 m udaljenosti od zgrada za javne potrebe te najmanje 500 m udaljeno od registriranih spomenika kulture i prirode. Bazne stanice se moraju locirati na način koji neće narušavati krajobrazne i prirodne vrijednosti područja. Za postavljanje baznih postaja u području 500 m od registriranih spomenika kulutre i prirode potrebno je pribaviti suglasnost nadležne konzervatorske službe. U slučaju promjene uvjeta priključenja, treba se pridržavati važećih propisa.

Radio i TV sustav veza Koridori radio relejnog sustava na području Grada Daruvara prikazani su u kartografskom prikazu 2.1. S obzirom na nadmorske visine i visine antena svaki koridor za prijenos radio i TV signala postavlja određena ograničenja za gradnju iznimno visokih objekata, pa se za planiranje visokih građevina na trasi postojećih RR koridora ili u njegovoj blizini moraju utvrditi elementi ograničenja u postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole.

5.4. Plinovodna mreža

Članak 42.

Trase, koridori i površine za infrastrukturnu mrežu plinovoda i produktovoda prikazani su na kartografskom prikazu u mjerilu 1:25000. Područjem grada prolazi regionalni plinovod Bjelovar – Daruvar i magistralni plinovod Daruvar – Pakrac. Oba plinovoda vode do mjerno redukcijske stanice Daruvar u zapadnom dijelu Daruvara. Od MRS razvedeni su lokalni plinovodi do potrošača. Plinovodna mreža je izgrađena ili djelomično izgrađena u naseljima Daruvar, Donji Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani i Ljudevit Selo. Distribuciju plina i održavanje lokalne mreže vrši poduzeće «Darkom» iz Daruvara, a održavanje magistralnih plinovoda vrši poduzeće «Plinacro» iz Zagreba. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata lokalne plinovodne mreže, trase, koridori i površine za plinovodnu mrežu određeni ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim planom.

Uvjeti priključenja Priključivanje građevina na plinsku mrežu moguće je u građevinskim područjima naselja i područjima izdvojene namjene izvan naselja na način propisan od nadležnog distributera.



Za objekte za koje je planirana neposredna provedba ovog plana Za ove objekte nadležni distributer odredit će uvjete priključenja pri sklapanju ugovora o priključenju. Za sklapanje ugovora uz zahtjev potrebno je nadležnom distributeru dostaviti:

• dokaz o vlasništvu • kopiju katastarskog plana • projekt kućne plinske instalacije izrađen prema HSUP – P 600 • atest dimnjaka ako su projektom predviđena trošila koja sagorjele plinove

ispuštaju u dimnjak • prijava ovlaštenog izvođača radova

Uvjeti priključenja i suglasnost nadležnog distributera za priključivanje na mrežu nisu uvjet za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole, te se isto neće tražiti u postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole.

Za objekte za koje je planirana posredna provedba ovog plana Za ove objekte nadležni distributer odredit će uvjete priključenja pri izradi detaljnijih planova. Plinovodi međunarodnog i magistralnog ranga moraju kod paralelnog vođenja biti udaljeni od drugih objekata najmanje:

• 5,00 m od ruba cestovnog pojasa županijskih i lokalnih cesta • 10,00 m od ruba cestovnog pojasa državnih cesta • 20,00 m od ruba cetovnog pojasa autoputa i koridora željezničke pruge • 10,00 m od nožice nasipa reguliranog vodotoka ili kanala

5.5. Vodovodna mreža

Članak 43.

Trase, koridori i površine za infrastrukturni sustav vodoopskrbe prikazani su na kartografskom prikazu u mjerilu 1:25000. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata vodovodne mreže, trase, koridori i površine za vodovodnu mrežu određeni ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim planom.

Uvjeti priključenja Priključivanje građevina na vodovodnu mrežu moguće je u građevinskim područjima naselja i područjima izdvojene namjene izvan naselja na način propisan od nadležnog distributera.

Za objekte za koje je planirana neposredna provedba ovog plana Za ove objekte nadležni distributer će omogućiti priključivanje na vodovodnu mrežu ako su zadovoljili slijedeće posebne uvjete:

• priključni vodovi vodovodne mreže moraju biti ukopani najmanje 80.0 cm ispod površine tla

• spajanje na javnu vodovodnu mrežu vrši se preko revizionog okna u kojem je montiran vodomjer

• reviziono okno mora biti smješteno na lako dostupnom mjestu, svijetlog otvora najmanje 80×80 cm



Uvjeti priključenja i suglasnost nadležnog distributera za priključivanje na vodovodnu mrežu nisu uvjet za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole, te se neće tražiti u postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole.

Za objekte za koje je planirana posredna provedba ovog plana Za ove objekte nadležni distributer odredit će uvjete priključenja pri izradi detaljnijih planova. Pri izradi projekata za novu vodovodnu mrežu na području grada treba se pridržavati slijedećih općih uvjeta:

• Vodovi vodovodne mreže ukapaju se najmanje 80.0 cm ispod površine tla. Profili vodova odredit će se projektom mreže za svako pojedino naselje.

• Uz javne prometnice u naseljima izvodi se hidrantska mreža sa nadzemnim hidrantima na udaljenosti najviše 80.0 m.

• Na površinama gospodarske namjene korisnici će izvoditi zasebne interne vodovodne mreže sa hidrantima za protupožarnu zaštitu.

5.6. Odvodnja otpadnih voda

Članak 44.

Trase, koridori i površine za infrastrukturni sustav odvodnje prikazani su na kartografskom prikazu u mjerilu 1:25000. U Gradu Daruvaru izveden je mješoviti sustav oborinske i fekalne odvodnje sa odvodnjom na mehaničko biološki pročistač u jugozapadnom dijelu grada. Kapacitet uređaja je 10000 Est. Pročišćene otpadne vode upuštaju se u potok Toplicu. Zbog nepovoljnog položaja pročistača i nemogućnosti priključenja pojedinih novih kolektora planirana je njegova dislokacija na planom predviđenu poziciju u zapadnom dijelu grada, neposredno uz potok Toplicu. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata odvodne mreže, trase, koridori i površine za mrežu odvodnje otpadnih voda određeni ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim planom.

Uvjeti priključenja Priključivanje građevina na mrežu odvodnje otpadnih voda moguće je u građevinskim područjima naselja i područjima izdvojene namjene izvan naselja na način propisan od nadležnog distributera.

Za objekte za koje je planirana neposredna provedba ovog plana Za ove objekte nadležni distributer će omogućiti priključivanje na mrežu odvodnje otpadnih voda ako su zadovoljili slijedeće posebne uvjete:

• priključni vodovi odvodne mreže moraju biti ukopani najmanje 80.0 cm ispod površine tla

• spajanje na javnu odvodnu mrežu vrši se preko revizionog okna čija kota dna mora biti viša od kote dna kanala odvodne mreže na koju se okno spaja

• reviziono okno mora biti smješteno na lako dostupnom mjestu, svijetlog otvora najmanje 80×80 cm

Za objekte za koje je planirana posredna provedba ovog plana Za ove objekte nadležni distributer odredit će uvjete priključenja pri izradi detaljnijih planova.



Otpadne vode iz gospodarskih građevina i površina koje imaju nepovoljan utjecaj na okoliš moraju se obraditi prije upuštanja u kanalizacioni sustav. Način obrade otpadnih voda utvrđuje se u tehnološkom projektu.

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno – povijesnih cjelina

6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 45.

Jedini spomenik prirode na području Grada Daruvara zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode je stablo Ginkgo Biloba u parku Antuna grofa Jankovića u Daruvaru. Ovim su Planom evidentirani dijelovi prirode za koje su nadležne službe predložile pokretanje postupka stavljanja pod zaštitu temeljem spomenutog zakona: U kategoriji park-šuma:

• Rimska šuma – Šuma je u prošlosti korištena za odmor i rekreaciju, a jedan njen dio u površini od 20,43 ha na temelju Zakona o šumama proglašen je šumom s posebnom namjenom – za šport i rekreaciju (odsjeci 118. f, g, h, i i j Gospodarske jedinice “Vrani Kamen”).

• Vranjevina – šuma na istaknutom grebenu uz put prema planinarskom domu Petrov Vrh, sa izvorom i manjim vodopadom. Na području Grada Daruvara nalazi se 25,84 ha, dok je dio površine cca 100,00 ha na području Općine Đulovac. Cijelu površinu planira se temeljem Zakona o šumama proglasiti šumom s posebnom namjenom – za šport i rekreaciju.

U kategoriji zaštićenih krajolika:

• Petrov vrh – Krajolik Petrovog vrha čine zapadne padine Papuka prema Daruvaru, a predstavlja kombinaciju šumskog planinsko-prigorskog krajolika sa kultiviranim krajolikom (vinogradima). Ukupna površina područja koje se predlaže za zaštitu iznosi 2998,63 ha. U sklopu ove površine nalazi se šuma s posebnom namjenom – za sport i rekreaciju Vranjevina te Planinarski dom Petrov vrh, ali i dva napuštena kamenoloma. Jedan dio je oštećen tijekom domovinskog rata te se pretpostavlja da je na jednoj lokaciji tlo onečišćeno minskim poljima. Ovim Planom su za građevinska područja u obuhvatu predloženog zaštićenog krajolika utvrđeni posebni lokacijski uvjeti za gradnju i korištenje prostora.

U kategoriji spomenika parkovne arhitekture:

• Park Antuna grofa Jankovića – Ovaj park predstavlja manji od dva sačuvana dijela velikog, izvorno barokno oblikovanog perivoja. Park je uređen na akropolskom položaju uz barokni dvorac grofa Jankovića i vezan na najuži centar Daruvara. Perivoj je danas potpuno izmjenjen u odnosu na prvobitno stanje, ali su sačuvana dva stabla ginka (muško i žensko), od kojih je jedno zaštićeno kao spomenik prirode.

• Julijev park – Ovo je veći od dva sačuvana dijela baroknog perivoja, smješten u dolini rijeke Toplice uz lječilište Daruvarske toplice s jedne strane



vezan na najuži centar Daruvara, a s druge na park-šumu i zaštićeni krajolik. Relativno dobro je održavan te su sačuvane kasnije formirane grabove aleje i pedesetak vrsta raslinja.

6.2. Stanje pravne zaštite kulturnih dobara

Članak 46.

Pojedinačne građevine, sklopovi, parcele i predjeli zaštite, koji se ovim Prostornim planom smatraju zaštićenima, prikazani su na kartografskim prilozima i pojedinačno su iskazani u tablicama. Ovaj popis ne sadrži kulturna dobra koja se nalaze unutar granica Generalnog urbanističkog plana Daruvara, te su obuhvaćena Konzervatorskom podlogom za taj Plan. Na području Grada Daruvara na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara registrirana su kulturna dobra: U skupini sakralnih građevina:

• Pravoslavna crkva sv. Ilije, Doljani Za upis u Registar kulturnih dobara predložena su sljedeća evidentirana kulturna dobra: U skupini arheoloških lokaliteta:

• Arheološki lokalitet "Kućište ili Tursko groblje", Gornji Daruvar U skupini tradicijskih sklopova:

• Tradicijska okućnica na kbr. 104, Gornji Daruvar U skupini gospodarskih tradicijskih objekata:

• Drveni hambar u Podborskoj ulici 44, Gornji Daruvar U skupini privrednih građevina:

• Kolačekov mlin na Toplici, Mlinovi 21, Donji Daruvar Ovim Prostornim planom evidentiraju se slijedeći spomenici kulture koji se u sklopu ovlasti lokalnih organa uprave štite mjerama ovoga Prostornog plana: U skupini arheoloških lokaliteta:

• Arheološki lokalitet "Brda" (imanje Winsberger), Gornji Daruvar • Arheološki lokalitet "Kolačekov mlin", Mlinovi 21, Gornji Daruvar

U skupini kulturnog krajolika: • Kulturni krajolik Daruvarskih vinograda i rječice Toplice sa starim mlinovima,

Daruvarski Vinogradi, Donji Daruvar U skupini povijesnih ruralnih cjelina:

• Planska matrica povijesnog naselja Ljudevit Selo U skupini sakralnih građevina:

• Kapela sv. Vaclava, Ljudevit Selo • Raspelo na groblju, Doljani • Kameni križ s natpisom pravoslavne crkvene zajednice, Gornji Daruvar • Drvena zvonara i križ, Markovac

U skupini javnih građevina: • Stara škola, Gornji Daruvar

U skupini stambenih građevina:



• Ladanjska kuća na k. č. br. 331/1 i 331/4 k.o. Vrbovac, Vrbovac U skupini tradicijskih sklopova:

• Okućnica na kbr. 19, Lipovac Majur • Okućnica na kbr. 70 (k. č. br. 49), Vrbovac • Nekoliko pojedinačnih raspršenih tradicijskih okućnica (kbr. 22, 30, 40, 48, 52

i 56) u potezu sjeverne strane ulice, Ljudevit Selo U skupini privrednih građevina:

• Nedvedov (Okrugićev) mlin na Toplici, Mlinovi 7, Donji Daruvar • Kadežabekov mlin na Toplici, Mlinovi 18, Donji Daruvar • Bernašekov (Paušekov) mlin na Toplici, Mlinovi 20, Donji Daruvar • Weiserov mlin na Toplici, Ljudevit Selo

U skupini memorijalnih objekata: • Spomen ploča prvoj kazališnoj predstavi odigranoj u ovim krajevima na

češkom jeziku 1890. (na zgradi škole), Ljudevit Selo • Spomenik palim borcima NOR-a, kraj škole, Doljani • Spomenik palim borcima NOR-a iz Vrbovca, sa skulpturom partizana,

Vrbovac • Spomen ploča palim borcima, ispred stare škole, Gornji Daruvar

U skupini toponima: • Mičkovina, Gornji Daruvar • Crkvište, Gornji Daruvar • Stara Svetinja, Vrbovac • Kajtazovac, Donji Daruvar • Didinovac, Donji Daruvar

6.3. Mjere zaštite kulturnih dobara

Članak 47.

6.3.1. Opće mjere i smjernice zaštite • očuvati i zaštititi kulturni i prirodni krajolik kao temeljnu vrijednost prostora

nastalu funkcionalnom povezanošću arhitektonske baštine i prirodnih osobitosti, • poticati, održavati i obnavljati zapuštena poljodjelska zemljišta, zadržavajući

njihov tradicijski i prirodni ustroj, • održavati i koristiti (u najvećoj mogućoj mjeri) povijesne trase putova, starih

cesta i pješačkih staza, • očuvati povijesne toponime, • provesti dosljedno sve oblike pravne zaštite evidentiranih objekata kulturne

baštine, • na međuresornoj i lokalnoj razini operacionalizirati stručna opredjeljenja i načine

rješavanja problema zaštite vrijednih prostora, • pri donošenju odluke o uređenju prostora, zaštitu integralnih prirodnih i kulturno-

povijesnih vrijednosti prostora treba staviti u komplementaran odnos s ostalim relevantnim kriterijima,

• detaljnu konzervatorsku, kao i plansku dokumentaciju izrađivati na osnovi planova i programa razvoja područja uz maksimalnu međuresornu koordinaciju i stručnu suradnju,



• u povijesnim naseljima koja su evidentirana kao kulturna dobra treba štititi osnovnu povijesnu plansku matricu i gabarit gradnje, a interpolacije prilagoditi ambijentu, te spriječiti intervencije u krajoliku koje bi zatvorile pogled na vrijedne krajobrazne i kompozicijske dominante naselja ili ugrozile krajobrazni sklad cjeline,

• širenje postojećega građevnog područja ili otvaranje novih građevinskih zona nije uputno tamo gdje postoje uvjeti za obnavljanje starog građevnog fonda (rekultivacija i rekonstrukcija), odnosno uvjeti za gradnju unutar postojećih građevinskih područja (zahvati interpolacije, integracije),

• prilikom građevinskih zahvata na povijesnim objektima maksimalno štititi povijesnu strukturu, koristeći stručnu pomoć nadležne konzervatorske ustanove,

• razviti kulturni i ekološki turizam, te posebnim odlukama i mjerama na lokalnoj razini potaknuti obnovu tradicijskih oblika poljodjelstva,

• s ciljem očuvanja ambijenta ruralnih prostora poticati izradu projekata i gradnju stambenih objekata tipološki usklađenih s tradicijskim načinom gradnje i oblicima karakterističnim za ovo područje (npr. položaj objekta na parceli, volumen, visina, oblik krova i sl.),

• na međuresornoj i lokalnoj razini razraditi planove i programe financijske potpore projektima očuvanja kulturne baštine, npr. sufinanciranje obnove i prezentacije visoko valoriziranih kulturno-povijesnih vrijednosti, sufinanciranje revitalizacije tradicijskih gospodarskih djelatnosti, ekoturizma, individualne stambene gradnje tipološki usklađene s tradicijskom gradnjom i dr.,

• planove i programe gospodarskog razvitka područja uskladiti s radom stručnih i znanstvenih ustanova.

6.3.2. Smjernice za zaštitu kulturno-povijesnog krajolika Kulturni krajolik Daruvarskih vinograda i rječice Toplice sa starim mlinovima (regionalno značenje)

Daruvarski Vinogradi primjer su agrarnog, kontinuiranog krajolika koji se održava u svojoj primarnoj funkciji. Krajolik uz rijeku Toplicu značajan je zbog dobre očuvanosti prirodnih karakteristika, kao i očuvanosti građevina starih mlinova. Stoga je u oba slučaja potrebno ograničiti širenje građevinskog područja na prostoru označene zone zaštite (kartogram br. 4), osigurati daljnje održavanje funkcije krajolika i očuvanje starih gospodarskih zgrada i kuća duž hrpta brijega u Daruvarskim Vinogradima, kao i zgrada nekadašnjih mlinova na Toplici. Premda je veći dio starih mlinova izvan funkcije i dijelom devastiran prigradnjama, potrebno ih je očuvati i građevinski sanirati, kako bi se održao povijesni identitet kulturnog krajolika. Kolačekov mlin sa starim uređajima, koji još uvijek radi na tradicijski način, može se uz poticaj i potporu lokalne zajednice koristiti i u edukativne i turističke svrhe. U navedenoj zoni zaštite nije dopušteno širenje građevinskih područja i otvaranje novih građevinskih zona. Na poljoprivrednom zemljištu unutar zone zaštite, izvan građevinskog područja, izuzetno se dopušta gradnja objekata isključivo gospodarskog sadržaja (klijeti) minimalnih visinskih i tlocrtnih gabarita, tipološki usklađenih s tradicijskim oblicima gradnje.



Eventualna nova gradnja i adaptacije u dijelu postojećeg građevinskog područja moraju slijediti tradicijske oblike i tipologiju gradnje. Planom su propisani posebni lokacijski uvjeti za zahvate u području kulturnog krajolika. Ograničavanje širenja građevinskog područja preporuča se i na padinama brežuljaka južno od navedene zone zaštite, kako bi se u što većoj mjeri očuvao krajolik toga predijela i vizure koje se iz Daruvarskih Vinograda pružaju na taj prostor. Planska matrica Ljudevit Sela (lokalno značenje) Premda je građevna struktura naselja Ljudevit Selo znatno izmijenjena, te nema cjelovito očuvanog uličnog poteza, očuvanu izvornu plansku matricu iz 19. stoljeća valja i nadalje čuvati jer je to jedini primjer planski nastalog naselja u tom kraju. Stoga se ne preporuča spajanje parcela na navedenom potezu za gradnju objekata većih tlocrta. Poželjno je da nove kuće unutar ove planske matrice prate tradicijske gabarite i osnovnu tipologiju oblika: izduženi pravokutni tlocrt užom stranom okrenut ulici, položaj uz rub parcele, te dvostrešni krov.

6.3.3. Smjernice za zaštitu arheoloških lokaliteta

Gornji Daruvar – arheološki lokalitet "Kućište ili Tursko groblje" (regionalno značenje) Zbog značenja lokacije nalaže se obustavljanje poljodjelskih radova i eventualne gradnje, te provođenje arheoloških istraživanja. Nadalje se predlaže utvrđivanje svojstva kulturnog dobra i turistička prezentacija lokaliteta u sklopu arheološkog parka. Budući da bi prema ocjenama stručnjaka ovaj lokalitet mogao imati značenje za širu regiju, predlaže se Gradskom poglavarstvu da eventualno donese odluku o otkupu ovog zemljišta, kao bi se planski provela zaštita i prezentacija. Donji Daruvar – arheološki lokalitet "Kolačekov mlin" (lokalno značenje) Zbog potencijalnog značenja lokaliteta (prapovijesna gradina, srednjovjekovni burg Kajtazovac) predlaže se njegovo uključivanje u prioritetne programe istraživanja nadležnih službi i muzejskih ustanova. Ako se istraživanjima utvrdi da je lokalitet značajan, predlaže se Gradskom poglavarstvu da stimulira vlasnika predmetne parcele kako bi obustavio eventualne poljodjelske radove i novu gradnju, u svrhu očuvanja i buduće prezentacije lokaliteta. Gornji Daruvar - arheološki lokalitet Brda, "imanje Winsberger" (lokalno značenje) Prilikom svih komunalnih i građevinskih radova potreban je arheološki nadzor i zaštitna iskopavanja. Predlaže se utvrđivanje svojstva kulturnog dobra. Na području obuhvata Plana mogući su i drugi arheološki nalazi, posebice iz razdoblja antike, pa se nalaže izrada posebne studije utjecaja na okoliš pri planiranju širenja prometne mreže ili gradnje infrastrukturnih koridora.

6.3.4. Smjernice za zaštitu pojedinačnih kulturnih dobara Povijesne građevine upisane u Registar, odnosno na Listu zaštićenih kulturnih dobara podliježu zakonskim propisima navedenim u poglavlju 6.4. Upravni postupak pri zaštiti kulturnih dobara.



Evidentirane sakralne, civilne i privredne građevine lokalnoga značenja održavaju se i obnavljaju prema prioritetima lokalne uprave. To se prije svega odnosi na povijesne građevine značajnije javne namjene. Evidentirane kapele lokalnoga značenja potrebno je održavati i obnavljati u izvornom obliku. To su uglavnom jednostavne građevine iz 19. i 20. stoljeća, na kojima nije potrebno provoditi detaljna konzervatorska istraživanja. Evidentirani primjerci tradicijskog graditeljstva zahtijevaju zaštitu i održavanje, uz očuvanje tradicijskog rasporeda građevina na okućnici. Evidentirane memorijalne objekte valja održavati u postojećem stanju. Za intervencije na svim navedenim kulturnim dobrima poželjno je zatražiti stručnu pomoć od nadležne konzervatorske ustanove. Zajedno s nadležnim Konzervatorskim odjelom, lokalna uprava treba donijeti plan i program zaštite i uređenja kulturnih dobara lokalnoga značenja. Pri tom valja konzultirati vlasnike i korisnike predmetnih kulturnih dobara, te u suradnji s njima pronaći pravne ili fizičke osobe zainteresirane za financiranje uređenja ovih objekata.

6.3.5. Smjernice za stručne službe • Preporuča se nadležnim ustanovama da u programe rada uključe obradu

arhivskih izvora radi upotpunjavanja i razjašnjavanja podataka o povijesnom razvitku područja.

• Stručne službe zadužene za zaštitu prirode i kulturnih dobara trebaju uskladiti programe rada u svrhu stručne valorizacije integralnih vrijednosti prostora, te zajednički uspostaviti primjeren režim zaštite.

• Preporuča se da nadležne ustanove planiraju i provedu arheološka istraživanja i obradu evidentiranih arheoloških područja i lokaliteta.

• Nadležnom konzervatorskom odjelu predlaže se da u Registar kulturnih dobara upiše evidentirano kulturno dobro regionalnog značenja: arheološki lokalitet "Kućište ili Tursko groblje", kao i evidentirana kulturna dobra lokalnog značenja: drveni hambar u Podborskoj ulici 44 i tradicijsku okućnicu s drvenim gospodarskim objektom na kbr 104 u Gornjem Daruvaru, te Kolačekov mlin na Toplici (Mlinovi 21) u Donjem Daruvaru.

• Osim Zakonom propisanog upravnog postupka za zaštićena kulturna dobra, nadležna tijela trebaju pružati stručnu i savjetodavnu pomoć vlasnicima i korisnicima evidentiranih kulturnih dobara, te ostalih građevina unutar povijesnih naselja koje zbog povijesne vrijednosti zahtijevaju specifičan pristup prilikom obnove i adaptacije.

6.4. Upravni postupak pri zaštiti kulturnih dobara

Članak 48.

Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz Zakona i Uputa koji se na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune):

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03) • Zakon o gradnji (NN 175/03) • Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02)



• Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1994, 1998).

Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na:

• pojedinačnim spomeničkim građevinama, • građevnim sklopovima, • arheološkim lokalitetima, • parcelama na kojima se nalaze spomeničke građevine • predjelima (zonama) zaštite naselja i kulturnog krajolika ili drugim predjelima

s utvrđenim spomeničkim svojstvima. Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu slijedeći zahvati na zaštićenim građevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima:

• popravak i održavanje postojećih građevina, • nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije),

rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, • novogradnje na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, • funkcionalne prenamjene postojećih građevina, • izvođenje radova na arheološkim lokalitetima.

U skladu s navedenim zakonima za sve nabrojene zahvate na građevinama, građevnim sklopovima, predjelima (zonama) i lokalitetima, za koje je ovim Prostornim planom utvrđena obveza zaštite, kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Zagrebu, Mesnička 49) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti:

• posebne uvjete zaštite kulturnog dobra (u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno lokacijskih uvjeta)

• prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevne dozvole) • nadzor u svim fazama radova koji provodi nadležni Konzervatorski odjel.

Prethodno je odobrenje neophodno i za radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, a za koje prema Zakonu o gradnji nije potrebna građevinska dozvola. (čl. 63. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara). Zaštićenim kulturnim dobrima, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju sve navedene odredbe, smatraju se kulturna dobra koja su u ovom Prostornom planu popisana kao registrirana, te ona za koja je u tijeku postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra. Za evidentirana kulturna dobra opisani postupak nije obvezan, ali je preporučljiv ukoliko organi lokalne uprave u provedbi ovoga Prostornog plana zaključe da je potrebno savjetodavno sudjelovanje Službe zaštite kulturne baštine. Lokalna zajednica, u skladu s čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara može donijeti odluku o zaštiti kulturnih dobara lokalnog značenja, te podnijeti zahtjev nadležnom Konzervatorskom odjelu za upis u Listu zaštićenih kulturnih dobara. Također će u dogovoru s nadležnim Konzervatorskim odjelom utvrditi plan i prioritete zaštite i obnove, te osigurati izvore financiranja. Nadležni Konzervatorski odjel u Zagrebu provest će postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra i donijeti rješenja o zaštiti evidentiranih kulturnih dobara koja se predlažu za upis u Registar kulturnih dobara (6.3.5. Smjernice za stručne službe).



7. Postupanje s otpadom

Članak 49. Komunalni otpad sa područja Grada Daruvara odlaže se na odlagalištu komunalnog otpada u zapadnom dijelu grada na lokaciji “Cerik”. Za odlagalište je izrađena studija utjecaja na okoliš kojom je utvrđeno da lokacija odlagališta zadovoljava zakonske kriterije te se planira njegova sanacija. Na području grada planom je evidentirano neuređeno odlagalište u naselju Lipovac Majur. Otpad sa evidentiranog neuređenog odlagališta izmjestit će se na uređeno odlagalište otpada. Mjere sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta utvrdit će se u Programu zaštite okoliša koje na temelju Zakona o otpadu (NN 151/03), a u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom donosi gradsko vijeće. Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Planskim mjerama i sustavnom edukacijom stanovništva poticat će se izdvajanje organske komponente kućnog i biološkog otpada, njihovo kompostiranje i korištenje u poljoprivredi. U svim naseljima predviđa se uređenje reciklažnih dvorišta sa kontejnerima za odlaganje selektiranog otpada. Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Reciklažna dvorišta sa kontejnerima za odlaganje selektiranog otpada potrebno je postaviti na mjestima ograđenim zelenilom, tako da se osigura nesmetani kolni i pješački promet. Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad. Na površini gospodarske namjene u zapadnom dijelu grada planom je predviđena izgradnja građevine za sakupljanje i skladištenje opasnog otpada, u skladu sa planom rasporeda koji je utvrđen Prostornim planom županije.

8. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

Članak 50. U cilju osiguranja i očuvanja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada, ovim Planom utvrđuju se obveze, zadaci i smjernice za zaštitu tla, zraka, vode i zaštita od prekomjerne buke.

Zaštita tla Vrlo vrijedno obradivo tlo kategorije P1 ne može se prenamjenovati u građevinsko zemljište te se slijedom toga na njemu ne mogu izvoditi nikakvi građevinski zahvati osim postavljanja infrastrukturnih sustava (dalekovodi, repetitori, odašiljači, vodovodi itd). Na ostalim obradivim te poljoprivrednim i šumskim tlima mogu se graditi građevine koje se prema ovim provedbenim odredbama mogu graditi izvan građevinskih područja naselja. Na kartografskom prikazu 3.2. označena su područja pojačane erozije i područja nestabilnog tla. Agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog tla od erozije podrazumijeva se:

• ograničenje ili potpuna zabrana sječe voćaka, osim sječe iz agrotehničkih razloga,



• ograničavanje korištenja pašnjaka propisivanjem vrsta i broja stoke te vremena i načina ispaše,

• zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim tlima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama,

• zabrana skidanja humusnog odnosno oraničnog sloja poljoprivrednog zemljišta,

• određivanje obveznog zatravljivanja strmog zemljišta, • zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura odnosno obveza sadnje

dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura. U cilju sprječavanja štetnih utjecaja na poljoprivredno tlo treba poduzeti slijedeće mjere:

• u poljoprivrednoj proizvodnji racionalno koristiti zaštitna sredstva i gnojiva uvođenjem kontrole upotrebe količina i vrste zaštitnih sredstava te organiziranjem savjetodavne stručne službe u individualnoj proizvodnji,

• spriječiti unos onečišćenja iz zraka u tlo, • spriječiti zagađivanje voda iz kojih se štetne tvari također talože u tlo, • riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda domaćinstava, koja otpadne

vode preko propusnih septičkih jama ili upojnih bunara upuštaju direktno u tlo,

• uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji će omogućiti dugoročno, organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom, a postojeća nekontrolirana odlagališta sanirati i spriječiti nastajanje novih,

• što više obnoviti površine oštećene erozijom i klizanjem, • površine koje se više ne koriste (npr. odlagališta otpada, klizišta i dr.)

potrebno je ponovno obrađivati (rekultivirati), • spriječiti nepotrebno širenje građevinskih područja i bilo kakvu izgradnju na

vrijednim obradivim tlima, • preispitati potrebe za navodnjavnjem u svrhu poljoprivredne proizvodnje te

njegov utjecaj na očuvanje prirodne ravnoteže u okolišu, • poduzeti pravodobne mjere za saniranje posljedica mogućih akcidenata koji

bi uzrokovali onečišćenja tla (prometne nezgode nakon kojih je u okoliš istekla nafta ili naftni derivati, nezgode pri prijevozu opasnih otpada i sl.).

Zaštita voda Rijeka Toplica te potoci Mičkovac i Dabrovac, kao i širi vegetacijski pojas uz ove vodotokove, zbog nerješene odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u većem dijelu gradskog područja, smatraju se dijelovima ugroženog okoliša te su kao takvi označeni na kartografskom prikazu 3.2. Zaštita voda na području grada postići će se slijedećim mjerama:

• gradnjom kanalizacije na područjima bez kanalizacije • održavanjem i proširenjem uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u

Daruvaru Planom je predviđeno da će se sva naselja opskrbljivati vodom za piće iz javnog vodoopskrbnog sustava. Do izvedbe vodoopskrbnog sustava opskrba vodom za piće vršit će se iz higijenski izgrađenih zdenaca. Otpadne vode u naseljima odvodit će se javnom kanalizacijom do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Daruvaru. Do izvedbe javne kanalizacije otpadne



vode će se sakupljati u nepropusnim sabirnim jamama. Pražnjenje sabirnih jama može se vršiti samo odvozom na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Potrebno je riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar i izvan naselja, a posebice farmi. Podovi u gospodarskim građevinama u kojima se drže životinje moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju gnojnice. Dno i stijenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Gnojnica se ne smije ispuštati u vodotoke niti u odvodne kanale. Potrebno je uspostaviti sustav praćenja kvalitete voda u vodotocima kako bi se postigla i održala propisana kvaliteta voda, inventarizirali svi značajniji zagađivači i uveo nadzor nad njima. Značajniji naglasak treba staviti na zaštitu vodnih ekosustava, tj. vodnog krajolika, šireg vegetacijskog pojasa uz rijeke i potoke, te preispitati nužnost izvođenja novih regulacija i hidrotehničkih zahvata u tom pojasu. Ne preporuča se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice i izvođenje novih regulacija

Sklanjanje ljudi Zaštita i sklanjanje ljudi u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, izgradnjom skloništa, te prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. Obaveza izgradnje skloništa sukladno ‘Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu’ ( NN 2/91 ) utvrđena je za naselja u kojima živi preko 2000 stanovnika. U obuhvatu ovog plana takvo je naselje jedino naselje Daruvar. Grad Daruvar je sukladno pravilniku svrstan u 3. stupanj ugroženosti. Zone gradnje skloništa treba utvrditi u Generalnom urbanističkom planu Daruvara sukladno prethodno navednim kriterijima. U ostalim naseljima u obuhvatu plana izgradnja skloništa nije obavezna.

Zaštita od rušenja

Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može unaprijed projektiranim načinom odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Bjelovarsko-bilogorske županije. (za područje Grada Daruvara određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 7° MCS s odstupanjem prema 7- i 7+ ). Prilikom rekonstrukcija starijih građevina koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima, statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.



Zaštita od požara Zaštita od požara ovisi o kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Daruvara, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Grada Daruvara. Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima. Kod projektiranja planiranih građevina na području Grada Daruvara radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode :

• TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

• TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi

• DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju. Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta sa dva vozna traka (dvosmjerne) projektirati minimalne širine kolnika od 6 metara. Prilikom izrade prostornih planova užih područja za dijelove naselja s gustoćom izgrađenosti građevinskog područja većom od 30% i s većim nepokretnim požarnim opterećenjem, interpolirane nove građevine ili rekonstrukciju postojećih projektirati s većim stupnjem vatrootpornosti (min F120), uz ograničenje broja etaža te uz obvezu izgradnje požarnih zidova, ograničenje na poslovne namjene s minimalnim požarnim opasnostima i projektiranje dodatnih mjera zaštite od požara (vatrodojava i sl.).

Zaštita od buke Najviše dopuštene razine buke na vanjskim površinama ne smiju biti veće od vrijednosti utvrđenih u slijedećoj tablici:

Najviše dopuštene 15-minutne razine Leq u dBA Namjena površine

danju noću šport i rekreacija, kulturno - povijesni lokaliteti i 50 40



parkovi stambena i mješovita namjena, škole i dječji vrtići 55 45 mješovita namjena 60 50 sve namjene u području ugroženom bukom uz brze ceste 65 50

gospodarska namjena Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči

Na području grada bukom je ugroženo područje u pojasu širine 1000 m uz planiranu brzu cestu Okučani – Daruvar – Virovitica, te planiranu brzu cestu Daruvar – Garešnica. U pojasu ugroženom bukom planom nisu predviđana proširenja građevinskog područja stambene namjene. U cilju smanjenja buke u izgrađenim dijelovima naselja koji se nalaze u području ugroženom bukom treba planirati izgradnju zaštitnih barijera uz brzu cestu. Na površinama gospodarske namjene na kojima se planira smještaj djelatnosti koje razvijaju veću razinu buke izvoditi zaštitu izgradnjom zaštitnih barijera ili sadnjom zaštitnog zelenila, a razine buke uskladiti sa vrijednostima navedenim u gornjoj tablici. U naseljenim mjestima zabranjeno je obavljati radove i djelatnosti koje razvijaju buku koja ometa noćni mir i odmor, u vremenu od 23 - 06 sati idućeg dana. Pri izradi prostornih planova užih područja, te projekata planiranih prometnica zadržati nivo buke u granicama dopustivim za pojedine namjene. U detaljnijim planovima treba grupirati sadržaje koji razvijaju viši nivo buke i sadržaje u kojima je dopušten viši nivo buke dopušten. Nužno je izraditi i kartu buke za područje Grada.

Zaštita zraka U naseljenim područjima koja su u blizini gospodarskih zona kontrolom emisija treba osigurati II kategoriju kakvoće zraka, a u područjima športsko-rekreacijske zone kakvoća zraka treba biti unutar I kategorije.

9. Mjere provedbe plana

Članak 51. Provedba plana vršit će se na dva načina:

• Neposrednom provedbom ovog plana • Izradom detaljnijih planova čija je obaveza izrade utvrđena ovim planom

Neposredna provedba plana Neposrednom provedbom plana smatra se izdavanje lokacijskih i

građevinskih dozvola na temelju lokacijskih uvjeta definiranih u ovom planu. Neposredna provedba plana moguća je za sve površine za koje je ovim

planom određena namjena površina i lokacijski uvjeti za gradnju zgrada i uređivanje površina, a za koje nije utvrđena obaveza izrade detaljnijih planova.

Izrada detaljnijih planova Planom je određena obaveza izrade Generalnog urbanističkog plana za

naselje Daruvar, u obuhvatu kojega su i dijelovi naselja Daruvarski Vinogradi, Donji Daruvar i Vrbovac.



9.1. Obveza izrade urbanističkih planova

Članak 52.

Prostornim planom uređenja Grada Daruvara utvrđena je obaveza izrade Generalnog urbanističkog plana Grada Daruvara i urbanističkog plana uređenja za urbanističku cjelinu grada Daruvara. Obuhvat GUP-a označen je na kartografskom prikazu Uvjeti i način korištenja prostora u mjerilu 1:25000 te na grafičkom prikazu građevinskog područja naselja Daruvar u mjerilu 1:5000. Na području obuhvata GUP-a do njegovog se donošenja zahvati u prostoru mogu vršiti prema odredbama prethodno važećeg GUP-a Grada Daruvara. U obuhvatu GUP-a lokacijski uvjeti definirani u ovom planu ne mogu se primjenjivati u svrhu neposredne provedbe ovog plana. Neposredna provedba ovog plana na području obuhvata GUP-a može se odobriti samo za izdavanje odobrenja za izgradnju objekata prometne, energetske i komunalne infrastrukture.

Za urbanističku cjelinu grada Daruvara obavezno treba izraditi urbanistički plan uređenja (UPU). Granice obuhvata UPU-a urbanističke cjeline grada Daruvara odredit će se Generalnim urbanističkim planom.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 53.

Posebne razvojne mjere na području grada usmjeravat će se k ostvarivanju što kvalitetnijih životnih uvjeta u područjima i naseljima koja su u procesu depopulacije.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 54.

Postojeće građevine, legalno izgrađene, koje su smještene protivno namjeni površina utvrđenoj ovim planom mogu se sanirati i rekonstruirati u obimu neophodnom za poboljšavanje uvjeta života i rada. Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

1. za stambene građevine • obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova

građevine u postojećim gabaritima • rekonstrukcija svih vrsta instalacija • dogradnja sanitarnih prostorija uz postojeće stambene građevine u najvećoj

površini od 12 m2 • adaptacija prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor • izgradnja dvostrešnog krovišta bez nadozida kod građevina s dotrajalim

ravnim krovom 2. za građevine druge namjene

• obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine



• dogradnja sanitarija, garderoba, spremišta i sl. do najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 brutto izgrađene površine, odnosno do 5% ukupne brutto izgrađene površine za veće građevine

• prenamjena prostora pod uvjetom da novoplanirana djelatnost ne pogoršava stanje čovjekova okoliša

• zamjena dotrajalih instalacija te izmjena uređaja i instalacija vezanih za promjenu tehničkih rješenja za obavljanje planirane djelatnosti

• rekonstrukcija i izgradnja prometnih površina

Documents

SADRŽAJ UVOD 5 I OBRAZLOŽENJE 7