@UPANIJA SISA^KO - MOSLAVA^KA

Naruitelj :

REPUBLIKA HRVATSKA

SISAKO - MOSLAVAKA UPANIJA

G R A D G L I N A

Izvritelj :

CPA Centar za prostorno ureenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb

URBANISTIKI PLAN UREDENJA

GRADA GLINE

Glina - Zagreb, oujak 2003.

URBANISTIKI PLAN UREENJA GRADA GLINE

Naruitelj :

G R A D G L I N AGradonaelnik Grada Gline :

Marko SREMI

Proelnik Upravnog odjela za gospodarstvo

planiranje, razvoj i obnovu Grada Gline :

Ivan TEFAN, dipl.ecc.

Struna kordinacija u ime Grada Gline :

Jure SKOKO, dipl.in.gra.

Izvritelj :

CPA Centar za prostorno ureenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb

Direktor CPA :

Tomislav DOLEKI, dipl.in.arh.

Struna koordinacija u ime CPA :

Neda KAMINSKI - KIR, dipl.in.arh.

Odgovorni planer CPA :

Zrinka TADI, dipl.in.arh.

Struni tim CPA :

Tomislav DOLEKI, dipl.in.arh.

Neda KAMINSKI - KIR, dipl.in.arh.

Zrinka TADI, dipl.in.arh.

Lidija TADIJANOVI, dipl.in.arh.U izradi Plana koriteni su podaci i dokumentacija tijela dravne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima :

MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA I PROSTORNOG UREENJA, Uprava za zatitu prirode

MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Zagrebu

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

MUP - POLICIJSKA UPRAVA SISAKO - MOSLAVAKA, Odjel upravnih, inspekcijskih i poslova zatite i spaavanja

MINISTARSTVO OBRANE, Uprava za gospodarenje, Sluba za graditeljstvo i zatitu okolia

MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI, Uprava socijalne skrbi

URED DRAVNE UPRAVE U SISAKO - MOSLAVAKOJ UPANIJI, Sluba za prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove

URED DRAVNE UPRAVE U SISAKO - MOSLAVAKOJ UPANIJI, Ured za gospodarstvo

URED DRAVNE UPRAVE U SISAKO - MOSLAVAKOJ UPANIJI, Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, port i tehniku kulturu - Ispostava Glina

GRAD GLINA, Upravni odjel za gospodarstvo, planiranje, razvoj i obnovu

HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor za razvoj, plan i projektiranje

UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE SISAKO - MOSLAVAKE UPANIJE

HRVATSKA POTA d.d., SREDITE POTA SISAK

HRVATSKI TELEKOM d.d., TK CENTAR SISAK, Odjel razvoja i realizacije razvoja

VIP-NET d.o.o.

H HRVATSKE ELJEZNICE, Razvoj i planiranje

JANAF d.d., Sluba za razvoj i izgradnju

HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za vodno podruje sliva Save

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, Odailjai i veze HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., DP "ELEKTRA" SISAKGlina - Zagreb, oujak 2003.

G R A D G L I N A

Naziv prostornog plana :

URBANISTIKI PLAN UREENJA GRADA GLINE

Program mjera za unapreenje stanja u prostoru Grada Gline za razdoblje od studenog 2000. do studenog 2002. godine: Slubeni glasnik 06 /01Odluka Gradskog vijea o donoenju

Urbanistikog plana ureenja grada Gline:

Slubeni glasnik 09 /03

Odluka Gradskog poglavarstva Grada Gline o stavljanju Urbanistikog plana ureenja grada Gline na javnu raspravu od : 14. lipnja 2002.Javni uvid odran :

od: 09. rujna 2002.

do: 09. listopada 2002.

Peat tijela odgovornog za provoenje javne rasprave:

M.P.Odgovorna osoba za provoenje javne rasprave:

Jure Skoko, dipl.in.gra.

Suglasnosti na plan :

Ured dravne uprave u Sisako - moslavakoj upaniji, Sluba za prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, prema lanku 26.a. i 26.b. Zakona o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), (suglasnost klasa: 350-01/02-01/16 broj: 2176-04-01/10-03-4 od 05. veljae 2003.godine), na temelju miljenja upanijskog zavoda za prostorno ureenje (miljenje klasa: 350-03/03-01/01; broj: 2176/01-13-03-1 od 27. sijenja 2003. godine)

Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, prema stavku 3. lanka 56. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99)

Pravna osoba koj je izradila plan:

CPA - Centar za prostorno ureenje i arhitekturu d.o.o., Zagreb

Peat pravne osobe koja je izradila plan:M.P.Odgovorna osoba :

Tomislav Doleki, dipl.in.arh.

Koordinatori plana:

Za Grad Glinu :

Za CPA d.o.o. : Jure Skoko, dipl.in.gra. Neda Kaminski - Kir, dipl. in.arh.

Struni tim CPA d.o.o. u izradi plana:

1. Neda Kaminski - Kir, dipl.in.arh.

2. Tomislav Doleki, dipl.in.arh.3. Zrinka Tadi, dipl.in.arh.

4. Lidija Tadijanovi, dipl.in.arh.

Peat Gradskog vijea Grada Gline :

M.P.Predsjednik Gradskog vijea Grada Gline :

Ivo ini, dipl.in.arh.

Istovjetnost prostornog plana s izvornikom ovjerava:

( ime, prezime, potpis )Peat nadlenog tijela:

M.P.

Sadraj elaborata :

tekstualni dio plana :

U V O D

1

I.OBRAZLOENJE

51. POLAZITA

71.1.Poloaj, znaaj i posebnosti Gline u prostoru Grada Gline

7

1.1.1.OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

7

1.1.2.PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAAJKE 10

1.1.3.INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST

19

1.1.4.ZATIENE PRIRODNE, KULTURNO - POVIJESNE CJELINE

I AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI

19

1.1.5.OBVEZE IZ PLANOVA IREG PODRUJA

(obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoa stanovanja i izgraenosti) 26

1.1.6.OCJENA MOGUNOSTI I OGRANIENJA RAZVOJA

U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE

PODATKE, TE PROSTORNE POKAZATELJE

342. CILJEVI PROSTORNOG UREENJA

432.1.Ciljevi prostornog ureenja gradskog znaaja

43

2.1.1.DEMOGRAFSKI RAZVOJ

43

2.1.2.ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE

44

2.1.3.PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

44

2.1.4.OUVANJE PROSTORNIH POSEBNOSTI GRADA GLINE

452.2.Ciljevi prostornog ureenja grada Gline

46

2.2.1.RACIONALNO KORITENJE I ZATITA PROSTORA

( u odnosu na postojei i planirani broj stanovnika, gustou

stanovanja, obiljeja izgraene strukture, vrijednost i posebnosti

krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina) 47

2.2.2.UNAPREENJE UREENJA NASELJA

I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

473. PLAN PROSTORNOG UREENJA

493.1.Program gradnje i ureenja prostora grada Gline

493.2.Osnovna namjena prostora

51

3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, nain

koritenja i ureenja povrina

603.4.Prometna i ulina mrea

62

3.4.1. CESTOVNI PROMET

623.4.2. ELJEZNICKI PROMET

633.5.Komunalna infrastrukturna mrea

693.5.1. POTA I TELEKOMUNIKACIJE

693.5.2. ENERGETSKI SUSTAV

703.5.3.VODODNOGOSPODARSKI SUSTAV

723.5.4.OBRADA, SKLADITENJE I ODLAGANJE OTPADA

773.6.Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina

783.6.1. UVJETI I NAIN GRADNJE

783.6.2. MJERE ZATITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI

I KULTURNO - POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA

823.6.3.PODRUJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREENJA I ZATITE 853.6.4. ZATITA OD POARA, ELEMENTARNIH NEPOGODA

I RATNIH OPASNOSTI

873.7.Sprijeavanje nepovoljna utjecaja na okoli

89II.ODREDBE ZA PROVOENJE

93A. TEMELJNE ODREDBE

95B. ODREDBE ZA PROVOENJE

97 1. Uvjeti odreivanja i razgraniavanja

povrina javnih i drugih namjena

97 2. Uvjeti smjetaja graevina gospodarskih djelatnosti

102 3. Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti

104 4. Uvjeti i nain gradnje stambenih graevina

107 5. Uvjeti ureenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja

prometne, telekomunikacijske i komunalne mree

s pripadajuim objektima i povrinama

1135.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREE

1145.1.1. Javna parkiralita i garae

1175.1.2. Trgovi i druge vee pjeake povrine

1185.1.3. eljezniki promet

1195.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREE 1195.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREE 120 6. Uvjeti ureenja javnih zelenih povrina

124 7. Mjere zatite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina

i graevina i ambijentalnih vrijednosti

125 8. Postupanje s otpadom

128 9. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli

12910. Mjere provedbe plana

13311.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREENJA

13311.2. REKONSTRUKCIJA GRAEVINA IJA JE NAMJENA

PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

134C. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

135prilozi :

DOKUMENTACIJA KORITENA U IZRADI PLANA

137 suglasnost Ureda dravne uprave u Sisako - moslavakoj upaniji, Slube za prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove (klasa: 350-01/02-01/16 broj: 2176-04-01/10-03-4 od 05. veljae 2003. godine)

miljenje upanijskog zavoda za prostorno ureenje Sisako - moslavake upanije (klasa: 350-03/03-01/01; broj: 2176/01-13-03-1 od 27. sijenja 2003. godine)grafiki dio plana :

1.KORITENJE I NAMJENA POVRINA

mj. 1 : 5.0002.PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA

2.A.CESTOVNI, ELJEZNIKI, RIJENI I ZRANI PROMET ;

POTA I TELEKOMUNIKACIJE

mj. 1 : 5.000

2.B.ENERGETSKI SUSTAV

mj. 1 : 5.000

2.C.VODNOGOSPODARSKI SUSTAV;

OBRADA, SKLADITENJE I ODLAGANJE OTPADA

mj. 1 : 5.000

3.UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE POVRINA

mj. 1 : 5.0004.NAIN I UVJETI GRADNJE

mj. 1 : 5.000U V O D

Zakonom o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) i pripadajuim podzakonskim aktima reguliran je nain gospodarenja, zatite i upravljanja prostorom kao temeljnim nacionalnim dobrom, u sklopu kojega znaajno mjesto zauzima izrada dokumenata prostornog ureenja. Zakonski je utvrena nadlenost izrade pojedinih vrsta prostornih planova koji moraju biti meusobno usuglaeni na nain da se prostorni planovi gradova i opina usklauju sa prostornim planovima upanija, a prostorni planovi upanija sa Programom i Strategijom razvoja Republike Hrvatske.

Grad Glina je jedna od jedinica lokalne samouprave koja je meu prvima u Sisako - moslavakoj upaniji, u skladu s novom zakonskom regulativom i teritorijalnim ustrojem Drave, donijela Prostorni plan ureenja Grada Gline (SG 05/00). Prostorni plan ureenja Grada Gline obuhvaa cijelo podruje Grada Gline i s njime moraju biti usklaeni svi dokumenti prostornog ureenja nie razine.

lankom 26. a. i 26. b. Zakona o prostornom ureenju utvrena je obveza izrade Urbanistikog plana ureenja za naselja koja su sjedita gradova, za naselja registrirana kao povijesne urbanistike cjeline, odnosno za naselja za koja je Prostornim planom upanije utvrena potreba izrade Urbanistikog plana ureenja. Urbanistiki plan ureenja utvruje osnovne uvjete, nain i oblike koritenja i namjene javnih i drugih povrina, prometnu, odnosno ulinu i komunalnu mreu te ovisno o posebnosti prostora smjernice za oblikovanje, koritenje i ureenje prostora, te utvruje obvezu izrade detaljnih planova ureenja za ua podruja unutar obuhvata plana. Urbanistiki plan ureenja donosi gradsko vijee.

Grad Glina po sva tri zakonska osnova ima obvezu izraditi i donijeti Urbanistiki plan ureenja, a kako Generalni urbanistiki plan grada Gline koji je bio izraivan u razdoblju od 1983. do 1989. godine nikada nije bio usvojen, za naselje Glina ne postoji vaei dokument prostornog ureenja. U skladu sa svojim zakonskim pravom i obvezom Grad Glina je Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru za razdoblje studeni 2000. - studeni 2002. godine (SG 06/01) utvrdio potrebu donoenja :

Urbanistikog plana ureenja grada Gline

kojim e se utvrditi svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora, te mjerila i smjernice za ureenje i zatitu prostora grada Gline.

Po provedenom javnom nadmetanju izrada Urbanistikog plana ureenja grada Gline povjerena je tvrtki CPA - Centar za prostorno ureenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba kao najpovoljnijem ponuau.Novi Urbanistiki plan ureenja grada Gline izrauje se po metodologiji utvrenoj Pravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98) i u skladu s procedurom utvrenom Uredbom o javnoj raspravi u postupku donoenja prostornih planova (NN 101/98).

Urbanistikim planom ureenja grada Gline potrebno je, sustavnim ostvarivanjem prostornih i ostalih potrebnih uvjeta za gospodarski i drutveni razvitak, ostvariti slijedee : definirati strategiju prostornog razvitka grada Gline, uskladiti planirani razvitak s realnim mogunostima, osigurati sudjelovanje korisnika prostora u procesu izrade plana i donoenju odluka, uskladiti plan sa prostornim planovima vie razine: Prostornim planom ureenja Grada Gline, Prostornim planom Sisako - moslavake upanije, te Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske, smjernicama plana osigurati zatitu prostora, ostvariti planske preduvjete za gradnju graevina drutvenog i javnog standarda, stvoriti preduvjete za kvalitetnije prometno i komunalno opremanje grada, te zbrinjavanje komunalnog otpada, stvoriti preduvjete za zatitu okolia.

Po potpisu ugovora CPA d.o.o. je pristupio pripremnim radovima na izradi UPU-a grada Gline koji ukljuuju :

preuzimanje kartografskih podloga HOK (Hrvatske osnovne karte) u mjerilu 1:5.000 za podruje obuhvata, te skeniranje, spajanje sekcija i geokodiranje karata; pribavljanje foto-skica avionskog preleta grada Gline; analizu postavki iz prostornih planova vieg reda (Program i Strategija prostornog razvitka Republike Hrvatske, Prostorni plan Sisako - moslavake upanije, Prostorni plan ureenja Grada Gline);

pribavljanje i analizu postojee urbanistike dokumentacije za podruje grada Gline ;

analizu polazita i razvojnih potencijala grada Gline.

U skladu sa lankom 29. Zakona o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 35/98 i 32/02) od tijela dravne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima prikupljeni su potrebni podaci i dokumentacija za potrebe izrade Urbanistikog plana ureenja grada Gline.

Svoje dopise i podatke dostavili su :

MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA I PROSTORNOG UREENJA, Uprava za zatitu prirode(dopis klasa: 612-07/02-35/1, urbroj: 531-06/2-2-ED-02-2 od 03. sijenja 2002. godine)

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA (dopis klasa: 350-01/01-01/13, urbroj: 378-01-02 od 08. sijenja 2002. godine)

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA (dopis klasa: 350-01/01-01/0006, urbroj: 534-04-13-02-0002 od 21. sijenja 2002. godine)

MUP POLICIJSKA UPRAVA SISAKO - MOSLAVAKA, Odjel upravnih, inspekcijskih i poslova zatite i spaavanja (dopis broj: 511-10-06/04-01-186/2-02. 1/2 od 16. sijenja 2002. godine)

MINISTARSTVO OBRANE, Uprava za gospodarenje, Sluba za graditeljstvo i zatitu okolia (dopis klasa: 350-01/02-01/9, urbroj: 512M3-0202-02-03 od 25. veljae 2002. godine)

MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI, Uprava socijalne skrbi (dopis klasa: 550-01/02-01/2, urbroj: 524-05/2-02-1 od 04. listopada 2002. godine)

URED DRAVNE UPRAVE U SISAKO - MOSLAVAKOJ UPANIJI, Sluba za prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove (dopis klasa: 350-01/02-01/01, urbroj: 2176-04-01/02-01/10 od 15. sijenja 2002. godine)

URED DRAVNE UPRAVE U SISAKO - MOSLAVAKOJ UPANIJI, Ured za gospodarstvo (dopis klasa: 310-17/01-01/05, urbroj: 2176-01-02-02-2 od 07. sijenja 2002. godine)

URED DRAVNE UPRAVE U SISAKO - MOSLAVAKOJ UPANIJI, Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, port i tehniku kulturu- Ispostava Glina (dopis klasa: 602-01/02-01/04, urbroj: 2176-02/5-03/1-02-2 od 16. sijenja 2002. godine)

GRAD GLINA - Upravni odjel za gospodarstvo, planiranje, razvoj i obnovu (dopis klasa: 350-02/01-01/06, urbroj: 2176/01-03-02-2 od 28. sijenja 2002. godine)

UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE SISAKO - MOSLAVAKE UPANIJE (dopis klasa: 340-01/02-05/01, urbroj: 2176-80-01-33-2 od 11. sijenja 2002. godine)

HRVATSKA POTA d.d., SREDITE POTA SISAK(dopis broj: 2-01-84/02 od 16. sijenja 2002. godine)

HRVATSKI TELEKOM d.d., TK CENTAR SISAK, Odjel razvoja i realizacije razvoja (dopis 3.18-340/02 od 11. sijenja 2002. godine)

VIP-net d.o.o. ( dopis od 23. sijenja 2002. godine)

H HRVATSKE ELJEZNICE, Razvoj i planiranje (dopis broj: 6-3839/01.N.M. od 07. sijenja 2002. godine)

JANAF d.d., Sluba za razvoj i investicije (dopis broj: IV -2/02 od 14. sijenja 2002. godine)

HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za vodno podruje sliva Save (dopis klasa: 350-02/02-01/0001, urbroj: 374-21-1-02-2 od 08. sijenja 2002. godine)

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, Odailjai i veze - Tehnika HRT, Projektno tehnoloki odjel (dopis broj: 015/01 ZL/BC od 11. sijenja 2002. godine)

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., DP "ELEKTRA" SISAK (dopis 4018-5352/02-DL/JP od 11. travnja 2002. godine)

Po pribavljanju i usuglaavanju traenih podataka od tijela dravne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima interdisciplinarni struni tim CPA je izradio i, u skladu s Uredbom o javnoj raspravi u postupku donoenja prostornih planova (NN 101/98), prezentirao elaborat :

Urbanistiki plan ureenja grada Gline - Prijedlog plana za prethodnu raspravu

U skladu sa lankom 3. Uredbe o javnoj raspravi u postupku donoenja prostornih planova (NN 101/98) Nacrt prijedloga Urbanistikog plana ureenja grada Gline prezentiran je na prethodnoj raspravi koja je odrana 17. travnja 2002. godine. Na prethodnoj raspravi, koja je organizirana od strane Upravnog odjela za gospodarstvo, planiranje, razvoj i obnovu Grada Gline, sudjelovala su tijela dravne uprave i pravne osobe osobe s javnim ovlastima koja su osigurala podatke i dokumente iz svoga djelokruga za potrebe izrade prostornog plana, te su raspravljeni predloeni ciljevi i mogua rjeenja znaajna za razvitak, ureenje i oblikovanje prostora na podruju obuhvata plana.

Na prethodnu raspravu pozvani su predstavnici poduzea s javnim ovlastima, predstavnici tijela dravne i upanijske uprave kao i predstavnici vanijih subjekata s podruja Grada Gline. Uz aktivno sudjelovanje sudionika u prethodnoj raspravi, o konceptu Urbanistikog plana ureenja grada Gline pismeno su se oitovali :

MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Zagrebu (dopis klasa: 612-08/02-01/306, urbroj: 532-10-2/2-02-3-KP/BB od 16. travnja 2002. godine)

HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor za razvoj, plan i projektiranje, Odjel za razvoj i gospodarenje cestama (urbr.: 311-4509/1/02 od 16. travnja 2002. godine)

VIVERA d.o.o. (dopis broj: 344/02 od 16. travnja 2002. godine)

GRAD GLINA - Upravni odjel za gospodarstvo, planiranje, razvoj i obnovu (dopis klasa: 350-02/02-01/05, urbroj: 2176/01-03-02-36 od 15. svibnja 2002. godine)

Po provedenoj prethodnoj raspravi prezentirana koncepcija Urbanistikog plana ureenja grada Gline kao i sve primjedbe i sugestije dane na prethodnoj raspravi razmatrani su na Gradskom poglavarstvu Grada Gline koje je 11. lipnja 2002. godine donijelo Zakljuak o usvajanju:

Izvjea o prethodnoj raspravi Nacrta prijedloga Urbanistikog plana ureenja grada Gline.

Na temelju usvojenog Izvjea o prethodnoj raspravi Gradsko poglavarstvo Grada Gline utvrdilo je:

Urbanistiki plan ureenja grada Gline - Prijedlog plana za javnu raspravu

koji je, u skladu s odrednicama Uredbe o javnoj raspravi u postupku donoenja prostornih planova (NN 101/98), upuen na javnu raspravu u trajanju od 30 dana. Javna rasprava objavljena je u "Vjesniku" od 27. kolovoza 2002. godine i trajala je od 09. rujna do 09. listopada 2002. godine. Javno izlaganje odrano je 25. rujna 2002. godine.

Na Prijedlog UPU grada Gline do propisanog roka pismena oitovanja, prijedloge i primjedbe dali su slijedei sudionici javne rasprave :

VIP-net d.o.o. ( dopis od 03. listopada 2002. godine),

URED DRAVNE UPRAVE U SISAKO - MOSLAVAKOJ UPANIJI, Sluba za prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove (dopis klasa 350-01/02-01/13, urbroj 2176-04-01/10-02-2 od 07. listopada 2001. godine),

MINISTARSTVO OBRANE, Uprava za gospodarenje, Sluba za graditeljstvo i zatitu okolia (dopis klasa: 350-05/02-01/15, urbroj: 512M3-0202-02-2 od 25. rujna 2002. godine),

HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za vodno podruje sliva Save, VGI Sisak (primjedba dana na javnom izlaganju 25. rujna 2002. godine i dopis klasa: 350-02/02-03/0004, urbroj: 374-3110-1-02-4 od 08. studenog 2002. godine).

Sukladno Uredbi o javnoj raspravi u postupku donoenja prostornih planova (NN 101/98) Upravni odjel za gospodarstvo, planiranje, razvoj i obnovu Grada Gline, u suradnji s CPA kao izraivaem plana pripremio je Izvjee o javnoj raspravi o Prijedlogu UPU-a grada Gline kojim su obraene sve primjedbe i prijedlozi koje su dali sudionici u javnoj raspravi. Prijedlog Urbanistikog plana ureenja grada Gline i Izvjee o javnoj raspravi o Prijedlogu UPU-a grada razmotrilo je Gradsko poglavarstvo Grada Gline na svojoj sjednici odranoj 12. studenog 2002. godine, te utvrdilo :

Urbanistiki plan ureenja grada Gline - Konani prijedlog plana

Na Konani Prijedlog UPU-a grada Gline prikupljene su zakonom propisane suglasnosti :

Ureda dravne uprave u Sisako - moslavakoj upaniji; Slube za prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove (suglasnost klasa: 350-01/02-01/16 broj: 2176-04-01/10-03-4 od 05. veljae 2003. godine), na osnovu miljenja upanijskog zavoda za prostorno ureenje Sisako - moslavake upanije o usklaenosti plana sa Prostornim planom upanije (miljenje klasa: 350-03/03-01/01; broj: 2176/01-13-03-1 od 27. sijenja 2003. godine);

Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Zagrebu nije se oitovalo u zakonskom roku, te se slijedom stavka 3. lanka 56. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara smatra da je suglasnost dana.

Po prikupljanju propisanih suglasnosti i miljenja, a na prijedlog Poglavarstva Grada Gline,

Urbanistiki plan ureenja grada Glineusvojen je 26. oujka 2003. godine na sjednici Gradskog vijea Grada Gline.

I. OBRAZLOENJE URBANISTIKOG

PLANA UREENJA GRADA GLINE

1.

POLAZITA

1.1.

Poloaj, znaaj i posebnosti grada Gline

u prostoru Grada Gline

1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

1.1.1.1. Teritorijalni obuhvat

Prostorni obuhvat UPU-a grada Gline obuhvaa urbani dio statistikog podruja naselja Glina.

Povrina obuhvata UPU-a Gline iznosi cca 798 ha.

podruje obuhvata UPU-a grada Gline u odnosu na prostor Grada Gline

podruje obuhvata UPU-a grada Gline u odnosu na prostor naselja Glina - mjerilo 1:25.000

1.1.1.2. Numeriki pokazatelji

Komparacija rezultata popisa stanovnitva iz 1991. i 2001. pokazuje drastino smanjenje broja stanovnika u proteklom razdoblju: naselje Glina danas ima samo 45,7 % od broja stanovnika iz popisa 1991. godine, dok je na cjelokupnom podruju Grada Gline dananji broj stanovnika iznosi samo 42,8 % od broja stanovnika prije rata.

GRAD GLINA

ukupno

podruje obuhvata

UPU- a GLINA

POVRINA

54.000 ha100,0 %798 ha1,5 %

STANOVNICI

popis 1991.23.040100,0 %6.93330,1 %

popis 2001. *9.868100,0 %3.16632,1 %

STANOVI

popis 1991.7.755100,0 %2.32630,0 %

popis 2001. *5.646100,0 %2.15538,1 %

DOMAINSTVA

popis 1991.7.223100,0 %2.20230,5 %

popis 2001. *4.012100,0 %1.24431,0 %

GUSTOA NASELJENOSTI ( stanovnika / hektaru )

popis 1991.0,428,69

popis 2001. *0,183,97

napomena: * koriteni podaci iz publikacije Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001. godine", Dravni zavod za statistiku, Zagreb, lipanj 2002. godine

Iako znatno, smanjenje broja domainstava nije izraeno u tolikoj mjeri: na cjelokupnom podruju evidentirano je cca 55,5 %, a u samoj Glini 56,5 % od broja domainstava 1991. godine. Ovaj podatak direktno ukazuje na veliki broj starakih domainstava i izrazito nepovoljnu starosnu strukturu stanovnitva.

I pored ratnih razaranja, obnovom graevinskog fonda broj stanova na cjelokupnom podruju iznosi 72 % od predratnog broja, dok je u samoj Glini obnovljeno i u uporabi ak 92,6 % stanova registriranih popisom 1991. godine. Statistiki, na svaki stan u naselju Glina dolazi 1,46 stanovnika (za razliku od 3,15 stanovnika 1991. godine). U Glini je 2001. godine registrirano ak i viak od ak 911 stanova u odnosu na broj domainstava (na cjelokupnom podruju ak 1.634 stanova vie), to ukazuje da samo materijalna obnova stambenog fonda nije dovoljan preduvjet za demografski razvoj.

Na temelju priloenog iskaza numerikih pokazatelja mogue je zakljuiti da na podruju obuhvata UPU-a grada Gline (koji zauzima cca 1,5 % povrine Grada Gline) ivi treina od ukupnog broja stanovnika Grada Gline . U proteklom desetgodinjem razdoblju karakteristian je proces koncentracije stanovnika u naselju Glina (prema rezultatima popisa u Glini je 1991. godine ivjelo 30 % od ukupnog broja stanovnika).

Prosjena veliina domainstva u naselju Glina po popisu 2001. godine je smanjena u odnosu na 1991. godinu sa 3,1 na 2,5 lana prosjene obitelji (na cjelokupnom podruju prosjena obitelj je smanjena na samo 2,4 lana).

1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAAJKE

1.1.2.1. Prometno - geografski poloaj grada Gline

U sastavu Grada Gline, uz naselje Glinu, nalazi se i 68 prigradskih naselja: Balinac, Baturi, Bijele Vode, Bianovo, Bojna, Borovita, Brestik, Brezovo Polje, Brnjeuka, Brubno, Buzeta, Dabrina, Desni Degoj, Dolnjaki, Donja Buica, Donja Trstenica, Donje Jame, Donje Selite, Donje Taborite, Donji Klasni, Donji Selkovac, Donji Viduevac, Dragotina, Drenovac Banski, Dvorie, Gornja Buica, Gornje Jame, Gornje Selite, Gornje Taborite, Gornji Klasni, Gornji Selkovac, Gornji Viduevac, Graanica iineka, Haer, Hajti, Ilovaak, Joevica, Kihalac, Kozaperovica, Maja, Majske Poljane, Majski Trtnik, Mala Solina, Mali Gradac, Mali Obljaj, Marinbrod, Martinovii, Momilovia Kosa, Novo Selo Glinsko, Prekopa, Prijeka, Ravno Rae, Rovika, Skela, Slatina Pokupska, Stankovac, Svraica, aeva, atornja, ibine, Trnovac Glinski, Trtnik Glinski, Turenica, Velika Solina, Veliki Gradac, Veliki Obljaj, Vlahovi i Zaloj.

Podruje Grada Gline nalazi se u sastavu Sisako moslavake upanije na vanom prometno - geografskom poloaju unutar prijelaznog peripanonskog prostora izmeu Banovine, Korduna, Pokuplja i Bosanske Krajine.

Najvanije prometnice dravnog znaaja koje prolaze podrujem Grada Gline su :

dravna cesta D - 6 ( Karlovac - Glina - Dvor ),

dravna cesta D - 37 ( Sisak - Petrinja - Glina ),

dravna cesta D - 31 ( Velika Gorica - Glina ).

Kroz prostor Grada Gline prolazi i eljeznika pruga II. reda Sisak - Petrinja - Glina Karlovac koja trenutno nije u funkciji jer nije sanirana od ratnih teta.

1.1.2.2. PodnebljePrema karakteristikama podneblja podruje grada Gline nalazi se u klimatskoj zoni tople umjereno kine klime s izrazito kontinentskim odlikama (izrazito, ali ne vrlo dugo hladno razdoblje godine). Kako je podruje Gline otvoreno utjecajima sa sjevera, a prema jugu zatieno brdskim podrujem Banovine, kontinentalni utjecaji prilino su izraeni.

Po bioklimatolokim shvaanjima, a uvaavajui geografski poloaj, makroreljef i zonalni vegetacijski pokrov, podruje dolina rijeka Gline i Maje u kojem je smjeten grad Glina ima karakteristike podneblja ravnica i rijenih dolina, odnosno fitobioklimata hrasta lunjaka i drugih higrofilnih fitocenoza unutar klimatskozonskog podruja kitnjaka.

srednje mjesene temperature zraka u Glini po mjesecima ( u C )

sijeanjveljaaoujaktravanjsvibanjlipanjsrpanjkolovozrujanlistopadstudeniprosinac

0,21,26,211,115,619,320,720,217,010,96,33,2

Godinje kolebanje (amplituda) srednje godinje temperature razmjerno je veliko i iznosi 20,7C: najhladniji je sijeanj s prosjekom od 0 C, a najtopliji je srpanj u kojemu srednjak ne prelazi 21( C. Maksimalna zabiljeena temperatura zraka iznosi 38,5C, dok je minimalna zabiljeena temperatura -29,5C. Iz navedenog proizlazi apsolutna amplituda temperature zraka koja iznosi ak 68,0C.

raspored padalina po mjesecima

Najmanje naoblake ima u kolovozu i openito u ljetnim mjesecima, a najvie u studenom. Raspored naoblake odgovara rasporedu padalina kojih ima najvie u proljee (lipanj) i u jesen (studeni). Prosjena godinja koliina padalina iznosi oko 1.100 mm. Snijeg pada u razdoblju od listopada do svibnja (uglavnom u sijenju i veljai), a na zemlji se zadrava prosjeno 33 dana. U hladnom dijelu godine vrlo su este dugotrajne magle. Prvi mraz se moe pojaviti ve u rujnu, a posljednji u mjesecu svibnju.

U Glini prevladavaju vjetrovi iz sjevernog kvadranta to je posljedica otvorenosti prema sjeveru. Srednja godinja razdioba smjerova vjetra je slijedea :

uestalost vjetrova ( u % )

NNEESESSWWNW

17,511,012,022,08,53,09,017,0

rua vjetrova za podruje Gline

1.1.2.3. Geoloko litoloke osobine tla

Uzroci nastanka potresa su tektonska kretanja. Epicentralno podruje nalazi se u podruju izmeu Gline, Siska i ua rijeke Gline. Koncentracija epicentara potresa nalazi se na trasi Glinskog rasjeda i ua rijeke Gline; izmeu Petrinjskog i Glinskog rasjeda su najjai epicentri potresa ( M = 6,0 ).

Podruje grada Gline pripada VIII ( MCS skale ( razoran potres).

Vei dio geolokih ogranienja na podruju Gline odnosi se upravo na potencijalnu mogunost ugroenosti potresom. Na seizmiki najaktivnije dionice direktno se nadovezuju pojave klizita uz mogunost stvaranja veih odrona i erozija stijena. Najvei dio podruja Grada Gline sastoji se od stijena koje su preteno nestabilne u prirodnim uvjetima, a pri djelovanju ovjeka najveim dijelom nestabilne.

Erozija je i dalje onaj nepovoljni indikator kojeg treba identificirati kako bi se mogli utvrditi opi uvjeti i prijedlozi za zaustavljanje ili daljnje sprijeavanje kako ve zapoetih ili odmaklih erozivnih procesa tako i stvaranje inicijalnih faza takovih procesa. Postojei umski pokrov ima dodatnu zatitnu funkciju protuerozivnih procesa.

geoloka sintetska karta ireg podruja Gline

1.1.2.4. Pedoloke znaajkePedoloke karakteristike i pogodnosti prikazane su reducirano na pet kategorija razvrstanih prema pogodnostima za koritenje i odredjenim uvjetima ogranienja. Podruje grada Gline nalazi se preteno (osim obronaka na jugu) na prostoru koje zauzimaju kvaliteni tipovi tla, uglavnom visoke II. bonitetne kategorije. Tla II. kategorije su dobrih fizikalnih i kemijskih svojstava preteno ravnog reljefa. Izbor kultura je ogranien ureenjem vodnog reima.

oznaka tlanaziv tlabonitetna

kategorija

tlagradsko

podruje

G 12Hipoglej - Amfiglej - Pseudoglej. glejI i II.dolina rijeke Maje

PS 1Pseudoglej na zaravni Pseudoglej. glejII.zapadni dio uz rijeku Glinu

PS 12Pseudoglej. glej, pseudoglej zaravni, amfiglejII.istoni dio

izmeu rijeka Gline i Maje

A 4Aluvijalno tlo oglejno i neoglejno Semiglej aluv.II.dolina rijeke Gline

AK 7Aluvijalno - koluvijalno tlo, koluvijalno tlo, movarno glejno tloII.dolina potoka Joavica

L 10Lesivirano tlo tipino i pseudoglejno Distrino smee tloIII. i IV.brdsko podruje grada na jugu

pedoloka karta ireg podruja Gline

1.1.2.6. Prostorno - urbanistiki razvitak grada Gline

Glinska tvrava nastala je na zatienom prostoru na meandru rijeke Gline kod utoka Maje u Glinu uz cestu koja je vodila od Petrinje prema Topuskom. Glina je ve u 16. st. bila vana toka u obrambenom sustavu prema turskim osvajanjima, te se 1563. godine spominje drveni katel s palisadnim zidom, smjeten u neposrednoj blizini kasnije tvrave (na mjestu dananje zgrade suda).

Povijest urbanog razvoja Gline zapoinje u vrijeme obnavljanja i jaanja obrambenog sustava hrvatske Vojne granice u prvoj polovici 18.st., kada je Glinska utvrda imala strateki veliko znaenje. Po formiranju Banske krajine Glina je postala najprije kapetanijom (1689. god.), a zatim postaje sjedite Glinske pukovnije (1745. god.). Kasnobarokna tvrava dovrena je 1737. god. i imala je oblik osmerokutne zvijezde s istaknutim bastionima i ancima s vodom. U unutranjosti tvrave nalazilo se dvadesetak zgrada.

Naselje se formiralo na prostoru izmeu tvrave i obrambenog zida koji je zatvarao potez izmeu Maje i Gline. Naselje je bilo pravilnog ortogonalnog rastera prema principima prostornog planiranja graniarskih civilnih naselja onog vremena s dvije due komunikacije u smjeru istok zapad (dananje ulice A.Kovaia i Zagrebaka) i pet kraih ulica u smjeru sjever jug. Osnovna urbana struktura sauvala do danas s relativno malo promjena, dok je arhitektura doivjela vee promjene. Obrambeni zid je imao dva uglovna pravokutna i tri manja trokutasta bastiona i bio je najprije izgraen od drva sa zemljanim bedemom, da bi ga kasnije zamijenio zidani bedem. Ceste koje su vodile iz naselja bile su ona za Maju (izlazila je kroz gradski zid izmeu drugog i treeg bastiona) i cesta za Selite (izlazila je izmeu treeg i etvrtog bastiona).

Tipologija do danas sauvanih kua iz tog vremena ukazuje da su naselje inile uglavnom drvene krajike kue, prizemnice ili ardaci na kat s visokim krovitem. Najvea gustoa izgradnje bila je u ulicama kroz koje su prolazile glavne prometnice , te u ulici uz gradski zid. U 18. st. Glina je imala gradski karakter, te su vei dio stanovnitva, uz vojnike i asnike inili obrtnici i trgovci.

U prvo vrijeme tvrava je bila izolirana od naselja, zatiena jarcima s vodom i povezana mostovima. Krajem 18. st. poinje se izgradnjom masivnih graevina u naselju, pa ak i uz cestu prema Topuskom juno od gradskog zida (dananja ulica Kralja Tomislava).

Krajem 18.st. i poetkom 19.st. zapoinje izgradnja na prostoru koji je do tada razdvajao utvrdu od naselja. Do Napoleonova vremena (tj. do prvog desetljea 19.st.) izgraeno je nekoliko vrstih zgrada uz stazu koja je bila veza naselja s tvravom i gdje e se kasnije formirati gradski park. Za napoleonske vladavine iza utvrde prema rijeci Glini sadi se drvored zvan Oberstarija, djelomino sauvan do danas.

karta Gline iz 1750. godine

detalj karteGline iz 1841. godine

Kako sve vie slabi turska opasnost po odlasku Francuza zapoinje ruenje najprije obrambenog gradskog zida, a zatim i tvrave, to je dovreno do 1845. godine. Na praznom prostoru izmeu utvrde i naselja izgrauju se zidane zgrade za vojne potrebe, a u sredini se formira gradski park. Novoformirani prostor postaje najvaniji dio urbane jezgre grada. Uz park se lociraju i najvanije javne graevine: rimokatolika upna crkva, upni stan, kola, zgrada suda, vojne zgrade (stanovi pukovnika i majora). Tijekom 19.st. sadnjom platana i rondela s ruama definira se hortikulturno ureenje parka.

katastarska izmjera Gline iz 1863. godine

Dananja glavna gradska ulica S. i A. Radia na vanosti dobiva tek ruenjem gradskog zida, a naroito po izgradnji eljeznike pruge 1903. godine i lociranju eljeznikog kolodvora. Ulica S. i A. Radia sredinom 19. st. se regulira kao iroka ulica s obostranim drvoredom, te preuzima funkciju okupljanja stanovnika (korzo). Od ranije je tu pravoslavna parohijska crkva, a kasnije se u njoj gradi svratite, te niz jednokatnih kua.

Na spoju ulice S. i A. Radia s ul. Kralja Tomislava (na mjestu nekadanjeg bastiona) nastao je mali trg koji je ujedno i prostorni zglob kojim se orijentacija glavne urbane osi s pravca sjever jug prebacije na pravac prema jugozapadu. Krajem 19.st. utok rjeice Maje u Glinu premjeten je istonije u selo Prekopa, a kasnije se provodi i regulacija rijeke Gline: izgrauje se nasip i uklanjaju meandri koji su slikovito i funkcionalno odreivali prostor stare gradske jezgre i utvrde.

Razvojaenjem Vojne Krajine 1871. godine i odlaskom garnizona (1892. godine) nastupa razdoblje stagnacije grada. Odlazi dobar dio populacije, te broj stanovnika poinje rasti tek tridesetih godina 20. st.

Unato odreenih razaranja u II. svjetskom ratu Glina nije izgubila svoju urbanu fizionomiju. Iza II. svjetskog rata dolazi do intenzivnije izgradnje junog dijela grada (industrijska zona), a poinje se izgraivati i prostor unutar nekadanje utvrde. Na mjestu bive majorove kue na jugozapadnom dijelu gradskog parka sagraen je Autobusni kolodvor, a na mjestu sruene pravoslavne parohijske crkve gradi se dananji Hrvatski dom. Gradnjom unutar prostora nekadanje tvrave i cjelokupnom stambenom izgradnjom sjeverno od parka tvrava se gotovo u potpunosti izgubila iz urbane slike grada.

U drugoj polovici 20. stoljea Glina biljei znaajan demografski i gospodarski razvitak. Urbano irenje grada prati i probijanje novih ulica i otvaranje stambenih zona. Navedeni zahvati izvode se na temelju brojnih dokumenata prostornog ureenja koji reguliraju dinamini prostorni razvoj grada.

idejno urbanistiko rjeenje centra Gline iz 1963. godine

Urbanistiki plan - program Gline i Idejno urbanistiko rjeenje centra Gline iz 1963. godine (Urbanistiki institut Hrvatske, grupa autora) izraeni su na temelju Idejne studije urbanistikog plana Gline iz 1959. godine.

Urbanistiko rjeenje centra je koncipirano u skladu s tadanjim urbanistikim tendencijama, te eliminira sve prostorne pretpostavke povijesnog kontinuiteta u razvitku naselja. U staroj gradskoj jezgri zadrano je samo nekoliko povijesnih zgrada, a novi urbani sustav nema nikakvu korelaciju s povijesnom matricom naselja. Planom se ne respektira niti odnos prema ostacima tvrave.

Po izradi Urbanistikog plana - Programa grada Gline izraen je niz idejnih urbanistikih rjeenja pojedinih gradskih prostora:

Urbanistiki projekt Novo naselje I; Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb, 1964.

Idejno rjeenje detalja junog stambenog naselja; Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb, 1965.

Provedbeni urbanistiki plan Borako naselje; Urbanistiki institut Hrvatske, 1965.

Krajem sedamdesetih godina u Zavodu za urbanizam i komunalnu djelatnost Srbije iz Beograda izrauje se niz provedbenih urbanistikih planova na gradskom podruju grada Gline:

Provedbeni urbanistiki plan Glina 1

Provedbeni urbanistiki plan Glina 2 i 3

Provedbeni urbanistiki plan Glina 4

Provedbeni urbanistiki plan Glina 5Dio navedenih planova po donoenju je i realiziran, a svi su prestali vaiti donoenjem Zakona o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02).

Prostorni plan opine Glina izraen je 1985. godine (izraiva: Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb). Godine 1988. donesena je odluka o Odluka o izradi izmjena i dopuna granica graevinskog podruja Prostornog plana opine Glina (SV 31/88). Izmjene i dopune PPO bile su izraene u oujku 1990. godine (izraiva: Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam iz Zagreba), no nisu nikada bile usvojene.

Grafiki i tekstualni dio Generalnog urbanistikog plana grada Gline bio je izraen 1989. godine (izraiva: Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb). Nacrt GUP-a grada Gline bio je usvojen (Zakljuak Izvrnog vijea Skuptine Opine Glina, od 07.07.1989.), no konani elaborat GUP-a nije bio usvojen.

Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja iniciralo je 1992. godine izradu elaborata "Osnova koritenja i zatite prostora bive opine Glina" (izraiva: Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb) u kojemu su dani podaci o ratnim razaranjima naselja, infrastrukture i okolia, te definirane smjernice za koritenje i zatitu prostora.

U skladu s novim Zakonom o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) i pripadajuim podzakonskim aktima doneen je Prostorni plan ureenja Grada Gline (SG 05/00) kao temeljni dokument prostornog ureenja na podruju Grada Gline. Kako su se urbanistike intervencije po osloboenju preteno koncentrirale na obnovu, novi detaljni planovi ureenja nisu bili izraivani.

Radi potrebe utvrivanja svrhovite organizacije, naina koritenja i namjene prostora, te mjerila i smjernica za ureenje i zatitu prostora Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru Grada Gline (SG 21/01) Gradsko vijee Grada Gline utvrdilo je potrebu izrade i donoenja Urbanistikog plana ureenja grada Gline.

1.1.3. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST

U najveem dijelu Gline postoji elektrina, vodovodna i telekomunikacijska mrea, te odvodni sustav.

Detaljniji podaci o postojeem stanju, kapacitetima i ciljevima razvitka komunalne infrastrukture na podruju grada Gline prezentirani su u poglavlju 3.5. Komunalna infrastukturna mrea ovog elaborata.

1.1.4. ZATIENE PRIRODNE, KULTURNO - POVIJESNE

CJELINE I AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI

1.1.4.1. Zatita prirodne batine

Na podruju grada Gline prema dokumentaciji Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja, Uprave za zatitu prirode nema zatienih dijelova prirode niti u jednoj kategoriji zatite koju predvia Zakon o zatiti prirode (NN 30/94, 72/94). Prostornim planom ureenja Grada Gline (SG 05/00) i Studijom Zatita prirodne batine u Sisako - moslavakoj upaniji koja je bila osnov za izradu Prostornog plana Sisako - moslavake upanije (SG 04/01) evidentirani su i kao takvi uivaju odreeni stupanj zatite slijedei lokaliteti u sklopu obuhvata UPU Gline :

Park u sreditu Gline izdvaja se kao vrlo vrijedna parkovna povrina kako po lokaciji tako i po hortikulturnim elementima oblikovanja i sustava. Park se nalazi u sklopu zatiene urbane cjeline Gline i potrebno ga je dodatno valorizirati kao hortikulturni spomenik. U sklopu projekta obnove parka trebalo bi, na temelju povijesnih i hortikulturno - dendrolokih studija, izraditi detaljne uvjete sanacije i obnove.

uma Pogledi nije u sklopu obuhvata UPU-a Gline, ali se nalazi uz samu junu granicu obuhvata plana i s urbanom cjelinom grada Gline, znaajnim lokalitetom hidrografskog karaktera i vizurama prema sjeveru na siluetu ruralnog naselja Viduevac tvori podruje dominantne kulturno - povijesne i pejzane fizionomije. uma je djelomino oteena tijekom rata, te bi oteenja trebalo sanirati.

uma Pogledi s elementima park - ume i izletita kvalitetna je dopuna urbanoj cjelini grada Gline, te je potrebno manjim hortikulturno - pejzanim zahvatima oplemeniti taj prostor i osposobiti poneki vidikovac.

Potrebno je zapoeti s aktivnostima za upis navedenih lokaliteta u Upisnik zatienih dijelova prirode. Za reguliranje statusa zatienih dijelova prirode potrebno je, na temelju obilaska terena i utvrivanja da li navedeni dijelovi prirode imaju kvalitete koje je potrebno tititi, za navedene lokalitete izraditi struno obrazloenje za zatitu dijelova prirode. Elaborat strunog obrazloenja za zatitu dijela prirode treba dostaviti na suglasnost Ministarstvu zatite okolia i prostornog ureenja, Upravi za zatitu prirode i okolia. Nakon pribavljene suglasnosti zatitu pojedenih lokaliteta proglaava Skuptina Sisako - moslavake upanije.

park u sreditu Gline

skupina stabala i drvoredi uz portsko - rekreacijski centar Gline ( lokacija bive glinske utvrde)Skupina stabala i dijelova drvoreda u sreditu Gline (na lokalitetu uz bivu glinsku utvrdu) obzirom na potencijalni arheoloki znaaj, te potencijalne urbane sadraje koji se mogu ostvariti na tom prostoru (portsko - rekreacijski centar, kupalite) zatitu ne bi trebalo provesti temeljem Zakona o zatiti prirode, ve kroz plan namjene povrina u sklopu Urbanistikog plana ureenja grada Gline.

1.1.4.2. Zatita graditeljske batine

Pregled zatite graditeljske batine grada Gline izraen je na temelju Konzervatorsko urbanistike dokumentacije koju je Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine - Konzervatorski odjel u Zagrebu izradio za Prostorni plan ureenja Grada Gline. Iako je prva detaljna inventarizacija i valorizacija kulturne batine za potrebe prostornog planiranja na podruju dananjeg Grada Gline provedena jo 1985. godine za potrebe izrade Prostornog plana opine Glina, zbog velikih oteenja kulturne batine 1999. godine za potrebe izrade PPUG Gline izraena je sustavna reambulacija konzervatorsko urbanistike dokumentacije koja je koritena za izradu UPU grada Gline.

I. Arheoloka batina

GLINA - utvrda, 18.st.

UP/I-612-08/99-01/34

Glinska utvrda je nastala na mjestu utoka rjeice Maje u rijeku Glinu u prvoj polovici 18.st. (1735-1737.), graditelj Du Portal de Manteau. Predstavlja primjer manje, planirane, nizinske vojne utvrde 18. stoljea. Imala je oblik nepravilnog esterokuta, s izbaenim trokutastim bastionima.

Prostor nekadanje utvrde danas je gotovo neprepoznatljiv u strukturi grada. Potrebno je zatititi liniju utvrde od dalje izgradnje, erheoloki istraiti te ispitati mogunosti njene djelomine prostorne rekonstrukcije.

II. Povijesna graditeljska cjelina - gradska naselja

GRAD GLINA

P RZG-02-UP/I-1/76

naselje smjeteno na utoku rjeice Maje u Glinu

14. - 16.st. - nedefiniran poloaj prve utvrde

16.st. - utvrda u meandru utoka Maje u Glinu

17.st. - sjedite kapetanije

18.st. - sjedite pukovnije

19.st. - formiranje povijesnog urbanog centra i proirenje grada nakon razvojaenja Vojne granice, nastavlja se u 20.st.

Povijest urbanog razvoja Gline zapoinje u vrijeme obnavljanja i jaanja obrambenog sustava hrvatske Vojne granice u prvoj polovici 18.st., kada se na mjestu utoka Maje u Glinu gradi nova vojna utvrda Glina koja postaje sjedite Glinske pukovnije. Uz utvrdu se razvija naselje s pravilnim rasterom komunikacija i parcela prema principima prostornog palniranja graniarskih civilnih naselja onog vremena. Osnovna mrea prometnica djelomino se sauvala do danas, dok je arhitektura doivjela vee promjene.

Krajem 18.st. i poetkom 19.st. zapoinje izgradnja na prostoru koji je do tada razdvajao utvrdu od naselja. Za napoleonske vladavine iza utvrde prema rijeci Glini sadi se drvored zvan Oberstarija, djelomino sauvan do danas.

U prvoj polovici 19.st. rue se obrambeni zidovi, te se na praznom prostoru izmeu utvrde i naselja izgrauju se zidane zgrade za vojne potrebe, a u sredini se formira gradski park. Novoformirani prostor postaje najvaniji dio urbane jezgre grada. Uz park se lociraju i najvanije javne graevine: rimokatolika upna crkva, upni stan, kola, vojne zgrade. Tijekom 19.st. definira se i hortikulturno ureenje parka: sade se platane i regulira se ulica S. i A.Radia.

Krajem 19.st. utok rjeice Maje premjeten je istonije u selo Prekopa, a kasnije se provodi i regulacija rijeke Gline: izgrauje se nasip i uklanjaju meandri koji su slikovito i funkcionalno odreivali prostor stare gradske jezgre i utvrde. Iza II. svjetskog rata poinje se izgraivati prostor unutar nekadanje utvrde ime je poremeena itkost primarnog prostornog odnosa utvrde i naselja.

Vrijednost povijesno urbanistike cjeline grada Gline je u prvom redu specifinost geomorfolokih i krajobraznih karakteristika koje su uvjetovale njezinu prostornou organizaciju ime se izdvaja od ostalih gradova nekadanje Vojne granice. Urbanistiko - arhitektonska vrijednost oitava se u specifinom poloaju i rasteru ulica te u sauvanoj javnoj i stambenoj graanskoj arhitekturi visoke ambijentalne vrijednosti sa glavnim parkom u sreditu grada.

ira i ua zona zatite povijesne graditeljske cjeline grada Gline

III.Povijesni sklop i graevina

a)civilne graevine :

Glina, Trg bana Josipa Jelaia br. 3

03-UP/I-990/1-1988

Glavna zgrada bive glinske pukovnije iz 1845.g. karakteristina za izgradnju vojnih upravnih graevina 19.st. Zgrada ima visoku arhitektonsku vrijednost, a zbog poloaja na glavnom gradskom trgu bitna je u formiranju urbane matrice povijesnog centra. Oteena 1991.g., obnovljena.

Glina, Trg bana Josipa Jelaia br. 19 / 20

tipina graniarska kua ( izvorno vojne namjene) - graena krajem18. / poetkom19.st.

Glina, Trg bana Josipa Jelaia br. 19 / 20

03-UPI/I-340/1-1980

Stambena kua (izvorno vojne namjene) graena krajem 18./po.19.st. Tipina graniarska kua 18/19.st. Devastirana zbog nenemjenskog koritenja, te oteena 1995.g., zahtijeva temeljitu sanaciju.

Glina, Trg bana Josipa Jelaia br. 21 - zgrada stare kole 03-UP/I-994/1-1988

Ugaona dvokatnica iz poetka 19. st., danas adaptirana za stanovanje. Oteena za vrijeme okupacije 1991/95. Graevina treba dobiti novu, po mogunosti javnu namjenu (uprava, prosvjetna funkcija i sl.), zahtijeva obnovu prema konzervatorskim uvjetima.

Glina, Trg bana Josipa Jelaia br. 22

03-UP/I-978/1-1980

Samostojea jednokatnica graena sredinom 19. st., izvorno vojne namjene, kasnije adaptirana za stanovanje. Zgrada ima visoku urbanistiku i arhitektonsku vrijednost. Devastirana je za vrijeme okupacije 1991/95. te treba to prije dobiti novu namjenu i obnoviti je prema konzervatorskim uvjetima.

Glina, Trg bana Josipa Jelaia br. 24 - upni dvor

03-UP/I-984/1-1980

Jednokatna uglovnica sagraena 1840.g. u historicistikom stilu. Zadrala izvornu namjenu do danas. Visoka urbanistika i arhitektonska vrijednost. Laka oteenja iz 1995.g. su sanirana.

Glina, Ulica kneza Branimira br. 8

UP/I-612-08/96-01/155

Stambena uglovna prizemnica iz 19. st., danas se ne koristi. Lake oteena tijekom domovinskog rata, krovite je sanirano tijekom 1996.godine.

Glina, Ul. kneza Branimira br.11 - kua hrvatske himne UP/I-612-08/96-01/154

Gradska katnica garena sredinom 19. st., izvorno stambeno trgovake namjene. U dvoritu se nalaze vrijedni gospodarski objekti koji s kuom i dvoritem ine vrijedan ambijent. Osim urbanistiko arhitektonske vrijednosti kua ima i povijesni znaaj zbog injenice da je u njoj skladana hrvatska himna. Oteena 1995.g. te zbog izostanka mjera zatite rapidno propada te prijeti uruavanje krovita. Zgrada ima prioritet u planiranju sanacionih mjera.

Glina, Ulica kneza Branimira br. 18

UP/I-612-08/96-01/156

Drvena stambena uglovnica tipa tradicijske graniarske arhitekture 19.st. Oteena za vrijeme Domovinskog rata, zaputena i neodravana. Zgrada ima prioritet u planiranju sanacionih mjera.

Glina, Ulica kneza Branimira br. 19

03-UP/I-982/1-1988

Stambena jednokatnica, tipa tradicijske malogradske kue, graena poetkom 20.st. Teko oteena 1995.g. Na parceli je mogua izgradnja nove kue prema uvjetima konzervatora.

Glina, Ulica kneza Branimira br. 21

UP/I-612-08/96-01/157

Drvena stambena uglovnica, tipa malogradske kue, prva polovina 19.st. Oteena 1995.g. Sanirana.

Glina, Hrvatska ulica br. 18, parohijskla kua

03-UP/I-979/1-1988

Uglovnica graena poetkom 20.st. sa stilskim obiljejima secesije. ini graevnu cjelinu s gospodarskom dvorinom zgradom.

Glina, Hrvatska ulica br. 22

03-UP/I-988/1-1988

Izuzetan primjer gradske palae s poetka 19.st., pripisuje se arhitektu B. Felbingeru.

Glina, Hrvatska ulica br. 26

03-UP/I-996/1-1988

Gradska uglovnica graena poetkom 20.st. s obiljejima kasne secesije. Zbog poloaja uz obod Trga bana J.Jelaia zgrada ima urbanistiku vrijednost.

Glina, Trg dr. Franje Tumana br. 1

03-UP/I-980/1-1988

Gradska kua graena krajem 19.st. s obiljejima historicizma.

Glina, Trg dr. Franje Tumana br. 9 - Frankopanska ul. 1 03-UP/I-1000/1-1988

Visoka prizemnica na istaknutom uglovnom poloaju na trgu, graena krajem 19.st. Rekonstruirana krajem 80-tih godina.

Glina, Ulica kralja Tomislava br. 9

03-UP/I-981/1-1988

Katna uglovnica s erkerom na sjeverozapadnom uglu. Graena poetkom 20.st.

Glina, Ulica kralja Tomislava br. 11

UP/I-612-08/96-01/159

Katna uglovnica graena krajem 19.st. Zgrada je znaajna u urbanom formiranju jezgre. Oteena 1995.g., tijekom 1996. popravljeno je krovite, potrebno je obnoviti proelje sa svim zateenim oblikovnim elementima.

Glina, Ulica kralja Tomislava br. 58

UP/I-612-08/96-01/158

Prizemnica graena poetkom 20.st., tip poluurbane kue. Sanirana 1996.g., potrebno je obnoviti proelje i rekonstruirati neadekvatno preoblikovani zapadni dio proelja.

Glina, Ulica S. i A.Radia br. 6 i 8, Zagrebaka ulica br. 7 03-UP/I-989/1-1988

Gradska jednokatna uglovnica graena krajem 19.st. s obiljejima neorenesanse. Zgrada ima visoku arhitektonsku vrijednost, a s gospodarskim zgradama ini kompleks visoke urbanistike vrijednosti.

Glina, Ulica S. i A.Radia br. 17 i 19 - hotel Casina

RZG-0400

Kompleks hotela Casina od dvije spojene zgrade (starija jednokatna uglovnica iz sredine 19.st. i novija reprezentativna neobarokna jednokatnica s poetka 20.st.). U prizemlju je kavana i restoran, na katu reprezentativna dvorana s kasetiranim stropom. Prizemlje rekonstruirano 80-tih godina. Starija zgrada teko oteena 1995.g. Prioritet u planiranju sanacionih radova (novo krovite i obnova unutranjosti).

Glina, Ulica rtava Domovinskog rata br.1

03-UP/I-987/1-1988

Prizemnica graena 1906. g. Sjeverni dio glavnog proelja loe adaptiran, potrebno je obnoviti proelje i obnoviti izvornu arhitektonsku dekoraciju.

Glina, Ulica rtava Domovinskog rata br.4

03-UP/I-985/1-1988

Gradska jednokatnica s kraja 19.st. s katnim zidanim gospodarskim objektom koji s kuom ini ambijentalnu cjelinu.

Glina, Ulica rtava Domovinskog rata br.6

03-UP/I-986/1-1988

Gradska jednokatnica graena krajem 19.st. sa stilskim obiljejima historicizma.

Glina, Ulica rtava Domovinskog rata br.8

03-UP/I-998/1-1988

Gradska jednokatnica sagraena tridesetih godina 20.st. u stilu art-decoa. U dvoritu katni zidani gospodarski objekt koji s kuom ini ambijentalnu cjelinu.

Glina, Ulica rtava Domovinskog rata br.15

UP/I-612-08/96-01/458

Prizemnica s kraja 19.st. Laka oteenja iz Domovinskog rata sanirana su 1996/97.g.

Glina, Ulica rtava Domovinskog rata br.17

03-UP/I-983/1-1988

Gradska jednokatnica graena krajem 19.st. u historicistikom stilu.

Glina, Ulica rtava Domovinskog rata br.23 a

03-UP/I-999/1-1988

Gradska jednokatnica sagraena u treem desetljeu 20.st. u stilu art-decoa. Iznad kolnog ulaza vrijedni kovani cimer. U dvoritu dvije gospodarske zgrade koje s kuom ine ambijentalnu cjelinu.

Glina, Ulica rtava Domovinskog rata br.25

03-UP/I-983/1-1988

Gradska jednokatnica s erkerom na proelju sagraena u treem desetljeu 20.st. u stilu art-decoa. U dvoritu katni gospodarski objekt.

Glina, Ulica hrvatskog plemia Vuka br.31

03-UP/I-991/1-1988

Drvena jednokatnica iz prve polovice 19.st., tip tradicijske izgradnje iz prve faze formiranja urbane jezgre grada. Nekada hotel, danas stambena funkcija. Zgrada arhitektonske (ouvana tehnike gradnje i materijala) i povijesne vrijednosti.

Glina, Ulica Ante Kovaia br. 2

03-UP/I-992/1-1988

Drvena poluurbana kua, jedna od najstarijih sauvanih zgrada (kraj 18. i poetak 19.st.).

Glina, Ulica Ante Kovaia br. 9

03-UP/I-995/1-1988

Zgrada graena sredinom 19.st., secesijsko oblikovanje izvedeno poetkom 20.st. U zgradi je ivio knjievnik Ante Kovai. Sauvan je namjetaj iz razdoblja secesije koji je pripadao knjievniku. Ambijentalna i kulturno-povijesna vrijednost.

b)sakralne graevine :

Glina - upna crkva Sv. Ivana Nepomuka

RZG - 425

Graena od 1824. do 1827.god., klasicizam. Graditelj Bartol Felbinger. Arhitektonska i visoka urbanistika vrijednost zbog smjetaja na glavnom gradskom trgu. Poruena do temelja 1991. godine. 1.1.5. OBVEZE IZ PLANOVA IREG PODRUJA

(obuhvat, broj stanovnika i stanova,

gustoa stanovanja i izgraenosti)

1.1.5.1. Izvod iz Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske

Program prostornog ureenja Republike Hrvatske izraen je na temelju postavki definiranih Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske i predstavlja temelj za planiranje na dravnoj, upanijskoj i niim razinama. Njime su utvreni temeljni ciljevi, izbor prioritetnih mjera i skup aktivnosti za ostvarenje utvrenih ciljeva.

Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske definiran je dravni interes, te se Program obavezno primjenjuje na sve resorne i sektorske razvojne programe i izradu prostornih planova u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju ( NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02). Program stoga sadri elemente prostornog ureenja koji su od vanosti za sustavnost i cjelovitost, a koji se ne mogu mijenjati na nioj razini (sustavi, tipovi prostora, strukturna podruja izrazitih osobitosti i gospodarskog znaenja). Odrednice Programa koje se neposredno odnose na Sisako - moslavaku upaniju i Grad Glinu kreu se od ope postavljenih naela, ciljeva i odrednica za pojedine tipove prostora, procesa i funkcija, do konkretnih naputaka.

U skladu s temeljnim polazitima i naelima, te postavljenim ciljevima Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske, za potrebe izrade UPU-a grada Gline posebnu panju treba posvetiti slijedeim temama:

Prostor Republike Hrvatske podijeljen je u tri velika podruja, koje ine grupe upanija, pri emu se Sisako - moslavaka upanija nalazi u grupi upanija Sredinje Hrvatske, zajedno sa Zagrebakom, Krapinsko - zagorskom, Varadinskom, Meimurskom, Bjelovarsko - bilogorskom, Koprivniko - krievakom i Karlovakom upanijom.To je najrazvijenije podruje Hrvatske s koncentracijom gospodarstva i kulturnih institucija, te kljuno vorite glavnih europskih i regionalnih prometnih koridora i pravaca.

Za prostor Sredinje Hrvatske planska orijentacija Programa prostornog ureenja je na ublaavanju rasta Zagreba, te osnaivanju mree ostalih gradova. Pod odrivim razvitkom podrazumijeva se podupiranje razvitka gradova, naroito srednjih i manjih gradova koji su nositelji razvitka svojih gravitacijskih podruja.

Gradovi su nositelji hrvatskog identiteta, to e u budue jo vie doi do izraaja. Programom prostornog ureenja grad Glina se tretira kao manje srednje urbano sredite i ulazi u skupinu gradova koja se u narednom razdoblju treba potvrditi u ulozi nositelja dalje urbanizacije, te se oekuje se njihov dalji razvoj.

Sloeni infrastrukturno gospodarski sustavi odnose se na koridore i funkcionalne sklopove koji sadre vie segmenata dravne i meudravne infrastrukture, pratee gospodarske funkcije i kontaktna podruja pod njihovim neposrednim utjecajem.

Za grad Glinu se Programom, uz rekonstrukciju postojeih cestovnih prometnica, u sljedeem razdoblju planira izgradnja brze ceste Slunj - Topusko - Glina - Sisak - Sunja - Kutina - Virovitica, koja ima veliku vanost za povezivanje itave regije s posavskim prometnim koridorom.

Prioriteti u obnovi su: sanacija ratnih posljedica, obnova naselja, revitalizacija postojeih gospodarskih sadraja i aktivnosti, novi program gospodarskog razvitka, popravak infrastrukture radi osiguranja potrebne kvalitete ivota u tom prostoru.

Potreba provoenja aktivne populacijske politike obzirom na dosadanju depopulaciju prostora ukljuuje: stimuliranje prirodnog prirataja, pozitivnu migracijsku politiku, pozitivne strukturne promjene stanovnitva i drugo.

Specifini razvitak u cilju razvijanja gospodarskih djelatnosti u skladu s prirodnim obiljejima - resursima prostora (industrija, poljodjelstvo, umarstvo, turizam, usluge). Najvea panja treba biti posveena stvaranju uvjeta za razvitak moguih funkcija, izgradnju infrastrukture i drugih sadraja potrebnih za ivot.

Obzirom na prirodnu vrijednost ovog podruja, ali i zbog njegovih kulturnih znaajki, meu prioritetne mjere Strategije i Programa spada poduzimanje mjera zatite koje u prvom redu moraju biti mjere vezane za zatitu okolia u granicama odrivog razvitka.

IZVOD IZ PROGRAMA PROSTORNOG UREENJA REPUBLIKE HRVATSKE

kartografski prikaz br. 5 : Gradovi i naselja s gradskim obiljejima

1.1.5.2. Izvod iz Prostornog plana Sisako - moslavake upanije

Prostorni plan Sisako - moslavake upanije (SG 04/01) usvojila je Skuptina Sisako - moslavake upanije 12. travnja 2001. godine. Kako se radi o planu vieg reda, podaci i pokazatelji iz Prostornog plana upanije, ako i iz pojedinih separatnih sektorskih studija koje su izraene za potrebe plana koriteni su tijekom izrade Urbanistikog plana ureenja grada Gline.

Razvoj naselja na podruju upanije detaljno je obraen Studijom naselja Sisako - moslavake upanije. Studijom je detaljno analizirana struktura naseljenosti s teitem na gradskim naseljima i procesu urbanizacije. Gradska su naselja posebno analizirana zbog funkcije rada, te kao nositelji sekundarne urbanizacije. Na podruju upanije Glina ima status srednjeg regionalnog sredita. Ciljevi razvoja drutvenih djelatnosti na podruju upanije su:

planiranje mree graevina osnovnokolskog i srednjokolskog obrazovanja, porta i rekreacije, zdravstva i socijalne skrbi, te uprave i administarcije;

osiguranje prostornih pretpostavki za visoko kolstvo i znanost;

planiranje novih oblika djelovanja u podruju kulture ( multimedijski informacijski centar, prezentacija sadraja vezanih uz povijesno i prirodno nasljee i sl.);

planiranje novih oblika djelovanja u domeni zdravstva i socijalne skrbi;

pribliavanje uprave i administracije puanstvu i gospodarskim subjektima.

Studijom prometnog sustava Sisako - moslavake upanije, u skladu s postavkama prometnog sustava Programa prostornog ureenja RH, utvreni su optimalni koridori i uvjeti koje bi prometni sustav trebao ispunjavati kako bi se osigurao dugorono odriv razvitak. Prostornim planom Sisako - moslavake upanije planira se gradnja planirane brze ceste Slunj (Karlovac) - Topusko - Glina - Petrinja - Sisak - Kutina koja je od velikog znaaja za gospodarski razvoj upanije, ali i grada Gline.

Prostornim planom planira se obnova eljeznike pruge Sisak - Petrinja - Glina - Karlovac.

Ciljevi razvitka komunalne infrastrukture su :

gradnja lokalne cestovne mree u planiranim urbanim podrujima;

razvijanje ostalih infrastrukturnih sadraja koji na lokalnoj razini trebaju uinkovito pratiti gospodarski razvitak;

racionalizacija sustava komunalne infrastrukture;

na najmanju moguu mjeru smanjiti nepovoljne utjecaje komunalne infrastrukture na stanje okolia;

osiguranje prostornih i tehnolokih pretpostavki za postupanje s otpadom.

Jedno od temeljnih naela na kojem se zasniva suvremena teorija zatite kulturne batine je spoznaja da je arhitektonski spomenik, bilo koje vrste i znaenja, nedjeljivo povezan s okolinom, a time i irim regionalnim prostorom. Na tim je principima definiran i novi segment zatite kulturne batine koji je ugraen u Prostorni plan Sisako - moslavake upanije, a to je pojam krajolika i prostorne batine. Uz tradicionalne pojmove zatite spomenika kulture i prirode, sada se ravnopravno pojavljuje i zatita kulturnih i prirodnih dobara, odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralake djelatnosti.

Studijom Zatita prirodne batine u Sisako - moslavakoj upaniji analizirane su prirodne karakteristike prostora upanije, zatieni i evidentirani spomenici prirode, stanje zatienih spomenika prirode s osvrtom na posljedice ratnih razaranja, te program buduih istraivanja iz podruja zatite prirodne batine.

IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA SISAKO - MOSLAVAKE UPANIJE

- Koritenje i namjena prostora -IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA SISAKO - MOSLAVAKE UPANIJE- Infrastrukturni sustavi - 1.1.5.3. Izvod iz Prostornog plana ureenja Grada Gline

Prostorni plan ureenja Grada Gline (SG 05/00) izraen je u skladu s novim Zakonom o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) i pripadajuim podzakonskim aktima (Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskog prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu eleborata prostornih planova, NN 106/98) i doneen je kao temeljni dokument prostornog ureenja na podruju Grada Gline.

Prostorni plan ureenja Grada Gline (PPUG) osnovni je dokument ureenja prostora za Grad Glinu, kojim su utvrene osnove za obnovu i budui razvitak u prostoru, ciljevi prostornog ureenja i namjena prostora, te smjernice, mjere i uvjeti za koritenje, zatitu i ureivanje prostora.

Polazne postavke za izradu Prostornog plana ureenja Grada Gline bile su:

definiranje strategiju razvoja Grada Gline, usklaivanje planiranog razvitka s realnim mogunostima, osiguranje sudjelovanja korisnika prostora u proces izrade plana i donoenje odluka, usklaivanje plana sa prostornim planovima ureenja susjednih jedinica lokalne samouprave, Prostornim planom Sisako - moslavake upanije, kao i Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske, smjernicama plana poticanje razvoj gospodarstva, te osiguranje zatite okolia, ostvarenje preduvjeta za usporavanje smanjenja broja stanovnika Grada, ostvarenje planskih preduvjeta za gradnju graevina drutvenog i javnog standarda na podruju Grada (kole, djeji vrtii, zdravstvena zatita), utvrivanje prijedloga zona zatite prirode, kao i sancije ugroenih dijelova prirode, stvaranje preduvjeta za kvalitetnije prometno i komunalno opremanje grada Gline i prigradskih naselja, te zbrinjavanje komunalnog otpada, stvaranje preduvjeta za odrivi razvoj i zatitu okolia. Prostorni plan ureenja Grada Gline obuhvaa prostor Grada Gline, sa svim naseljima (cjelokupni prostor jedinice lokalne samouprave) i usklaen je sa Prostornim planom Sisako moslavake upanije (detaljno razraene i konkretizirane odredbe koje proizlaze kao obveza iz upanijskog plana, kao i odreivanje drugih elemenata koji su od vanosti za ureenje, koritenje i zatitu podruja Grada).

Na Prijedlog Prostornog plana ureenja Grada Gline pribaviljena je suglasnost Ureda za prostorno ureenje, stambeno - komunalne poslove, graditeljstvo i zatitu okolia Sisako - moslavake upanije na temelju pozitivnog miljenja upanijskog zavoda za prostorno ureenje Sisako - moslavake upanije o usklaenosto plana s konceptom Prostornog plana upanije koji je bio u zavrnoj fazi izrade.

Prostorni plan ureenja Grada Gline usvojen je 08. lipnja 2000. godine na 16. sjednici Gradskog vijea Grada Gline i objavljen u Slubenom glasniku Grada Gline broj 05/00 od 22. lipnja 2000. godine.

Programske i prostorne postavke Urbanistikog plana ureenja grada Gline usklaene su s postavkama Prostornog plana ureenja Grada Gline. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA GLINE

- K o r i t e n j e i n a m j e n a p r o s t o r a -

1.1.5.4. Analiza postojeeg GUP-a Glina

Temeljni dokumenti prostornog ureenja na podruju grada Gline je Generalni urbanistiki plan grada Gline koji je izradio Urbanistiki institut Hrvatske iz Zagreba 1989. godine. Generalni urbanistiki plan grada Gline je elaboriran, ali nije nikada usvojen, te nema pravnu snagu dokumenta prostornog ureenja.

Generalni urbanistiki plan grada Gline dugoroni je razvojni dokument koji je bio izraen za razdoblje od 1989. do 2000. godine, s rezervacijom prostora za odreene namjene do 2015. godine. Prijedlog GUP-a je izraen u skladu s tada vaeim propisima i propisanom metodologijom, te na temelju opsenih sektorskih studija (vodoopskrba, promet, poljoprivreda, gospodarstvo, elektroprivreda, geomorfologija, stanovnitvo i druga).

PREGLED OSNOVNIH NUMERIKIH POKAZATELJA ZA POSTOJEI GUP GLINE

pravni podruje kojeplanirani broj stanovnika

naziv planastatus

planaprokriva plan

( ha)1991.g.2000.g.2015.g.

GENERALNI URBANISTIKI

PLAN GRADA GLINEnije

donesen890,06.3608.50010.000

GUP grada Gline iz 1989. godine

Budui da je Prijedlog Generalnog urbanistikog plana grada Gline nastao neposredno prije rata njegova primjena praktiki nije niti zapoela, jer se graditeljska aktivnost po osloboenju grada Gline odnosila prvenstveno na obnovu graevina koje su stradale u ratu.

Izvjeem o stanju u prostoru grada Gline ukazano je na niz neusklaenosti i neprimjenjivost na dananju situaciju velikog broja postavki GUP-a grada Gline iz 1989. godine, prvenstveno vezano na demografsku projekciju, predvianja o broju zaposlenih u planskom razdoblju. Kako su navedeni podaci predstavljali polazite za odreivanje plana namjene povrina i cjelokupne koncepcije plana, evidentna je njegova neprimjenjivost u dananjim uvjetima. Kako je izraen u potpuno drugim drutvenim i gospodarskim uvjetima, GUP grada Gline iz 1989. godine baziran je na nizu pretpostavki koje u dananjim uvjetima nisu realne te je u velikoj mjeri zastario i samim tim neprimjenjiv.

Uzimajui o obzir navedeno, Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru Grada Gline (SG 06/01) predviene su pripreme za izradu novog Urbanistikog plana ureenja grada Gline u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju ( NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02).

Novom generacijom planova naroito je potrebno preispitati:

demografski razvoj, ukljuivo posljedice rata na demografsku sliku,

obnova poruenog u ratu,

prometno rjeenje, vezano na aktualnu prometnu strategiju Republike Hrvatske,

izmjenjenu situaciju vezano na nove zakonske propise iz podruja zemljine politike i ureenja graevinskog zemljita,

definiranje nove gospodarske strategije.

1.1.5.5. Analiza vaeih dokumenata prostornog ureenja nie

razine na podruju obuhvata UPU-a grada Gline

Za podruje obuhvata UPU-a grada Gline bio je izraen vei broj provedbenih urbanistikih planova i projekata kojima je kao dokumentima prostornog ureenja nie razine bilo pokriveno gradsko podruje:

Idejna skica rjeenja centra, Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb, 1963.

Urbanistiki projekt Novo naselje I., Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb, 1964.

Idejno rjeenje detalja junog stambenog naselja, Urbanistiki institut Hrvatske, 1965.

Provedbeni urbanistiki plan Borako naselje, Urbanistiki institut Hrvatske, 1965.

Provedbeni urbanistiki plan Glina 1., Zavod za urbanizam i komunalnu djelatnost Srbije, Beograd, 1980.

Provedbeni urbanistiki plan Glina 2. i 3.; Zavod za urbanizam i komunalnu djelatnost Srbije, Beograd, 1980.

Provedbeni urbanistiki plan Glina 4.; Zavod za urbanizam i komunalnu djelatnost Srbije, Beograd, 1980.

Provedbeni urbanistiki plan Glina 5.; Zavod za urbanizam i komunalnu djelatnost Srbije, Beograd, 1980.Kako nisu bili usklaeni s novim Zakonom o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) temeljem lanka 57. navedenog Zakona 23. travnja 1999. godine svi navedeni provedbeni urbanistiki planovi stavljeni su izvan snage.

Kako su se urbanistike intervencije po osloboenju Gline 1995. godine preteno koncentrirale na obnovu, novi detaljni planovi ureenja nisu bili izraivani.

1.1.6. OCJENA MOGUNOSTI I OGRANIENJA RAZVOJA

U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE

PODATKE, TE PROSTORNE POKAZATELJE

1.1.6.1. Demografski pokazatelji Godine 1991. na cijelom podruju Grada Gline na 540 km2 ivjelo je 23.040 stanovnika. Od ukupno 69 naselja samo je Glina, u kojoj je 1991. godine bilo popisano 6.933 stanovnika, naselje gradskog karaktera. Na samu Glinu otpadalo je 1991. godine 30,1 % od ukupnog broja stanovnika dananjeg Grada Gline.

Konanim rezultatima popisa stanovnitva iz 2001. godine udio stanovnika naselja Glina (3.116 stanovnika) iznosi 31,6 % broja stanovnika Grada Gline (9.868 stanovnika), no ukupni broj stanovnika i Grada Gline i naselja Glina iznosi samo cca 44 % u odnosu na broj stanovnika popisan 1991. godine. Pad broja stanovnika zabiljeen je u svim naseljima Grada Gline.

Popisno kretanje stanovnitvaZa razumijevanje suvremenih demografskih stanja i procesa potrebno se ukratko osvrnuti i na razvojne tokove u prolosti. Stoga je u tablici u prilogu prikazano kretanje stanovnitva grada Gline od prvog popisa stanovnitva 1857. godine do 2001. godine.

tablica - kretanje broja stanovnika grada Gline u razdoblju od 1857. do 2001. godine

godina 1857 18691880189019001910192119311948195319611971198119912001

broj stanovnika.2.1661.5631.6111.8551.6041.9861.8432.3151.6001.9822.4123.4195.7806.9413.116

popisno kretanje broja stanovnika grada Gline u razdoblju od 1857. do 2001. godine

U pregledu kretanja broja stanovnika grada Gline mogue je pratiti oscilacije u demografskoj slici koje su bile odraz ireg drutvenog i gospodarskog konteksta. Prvi zabiljeen popis 1857. godine registrirao je u Glini 2.166 stanovnika, no razvojaenjem Vojne Krajine i odlaskom garnizona broj stanovnika pada za cca 30 % (1.563 stanovnika 1869. godine) i zadrava se ispod 2.000 stanovnika sve do popisa 1931. godine kada po prvi puta broj stanovnika prelazi broj iz 1857. godine. Pad broja stanovnika ponovno je zabiljeen u popisima iza II. svjetskog rata, 1948. i 1953. godine. Tek popisom 1961. godine broj stanovnika je neznatno povean u odnosu na 1931. godinu, te sve do 1991. godine popisno kretanje stanovnitva grada Gline pokazuje konstantan i ubrzani porast broja stanovnika (naroito u razdoblju od 1971. do 1981. godine). Izmeu 1948. i 1991. godine ukupan broj stanovnika naselja Glina povean je za ak 433 % (s 1.600 na 6.941 stanovnika).

U skladu s rezultatima popisa stanovnitva iz 1991. godine potrebno je naglasiti da je Grad Glina ve tada imao nepovoljne demografske pokazatelje:

slabo naseljeno podruje (1991. god. 42 stan./km2, 2001. god. samo 16 stan./km2)

izrazito emigracijsko i depopulacijsko podruje (od 1953. do 1991. godine negativan migracijski saldo iznosio je 11.925 stanovnika)

pokazuje nepovoljna vitalna obiljeja stanovnitva, negativno prirodno kretanje i relativno staru dobnu strukturu stanovnitva - 1991. godine gotovo jednaki broj i udjel mladog (23,3 %) i starog stanovnitva (23,2 %), u odnosu na zrelo stanovnitvo (52,6 %)

Prvim rezultatima popisa stanovnitva 2001. godine ponovo je iskazano znaajno smanjenje broja stanovnika naselja Glina (4.506 stanovnika), no konani rezultati obrade pokazuju jo nepovoljnije pokazatelje: broj stanovnika Gline konano iznosi 3.116 stanovnika to je samo 44% u odnosu na broj stanovnika grada 1991. godine.

Osnovna demografska obiljeja

Iz analize spolnih obiljeja stanovnitva grada Gline vidi se, da je na podruju grada 2001. godine ivjelo vie enskog (1.686 ili 52,4 %) nego mukog (1.430 ili 47,6 %) stanovnitva.

STANOVNITVO GRADA GLINE PREMA SPOLU I STAROSTI

(izvor: DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU - Popis stanovnitva, kuanstava i stanova31. oujka 2001.)

spolukup.starost

0-45-910-1415-1920-2425-2930-3435-3940-4445-4950-5455-5960-6465-6970-7475-7980-8485-8990-9495 i vienepoz

nato

svega3.1161831291812001932052042132032142491702151881901034419814

muki1.4309957919010597106989611011673100728124742-2

enski1.686847290110881089811510710413397115116109793715612

Viak enskog stanovnitva naroito je izraen u starijoj populaciji, i to :

u dobnoj skupini starijih od 65 godina ene ine gotovo 2/3 stanovnitva (363 ili 65,6 % ena u odnosu na 190 ili 34,4 % mukaraca),

u dobnoj skupini starijih od 75 godina ene ine vie od 3/4 stanovnitva (138 ili 78,9 % ena u odnosu na 37 ili 21,1 % mukaraca).

Analiza dobne strukture stanovnitva grada Gline pokazuje izrazite karakteristike stanovnitva regresionog tipa (udjel mlaih od 14 godina je znatno ispod 20 %, udjel starijih od 50 godina je znatno vei od 30 %).

STANOVNITVO GRADA GLINE - OSNOVNI KONTINGENTI STANOVNITVAUkupnoosnovni kontingenti stanovnitva

0 - 1415 - 4950 i vienepoznato

broj3.1664931.4321.1874

%100 %15,8 %46,0 %38,1 %0,1 %

Koeficijent starenja (odnos broja stanovnika starijih od 50 godina i mlaih od 14 godina) za grad Glinu je 2,41 to takoer ukazuje na znaajnu dominaciju starog stanovnitva.

STAROSNA PIRAMIDA ZA GRAD GLINU(izvor: DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU - Popis stanovnitva, kuanstava i stanova31. oujka 2001.)

STANOVNITVO GRADA GLINE PREMA PRISUTNOSTI / ODSUTNOSTI

(izvor: DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU - Popis stanovnitva, kuanstava i stanova31. oujka 2001.)

Ukupno popisaneosobeUkupan broj stanovn.Stanovnici naselja popisa

svegaprisutni u vrijemepopisasvegaOdsutni iz naselja popisa

svegaU zemljiU inozemstvuStanovnici naselja popisa

kolov.radprognan.obiteljski razloziostalosvegaradboravakkolov.ostaloizbjeglice u RepubliciHrvatskojprivremeno prisutniu naselju popisa

3.3543.1163.0402.61842230850461611734114513392176-

Od ukupnog broja od 3.116 stanovnika grada Gline 31. oujka 2001. bilo je odsutno 422 ili 13,5% stanovnika, od toga najvie:

prognanika u zemlji (161 ili 38,2 % od ukupnog broja odsutnih stanovnika),

radnika u inozemstvu (51 ili 12,1 % od ukupnog broja odsutnih stanovnika),

stanovnika na kolovanju u zemlji (50 ili 11,8 % od odsutnih stanovnika),

radnika u zemlji (46 ili 10,9 % od ukupnog broja odsutnih stanovnika).

Popisom 31. oujka 2001. godine u Glini je bilo popisano 76 izbjeglica u Republici Hrvatskoj. Prosjena veliina kuanstva u gradu Glini 31. oujka 2001. godine bila je 2,5 lana i smanjena je u odnosu na 1991. godinu sa prosjeno 3,1 lana po obitelji, to ukazuje na veliki porast udjela malih kuanstava bez djece i samakih kuanstava.

Nepovoljna demografska slika odraava se i na strukturu kuanstava, te u gradu Glini prevladavaju samaka, uglavnom staraka kuanstava (ak 29,0 %), potom dvolana (25,7 %), dok je znatno manji udio trolanih (18,7 %) i etverolanih (16,2 %) kuanstava s djecom.

Od obiteljskih kuanstava na brane parove s djecom odnosi se 48,2 %, a 32,5 % na brane parove bez djece.

PRIVATNA KUANSTVA GRADA GLINE PREMA PREMA OBITELJSKOM SASTAVU I OBITELJSKA KUANSTVA PREMA BROJU LANOVA(izvor: DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU - Popis stanovnitva, kuanstava i stanova31. oujka 2001.)

ukupnoobiteljska kuanstva prema broju lanovaneobiteljska kuanstva

svega2345678 i vieod toga ue obitelji

broj kuans.ukupnolan.svegabrani par bez djecebrani par s djecommajka s djecomotac s djecomsvega1 lanvie lan.

1.24485632023320165 28 8 189082954381502538836028

100%37,4%27,2%23,5%7,6%3,3%0,9%0,1%100%32,5%48,2%16,5%2,8%100%92,8%7,2%

100 %25,7%18,7%16,2%5,2%2,2%0,6%0,1%29,0%2,3%

Procjena broja stanovnika grada Gline

Nedostatak podataka o migracijskim kretanjima od 1991. do danas, znatno oteava procjenu broja stanovnika. Naime, osim nepoznatog broja stanovnika koji su sudjelovali u uobiajenim migracijama unutar Hrvatske, turbulentna zbivanja devedesetih godina donijela su mnogo nepoznanica. Tako se ne raspolae tonim brojem prognanika, veinom s biveg okupiranog podruja Banovine, kao ni brojem izbjeglica iz Bosne i Hercegovine koji su ostali ivjeti u Glini. Takoer je nepoznat toan broj iseljenih Srba. Trea velika nepoznanica odnosi se na iseljavanje stanovnitva u inozemstvo a koje je nakon 1991. intenzivirano u svim hrvatskim krajevima. Povratak stanovnitva u Glini jo je uvijek u tijeku i pratiti e proces obnove gospodarstva.

Rezultati popisa stanovnika 2001. godine, ukazuju da su demografski trendovi izrazito nepovoljni, te da je Glina 2001. godine imala 3.116 stanovnika, to je za cca 55 % manje nego 1991. godine.

Uzimajui u obzir injenicu da je u vrijeme izrade UPU-a Gline obnova jo uvijek u tijeku, procjenjuje se da e Glina u budunosti dosei broj stanovnika iz 1991. godine, to znai da se u narednom razdoblju i po dovrenju procesa obnove moe oekivati stabilizacija broja stanovnika Gline na broju izmeu 7.000 i 8.000 stanovnika.

1.1.6.2. Gospodarski pokazatelji

Najznaajnije grane gospodarstva

Osnovna gospodarska struktura grada Gline formirala se nakon II. svjetskog rata s tipinim obiljejima gospodarske strukture tog razdoblja u kojoj je dominirala industrijska proizvodnja (Pamuna predionica Glina, Pliva Vivera - danas pogon HIPP, eljezara Sisak).

Dok je 1991. godine prema podacima Hrvatske gospodarske komore djelovalo 57 poduzea, najnoviji podaci Hrvatske gospodarske komore iz 2001. godine registriraju samo 12 gospodarskih poslovnih jedinica sa sjeditem u naselju Glina. Podatak da je u 2001. godini i pored problema u pokretanju proizvodnje veina zaposlenih Gline radila u preraivakoj industriji, dovoljno govori o potencijalu i znaenju industrijske djelatnosti.

Prema dostupnim podacima Hrvatske gospodarske komore za 2001. godinu najzastupljenije su tvrtke iz djelatnosti preraivake industrije (6 posl. jedinica), slijede trgovake tvrtke (2 jedinice), dok su ostale gospodarske djelatnosti zastupljene s po jednom poslovnom jedinicom.

tablica - pregled broja poslovnih jedinica i zaposlenih u gospodarstvu po djelatnostima 2001. godine

djelatnostbroj zaposl.%broj poslovn. jedinicaprosjeni broj zaposl.

A - POLJOPRIVREDA, LOV I UMARSTVO00,00 10

B - RIBARSTVO----

C - RUDARSTVO82,0818

D - PRERAIVAKA INDUSTRIJA33486,75655,7

E - OPSKRBA EL.ENERGIJOM, PLINOM I VODOM348,83134

F - GRADITELJSTVO----

G - TRGOVINA NA MALO I VELIKO20,5221

H - UGOSTITELJSTVO----

I - PROMET, SKLADITENJE I VEZE----

J - FINANCIJSKO POSREDOVANJE ----

K - POSLOVNE USLUGE----

L - JAVNA UPRAVA I OBRANA, SOC.OSIGURANJE ----

M - OBRAZOVANJE----

N - ZDRAVSTVENA ZATITA I SOCIJALNA SKRB71,8217

O - OSTALE DJELATNOSTI----

P - PRIV. KUANSTVA SA ZAPOSLENIM OSOBLJEM----

Q - IZVANTERITORIJALNE ORGANIZACIJE I TIJELA----

u k u p n o

385 100,012 32,0

napomena :Navedeni podaci odnose se samo na zaposlene u gospodarstvu koje biljei HGK.

Struktura zaposlenih

Prema podacima Grada Gline na podruju obuhvata UPU-a grada Gline ukupno je zaposleno po pojedinim granama djelatnosti :

djelatnostzaposleno djelatnika

INDUSTRIJA

Pamuna predionica Glina320

HIPP - proizvodnja djeje hrane, pogon Glina (ranije "Pliva-Vivera" d.o.o.)65

"Andraek" d.o.o. - pogon drvne industrije u Glini25

"antek" - prerada drveta16

"eljezara Sisak", Pogon Glina6

u k u p n o z a p o s l e n i h 432

PRIVATNO PODUZETNITVO

ugostiteljstvo45

trgovaka djelatnost80

u k u p n o z a p o s l e n i h 125

UPRAVA I DRUTVENE DJELATNOSTI

djelatnosti lokalne samouprave, upanijske i dravne uprave

(Grad Glina, upanijske ispostave, Katastar, Porezna uprava,

Sud, MUP, kolstvo, predkolske ustanove)160

Dom zdravlja Glina22

zdravstvo ( privatno )35

Kazneni zavod Glina50

u k u p n o z a p o s l e n i h 267

OSTALO

"Komunalac Glina" d.o.o.45

ostale djelatnosti30

u k u p n o z a p o s l e n i h 75

s v e u k u p n o z a p o s l e n i h

899

Najvei je broj zaposlenih u gospodarstvu na podruju grada Gline (432 djelatnika ili cca 48,1%) zaposlen u preraivakoj industriji, slijede uprava i drutvene djelatnosti sa 267 zaposlena (odnosno 29,7 % zaposlenih). Najvei broj zaposlenih imaju poduzea preraivake industrije (prosjeno 86 zaposlenih), a najmanji broj zaposlenih po poslovnoj jedinici je u trgovini.

Vie od 40 % od ukupnog broja zaposlenih u Glini radi u dvije poslovne jedinice: "Pamuna predionica Glina" d.d. (320 zaposlenih ili 35,6 %) i "HIPP" - pogon Glina (65 zaposlenih ili 7,2%).

Planovi gospodarskog razvitka

Bez obzira na tehnoloku razinu postojee industrije kao i na razinu ratnih razaranja, postoje izgraeni kapaciteti, koji u novom vlasnikom, trinom i gospodarskom ambijentu ine dobru osnovicu budueg gospodarskog razvitka. U tom smislu mogu se posebno izdvojiti kapacitete u prehrambenoj, tekstilnoj, drvnoj i metalnoj industriji. Sasvim je izvjesno da, i uz pretpostavku brze i uspjene vlasnike transformacije, ovi kapaciteti nee u duem vremenskom razdoblju moi zaposliti predratni broj djelatnika. Dalji razvitak navedenih djelatnosti vezan je, pored vlasnikog restrukturiranja, uz obnovu trita i tehnologije.

Prema podacima kojima raspolae Grad Glina, u narednom razdoblju oekuje se:

poveanje uposlenih u gospodarskoj djelatnosti od 2 % godinje,

poveanje uposlenosti u javnom sektoru od 0,8 % godinje,

poveanje uposlenih u sektoru poduzetnitva od 1 % godinje.

U pogledu planova gospodarskog razvitka u gradu Glini naroito se oekuje:

rast zaposlenosti i proizvodnje u pogonu "HIPP" - proizvodnja djeje hrane, Glina (ranije "Pliva-Vivera" d.o.o.),

oivljavanje ili prenamjena proizvodnje u pogonu "Andraek" d.o.o. (pogon drvne industrije),

oivljavanje ili prenamjena proizvodnje u pogonu "eljezara Sisak", Pogon Glina,

otvaranje novih proizvodnih pogona u uspostavljenoj zoni male privrede,

otvaranje novih pogona za preradu mineralnih sirovina, graevni kamen i proizvode od kamena i drveta,

koritenje prirodnih resursa (mineralne sirovine, drvo, poljoprivredni proizvodi),

oivljavanje poljoprivredne proizvodnje ("mini-farme") i vezano na to proizvodnja zdrave hrane.

"HIPP" - proizvodnja djeje hrane, pogon Glina

1.1.6.3. Prostorni pokazatelji

Znaajke prostornog razvitka :

Temeljna karakteristika koja je odredila urbani razvitak Gline u razdoblju nakon II. svjetskog rata je intenzivna urbanizacija temeljena na razvitku industrije. Ovakva razvojna orijentacija rezultirala je neselektivnim urbanim razvojem koji je posluio za veliki transfer stanovnitva, preteno niskih urbanih aspiracija, iz ireg gravitacijskog podruja (ruralnog podruja bive opine Glina i ostalih podruja Banovine, te zapadnog dijela Bosne i Hercegovine).

Prostorni refleks ovih kretanja vidljiv je u neracionalnom prostornom irenju grada, te postupnim ali stalnim gubitkom urbanih vrijednosti Gline. Intenzivno prostorno irenje grada, naroito u razdoblju sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljea, nisu bili praeni odgovarajuim gradskim prometnim i komunalnim razvojem, to je uzrokovalo poremeaje urbane strukture grada. U skladu s potrebama stalnog irenja grada razvijala su se uglavnom rubna podruja, dok je povijesna jezgra postupno propadala (kako zbog zaputenosti i ugroenosti od prometa tako i neprimjerenim urbanim intervencijama).

Koncept gospodarenja prostorom :

Po aktualnom Zakonu o prostornom ureenju Grad Glina, kao jedinica lokalne samouprave, nema izravnog utjecaja na provoenje prostornih planova. Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog ureenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom. Lokacijsku dozvolu, kao upravni akt, izdaje Ured dravne uprave nadlean za poslove prostornog ureenja na ijem je podruju planirani zahvat u prostoru. Na postupak izdavanja lokacijske dozvole Grad Glina nema nikakav direktan utjecaj niti posebna ovlatenja ili prava.

Izvorni utjecaj na politiku gospodarenja prostorom Grad Glina ostvaruje donoenjem dokumenata prostornog ureenja koji u pravilu sadre sve elemente nune za izdavanje lokacijske dozvole. Iz ovoga se moe utvrditi interes Grada Gline da to vie svojeg podruja pokrije dokumentima prostornog ureenja i to:

s jedne strane razvojnim dokumentima prostornog ureenja (PPUG-om Grada Gline koji je usvojen u lipnju 2000. godine i UPU-om grada Gline ija je izrada u tijeku),

a sa druge strane detaljnim planovima ureenja kao provedbenim dokumentima prostornog ureenja.

2.

CILJEVI PROSTORNOG UREENJA

2.1.

Ciljevi prostornog ureenja gradskog znaaja

2.1.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ

Uzajamna povezanost i uvjetovanost gospodarskog, demografskog i prostornog razvitka temelj je razvojnog planiranja. Za gospodarsku revitalizaciju podruja potrebni su radni kontigenti stanovnitva na ukupnoj razini, ali i za inovacije potrebni kadrovi, odnosno nositelji procesa koje se samo dodatnim stimulansima moe vratiti u mjesta roenja ili naseliti u neka druga podruja. Model demografske obnove Gline ne moe se stoga ograniiti samo na klasino stimuliranje reprodukcije stanovnitva, koje ne daje sigurnost da se mlae generacije, iako brojnije, nee iseljavati u atraktivnija podruja.

Demografska obnova se moe provoditi samo u sklopu gospodarske obnove kao njen integralni dio i vana pretpostavka svakog planiranja i inovacija u prostoru. Stoga je u model demografske obnove potrebno ukljuiti i razliite oblike gospodarske i openito ukupne revitalizacije:

potrebno je postaviti okvire gospodarske revitalizacije ime se posredno ostvaruju uvjeti za veu reprodukciju fertilnog dijela domicilnog i doseljavanje novog stanovnitva;

emigracija mlaeg, obrazovanijeg i reprodukcijski sposobnog dijela stanovnitva najvea je prepreka svakoj demografskoj obnovi, te je gospodarskim razvojem pot