Nebo, Han Bila, arheoloko podruje (neolitsko naselje)galerija

Status spomenika->Nacionalni spomenikPovjerenstvo za ouvanje nacionalnih spomenika, na temelju lanka V. stavak 4. Aneksa 8. Opega okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i lanka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za ouvanje nacionalnih spomenika, na sjednici odranoj od 25. do 29. travnja 2013. godine, donijelo jeO D L U K UI.Arheoloko podruje (neolitiko naselje) Nebo, Han Bila, opina Travnik, proglaava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).Nacionalni spomenik ine: tragovi (ostaci) prapovijesnog neolitikog naselja i pokretni arheoloki materijal.Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvaa k.. 2989, posjedovni list broj 220, k.. 2991/1, posjedovni list broj 832, k.. 2991/2, posjedovni list broj 833, k.. 2991/3, posjedovni list broj 821, k.. 2993, posjedovni list broj 27, k.. 2994, posjedovni list broj 29, k.. 2995, posjedovni list broj 1072, k.. 2988, posjedovni list broj 214, k.. 2996, posjedovni list broj 1190, k.. 2997, posjedovni list broj 220, k.. 2998, posjedovni list broj 219, k.. 2999, posjedovni list broj 213, k.. 3000, posjedovni list broj 217 i k.. 3001, posjedovni list broj 203, k.o. Han Bila, opina Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zatite utvrene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zatitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Opega okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Slubene novine Federacije BiH, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).II.Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) duna je osigurati pravne, znanstvene, tehnike, administrativne i financijske mjere za zatitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnoga spomenika.Povjerenstvo za ouvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit e tehnike uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploe sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglaenju dobra nacionalnim spomenikom.III.U ciljutrajne zatitena prostoru definiranom utokiI.stavak 3. ove odluke, utvruju se sljedee mjere zatite:I. stupanj zatiteprimjenjuje sa na parcelama: k.. 2989, posjedovni list broj 220, k.. 2991/1, posjedovni list broj 832, k.. 2991/2, posjedovni list broj 833, k.. 2991/3, posjedovni list broj 821, k.. 2993, posjedovni list broj 27, k.. 2994, posjedovni list broj 29, k.. 2995, posjedovni list broj 1072, k.. 2988, posjedovni list broj 214, k.. 2996, posjedovni list broj 1190 i k.. 2997, posjedovni list broj 220, k.o. Han Bila, opina Travnik. U tom prostoru utvruju se sljedee mjere:-doputeni su iskljuivo istraivaki i konzervatorsko-restauratorski radovi i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadlenog za prostorno ureenje (u daljnjem tekstu: nadleno ministarstvo) i struni nadzor nadlene slube zatite naslijea na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadlena sluba zatite);-prigodom obavljanja istranih radova obvezno je osigurati nazonost arheologa;-doputeno je izvoenje radova koji nee utjecati na unitavanje arheolokog sloja ili na izmjenu izgleda nacionalnoga spomenika, uz prethodni uvid strunjaka-arheologa na terenu, uz odobrenje nadlenog ministarstva i struni nadzor nadlene slube zatite;-nije doputeno oranje dublje od 25 cm (mjestimino je kulturni sloj ustanovljen na samoj povrini);-nije doputeno neovlateno prikupljanje pokretnog arheolokog materijala (nalaza);-mjere tehnike zatite arheolokog lokaliteta mogu se provoditi samo uz prethodna arheoloka iskapanja;-prostor spomenika bit e otvoren i dostupan javnosti, a moe se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;-nije doputeno odlaganje otpada.II. stupanj zatiteprimjenjuje se na parcelama: k.. 2998, posjedovni list broj 219, k.. 2999, posjedovni list broj 213, k.. 3000, posjedovni list broj 217 i k.. 3001, posjedovni list broj 203, k.o. Han Bila, opina Travnik. U tom prostoru utvruju se sljedee mjere:-prostor je potencijalno i indicirano arheoloko nalazite, te stoga nije doputeno izvoenje radova koji bi mogli utjecati na unitavanje arheolokoga sloja ili na izmjenu izgleda nacionalnoga spomenika, a bez prethodnoga uvida strunjaka-arheologa na terenu i odobrenja nadlenog ministarstva i struni nadzor nadlene slube zatite;-nije doputeno oranje dublje od 25 cm;-nije doputeno neovlateno prikupljanje pokretnog arheolokog materijala (nalaza);-zabranjeno odlaganje otpada i smea.Vlada Federacije je duna osigurati izradu i provedbu programa prezentacije nacionalnoga spomenika.IV.Svi pokretni nalazi, koji tijekom arheolokoga istraivanja budu naeni, bit e pohranjeni u najbliem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehnike uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obraeni i prezentirani na odgovarajui nain.Iznimno od stavka 1. ove toke, u razdoblju do ponovnog otvorenja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a u sluaju da najblii muzej ne ispunjava kadrovske, materijalne i tehnike uvjete, nositelji arheolokih istraivanja duni su podnijeti pismeni zahtjev Povjerenstvu da odredi instituciju u kojoj e arheoloki nalazi biti privremeno pohranjeni.Sav pokretni i nepokretni arheoloki materijal koji bude naen tijekom arheolokih istraivanja nuno je struno obraditi.Arheolog voditelj arheolokih istraivanja duan je nakon izvrenih arheolokih radova podnijeti izvjee Povjerenstvu i instituciji koja je obavila istraivanja.Arheolog voditelj arheolokih istraivanja mora imati na raspolaganju sav naeni pokretni i nepokretni arheoloki materijal dok traje istraivanje i dok ne zavri izvjee, a najdue za razdoblje od tri godine.Paralelno sa izvoenjem arheolokih istraivanja, nuna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheolokog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajue prostore (depoe).Nakon dostave izvjea o provedenom istraivanju, Povjerenstvo e utvrditi pokretne nalaze na koje e biti primjenjivane mjere zatite koje Povjerenstvo utvruje.V.Iznoenje pokretnoga naslijea iztokeI.stavak 2. i toke IV. stavak 1. ove odluke (u daljnjem tekstu: pokretno naslijee) iz Bosne i Hercegovine nije doputeno.Iznimno od odredbe stavka 1. ove toke, doputeno je privremeno iznoenje pokretnoga naslijea iz Bosne i Hercegovine u svrhu prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije mogue izvriti u Bosni i Hercegovini, odnosno ako se procijeni da se konzervacija u inozemstvu moe izvriti kvalitetnije, bre i jeftinije.Odobrenje u smislu prethodnoga stavka daje Povjerenstvo, ukoliko nesumnjivo bude utvreno da to ni na koji nain nee ugroziti pokretno naslijee.Povjerenstvo u svom odobrenju za privremeno iznoenje pokretnoga naslijea iz Bosne i Hercegovine utvruje sve uvjete pod kojima se to iznoenje moe izvesti, rok za povrat u Bosnu i Hercegovinu, kao i zaduenja pojedinih tijela i institucija na osiguranju tih uvjeta, te o tome obavjetava Vladu Federacije, nadlenu slubu sigurnosti, carinsku slubu Bosne i Hercegovine i javnost.VI.Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno - planski akti u dijelu u kojem su opreni odredbama ove odluke.VII.Svatko, a posebice nadlena tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i opinske slube suzdrat e se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu otetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zatitu.VIII.Ova odluka dostavit e se Vladi Federacije, nadlenome ministarstvu, nadlenoj slubi zatite i opinskome organu uprave nadlenom za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrenih u to. II. VII. ove odluke, te nadlenome opinskom sudu u svrhu upisa u zemljine knjige.IX.Sastavni je dio ove odluke obrazloenje s prateom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (www.kons.gov.ba).X.Prema lanku V. stavak 4. Aneksa 8. Opega okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konane.XI.Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u Slubenom glasniku BiH.Ovu je odluku Povjerenstvo donijelo u sljedeem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadimuhamedovi, Dubravko Lovrenovi i Ljiljana evo.Broj: 05.1-2.3-53/13-1125. travnja 2013. godineSarajevoPredsjedatelj PovjerenstvaDubravko LovrenoviO b r a z l o e n j eI UVODNa temelju lanka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za ouvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Opega okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, nacionalni spomenik je dobro koje je Povjerenstvo za ouvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u skladu sa l. V. i VI. Aneksa 8. Opega okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konanu odluku o njihovom statusu, a za to ne postoji vremensko ogranienje i bez obzira da li je za dotino dobro podnesen zahtjev.Zaviajni muzej Travnik iz Travnika podnio je Povjerenstvu, dana 20.11. 2012. godine, peticiju /prijedlog za proglaenje arheolokog lokaliteta Nebo u Brajkoviima, Nova Bila, opina Travnik, nacionalnim spomenikom BiH.Sukladno odredbama Zakona, a na temelju lanka V. stavak 4. Aneksa 8. i lanka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za ouvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provoenju postupka za donoenje konane odluke za proglaenje dobra nacionalnim spomenikom.Izjava o znaaju dobraButmirska kultura predstavljala je najznaajniju pojavu u mlaem neolitiku Bosne i Hercegovine. Odlikovala se originalnim oblicima posuda, specifinim ornamentalnim sustavom spiraloidno - trakastog motiva (posebno dekorativne su kombinacije plastinih S i C motiva u jedinstvenom frizu), bogatom i raznovrsnom figuralnom plastikom, a svoj puni procvat doivjela je u srednjoj, odnosno klasinoj fazi.Arheoloka sustavna istraivanja neolitikog naselja Nebo (veliine 150 x 100 m, oko 15.000 m), doprinijela su boljem poznavanju butmirske kulturne grupe, kojoj isto pripada. Lokalitet, poznat i kao Sikirite (prema brojnim pronaenim sjekirama) i Nastinice, nalazi se zapadno od sela Brajkovia, udaljenom oko 8 km zrane linije, istono od Travnika, na malom platou, iznad ravnice uz rijeku Bilu, a koja je, ini se, nekada tekla ispod samog lokaliteta, tako da je naselje lealo na visokoj obali rijeke, to je bio izvanredan prirodan poloaj za nastanak naselja.Na lokalitetu Nebo nije bilo prekida kulturnog sloja, koji se slagaoin continuo. U prvo vrijeme u upotrebi su bile zemunice (znaajan nalaz dvostruke zemunice), da bi kasnije neolitiki stanovnici Neba poeli graditi i nadzemne kue.Od skromnih nalaza plastike, posebno treba izdvojiti pronaenu iroku nogu, za koju se moe predpostaviti da je sluila kao nosa neke antropomorfne vaze (nije poznata niti u Butmiru) i sjedeu statuetu, vjerojatno kultnog karaktera. Statueta predstavlja jedan od najvrjednijih nalaza, s obzirom da na lokalitetu Butmir, okarakteriziranom (i po) nalazima figuralne plastike, nije pronaana niti jedna sjedea figura (samo stojee).Keramika s lokaliteta Nebo bila je brojna, raznovrsna oblicima, bogato ornamentirana i po svemu je odgovarala keramici iz Butmira.II - PRETHODNI POSTUPAKTijekom voenja postupka, izvren je uvid u:-podatke o sadanjem stanju i namjeni dobra, ukljuujui opis, arhitektonski snimak i fotografije;-uvid u sadanje stanje dobra;-kopiju katastarskog plana;-zemljino-knjini izvadak;-povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu grau o dobru, koja je data u popisu koritene dokumentacije u okviru ove odluke.Prema odredbilanka V. stavak 2. Aneksa 8. Opega okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i lanka 37. Poslovnika o radu Povjerenstva prije donoenja konane odluke o proglaenju dobra nacionalnim spomenikom, Povjerenstvo e pruiti mogunost vlasniku predloenog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadlenim za ouvanje naslijea, strunim i naunim institucijama, strunjacima i naunicima, kao i drugim zainteresiranimosobama da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Povjerenstvo je:-dopisom broj: 05.1-35.2-2/13-48, od 13.03.2013. godine, zatrailo dostavljanje dokumentacije i stavova u svezi proglaenja - Arheolokog lokaliteta Nebo, Han Bila, opina Travnik, nacionalnim spomenikom BiH, od: Opine Travnik, Slube za imovinsko-pravne odnose i katastar, Zavoda za zatitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta i Federalnog ministarstva prostornog ureenja i Zaviajnog muzeja Travnik u Travniku.-dopisom broj: 05.1-35.2-5/13-31, od 22.03.2013. godine, zatrailo dostavljanje stavova vlasnika u svezi proglaenja od Opine Travnik, Slube za imovinsko-pravne odnose i katastar, putem Javnog poziva vlasnicima.Nakon toga, Povjerenstvu je dostavljena sljedea dokumentacija:-dopisom broj: 07-40-4-903-1/13, od 19.03.2013. godine, Federalno ministarstvo kulture i sporta obavijestilo je Povjerenstvo da, prema evidenciji Zavoda za zatitu spomenika, je dobro bilo zatieno od strane Zavoda za zatitu kulturno-povijenog i prirodnog naslijea pod sljedeim nazivom: Nebo, Brajkovii, Travnik, Rjeenjem broj 548/51 od 2. 6.1951. godine.-dopisom broj: 03-23-2-353/13 ND, od 25.03.2013. godine, Federalno ministarstvo prostornog ureenja, obavijestilo je Povjerenstvo da ne posjeduje dokumentaciju za predmetno dobro.-dopisom broj: 01-404/13-1, od 25.03.2013. godine, Opina Travnik, Naelnik, poslala je Povjerenstvu: spisak parcela k.o. Han Bila-ifra k.o. 457014, strana 1,2,3; kopiju katastarskog plana, Izvod iz prostornog plana Opine Travnik, Izvod odluka o provoenju, kopiju Prostornog plana.-dopisom broj: 77/13, od 25.03.2013. godine, Zaviajni muzej Travnik Povjerenstvu je proslijedilo: tonu lokaciju dobra, dokumentaciju o izvornom stanju dobra, vrijeme izgradnje, opis, literaturu, fotografije.1. Podaci o dobruLokacijaArheoloki lokalitet Nebo nalazi se na nadmorskoj visini od 513 m, zemljopisnoj irini 4313' 53.77, zemljopisnoj duini 1745 46.44, iznad lijeve obale rijeke Bile, na breuljku zvanom Sikirite, u naselju Brajkovii, Han Bila, udaljenom oko 8 km zrane linije, istono od Travnika.Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji oznaenoj kao k.. 2989, posjedovni list 220, k.. 2991/1, posjedovni list 832, k.. 2991/2, posjedovni list 833, k.. 2991/, posjedovni list 821, k.. 2993, posjedovni list 27, k.. 2994, posjedovni list 29, k.. 2995, posjedovni list 1072, k.. 2988, posjedovni list 214, k.. 2996, posjedovni list 1190, k.. 2997, posjedovni list 220, k.. 2998, posjedovni list 219, k.. 2999, posjedovni list 213, k.. 3000, posjedovni list 217 i k.. 3001, posjedovni list 203, k.o. Nova Bila, opina Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.PovijestNeolitika tzv. prelazna zona zauzimala je ogranien teritorij, ali je morala biti izdvojena u zasebnu cjelinu, zbog svojih posebnih kulturnih odlika u tom prapovijesnom periodu(1). Njena bazina teritorija pruala se od sjeverozapada prema jugoistoku i ila je paralelno s obalom Jadranskog mora. Ovdje dakle, nije rije o kompaktnoj teritorijalnoj cjelini, nego o tri oblasti: oblast oko gornjeg toka rijeke Bosne ili oblast centralne Bosne, juna Metohija i, kao trea Ohridsko jezero i juna Pelagonija(2).Prva navedena oblast, pruala se izmeu gradova Sarajeva i Zavidovia, u sredinjoj Bosni, kojoj, pored same doline gornjeg toka Bosne, pripadaju i doline njenih pritoka: eljeznice, Fojnice, Trstionice, Zgoe, Lave i Bile. Na ovom podruju ustanovljeno je 13 neolitikih lokaliteta(3), to je svakako velika koncentracija naselja u okviru neolitikog ivota, kojem su pogodovala manja zatvorena plodna polja uz rijene tokove.Mlai neolitik- Butmirska kulturna grupa(4)Mlai neolitik u sredinjoj Bosni obiljen je jednom jedinom(5)butmirskom kulturom. Naselja ove kulture(6)rasporeena su na neto irem prostoru nego to je onaj koji je pokrivala kakanjska kulturna grupa(7). Poetna faza ove grupe locirana je u blizini samog Kaknja (Obre II), ali su naselja razvijene i kasne faze, osim Okolita, podignuta dosta daleko od tog sredita.Tako je i sam Butmir smjeten znatno junije, u blizini izvora rijeke Bosne, a Brdo u Kiseljaku iznad Fojnice. Idui dolinom Lave udaljavaju se prema zapadu naselja Nebo, Mujevine i Crkvina, dok je u srednjem toku Bosne locirano naselje u Kraljevinama. Dakle, butmirska naselja se postupno udaljavaju od inicijalnog sredita, a i njihov poloaj je neto drugaiji. Jedino je naselje u Okolitu smjeteno uz obalu Bosne, a sva druga su povuena u unutranjost, uz njene pritoke. Tako je Nebo (blia oznaka Sikirite ili Nastinice) locirano na platou iznad ravnog terena uz rjeicu Bilu (veliina naselja 150 x 100m, oko 15.000 m)(8). U dosadanjim istraivanjima(9)nije primijeeno da je neko od naselja bilo utvreno, a jedino je na Okolitu zapaen uzdignut rub naselja, te bi trebalo buduim istraivanjima ustanoviti da li je rub uzdignut zbog poplava ili odbrane(10).Kombinacijom rezultata istraivanja naselja butmirske kulture, ustanovljeno je da se ista razvijala u tri osnovne kronoloke faze(11):1. starija faza butmirske kulture (Butmir I): Obre II/I faza2. srednja faza butmirske kulture (Butmir II): Obre II/Iif faza, Butmir, Nebo, Kraljevine, Okolite, Mujevine (?)3. mlaa faza butmirske kulture (Butmir III): Obre II/III faza, Nebo, Crkvine, BrdoOvakva podjela dolazi do izraaja u obradi keramikih nalaza, iako je vidljiva i kod orua i oruja. Kulturni inventar se razlikuje od naselja do naselja, a najlake se uoavaju kod plastike i nakita.Nalazi u Obrima II, Butmiru i Nebu, pokazali su da je osnovu ekonomije predstavljala zemljoradnja i stoarstvo, a lov, sakupljake djelatnosti i trgovaka razmjena, su ih nadopunjavali(12).Nositelji butmirske kulture(13)upotrebljavali su dva tipa stambenih graevina: zemuniki (ili poluzemuniki) i nadzemni tip. Najvei broj zemunikih nastambi otkriven je u Butmiru (oko 90)(14).Naseobinski objektiNa lokalitetu Nebo ustanovljena su dva graevinska stratuma, od kojih je donji bio zemunikog tipa. Otkriveno je takoer, est zemunikih jama: etiri krune, jedna izduena i jedna dvostruka zemunica. Ova potonja sastojala se od dvije prostrane, dosta nepravilne jame, koje su bile prekrivene zajednikim dvoslivnim krovom (etiri duboke jame od stupova, nosaa krovnog sljemena, oiene su izmeu dva zemunika udubljenja, a na suprotnim stranama bile su po dvije iste jame od stupova, nosaa zidne konstrukcije). Svakako je interesantno da se oko navedene dvostruke zemunice pruao manji ist prosotor, na ijim rubovima su se redale ostale zemunike jame. Na taj nain dobijena je shema naseobine: sredinja graevina i oko nje krug ostalih stambenih objekata, dakle, koncentrini tip naselja(15). Obzirom da je istraen manji prostor, ne moemo rei da li se radi o jedinstvenom krunom sustavu ili se radi o nekoliko ovakvih krunih shema.Nadzemne kue(16)su do sada vezane samo uz Nebo i Obre II(17). Prilikom istraivanja gornjega graevinskog stratuma oiena je podnica jedne nadzemne kue(18). Podnica je bila od debelih naslaga ilovae, izgorjele prilikom poara, preko koje je naeno dosta drvenog gara. Treba istaknuti da je kua bila ovalnog oblika, to je oito imitiranje zemuninih nastambi. U naselju Nebo zabiljeena su samo vanjska ognjita, izraena od ilovae.Od svih lokaliteta butmirske kulture, jedino je Obre II, pruilo podatke o kultu mrtvih, odnosno o pogrebnom ritualu (iskljuivo ukop sitne djece, ukopi vreni u poetku ivota u naselju, nema priloga uz kosture)(19). Ovdje su ustanovljena dva znaajna kulta: kult vezan uz ritone na etiri noge (starija faza) i kult sunca (sunev kolut od peene zemlje)(20). Butmirska plastika je svakako morala imati kultni karakter, razlikovala se od izraevina susjednih neolitikih kulturnih grupa, a naroito od vinanske plastike(21). Na navedenom lokalitetu bile su jako zapaene figurice s maskom na licu i tzv. adoranti, a figurine s uzdignutim ili prekrienim rukama na grudima, predstavljale su uesnike u odreenim kultno-magijskim obredima (stav kod molitve ili mirnog predavanja nekom ritualu). U naselju Nebo pronaena je jedino sjedea figurina koja nadopunjuje repertoar butmirske plastine umjetnosti.Naselja butmirske kulture ponudila su bogat i raznovrstan repertoar pokretnih nalaza, iako keramika ini glavni sadraj pojedinih slojeva. Izrada kamenog i kremenog alata, vrena je na posebnim radionikim mjestima u naselju, o emu svjedoe nalazi u Butmiru, Nebu, Novom eheru i Obrima II. Radionice su se nalazile izmeu kua i na irim slobodnim prostorima. Osnovni utisak, dobijen na temelju arheolokog materijala, je da su kamena i kremena orua iz mlaeg neolitika u sredinjoj Bosni, daleko raznovrsnija i bolje izraena nego u prethodnim (starijim) periodima(22). Najei nalazi kremenog orua su rezai i retuirani noevi, a potom jednostruki i dvostruki strugai, noevi strugai i svrdla. Kamene okresane ili uglaane sjekire, javljale su se u tri osnovna oblika: jeziaste, kalupaste i sjekire-ekii, a izraivane su od kornita, kvarcita, kvarcnog pjeara, kriljevca i nekih drugih vrsta kamena. Nalazi kotanog materijala variraju od naselja do naselja, tako da u Butmiru i Kraljevinama, broj istih je neznatan (nekoliko kotanih ila), dok je potuno drugaija situacija na Nebu (brojna kotani ila i glaalice) i Obrima (obilje kotanih nalaza).Nalazi nakita naeni su samo u Nebu (skroman inventar) i Obrima II (bogatiji nalazi, a najveu panju privukao je nakit od morske koljke (Spondylusa)(23).Keramika butmirske kulturne grupe, najraznovrsnija je i najdekorativnija keramika itave prijelazne zone. Ista je prola kroz tri razvojne faze: starija faza-Butmir I (Obre II), srednja faza-Butmir II (Butmir, Nebo, Obre II, Kraljevine, Okolite) i mlaa faza - Butmir III (Nebo, Obre II)(24).Premda se radi o istoj kulturnoj skupini, ipak se pojedina naselja razlikuju kada su u pitanju keramike karakteristike.U starijoj fazi, gruba keramika je u tehnikom pogledu, istovjetna s ovom vrstom nalaza u svim drugim neolitikim grupama. Jedina posebnost sastojala se u tome to je njihova povrina esto bila premazana posebnim nanosom ilovae, pa su stoga primjerci djelovali dotjeranije. Oblici ove grupe keramike (grube) kretali su se od koninih do loptastih posuda veih dimenzija; dno je uglavnom bilo ravno, a vertikalne i horizontalne trakaste drke, kao i razne plastine trake s utiscima nokta ili nekog predmeta, bili su redoviti elementi grube keramike. Fina keramika je bila kompleksnija i sastojala se od sljedeih komponenti: kakanjske, danilske, lengyelsko-panonske, crnoglaane i butmiroidne. Ova potonja se od samog poetka okarakterizirala izvanredno dekorativnim sustavom ukraavanja, kada su se ve razlikovali krivolinijski i pravolinijski motivi(25). Meu krivolinijskim motivima najei su udubljeni i plastini spiraloidni ukrasi. Bez obzira u kojoj tehnici su izvoeni, motivi su ve u ovoj fazi bili sastavljani od velikog broja zavoja, a kombinirani su s bijelom inkrustacijom. Kod pravolinijskih motiva razlikovali su se tzv. trakasti i pravi geometrijski motivi (najee trokutovi i rombovi u razliitim kombinacijama, ahovska polja). Srednja faza je zapravo kalsina faza butmirske kulture, u kojoj su do punog izraaja dole najbolje osobine keramikih izraevina. U tehnikom pogledu, kod grube keramike, nije dolo do promjena, izuzev poveanog repertoara oblika (uvean broj koninih posuda, vaza na nozi i plitkih grubih zdjela s valovito oblikovanim obodom)(26). Kod fine keramike dolo je do znaajnijih promjena. Nestali su glavni (sasvim izraziti) kakanjski i danilski elementi. U ovoj fazi fina keramika se javljala u tri osnovne vrste: crnoglaana, spiralno-trakasta i keramika hvarsko-lisiikog tipa. Spialno-trakasta keramika, kao najizrazitija keramika butmirske kulture, doivjela je procvat, a posebno dekorativno su djelovala kombinacije plastinih S i C motiva u jedinstvenom frizu (najvei domet na butmirskoj keramici). Svakako su motivi najljepe djelovali u kombinacji s bijelom inkrustacijom (u spiralnom motivu) i crveno obojanom okolnom (preostalom) povrinom. U ovoj fazi ovi motivi izvoeni su i bockanjem traka, a zaseban tip predstavlja tzv. vegetabilni spiraloidni ornament kod kojeg se krajevi spirala zavravaju trokutom u obliku lista.Keramika mlae faze sa sigurnou je bila izdvojena jedino u Obrama II, gdje je primijeena degeneracija bogatog butmirskog stila, to je ujedno i glavna karakteristika III. faze(27). Teko je objasniti zato su se krupne promjene dogodile samo u Obrama II. Zbog pojave duborezne tehnike na nekim vazama u Nebu, dr.Alojz Benac je smatrao da se radilo o najmlaoj fazi butmirske kulture. Meutim, kasnije je ustanovio, da u mlaoj fazi butmirske kulture nestaje spiraloidni ornament, to se nije dogodilo u Nebu, gdje su zapaene vrlo lijepe kombinacije spiralnih motiva, pa je sigurno da u Nebu treba raunati i s jednim dijelom klasine butmirske faze(28).Plastine izraevine od peene zemlje inile su vanu komponentu u okviru butmirske kulture, koje joj osiguravaju posebnu individualnost u balkanskom neolitikom svijetu. Ovakvi artefakti naeni su u naseljima Butmir (klasina faza), Obre II (starija faza) i Nebo. Butmir je svakako bio glavno nalazite plastinih izraevina, a veina nalaza pripadala je ljudskim figurama (72 komada), te mali broj, prikazima ivotinja (najee su predstavljale rogate, domae ivotinje, odnosno goveda).Ljudske figure izraivane su s dosta panje, veinom u crnoglaanoj tehnici, urezima su naglaavani dijelovi odjee ili tijela. Statuete su u pravilu prikazivale enske likove, naglaenih oblina, ime je bila isticana uloga ene u neolitikim zajednicama (matrijarhat).Pored realistinih prikaza, javljali su se i oni dosta shematizirani :-lice platino uokvireno ili je imalo potpuno neprirodan, horizontalan poloaj, s jako naglaenim nosom,-prikaz tzv. adoranata, s uzdignutim ili na grudima prekrienim rukama.Geneza butmirske kulture(29)Sljedee komponente bile su znaajne za genezu butmirske kulture:-Najvaniju etniku i kulturnu bazu za formiranje butmirske kulture inili su elementi domae, kakanjske grupe.-Naglaenu komponentu u genezi predstavljali su jadranski, kontinentalni (podunavsko-srednjoevropski) i jugoistoni kulturni doticaji.-Sekundarne elemente ine primjerci lengyelske keramike, keramike tipaSerra d Altoi sl., to je vjerojatno bio znak odreenih ekonomskih veza na jednoj ili drugoj strani.-Nakon izvjesnog vremena, navedeni elementi se stapaju u jedinstven izraz butmirske kulture, u kojoj su najznaajniju ulogu imale spiralno-trakasta i crnoglaana keramika posebnog tipa. U klasinoj fazi postupnoje u prvi plan dola i hvarsko-lisiika kultura.-Konano u zadnjoj fazi (faza III) dolo je do degeneracije klasinog butmirskog stila, u kojoj nestaje spiralna ornamentika, trakasti motivi su bili pojednostavljeni, a keramika hvarsko-lisiikog tipa bila je u porastu.Sinhronizacija butmirske kulture s drugim suvremenim kulturama: Butmir I-Kaknj III-Danilo III-Vina B2 - Sopot-lengyel I; Butmir II - Danilo IV-Hvar/Lisiii I - Vina C- B2- Sopot-lengyel II; Butmir III-Hvar/Lisiii II- Vina C/D- Sopot-lengyel II/III.(30)2. Opis dobraPrapovijesni odsjek Zemaljskog muzeja poduzeo je u proljee 1948. godine rekognosciranje terena u dolini Bile (od Han Bile do Zabilja), a u srpnju iste godine, izvrena su i arheoloka istraivanja, koja su dala izvanredne rezultate za poznavanje prapovijesti Bosne i Hercegovine, kada su konstatirani lokaliteti: Mujevine, Nebo i Gradina iznad sela Alihoda(31).Lokalitet Nebo nalazi se zapadno od sela Brajkovia, na malom platou, koji se die iznad ravnice uz rijeku Bilu, udaljenom od nje oko 80 m. Dva potoka su ograniavala uzvisinu nalazita, koja su nekada, prema konfiguraciji terena, morala biti i vea. Takoer se ini da je rijeka Bila nekada tekla ispod samog lokaliteta (platoa), tako da je naselje lealo na visokoj obali rijeke, to je bio izvanredan prirodan poloaj za nastanak naselja. Pored naziva Nebo lokalitet je jo znan i kao Sikirite (prema sjekirama koje su vlasnici zemljita prilikom oranja nalazili) i Nastinice(32).Probnim iskapanjem ustanovljeno je da se naselje prualo na povrini duine 150 m i irine 100 m, tako da je ovim istraivanjem bila zahvaena zaista neznatna povrina (svega 6x15 m), ali koja je dala znaajne rezultate.Kulturni sloj poinjao je odmah na povrini zemlje, debljine 1,10 m. U gornjih 20 cm, nalazi su bili rijetki, jer se nad itavim naseljem nalazila oranica, tako da je arheoloki materijal, dugotrajnim oranjem zemlje, izbaen ili uniten. Na otkopanom prostoru kulturni sloj bio je bogat, jedinstven i bez prekida, to ukazuje na dugotrajan ivot naselja. Kada je naselje naputeno, na ovom mjestu ivot vie nije obnavljan(33).U kulturnom sloju naene su kosti ivotinja (rogovi jelena, zub vepra, eljusne kosti i zubi svinje, goveda i psa), a najvei broj pripadao je rogovima jelena, tako da se moe zakljuiti da je lov bio vaan u ivotu stanovnika naselja.Na otkopanom dijelu pronaeno je 28 cijelih i 16 fragmentiranih kamenih orua, uz mnotvo kremenih strugalica i tri kremene strelice. Orue je bilo lijepo modelirano i polirano, a izraivano je u samom naselju, iji su se stanovnici sluili iskljuivo kamenim glaanim oruem, to je bitna odrednica za dataciju u neolitiko razdoblje(34).Pored kamenog orua, Nebo je obilovalo i kotanim oruem, a naroito su bila brojna ila u dva oblika: jedna dua i tanja, a druga kraa i deblja. Naena je i jedna fragmentirana udica od kosti, kao dokaz o bavljenju ribarstvom.Keramika s lokaliteta Nebo bila je brojna, raznovrsna oblicima, bogato ornamentirana, a po svemu navedenom, odgovarala je keramici iz Butmira(35).Razlike su postojale u manjim nijansama. Do pronalaska ovog lokaliteta, Butmir je smatran posebnim nalazitem, ali od otkria lokaliteta Nebo, moemo ga (Butmir) promatrati kao nalazite u okviru odreene kulture(36).U keramikom inventaru Neba naroito su este bile bikonine i zaobljenekupe(skifosi). Neke od bikoninih kupa imale su vrlo otar prelaz izmeu gornjeg i donjeg dijela, dok je kod drugih bio blai. Veliki broj kupa imao je na gornjem dijelu vertikalna udubljenja, koja su tvorila gusta rebra. Iako je oblik kupe est u Butmiru, ovakav ornament na ovim keramikim oblicima nije poznat (est u Vini, ali na kupama neto veih dimenzija)(37). Kao ukras na kupama javljala su se i plastina dugmad na najirem dijelu ili uz obod. Zanimljiv je nalaz kupe s plastino izvedenim cik - cak ornamentom, jer je kao takav slabo poznat. Naime, cik - cak ukras je dobro poznat u tehnici urezivanja, a ovdje je pokuan da se predstavi plastino(38). Sve kupe izraivane su od crnopeene zemlje, povrina je bila nepaljivo glaana, a najee su one na visokoj nozi. Pronaena je itava kolekcija razliitih visokih nogu (cilindrian oblik, noge s rairenim dnom, noge sa zadebljenjem u sredini, s kanelurama) koje u potpunosti odgovaraju nalazima iz Butmira.Posebno je potrebno izdvojiti nalazvaze(amfore) s kuglastim gornjim dijelom i nogom u obliku prstena, kakva se sree i u Butmiru, a naena je na dubini od 0,75 cm. Imala je uzak, neprofiliran otvor, a na suprotnim stranama trbuha nalazile su se po dvije male uice u obliku ivotinjske glave (potpuno se sauvala samo jedna)(39). Osim oblika, od velikog je znaaja njen ornament. Tehnikom udubljivanja, itava povrina kuglastog gornjeg dijela, bila je ukraena plastinim, spiraloidnim ornamentom oblika slova S i C, iji spojeni (uvezani) krajevi tvore tzv. diskos. Na oteenim dijelovima vidljivo je da je povrina bila tamno obojena, a unutranje stijenke crveno peene, to bi znailo da je povrina naknadno bojena, potom je izvoen ornament, nakon ega je vaza bila peena. U Butmiru nisu pronaeni ovako sloeni motivi na vazama, kao ni ova kombinacija S i C motiva zajedno (S motiv povezan s dva C motiva, a preko ovih jo dva C motiva)(40).Na lokalitetu Nebo, pronaen je itav niz ulomaka keramike surezanim ornamentom, ornamentom izvedenim ubodima ili nazupanim predmetom. U navedenim tehnikama izvoeni su razliiti motivi, a najea je bila upotreba trakastog motiva s urezanim ivicama (ili bez). Pored traka, kao dekoracija, javljaju se jo: rombovi, trokutovi, tzv. vuji zubi, spirale, ahovska polja, kvadratna polja i sl. Najvei broj primjeraka predstavljaju crno-peene vaze s nevjeto glaanom povrinom, zatim ukaste i crvenkasto - smeevaze, s tamnom povrinom.Bijela inkrustacijabila je u iroj upotrebi na ovom lokalitetu, a primjenjivana je za ispunjavanje urezanih linija i uboda (u Butmiru primijeeni sasvim neznatni tragovi bijele inkrustacije)(41).Da bi se dobila potpunija slika o veliini i znaaju naselja Nebo, i u kolovozu 1951. godine, poduzeta su sustavna arheoloka istraivanja, kojima je obuhvaena ukupna povrina od 649 metara kvadratnih (u 13 kvadranata-sondi), kao produetak ranije otkopanih povrina. Naime, i arheolokim istraivanjem 1949. godine bile su otkrivene tri zemunike i jedna nadzemna kua, kao i itav niz drugih objekta koji su im pripadali, te je novije istraivanje trebalo pruiti daljnje i podrobnije podatke o nainu ivota stanovnika Neba(42).U najdonjem dijelu sloja, nazvanog zemuniki sloj(43)objekkti su zapravo leali na neolitikom humusu, a pronaeno je:sedam zemunikih jama(B,C,D,E,F,G,H),etiri ognjita(O 4-7),est jama za stupove(S 1-6),dvadeset drugih jama, manjih dimenzija i razliite namjene (J 1-20) iveliko udubljenje(J-21). Ostaci u zemunikim jamama i oko njih, govore o nainu izgradnje najstarijih kua, a njihovom analizom ustanovljeno je da postoje izvjesne, pa ak i bitne, razlike u arhitekturi pojedinih zemunica. Zemunice C i D imale su rupe za koeve unutar zemunikih jama. Pleter je bio smjeten uz unutarnji rub jama, a potom se vrilo obljepljivanje pletera debelim slojem ilovae. Zidna konstrukcija bila je masivna i oblijep od ilovae vjerojatno je ispunjavao itav prostor izmeu pletera i ruba jame. Krovni dio bio je graen od slame, odnosno sline biljne materije. One predstavljaju prvotni nain gradnje u Nebu. Kod zemunica B, G i H nisu zapaene nikakve rupe za koeve, ali su u njihovim jamama i oko njih, naene vee koliine crveno peenog lijepa, a na mnogim komadima lijepa, zapaeni su ostaci koeva i prua. Zbog navedenog, pretpostavka je da su i kod ovih zemunica zidovi bili u obliku pletera i oblijepljeni ilovaom. Meutim, pleter se nije nalazio unutar jama kao kod prve grupe, nego je mogue stajao izvan rubova jama. Kao trei sluaj zemunike arhitekture, pronaena je idvostruka zemunicaE-F. Njeni drveni piloni bili su nosioci dvoslivne krovne konstrukcije, a svaka streha natkrivala je jednu zemuniku jamu. U sredini su bila poredana po etiri stuba, kao vrsti nosioci krova, a krajeve streha drala su po dva stuba na svakoj strani, kao glavni oslonci zidne konstrukcije. Novina kod ove kue je i u tome to su zidovi bili graeni uglavnom od drvenog pletera, dok je krov bio jae oblijepljen ilovaom. U Bosni i Hercegovini do sada nije naena nijedna zemunika nastamba koja bi bila slina dvostrukoj zemunici E-F(44).Kada su u pitanju ognjita, nije se moglo sa sigurnou konstatirati niti jedno u zemunikoj jami. Pretpostavka je da je moglo (prema sekundarnim nalazima), postojati samo u jami F. Naime, to ognjite bi bilo ovdje mnogo opravdanije nego u ostalim zemunicama, jer je dvostruka zemunika nastamba E-F daleko prostranija od ostalih. Kada su bile otkrivene zemunice B,C i D, onda su uz svaku od njih pronaena i ognjita koja su im pripadala (O 4,5,6). Istarivanjima 1951. godine nisu ponovljeni takvi nalazi. Uz zemunice G i H itava zapadna i juna strana ostale su neistraene, pa je sasvim mogue da e se, nekim buduim istraivanima, i tu otkriti.Nakon provedenih istraivanja u 1951. godini, postavljene su i prve hipoteze o obliku cjelokupnog naselja Nebo. Naime, nazirala su se dva reda zemunikih nastambi: u gornji red spadale su zemunice: D, E-F, G i H , a u donji red B i C. Izmeu njih ostao je prazan prostor od 8 m. U sklopu ovih kua posebno se isticala dvostruka zemunika nastamba E-F, koja je najvjerojatnije imala neko centralno mjesto i odreeno znaenje(45). Svojom arhitekturom, znaajno je rasvijetlila drutvenu strukturu stanovnika Neba, koja jasno govori o njihovoj uskoj povezanosti i o ivotu rodovskog drutva(46).Kako je ve reeno, na lokalitetu Nebo nije bilo prekida kulturnog sloja, on se slagaoin continuo, ali to ne znai da se tijekom ivota u naselju nisu dogodile promjene, kao razvojna linija cjeline. U prvo vrijeme u upotrebi su bile zemunice, da bi kasnije neolitiki stanovnici Neba poeli graditi i nadzemne kue. Prilikom istraivanja 1949. godine, bila je ustanovljena takva jednaovalna kua(A), s podom premazanim ilovaom i zidnom konstrukcijom slinom kao i kod zemunica B,C i D. Zbog ovih osobina, ista je oznaena kao prelazni oblik(47). Otkopani ostaci nadzemne kue A sasvim su tono obiljeavali ovaj stambeni objekat. U 1951. godini nisu se pojavili ovako sigurni ostaci nadzemnih kua, ve samo indicije da su nadzemne kue bile izraivane i zapadno od prve (zemlja pomijeana s velikom koliinom garei, vjerojatno, izgorjelog prepleta i manje koliine razbijenog crvenog lijepa). Iz navedenog bi se moda moglo zakljuiti da su na tim mjestima eventualno stajali slabije graeni nadzemni objekti, opleteni pleterom i povrno oblijepljeni ilovaom, odnosno blatom. Dvije pretpostavljene kue N1 i N2, nalazile su se na dubini od 0,50 m, a N3 je bila na neto viem nivou (0,30 m). Pored njih evidentirana je vea hrpa kamenja, nejasnog znaenja (moda je sluilo za uvrivanje arhitekture navedenih kua)(48).Pored ovih kuita, u gornjim slojevima kulturnog sloja pojavili su se:ognjite, kremeni otpaci, kao i nedovreno kremeno orue(na dubini od 0,50 do 0,60 m).Posvoj prilici, radilo se o produetku ranije otkrivene radionice R-2. Osim navedenoga, konstatirane su jo dvijeradioniceR-3 i R-4. Prva je leala na dubini od 0,75 m, a sastojala se od istih kremenih ostataka kao i prethodna, dok je R-4 imala drugaiji karakter. U njoj je pronaen brus za bruenje kremenog orua, brojni komadi dovrenih i nedovrenih poliranih sjekira i vjerojatno je sluila za izradu istih.Izgleda da se ne moe postaviti nikakva otra granica izmeu ivota u zemunicama i nadzemnim kuama. Zemunice su se u pravilu izraivale u samu zemlju zdravicu. Vjerojatno je da nisu bile istovremene (razliiti nivoi), a i sasvim je mogue da je poneka zemunica pravljena u vrijeme kad su se ve poele praviti nadzemne kue(49).U radu Neolitsko naselje Nebo i problem butmirske kulture(50), dr. Alojz Benac je dao pregled standardnih tipovaoruaiorujakoji su naeni na lokalitetu Nebo. Iskapanje 1951. godine, nije promijenilo sliku u pogledu ove vrste artefakata. Navedenim istraivanjem pronaeno je svega 46 dijelova od kamenih rnjeva, a samo u izuzetnim sluajevima pronaen je itav rvanj. Arheolokim istraivanjem 1949. godine naena su 53 ovakva komada i meu njima nije bilo nikakve razlike. Treba samo istai da je u zadnjem istraivanju naen vei broj satiraa od kamena, koji su imali oblik kugle i sluili su za satiranje odreenih plodova na podlozi rvnja. Zanimljivo je izdvojiti i jedan eki ili, bolje reeno, eki-sjekiru, ija forma nije zapaena niti na jednom butmirskom komadu. iljak mu je bio gotovo u potpunosti zatupljen, usljed dugotrajne upotrebe, sredinji dio jako rairen, a prema iljku se naglo suavao. Navedeni oblik je neobian za butmirsku kulturu i openito za sve predjele neolitikog svijeta(51).Orua izraena od peene zemlje nastavila su seriju ranije pronaenih predmeta (horizontalni urezi na sjekirici znak su da je takav ukras bio na oruu izvan svakodnevne upotrebe, dakle votivne-kultne namjene)(52).Svakako treba izdvojiti i nalaze velikih strugalica, kod kojih je iroki i debeli donji dio, bio paljivo retuiran, a kao orue bile su iznimno podesne za struganje koe, drveta i sl.Vrhovi pronaenih strelica naeni su u tri oblika: krstasti, romboidni i duguljasti s naroito izraenim trnom. Pronaena kotana ila, obinog su oblika.Nalaziplastinih predmeta, potvrdili su sliku dobijenu ranijim istraivanjima: naselje Nebo ostalo je i dalje siromano nalazima ove vrste (bitna razlika izmeu Neba i Butmira), to bi moglo ukazivati i na jednu relativno stariju kronoloku skalu Butmira. Otkrivena su svega etiri plastina komada, od kojih su dva naroito interesantna (iroka noga i statueta):1.Pronaena ivotinjska glava sumarno je modelirana, tako da se na njoj moe raspoznati samo njuka i horizontalno poloeni rogovi (nemogue je rei o kojoj se ivotinji radi). Sluila je kao drka ne nekoj posudi, a gotovo u potpunosti odgovara primjerku iz Butmira, te prema tome, ne predstavlja nikakvu novinu u okviru butmirske kulture.2.Dio noge pripadao je nekoj grubo raenoj statueti s rastavljenim nogama. Stopalo je naznaeno samo kao proirenje u obliku baze.3.iroka noga od koje se sauvalo stopalo i mali dio noge iznad njega. S donje strane stopalo je potpuno ravno, peta nije posebno naglaena, a dio noge iznad stopala imalo je cilindrian oblik. S prednje strane naznaeno je pet prstiju, vrlo povrno, samo s jednostavnim udubljenjima izmeu njih. S obje strane noge, apliciran je po jedan ovalan dodatak, kao naznaka kostiju glenjeva. Povrina je bila sivosmee boje, a na znatnom dijelu je bila uglaana. Opisana noga predstavlja novinu: prema obujmu sauvanog gornjeg dijela, moe se pretpostaviti da je sluila kao nosa neke antropomorfne vaze. Niti u Butmiru, a niti u naselju Nebo nije primijeen slian nalaz(53).4.Jedan od najvrednijih nalaza predstavlja dio sjedee statuete, naene u Kv.(kvadrant) Bc, na dubini od 0,60 m. Podnoje statuete nosile su etiri noge, od kojih se najbolje sauvala prednja desna noga, a na osnovu koje se vidi da su bile cilindrine i prema dolje suene. itav gornji dio podnoja prekriven je rairenom haljinom figure, tako da su ostali slobodni smao uzdignuti rubovi. Figura je prikazana u sjedeem poloaju, a skupljene noge sputene preko ruba podnoja, vrlo su sumarno predstavljene u odnosu na ostatak statuete. Stopala uope nisu naznaena, ve se jednostavno suavaju prema dolje. Prema neznatnim ostacima crvene boje na nogama i dijelovima postolja, moe se pretpostaviti da je itav donji dio bio crveno obojen. Gornji dio figure je prebijen u pasu, pa je stoga vidljiv samo donji dio odjee: kratka haljina, koja zavrava irokim plisiranim obrubom, ispod koje se vide savijena koljena i dio nogu iznad istih, iako je figura u sjedeem poloaju. Iznad obruba s prednje strane vidljiv je uobiajeni trakasti motiv, ispunjen ubodima, koji, vjerojatno, predstavljaju ukras na odjei. Sa zadnje strane sputa se okomito, sredinom lea, motiv riblje kosti, a sa svake strane je po jedan trakasti motiv. Velika je teta to je izgubljen gornji dio statuete, ali u Butmiru su poznati gornji dijelovi s potuno istom kombinacijom ornamenata, kakvi su s prednje strane ove opisane figure(54). Predstavlja prvu ustanovljenu sjedeu statuetu, meu neolitikom plastikom u Bosni i Hercegovini, to samo uveava njenu vrijednost. Na lokalitetu Butmir nije pronaana niti jedna sjedea figura (samo stojee), to ne znai da ih nije bilo, nego da se vjerojatno nisu sauvale. Inae, sjedee statuete dobro su poznate izvan BiH meu neolitikom plastikom Vine i u JI Europi (npr. u Tesaliji ili Rumunjskoj). Statueta je vjerojatno imala kultni karakter, a moda je predstavljala neko sjedee boanstvo, odjeveno u odjeu posebne vrste, prije nego nekog heroiziranog pokojnika.(55)Veina arheolokog materijala s lokaliteta Nebo, deponirana je u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu, a manji broj povrinsih artefakata pronaenih na istom, smjeten je u Zaviajnom muzeju Travnik u Travniku.3. Dosadanja zakonska zatitaPrema evidenciji Zavoda za zatitu spomenika dobro je bilo evidentirano i zatieno od strane Zavoda za zatitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea, pod slijedeim nazivom: Nebo, Brajkovii, Travnik, Rjeenjem broj 548/51 od 2. 6.1951. godine.UArheolokom leksikonu(56)lokalitet evidentiran kao: Nebo, Brajkovii, Travnik, prapovijesno naselje. Probno i sistematska istraivanja obavio 1948., 1949. i 1951. godine Alojz Benac.U Prostornom planu BiH do 2000. godine lokalitet je evidentiran kao lokalitet I. kategorije (nacionalni znaaj): Mlae neolitsko doba, Butmirska kulturna grupa, Nebo (Slikirite i Nastanice - uz rjeicu Bilu kod Travnika)(57). Lokaliteti butmirske kulture nisu u cijelosti istraeni. Kako se radi o prvorazrednim neolitikim nalazitima, ona trebaju ostati otvorena za nova istraivanja.4. Istraivaki i konzervatorsko-restauratorski radoviLokalitet je otkriven1930.godine, a povrinska istraivanja u travnikom kraju, pa i na predmetnom lokalitetu vrio je dr. Stanko Sielski. Tom prilikom prikupio je neto kamenog orua, keramikih fragmenata i drugog materijala, kojeg je poklonio Muzeju bive Isusovake gimnazije u Travniku.Na znaaj lokaliteta skrenuo je panju i dr. Josip Koroec (1947.,Zgodovinski asopis, 123.-150.).Prilikom rekognosciranja terena u dolini Bile1948.godine, pored iskapanja na Mujevinama i Gradini, izvrena su sondana istraivanja (6x15 m) i na lokalitetu Nebo, ispod sela Brajkovia. Rukovoditelj istraivanja bio je Alojz Benac. Iste godine u srpnju zapoeto jesustavno areheoloko istraivanje.Sustavna arheoloka istraivanja vrena su i1949.godine, kojima je rukovodio Alojz Benac.Sustavno arheoloko istraivanje1951.godine vodio je Alojz Benac, a istima su prisustvovali, kao gosti, i dr. Josip Koroec, prof. arheologije na Univerzitetu u Ljubljani, Paola Koroec, arheolog iz Ljubljane, Stanislav Jesse, asistent Arheoloke sekcije Slovake akademije, Ruica Bii, asistent Zemaljskog muzeja u Sarajevu i uro Basler, konzervator Zavoda za zatitu spomenika u Sarajevu.5. Sadanje stanje dobraUvidom na licu mjesta,20. 03. 2013., ustanovljeno je sljedee:-na irem arealu arheolokog lokaliteta vre se zemljoradnike aktivnosti (oranice),-rekognosciranjem povrine zemlje 2013. (oranica koje su se obraivale u vremenu posjete lokalitetu) pronaen je arheoloki materijal, kremenih orua i odbitaka i, najveim dijelom, ulomci keramikih posuda;-arheoloki materijal, dugotrajnim oranjem zemlje, izbaen je i (ili) uniten;-lokalitet je ugroen izoravanjem (obradom) zemlje (ranijim arheolokim istraivanjima ustanovljeno je da se kulturni sloj mjestimino nalazi na samoj povrini zemlje);-uraen je zapisnik s uvida na lokalietu, uzete su sve potrebne informacije o nalazima, kao i fotografije;-pronaeni arheoloki materijal predan je i deponiran u Zaviajni muzej Travnik (o emu je Povjerenstvu mailom proslijeen Izvjetaj, koji je uradila arheologinja Ajla Sejfuli);-na lokalitetu stupilo se u kontakt s vlasnikom jedne od oranica koja se nalazi na lokalitetu, koji je potvrdio da esto pronalazi (prilikom oranja) arheoloki materijal.6. Specifini rizici kojima je spomenik izloen-kontinuirana obrada zemlje (oranje)III - ZAKLJUAKPrimjenjujui Kriterije za proglaenje dobara nacionalnim spomenicima (Slubeni glasnik BiH, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedeim kriterijima:A.Vremensko odreenje(dobra nastala od prapovijesti do kraja XX. stoljea)B.Povijesna vrijednost(veza graevine, cjeline ili podruja sa povijesnom osobom ili znaajnim dogaajem u povijesti)C.Umjetnika i estetska vrijednosti.Kvalitet obradeiii.Proporcijeiv.Kompozicijav.Vrijednost detaljavi.Vrijednost konstrukcijeD.itljivost(dokumentarna, nauna, obrazovna vrijednost)i.Materijalno svjedoanstvo o manje poznatim povijesnim razdobljimaii.Svjedoanstvo o povijesnim mijenamaiv.Svjedoanstvo o odreenom tipu, stilu ili regionalnom maniruv.Svjedoanstvo o tipinom nainu ivota u odreenom razdoblju.E.Simbolika vrijednosti.Ontoloka vrijednostiii.Tradicionalna vrijednostiv.Vezanost za rituale ili obredev.Znaaj za identitet skupine ljudiF.Ambijentalna vrijednosti.Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjelineiii.Objekat ili skupina objekata je dio cjeline ili podrujaG.Izvornosti.Oblik i dizajnii.Materijal i sadrajiii.Namjena i uporabaiv.Tradicija i tehnikev.Poloaj i smjetaj u prostoruvi.Duh i osjeanjavii.Drugi unutarnji i vanjski initeljiH.Jedinstvenost i reprezentativnosti.Jedinstven ili rijedak primjerak odreenog tipa ili stilaii.Vrhunsko umjetniko ili arhitektonsko djeloSastavni dio ove odluke su-Imovinsko vlasnika dokumentacijaKopija katastarskog plana, izdata: 25.03.2013. godine, izdana od strane Slube za imovinsko-pravne i geodetske poslove i katastar, Opina Travnik,Izvod iz posjedovnog lista za k.. 2989, posjedovni list 220, k.. 2991/1, posjedovni list 832, k.. 2991/2, posjedovni list 833, k.. 2991/, posjedovni list 821, k.. 2993, posjedovni list 27, k.. 2994, posjedovni list 29, k.. 2995, posjedovni list 1072, k.. 2988, posjedovni list 214, k.. 2996, posjedovni list 1190, k.. 2997, posjedovni list 220, k.. 2998, posjedovni list 219, k.. 2999, posjedovni list 213, k.. 3000, posjedovni list 217 i k.. 3001, posjedovni list 203, ifra k.o. 457014, k.o. Han Bila, opina Travnik, izdan od strane Slube za imovinsko-pravne i geodetske poslove i katastar, Opina Travnik.-Fotodokumentacijafotografije postojeeg stanja snimljene su 20.03 2013. godine (Silvana obanov, suradnica za arheologiju, fotoaparatom Canon 1500 D).Koritena literaturaU tijeku voenja postupka proglaenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, koritena je sljedea literatura:1931.Sielski, Stanko. Arheoloki nalasci u okolici Travnika i epa, u:Glasnik Zemaljskog muzeja, XLIII: II sveska.Sarajevo: 1931.1950.Benac, Alojz. Istraivanja prehistorijskih nalazita u dolini Bile, u:Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s., sveska IV-V.Sarajevo: 1950.1953.Benac, Alojz. Neolitsko naselje u dolini Bile, u:Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s., sveska VIII.Sarajevo: 1953.1979.Benac, Alojz. Prelazna zona, u:Praistorija jugoslavenskih zemalja II, Neolitsko doba.Sarajevo: 1979.1980.Redi, Husref (ur.).Prostorni plan Bosne i Hercegovine, Faza B - Valorizacija, Prirodne i kulturno-historijske vrijednosti.Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, 1980.1988.ovi, Borivoj (ur.).Arheoloki leksikon BiH, TOM 2.Sarajevo: 1988.1988.ovi, Borivoj (ur.).Arheoloki leksikon BiH, TOM 1.Sarajevo: 1988.2008/2009. Robert Hofman, Zilka Kujundi-Vejzagi, Johannes Mler, Knut Rassmann, Nils Mler-Scheessel. Rekonstrukcija procesa naseljavanja u kasnom neolitu na prostoru centralne Bosne, u:Glasnik Zemaljskog muzeja(A), NS (50/51).Sarajevo: 2008/2009.

(1)Alojz, Benac, Prelazna zona, u:Praistorija jugoslavenskih zemalja II, Neolitsko doba,Sarajevo: 1979., 363.(2)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 363.(3)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 363.(4)Butmirska kultura, nazvana po istoimenom i prvom istraenom lokalitetu Butmiru kod Sarajeva, predstavlja najznaajniju pojavu u mlaem neolitiku BiH. Odlikuje se originalnim oblicima posuda, specifinim ornamentalnim sustavom, bogatom i raznovrsnom figuralnom plastikom. (Borivoj, ovi (ur.).Arheoloki leksikon BiH, TOM 1,Sarajevo: 1988., 64.)(5)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 412.(6)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 413.(7)Kakanjska kulturaje najizrazitiji predstavnik srednjeg neolitika u BiH i prva originalna neolitika kultura na ovom prostoru; podruje njenog rasprostiranja je sliv rijeke Bosne. Razvila se iz starevakog-impresso supstrata, kao najstarijeg neolitika na ovom prostoru. (Borivoj, ovi (ur.).Arheoloki leksikon BiH, TOM 1,Sarajevo: 1988., 98.)(8)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 413.(9)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 415.(10)Novijim istraivanjima na Oklitu otkriveni su fortifikacijski rovovi i nasipi, a na pojedinim mjestima su se nalazili stupovi, te se moe govoriti o bedemima s palisadama. Pogledati: Robert Hofman, Zilka Kujundi-Vejzagi, Johannes Mler, Knut Rassmann, Nils Mler-Scheessel, Rekonstrukcija procesa naseljavanja u kasnom neolitu na prostoru centralne Bosne, u:Glasnik Zemaljskog muzeja(A), NS (50/51), 2008/2009., 40.(11)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 415.(12)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 438.(13)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 416.(14)Rezultati geomagnetne prospekcije u sjeveroistonom dijelu naselja Okolita, pokazali su da se radi o 50 kua, a u Obrama o najmanje 42 prospekcijom vidljive kue. Pogledati: Grupa autora, nav.dj., 2008/2009., 28.,32.(15)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 417.(16)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 418.(17)Za novije podatke pogledati: Grupa autora, nav.dj., 2008/2009.(18)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 418.(19)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 424.(20)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 442.(21)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 443.(22)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 425.(23)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 427.(24)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 429.(25)Za detaljnjije utjecaje navedenih komponenti, pogledati: Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 429., 430.(26)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 431.(27)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 434.(28)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 436.(29)Alojz, Benac, Nav. dj.,Sarajevo: 1979., 452.(30)ovi, Borivoj (ur.),Arheoloki leksikon BiH, TOM 1,Sarajevo: 1988., 66.(31)Alojz, Benac, Istraivanja prehistorijskih nalazita u dolini Bile, u:Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s., sveska IV-V,Sarajevo: 1950., 6.(32)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1950., 9.(33)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1950., 29.(34)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1950., 33.(35)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1950., 34.(36)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1950., 34.(37)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1950., 34.(38)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1950., 35.(39)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1950., 36.(40)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1950., 37.(41)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1950., 40.(42)Alojz, Benac, Neolitsko naselje u dolini Bile, u:Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s., sveska VIII,Sarajevo: 1953., 238.(43)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1953., 241.(44)Za detaljnije poredbe pogledati: Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1953., 242.(45)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1953., 245.(46)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1953., 247.(47)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1953., 246.(48)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1953., 246.(49)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1953., 247.(50)Za detaljnije podatke pogledati: Alojz Benac, Neolitsko naselje Nebo i problem butmirske kulture,Ljubljana: 1952.(51)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1953., 248.(52)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1953., 248.(53)Za poredbe i vezu s nalazima u Bukk-kulturi i Theiss-kulturi pogledati: Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1953., 249.(54)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1953., 250.(55)Alojz, Benac, Nav.dj.,Sarajevo: 1953., 251.(56)ovi, Borivoj (ur.),Arheoloki leksikon BiH, TOM 2,Sarajevo: 1988., 202. (regija 13, 13.150.)(57)Redi, Husref (ur.),Prostorni plan Bosne i Hercegovine, Faza BValorizacija, Prirodne i kulturno-historijske vrijednosti.Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, 1980., 34.