Nar. umjet. 24, 1988, str. 207·275, PRIKAZI

213

liko grupa pitanja upueenih i Nijemcima i stra-nim radnicima. Pitanja su se odnosila napredodzbe 0 zajednickom Zivotu koje postoje usvijesti ispitanika: koliko se predodzbe podu-daraju sa cinjenicama, te na omjer zadovolj stvastanovnika naselja u kome su koncentriranistraniradniei i njihovog osjeeajadiskrirninaeijei otudenosti. Kratko je izlozila osnovne geo-grafske, povijesne i demografske podatke 0

gradieu u kojemu je istrazivala kao i atmosferuzivota u njemu. Dala je i kratak ali slikovit opisrada, stanovanja, slobodnog vremena i obitelj-skog zivota stranih stanovnika u radnickomnaselju, kao i opis njihovih susjedskih odnosa sNijemcima.

Ustanovila je etnoloski vrlo zanirnljivemehanizme Ijesavanja tegobai sukoba. Za stra-ne je to radnike ukljucivanje u potrosacku trku,nastojanje da se postigne zapadnonjemackizivotni standard, zatim (povezano iIinezavisnood prvoga) bijeg u "iluziju povratka u domov-inu", te postepeno prihvaeanje norrni mira,cistoee i distance koje njemacki starosjedioci(iako danas u manjini) nameeu naseJju. ZaNijemce, agresivno etnocentricne, stranei su"prirodni" (nekultivirani,) ljudi i fizicka opas-nost. Treei je obrambeni mehanizamnostaJgicna retrospektivna iluzija, bijeg usjeeanje na "bolja vremena". Istrazivanje Si-grid Hierschbiel je pokazalo da i strani radnicii Nijemei zive u nadi da ee prvi otiei izNjemacke. Susjedstvo dozivljavaju kao pro-vizorni "socijalni vakuum", a zapravo trajnozive u nezadovoljavajucem provizoriju. Kon-frontaeija sa straneima u funkeijije odrzavanjaonih tananih preostalih veza medu njemackimstanovnistvomradnickog naselj a, kao i veza togstanovnistva s ostalim gradanima (naselje jesmjesteno na periferiji). Grupni identitetnjemackog stanovnistva u naselju viSe se netemelji na zajednickim uvjetima rada i zivota,vee prvenstveno na zajednickoj predodzbineprijatelja, naravno grubo uopeenoj.

Autorica je svjesna da ovaj rad, ogra-nicen najedno radnicko naseJje i na malen brojkazivaca, imakarakter predistrazivanja koje natemelju prikupljenih kvantitativnih i kvalita-tivnih podataka sarno upozorava na razliciteaspekte problematike integraeije karakteri-sticne za' drustvenu situaciju gradiea od sedami po tisuca stanovnika. Relevantnu teorijsku

literaturu, kao i rezultate veeih empirijskihistrazivanja u SR Njemackoj, iskoristila je kaopolaziste i okvir svoga rada. Tim jeistrazivanjem na jos jednom primjeru sarnopotvrdila vee poznate zakljucke 0 problematieidrustvene integraeije stranih radnika. Origi-nalno je u njezinom radu (etnolosko) pitanje 0

eventualnom utjecaju velicine urbane sredinena moguei, odnosno ostvareni stupanj integra-cije stranih radnika i njemackih starosjedilaca.Komparativno koristeei istrazivanja drugihautora, Sigrid Hierschbiel zakljucuje da suproblemi u velikimi malimgradovima istijersustrukturno uvjetovani. J edina je razlika u tomesto svekolika diskriminacija imigranata u ve-likim gradovima, zbog kvantitativnog aspekta,izgleda daleko slozenija, cak neIjesiva, dok umalim gradovima postoji u malo ljepsem"omotu", pa je i za diskriminiranu stranu laksepodnosiva. Svjesna nerealnosti pretjeranog

. optimizma u pogledu parcijalnih Ijesenja pro-blema kojima su uzroei duboko u strukturipostojeCih globalnih drustvenih odnosa, au-torica se kao etnolog nada dace ovaj angaziranointonirani rad bar za odredenu grupu ljudiznaciti posredovanje koje ee im olaksatimedusobno upoznavanje i prihvacanje.

MAJA POVRZANOVIC

Gisela Welz, Riiume lokaler Offentlichkeit,Die Wiederbelebung historischer Ortsmit-telpunkte, (Notizen, Bd. 23), Institut flir Kul-turanthropologie und Europaische Ethnologieder Universitat Frankfurt am Main, Frankfurtam Main 1986, 300 str.

U 23. svesku casopisa Notizen Institutaza kulturnu antropologiju i evropsku etnologijufrankfurtskog sveucilista, kao i u prethodnom,objavljena je magistarska radnja iz kulturneantropologije radena na tom sveuciliStu podvodstvom Ine-Marije Greverus. To je radGisele Welz Prostori lokalne javnosti: ponovnooiivljavanje povijesnih mjesnihjezgara.

Lokalnu javnost (Jokale Offentiichkeit)autorica odreduje kao kulturnu vrednotu kojunastoje ostvariti starosjedioei i novi stanovnici

214

Nar. umjet. 24, 1988, str. 207·275, PRIKAZI

prigradskih naselja koji danas zive jedni poreddrugih, ali ne i jedni s drugima. Lokalna jejavnost polje neformalne drustvene interakcijekoje Ijude razIicitog socijalnog i kulturnogmiljea, ali istog mjesta stanovanja, navodi nakontakt i razmjenu. Lokalna javnost znacisprernnost na razgovor u socijalno i prostornopreglednim okvirima jednoga naselja, gradiea:iIi velegradske cetvrti. Valj aje smjestiti izmedukontrolirajuee blizine seoskog susjedstva ioblika komunikacije urbane javnosti (urbaneOffentlichkeit), koja omogueuje kontakt Ijudikoji se medusobno uopce ne poznaju, redovitouz zaddanu socijalnu distancu.

Gisela Welz u ovoj studiji razmatramogucnostostvarivanja "javnosnog potencija- .la" ulica i trgova, odnosno lokalne j avnosti kaokulturne vrednote. Pita se moze Ii se 11 starimmjesnim centrima (otvorenim prostorimaoblikovanim u proslosti) poticati iii ponovouspostaviti lokalna javnost - poboljsanjemnjihovih upotrebnih vrijednosti za pjesake,ponudom sadnaja koji rezultiraju duljimzaddavanjem ljudi u odredenom prostoru injihovom komunikacijom.

Dvogodisnje terensko istrazivanje auto-rica je pro vela: na pocetkti osamdesetih godina11 cetiri gradiCa 11 okolici Frankfurta na Majni(Hessen, okrug Main-Taunus), cije sukarakter-istike neposredno uvjetovane blizinom rastuceurbane aglomeracije. Radi se 0 tipicnim pri-mjerima nekadasnjih agrarnih naselja koja supostala dio gusto naseljenog urbaniziranogprostora cije je stanovnistvo najvecim dijelomzaposleno u industriji, a prometne vezeomo-gucuju svakodnevnu intenzivnu pokretljivostunutar regije u kojoj je mjesto tada vecinestanovnika znatno udaljeno od mjesta suino-vanja. Kako su planovi revitalizacijecentara tihgradica i njihovo ostvarivanje bili u razlicitimstadijima, autorica je mogla u cijelosti pratitiproces u kojemu jedna ulica iii trg - nekadamultifunkcionalni, a danas svedeni na prom-etnu povrsinu - ponovo postaju prostorom 10-kalne javnosti. IstraZujueisvoj predmetkvalita-tivnim metodama - izradom karata djelatnostiodredenih prostorom (raumbezogene Tlitig-keitenkartierung), analizom izg1eda mjesta(Ortsbildanalyse), sudjelujucim promatranjemi intervjuima - u ovome radu iscrpno i sustavnoopisuje (koristeei crteZe, fotografije, karte,

tabele, grafikone) i analizira stadije togaprocesa. Posebno je zanirnljiva metoda izradekarata djelatnosti odredenih prostorom, gdje secrtewm i rijecima u malom odsjecku vremenapOrnnO biljeZe sve aktivnosti u odredenomotvorenom gradskom prostoru. Sustavnim ni-zorn takvih karata sty ara se detaljna slika dj elat-nosti klasificiranih kao komunikacija izadna-vanje bez komunikacije, odriavanje prostora ikontrola prostora, upotrebe prostora za potro-snju, te upotrebe prostora za igru i istrazivanje.

Ovdje provedena analiza grade skuplje-ne navedenim metodama pociva na spoznaji dapovijesno oblikovani otvoreni prostori - i kaoupotrebna vrijednost i kao nosioci znacenja -igraju vafuu ulogu u razvijanju lokalne jav-nosti. Autorica se stoga zalaZe za krajnje opre-zno (pre)vrednovanje povijesnih ulica i trgovakoje bi uzimalo u obzir sve cinioce funkcioni-ranja naselja kao drustveno-prostornog sustavakoji zadovoljava potrebe stanovnika i tako impostaje zavicajem. Ovom su studijom odredenesmjernice uskladenog planiranja uredenja isadnaja otvorenog prostora starih mjesnihcentara s potrebama stanovnika. Autorica senada da ih nece razmotriti sarno pojedini arhi-tekti vec da ee i gradanima i donosiocimapolitickih odluka pomoci u prosudbi predlo-Zenih planerskih rjesenja. Iscrpnog i argumen-tiranog teorijskog utemeljenjai savjesno prove-denog i prezentiranog empirijskog dijela, ovajestudija idejama bogati znanstveno zreo primjerkulturne antropologije ekoloske argumen-tacije, popracen bibliografijom od oko 150naslova. Mogao bi biti zanirnljiv ikoristan nesarno etnolozima vee i drugim strucnjacimakoji razrnisljaju 0 covjeku igradskom prostoru.

Cetiri istraZivana gradica u gusto nase-Ijenom prostoru oko Rajne i Majne podlijduprocesima promjena koji smanjuju sposobnostpojedinog naselja da zadovolji potrebe svojihstartovnika. Njihove aktivnosti stoga prelazegranice naselja. Istovremeno tece doseljavanjenovih stanovnika koji "bjeZe" iz velikog grada.Naselje se kao drustveno-prostorni sustav rnije-nja, a njegovi se stanovnici sve teze snalaze upromjenama. Poremecaji ravnoteze na razininaselja utjecu na ulogu povijesnih mjesnihcentara koji su kao otvoreni pros tori u starimjezgrama odredivali instrumentalnu, kontro-lirajucu, sociokulturnu i simbolicku prostornu

Nar. umjet. 24, 1988, str. 207 • 275, PRIKAZI

215

orijentaciju stanovnika. U ovomje istrazivanjukoristen model prostornih orijentacija lne-Marije Greverus, temeljen na modelu ErikaCohena. Instrumentalna orijentacija odnosi sena resurse za osiguranje materijalne egzisten-cije i mogucnosti njihova koriStenja za pojed-inca. Kontrolirajuea prostorna orijentacijaodnosi se kako na formalnu tako i na nefor-malnu kontrolu i suodlucivanje stanovnika ujavnom i privatnom koristenju i oblikovanjuprostora. Sociokultuma prostoma orijentacijaproizlazi iz potencij ala prostora za drustvene ikultume akti vnosti vazne za razvij anje licnosti.Napokon, simbolicka prostoma orijentacijaodnosi se na estetske preferencije, kao i naspecificne tradicijske i spomenicke vrijednostipovezane s prostorima i njihovim detaljima.

Zakljucujuci svoj rad autorica razradujekonkretne prijedloge postupaka kojima bi sehistorij skim jezgrama istrazivanih gradiea vra-tilo njihovo primamo znacenje za svaku odnavedene cetiri prostome orijentacije stanovni-ka. Predlaze niz novih sadrzaja: od kafica naotvorenom do zavicajnih muzeja, od odgova-rajuCih trgovina do otvorenih prostora koji sunizom detalj a prilagodeni pjeSaku, od saniranj ai prenamjene reprezentativnih povijesnihgradevina do - zasto ne i nostalgicnog -naglasavanja simbolicke vrijednosti vec zabo-ravljenih pojilista stoke, sakupljaliSta mlijeka,pekara, javnih mjesnih vaga i niza drugih de-talja koji svjedoce 0 nekoj prosloj svakod-nevici, ali, u novoj funkciji, postaju i diodanaSnje.

MAJA POVRZANOVIC

Sizilien • die Menschen, das Land und derStaat, von Christian Giordano und Ina-MariaGreverus, mit Beitragen von Maria Caballerovon Schlabrendorff ... [et al], (Notizen, Bd. 24),Institut fUr Kulturanthropologie undEuropaische Ethnologie der Universitat Frank-furt am Main, Frankfurt am Main 1986, 553 str.

Casopis Notizen u 24. svesku donosirezultate istrazivanja ciji su terenski dio proveli1982. i 1983. profesori i studenti Instituta za

kultumu antropologiju i evropsku etnologijufrankfurtskog sveucilista u sest mjesta na Si-ciliji, te u zapadnonjemackom Sindelfingenu,napucenomsicilijanskimekonornskimmigran-tima. Izdavaci sveska naslovljenog Sicilija -Jjudi, zemlja i driava profesori su ChristianGiordano i Ina-Maria Greverus, koji su i vodilitaj istraZivacki projekt. U uvodnom tekstuobjasnjavaju projekt u kontekstu "istra-zivackog ucenja" kojim se rnladi etnolozi nafrankfurtskom sveucilistu vee desetak godinasustavno uvode u znanstveni rad. Naglasavajuprednosti i nedostatke timskog istrazivanja, teobrazlazu kriterije po kojima su odabraliistrazivana mjesta. Razmatraju sudjelujucepromatranje danasnje svakodnevice i odgova-ranje na povijesna pitanja kao na aspekteprocesa razumijevanja jedne strane kulture, teiznose polazista i ciljeve ovog istrazivanja.

Istrazivanjem se pokusao definirati od-govor sicilijanskog drustva na impulse moder-nizacije iz industrijaliziranog svijeta. Pritomjeznatna paznja posvecena tematici cuvanjanekih vrijednosnih orijentacija u uvjetima svebrZih globalnih mijena. Rezultati govore 0kolektivnoj svijesti, 0 tradicijama, 0 povijes-nom prostoru, 0 iskustvima u tudini, 0 oceki-vanjima u buducnosti - 0 tome kako danasnjiSicilijanci postizu dinamicnu ravnoteZu iden-titeta. Uz to ovo istrazivanje daje empirijskepotvrde nekih podudamosti, razilazenja i is-tovjetnosti obiljdja dvaju raz!icitih drustava -sicilijanskog (zvanog "juznjacko") i zapadno-njemackog. Autori su svjesnidajekomparacijakultura primama strategija sustavne kulturneantropologije koja iz rnnostva kultumih var-ijanata nastoji ocitati transkultume pojave.

Kako u danim organizacijskim okvirimanije bilo moguce provesti globalno istrazivanjesicilijanskog drustva, istrazene su tri tematskecjeline: upotreba i oblikovanje stambenogokolisa, struktura i uloga obiteljske casti i staygradana prema drzavnim institucijama. lako suse voditelji projekta u ovom izboru slijedilisvoje ranije istrazi vacke interese i iskustva koj aznatno odreduju i predznanja njihovih stude-nata, na njihovo se zadovoljstvo pokazalo da suodabrana podrucja suvremene sicilijanske sva-kodnevice drustveno-politicki izuzetno aktu-alna. Ovo je istrazivanje primjer kultume an-tropologije koja je sposobna "osjetiti puis