Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

237

jezicne razlike, uzimao je ljepsu i jasniju. Ali,ako su bile zanimljive nijanse, u jezicnomsmislu, uzimao je obje.

o saddaju knjige i svemu rele-vantnom sto uz nju treba znati, autor govori usirem uvodu pod naslovom Narodne izreke-trajna lepota mudrosti i carolija govora, kojiima 17 podnaslova: Ukras i sjaj razgovora,Klasifikacija narodne knjizevnosti, Nekeosobenosti narodnih poslovica, Izreke - po-sebna vrsta narodne knjizevnosti , Kako izasto sam skupljao izreke, Tragovi histo-rijskih zbivanja u izrekama, Izreke u govor-nomjeziku, Slika Zivota drustva u izrekama,Izreka u polemickim delima, Razjasnjenjemanje razumuljivih izrcka, Varijante i go-vorni oblik izreka, Mesto nastanka, Vari-jante u znacenju, Izreke u knjizevnim de-lima, Stvaranje novih izreka Se nastavlja,Teskoce u prcvoaenju izreka na stranejez~keiNemerljivo bogatstvo rudokopa jezickogblaga.

Autor istice: da su izreke kod nasnedovoljno sakupljane i objavljivanc, a josmanje sustavno proucavane, da su u zbomicimai antologijama svrstavane obicno zajcdno sposlovicama, da te najsazetije pjesnickc i filo-zofske tvorevine donose obilje Ijepote nasegovorne kulturc, i sto ih vise citamo, otkrivamonjihovu Ijepotu, a neke postaju i sastavni diona~eg govora. One zive "stalno na usnamanaroda", jer je u nj ima saopeena svestrana,vjekovima provjeravana istina 0 covjeku. lzre-ke pomazu da nasa misao bude jasnija, da naseiskustvo obogatimo mudro~eu minulih vre-mena, tumaee nepoznato poznatim, podupiruuvjerenja i mi~ljenja "iskustvenim istinama",ukra~avaju govor i cine ga misaoniJim.

Narodnu knj izevnost Stojicie dijeliu tri poznata roda: 1. narodna lirika, 2. narodnaepika i3. govome narodne tvorevine, koje opctdijeli na posebne vrste: posiovice, zagonetke,izreke i sitne vrste u koje spadaju: pitalice,zakletve, kletve, bajalice, zdravice, brzalice,blagoslovi, brojanice, razbrojalice, redalice islicno. Za izreke ka~e da u nauci postoje jo~ iovi nazivi: prislovJce, prirecice, poslovicneizreke, uzrecice, jezicne postapalice i sl.

Definirajuei poslovice, odnosnoizreke, Stojieic iznosi da su poslovice samostal-

ne, logicke misaonc cjeline koje u vidu normeformuliraju odredeno zivotno iskustvo, a uosnovi uvijek su neka zivotna istina kojamisaono bogati razgovor i razgranava gaoNajveCi kvalitet posJovica upravo je u tome stone stare. Zakljucak je da suvremeni zivot visene stvara prave narodne poslovice, jer su uloguposlovica preuzeli postojeCi knjizevni oblicikoji su im najbliZi: aforizmi i maksime, a oni suindividualni i autorski iskaz. Medutim, za razli-ku od poslovica, izreke nisu dovrsene misaonecjeline, nego se sjedinjuju s linijama goyora irazgovora te tako potpomazu misaono razgra-njavanje govora sve do poante i zakljucka. Utom smlslu moze se govoriti 0 pomoeMj uloziizreka u govoru i pisanju. Stoga ih ruskiteoreticar Dalj s pravom naziva "prva polovinaposlovice", a G.L. Permjakov objasnjava da jc"izreka cvijet. a poslovica plod". Ipak sustinskarazlika je u tome !ito se posiovicama ncpobitnotvrdi idokazuje, a izrekama slika i opisuje. Uzto u izrekama nisu u prvom planu istaknuti stayi norma, ~to je kod posJovica sredisnja slvar.

Inltkraju jedno neslaganje s auto-rom. Mislim da nije posve tocna Stojicicevatvrdnja da su izreke i poslovice stvaranepretezno od niiih ugnjctenih i obespravljenihslojeva, buduci daje njima bila manje dostupnapis ana knjizevnost i obrazovanje. Zar. suobrazovaniji Ijudi manjc stvarali izreke iposlovice zato lito so imali vise znanja i mogu-enosti? Uz to vidljivo je iz tckstova poslovica,pa i izreka (u manjoj mjeri), da su ih neobra-zovani sicijevi, pa i nepismeni ijudi, viseusvajali nego stvarali prcko usmene i pisaneknjizevnosti. a osobito preko crkvenih pro-povijedi.

ANTENAZOR

Nikola P. lIi6 - Momcilo Ziatanovi6, Na-rodne pjesme juzne Srbije ooslobodila-ckom ratu i revoJuciji, Knjizevni klub"GJubocica", Leskovac 1985,191 str.

Knjiga sadrzi uvodne napomenc,tekstove pjesama, biljeske uz pjesme, podatke 0

zbirkama i radovima 0 narodnim partizanskimpjcsmama juzne Srbije, clanak N.P. lliea

238

Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

Narodnooslobadilacki rat i revolucija ujuinoj Srbiji (1941-1945) i sazetalc na fran-cuskom, engleskom i ruskom.

Objavljenih 105 pjesama razvrsta-no je u dvanaest grupa s naslovima od stihovakoji su se priredivacu svidjeli: Ustaj, seja ,uslaj rode; Sve nas skupa Tito vodi ; DruZeTito, mi ti se kunemo; Kod Obrazde borbakad je bila; SvijetJe zrtve, drugovi nasi;Omladina radnicka smo ; Mi sma vojskanovag kova; Ostadosemajke uplakane; Mi,logorasi celicna srca ; lzdajnici, cmi vrani;Pjesma ee se svud oriti iJunak pade, a baIjakne pade. Uglavnom su to Iirske pjesmc. Sarnopetnaestak su krace ili duze epske pjesmc,odnosno epske kronike.

Tekstovi pjcsama izabrani su izrukopisnc zbirke Nikole P. lliea, prvoborca ihistoriografa, koji il1 jc intenzivnije poccobiJjeZiti od 1950 godinc. Izbor je izvrSio, knjigupripremio i upotpunio biljeskama dr MomciloZlatanovic.

Izabrane pjesme su slicne pa i istenckim vce poznatim partizanskim pjesmama(Ustaj, scjo, u.~lajrode, Seljace drute, dokieecs lako , lnlemacionala, Lanci nam se kujuklcli, Doslo pismo od narodne vladc , Ti neph/ci, drugarice draga itd.). Oko polovicapjesama nose obiljdje kraja. Dvadcsetak scsadrzajno vezu uz mjesta i dogadajc, isto tolikouz poznate lokalne junake, au dcsetak. su opje-vane znaeajnijc borbe vodene u juznoj Srbiji(Jablanici, Pustoj Reci, Toplici, Crnoj Travi).Vccina ostalih pjcsama, pa i neke pozoate, veespomcnute, razlikuju se sarno poneSto usadrzajima (promijenjena su imcna mjesta iiiIjudi, unesena lokalna obiljcz.ja iii dodani,ispuslcni iii izmijenjcni neki stihovi fnpr."Psenica je klasala J ablablanica glasala 00'"

"...Pusta Reka glasala", "Nasa ceta, partizan-ska hrabra ceta, Jablanickog odreda ...", "Top-licki smo mladi partizani ... ", "Djevojka jeposla u Radan na vodu ...", "Izvio se Radan uvisinc ..." itd.!).

U prvom dijelu uvodnih napomcnaMomcilo Ziatanovic isticc da ni 0 jednompovijcsnom dogadaju nije u juznoj Srbiji ispjc-vano toliko lirskih i epskih narodnih pjesamakao 0 ustanku, oslobodilackom ratu i soci-jalistickoj revoluciji, da su pjcsme s tog

podrucja prikupljali mnogi folkloristi i obja-vljivali ih u razlicitim publikacijama i u poseb-nim zbirkama. Npr. Tatomir Vukanovie uzbirci Srpske narodhe partizanske pesme(1966) donio je znatan broj pjesama koje jezapisao od partizanskih pjevaca 1944. godinena slobodnom teritoriju u Jablanici, Pustoj Recii Toplici; u zbirci i melografskoj monografijiSergija Dimitrijevica Cmotravske i lesko-vacke narodne pesme oslobodilackog rata irevolucije (1967) nalazi se veci broj zapisa izCrne Trave i Kosancica; u zbirci Narodnepesme Jablanice (1968) donesene su pjesmekoje jc od 1963. godine zapisivao DobrosavTurovie u podrucju Jablanice, au zbirci Miro-slava Milovanovica Narodne pesme oslobo-dilackog rata juine Srbije (1974) ima viSevarijanata i novih pjesama, koje su tematskiraznovrsne.

U drugom dijelu rijec je 0 pjesmamasame zbirke, za koje se kau da imaju poetsku inaucnu vrijecinosl, da potvrduju einjenicu da seo ustanku i oslobodilackom ratu i dalje pjeva,da im zivolni nerv nijc presjecen idaje nakonrata ispjevan niz novih pjesal)1a, kao 5tOsu npr.nova varijanla Puste Rcke talopojka inajno-vijc Pogibija ambasadora Rolovica i Titoode, ali deJoosta.. Pjesme ove zbirke stvaranesu u predjelima juzne Srbije, koji su bilincugasivo zariSte revolucije (Cma Trava, PustaReka, Jablanica, Toplica i dr.) gdje su pjevanei pjesme iz drugih krajeva Srbije i Jugoslavijeprilagodcnc mjestima i uvjetima. Zatim se go-vori 0 nastaoku, dolasku, pjevanju i promje-nama nekih poznalijih pjesama, 0 umnozava-nju i pjevanju makedonskih i ruskih pjesama, azatim zakljucuje daje na tom podrucju nastalovisc lijepih i zgusnutih pjesama 0 u~imdogadajima i 0 pojedinimjunacima. Autor ka~eda epsko pjevanje kazuje raznovrsnost tenavodi cetiri njcgova epska oblika: 1. krajnjesaZeti epski oblici, 2. kratke i jezgrovite epskepjesme, 3. epskc pjesmc sa sirom epskomosnovom i 4. epske pjesme kronike. Nerijellcosu sazetij i oblici, kaze Zlatanovie, nastajalipreradom duzih (pjesme poznalijih epskihpjevaca su narodne, jer su ispjevane prcmastrukturnim principima poetike usmenogpjesnistva), pa primjecuje da su angaziranimepskim pjesmama kronikama folkloristi posve-

'Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

239

tili manje paznje nego !ito zavreduju i da jedvostih s rimom osnovna forma narodnogpjesniStva, ali da su zabiljezene i pjesme bezrima i da nije ispravno misljenje prema kojemurimovani stihovi oznacavaju zapravo propada-nje nase narodne poezije, osobito epske.

Iz biljez.aka doznajemo da je petna-est pjesama zapisano, priopceno ili dobivenood prvoboraca, a jedanaest od drugih osoba, dasu cetiri prepisane iz biljeznica, petnaest ih jeumnozeno u partizanskoj tehnici OK KPJ zaLeskovac i dijeljeno na terenu, de set ih je poz-nato iz pjevanja skojevaca i omladinaca. UomJadinskim listovima objavljcno jc sest, dvijcsu nastale u logorima (u Ngu i Norveskoj) i triuz poznate dogadaje. Za devctnacst pjcsamanavcdeni su autori, za jednu se kaze da jepjevana uoci rata, za sest da su pjevane u 1941,a sedam u 1944. godini. Podaci nisu potpuni.

SakupJjac je slusao pjesme od bora-ca i naroda koji su ih pjevali u juznoj Srbiji, abiljezio u ratu i poslije rata.

Za razliku od nekih u posljednjedoba objavljenih zbirki s regionalnimsadrzajcm, 0 kojima se pisalo u proslim brojc-vima, Zlatanoviceva se zbirka izdvaja autcnti-cnoseu i korcktnim odnosom prema teksto-vima, prikladnoscu i vrijednoseu tekstova odkojih ncki imaju i dokumentarnu vrijednost.

ANTENAZOR

Milivoj Rodi6, Sunce iza gore. Revolucion-arne narodne pjesme sa tla Sosne i Her-cegovine. "Glas". Sanialuka 1983,195 str.

Zbirka Sunce Iza gore jos jc jcdna unizu zbirki revolucionarnih narodnih pjesamakoja sadrz.i: predgovor, tckstove pjesama, po-gov~r, rjecnik stranih i manje poznatih rijeci ifraza, biljeske 0 licnostima koje su opjcvane upjesmama, literaturu, a uz sadrzaj su navedeni iizvori iz kojih su pjesme preuzete.

U predgovoru Sloboda j revolucijakao inspiraeija rijec je 0 rcvolucionarnojpoeziji kod nas, njezinoj ulozi i snazi, 0 vezano-sti uz zivot, prozetosti slobodarskim, antifa-sistickim duhom i borbenoseu. Autor navodi daje u drugom svjetskom ratu i poslije njega u

nasoj zemlji ispjevano, !ito zapisanih isacuvanih iIi jos nezabiljez.enih oko 40 tisucarevolucionarnih narodnih pjesama, a od togapretpostavlja se da je u Bosni i Hercegovininastalo oko devet ili deset tisuca.

U knjizi su objavljene 163 "pro-testne, buntovne, revolucioname" narodne pje-sme koje su ispjevane "u BiH u pros lim vjeko-virna i za vrijeme drugog svjetskog rata, te ugodinama obnove". Razvrstane su pod devetnaslova: 1z gore hajduci (sedam epskih juna-ckih pjesama), OJ, Krajino, krvava haljino(15 buntovnih i vojnickih), Ouslc odjadikov-ine (21 pjesma - od turskih vrcmena do drugogsvjetskog rata), ZasijaJa petokraka (16 pje-sama iz ustaniekih dana), Srce sokolovo (34pjesme 0 raznim zbivanjirna u NOR-u), Biljeg-zvijezda (9 pjesama 0 stradanjima naroda),Sunce iza gore (25 pjcsama 0 drugu Titu) ,Slobode tvorci (21 pjesma 0 istaknutim bor-cima - herojima), i Zlalna gnma (15 pjcsama 0obnovi i izgradnji zem1je).

Pod naslovom 0 ovom izboru pjc-sama Rodie je objasnio svoje postupke. Naimc,on kale da je ovaj izbor pripremio slijcdcciprimjcrc najuspjclijih izdanja te da on sadrHsamo djclic bogatc bosansko-hercegovackepoetske tradicije. Daklc, od nckoliko tisucatckstova nastalih u NOB-u izabrano jc stotinjaknajljepsih, bolje rcci karaktcristicnijih "sa tlaBosne i Hercegovinc". Mozda bi bilo primjcr-enije: pjcvanih na tlu BiH, jcr nijc posvc pou-zdano da su sve s tla BlH, osobito one 0 Titu,Partiji, Skoju, omJadini, itd. Uz to namccu sc incka pitanja. Zasto jc u ovoj zbirci sarno jcdnapjesma 0 borbama na Sutjesci i Neretvi?!Pjesma Pozdrav majci nastala jc prije rata. UCubcliccvoj knjizi uvrstcnajc mcdu pjcsmc 0buntovniku i robijasu. Kod Rodica je tiskanamedu pjesmama iz NOB-a. Zasto onda nije iMilrovcanka u stvaranju koje je sudjelovao,prema sjecanjima druga Durc Pucara Starog, irobijas iz Bosne? Pjesma radu uvrstena je medupjesme 0 obnovi i izgradnji, iako je izvornavarijanta nastala 1898. godine (rijcci GcorgiKirkov). Na nasemjeziku objavljenaje 1912.godine u Radnickim novinama u Beogradu. Uobliku u kojem je u ovoj zbirci, tiskana je uHrvatskoj u toku rata u deset zbirki. HiJnnazidara (poznatija po prvom stihu Oradimo kule