Modeliranje Podataka PIS Fertalj Kalpic

Dekompozicija procesa narudbe i prijema artikalap1.4 Izradi ulazni raun skladina primka ulazni raun narudbenica D4 dokumenti

Dekompozicija procesa internog izdavanja i povrata artikalap8 izdani artikli Prijem i povrat artikala vraeni artikli b Radne jedinice

p1.1 Izraditi narudbenicu

promjena koliine artikla

Interni povrat

interna povratnica

Promjeni koliinu

narubenica dostavnica

a Dobavljai

p6.2 Zaprimanje naloga

D6

nabavne cijene

cijena

p1.2 dobavlja dobavlja artikl Preuzmi artikl

D7

stanje skladita

p6.3 Izrada interne povratnice

artikl

D6

nabavne cijene nabavna cijena

preuzeti artikli

cijena

D1

artikli i usluge

promjena nabavne cijene

interna povratnica

nalog

nalog

D7

stanje skladita

D3

poslovne jedinice

p1.3 D2 poslovni partneri skladite dobavlja Izraditi skladinu primku skladina primka

p1.5 dobavlja Isplati dobavljaa

Proces narudbe vodi sluba nabave koja na osnovu praenja stanja skladita i potreba na tritu odluuje o nabavi artikla. Nabavna sluba izrauje narudbenicu koja se zatim alje dobavljau. Dobavlja na temelju isporuene narudbenice ispostavlja predraun s naruenim artiklima. Na temelju predrauna nabavna sluba izrauje ulazni raun, a isplatom potraivanja dobavljau artikli se zajedno s dostavnicom primaju na skladite. Na skladitu se poveava koliina te ako je potrebno mijenja se nabavna cijena. Naposljetku, ova poslovna promjena biljei izradom skladine primke koja se zatim sprema u spremite dokumenata.157

p6.4

isplata dobavljau ulazni raun ranije isplate po istom ulaznom raunu

D1

artikli i usluge radna jedinica skladite

artikl artikl

c D4 dokumenti Skladita interna izdatnica

p6.1 radna jed. skladite Izrada interne izdatnice

D3

poslovne jedinice

nalog interna izdratnica

Proces povrata artikala dobavljau takoer vodi nabavna sluba. Dobavlja na temelju vraenih artikala izdaje potvrdu o povratu na osnovu koje se izrauje povratnica dobavljau. Povratnica dobavljau sprema se u spremite dokumenata. Interno izdavanje i povrat artikala koristi se kod prijenosa artikala izmeu skladita i radne jedinice. Proces zapoinje prijemom naloga. U sluaju internog izdavanja artikala nalog prima skladite koje artikle treba izdati u radnu jedinicu, dok u sluaju internog povrata nalog prima radna jedinica koja treba vratiti artikle u skladite. Naloge za izdavanje u pravilu ispostavlja priprema rada, odnosno referada za otvaranje i praenje provoenja radnih naloga, poslovoe ili sam vlasnik. Na temelju primljenog naloga izrauje se interna izdatnica koja se prosljeuje skladitaru dok se interna povratnica izrauje se na temelju artikala vraenih iz radne jedinice. Dokumenti interna izdatnica i interna povratnica dokazuju izvrenu poslovnu promjenu i pohranjuju se u spremitu dokumenata.158

FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.

plaanje


Dekompozicija procesa meuskladitenja artikalaD6 Meuskladitenje artikala koristi se kod prijenosa artikala izmeu dva skladita unutar istog poduzea, a proces meuskladitenja prate dvije meuskladinice po jedna za svako od skladita. Skladite koje daje artikle prima od poslovoe ili vlasnika nalog za meuskladitenje na osnovu kojeg izdaje artikle. Izdavanjem artikala njihova se koliina na skladitu smanjuje, a kao dokaz izvrene poslovne promjene izrauje se dokument meuskladinica. Drugo skladite zaprimanjem artikala prima i meuskladinicu potvrdom koje potvruje primljene koliine. Skladite koje prima artikle na osnovi primljenih artikala takoer izrauje meuskladinicu. cijena nabavne cijene cijena

D3

poslovne jedinice

meuskladinica

D4

dokumenti

p7.1 skladite koje daje artikle skladite koje prima artikle artikl Izrada meukladinice izdani artikli

promjena koliine

Modeliranje podataka

D1

artikli i usluge promjena koliine artikla na skladitu koje daje

p7.2 Izdavanje artikla

izdani artikli

c skladite koje daje artikle skladite koje prima artikle izdani artikli Skladita

D7

Stanje skladita

nalog

p7.3 artikl promjena koliine artikla na skladitu koje prima Prijem artikla primljeni artikli

p7.4 Izrada meukladinice

primljeni artikli


159

meuskladinica

Modeliranje podatakaModeliranje podataka (Data modeling)tehnika organiziranja i dokumentiranja podataka sustava sinonimi: modeliranje baze podataka (podaci se najee pohranjuju u BP) modeliranje informacija (openitije) (po mnogima) najvanija tehnika oblikovanja podaci su resurs koji se dijeli izmeu veeg broja procesa i zbog toga moraju biti organizirani na nain koji je prilagodljiv poslovnim zahtjevima kreativnost strukture podataka i njihova svojstva su trajniji i stabilniji od procesa modeliranje podataka zavrava bre nego modeliranje procesa modeli podataka bre se pribliavaju rezultatu nego modeli procesa modeli podataka su bitno manji od modela procesa i objektnih modela

Dijagram entiteti-vezeDijagram entiteti-vezeeng. Entity-Relationship Diagram, ERD naziva se jo i dijagram objekti-veze (izbjegavati!) postoje razliite notacije, npr. Chen, Martin osim osnovnih, koriste se i proireni modeli ne postoje jednoznani standardi postupka izrade

0,1 Mjesto Zanimanj e NadJed 1,1 1,N PodJed 0,N Stanuj e Osoba 1,N Zaposlen 1,N Or gJed 0,M Proizvodi Pri pada

0,N

modeli podataka postojeeg i budueg sustava meusobno su sliniji nego modeli procesa postojeeg i budueg sustava, ili ih je lake preoblikovati, pa se manje posla baca dobra komunikacija s korisnicima, utvrivanje nazivlja lake odreivanje definiranje dosega projekta ...FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 161 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.

1,1 0,N 1,1 Racun 1,1 Proi zvod NS 1,1 1,1 RacStRac OdnosiSeNa ES Di o 0,N Cj elina

0,M

Sastav

0,N 0,1 0,1

0,1

0,N

1,N 0,N

Djel atni k

Suradni k

StavkaRacuna

Igl a

Avion

162

EntitetiEntitet (entity)neto to postoji u stvarnom svijetu i posjeduje znaajke koje ga opisuju i po kojima se razlikuje od svoje okoline Stvar koja se moe zasebno identificirati [P. Chen, 1976] Bilo koji objekt koji se moe razlikovati i predstaviti u bazi podataka [C.J.Date, 1986] Logika reprezentacija podatka [C.Finkelstein, 1989] Bilo to o emu pohranjujemo informaciju [J.Martin, 1989]

EntitetiPojedinane pojave (instance) grupiraju se u skupoveovisno o metodi skup entiteta (entity set), tip entiteta (entity type), razred entiteta (entity class) primjeri: osobe (Kit Karson, Sir Oliver, Alan Ford, ...) fakulteti (FER, FF, ...) u praksi se moe poistovjetiti pojam entitet sa skupom entiteta, ako se ne razmatraju konkretni podaci oznaava se imenicom (u jednini) Osoba, Fakultet

Entitet moe biti:osoba, npr. Kit Karson objekt, npr. video traka Prohujalo s vihorom apstraktni pojam, npr. hrvatski jezik ili iskustvo (poznavanje jezika) ustanova (FER), organizacija (Hotel Proljee) ili organizacijska cjelina (Ured za istraivanje ruda i gubljenje vremena) dogaaj (situacija, stanje) - proli, sadanji ili budui, npr. roenje, kolovanje, zaposlenje, smrt povezanost razliitih objekata stvarnog svijeta, npr. srodstvoFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 163

Entiteti mogu poprimiti razliite uloge ovisno o kontekstuprimjer: Osoba je Kupac i/ili Dobavlja, Student ili Nastavnik


164

Atributi i domeneAtributatribut predstavlja neko obiljeje, znaajku entiteta sinonimi: svojstvo (property), element, polje (field) pojedinane vrijednosti atributa pohranjuju se u bazu podataka elementarni podatak (data element, data item) po vrijednostima koje predstavljaju, atributi mogu biti: jednostavni atributi (simple attribute) - vrijednost atributa je pojedinani podatak, primjer: Prezime, Ime

Atributi i domeneVrijednosti atributa definirajutip podatka, domena i pretpostavljena ili standardna vrijednost (default)

Tipovi podatakanetehniki (logiki) opi tipovi koji se koriste u sistem analizi i pri prikupljanju zahtjeva primjeri: broj, datum-vrijeme, znakovni niz, tekst, BLOB tehniki generiki tipovi podataka koji se mogu preslikati u konkretne tipove, npr. integer, character konkretni tipovi SUPB, npr. char, int, byte (SQLserver)

sloeni, sastavljeni atributi (compound/composite/concatenated attribute, data structure) - vrijednost je ureena n-torka ili logika grupa jednostavnih atributa, primjer: datum = (dan, mjesec, godina)

vieznani atributi (multivalued attribute) - atributi koji predstavljaju ponavljajue grupe podataka, to jest atributi s vie istovrsnih vrijednosti primjer: Osoba.Telefon = (TelefonNaPoslu, TelefonKodKuce, MobilniTelefon)

s obzirom na pohranu vrijednosti, atributi mogu biti: atributi pohrane (stored attribute) izvedeni atributi (derived attribute) - vrijednost im se moe odrediti na temelju vrijednosti drugih atributa primjer: starost = (DananjiDatum-DatumRoenja)FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 165

Standardna vrijednost atributavrijednost koja se zapisuje kada korisnik ne specificira vrijednost atributa openito, veina atributa trebala bi imati standardnu vrijednostFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 166

Atributi i domeneDomenaskup moguih vrijednosti koje nad njom definirani atributi mogu poprimiti domene mogu biti jednostavne i sloene (vrijedi i za atribute) nad svakom domenom moe se definirati po volji mnogo atributa skup vrijednosti moe se definirati tipom podatka, npr. integer podskupom vrijednosti tipa podatka, npr: formula AA99, interval [10-99] skupom konstanti, npr. Spol = { M, }8746 37528 1164 ... Ford Karson Rock ... Alan Bob Kit ... Melrose place xx Sunset boulevard 2958 Vukovar avenue 63 ...

KljueviKlju (key) ili identifikatoratribut ili skup atributa koji (svojim vrijednostima) jednoznano identificira svaki od entiteta u nekom skupu entiteta mora se sastojati od bar jednog atributa jednostavan klju primjer: OSOBA = @JMBG + Prezime + Ime primjer: MJESTO = @ifraMjesta + NazivMjesta ...

moe se sastojati od vie atributa sloeni, sastavljeni, ulanani klju primjer: MJESTO = @ifraDrave+@ifraMjesta

klju mora zadovoljavati sljedee uvjete jednoznanost (u skupu entiteta ne smiju postojati dvije pojave s istim vrijednostima svih kljunih atributa) primjer: ne smiju postojati 2 osobe s JMBG=020946330097

minimalnost (ne postoji podskup atributa kljua koji je takoer jednoznaan) primjer lo: OSOBA = @JMBG + @Prezime ... primjer dobar: TEAJ = @KraticaValute + @DatumTeaja + ...

Identifikator osobe (IdO sobe) 8746 37528 1164 765

Prezim e (Prezim e) K arson Ford Rock Ford

Im e (Im e) Kit Alan Bob Kit

Adresa (Adresa) M elrose place 666 Vukovar avenue 63 Sunset boulevard 2958

ifra m jesta (SifM jesta) 038 001 282167

odreenost - postojanje vrijednosti u trenutku stvaranja instance stabilnost - otpornost na promjene tijekom vremena raspoloivost - dostupnost svim korisnicima neutralnost - s obzirom na znaenje vrijednosti kljua (samogovoree ifre)168



Kljuevientitet moe imati jedan ili vie kljueva entitet mora imati barem jedan klju entitet moe imati vie moguih kljueva, tj. kandidata za primarni klju (candidate key), koji ne moraju biti meusobno disjunktni, tj. mogu imati atribute presjeka jedan od kljueva odabire se za primarni klju (primary key) primjer: Osoba.IdOsobe, Mjesto.SifMjesta

KljueviStrani klju (foreign key)skup atributa koji se odnosi na klju drugog skupa entiteta, tj. skup atributa ije se vrijednosti odnose na vrijednosti kljua drugog entiteta (Osoba.SifMjesta odnosi se na Mjesto.SifMjesta)Identifikator osobe (IdOsobe) 8746 37528 1164 765 Prezime (Prezime) Karson Ford Rock Ford Ime (Ime) Kit Alan Bob Kit Adresa (Adresa) Melrose place 666 Vukovar avenue 63 Sunset boulevard 2958 ifra mjesta (SifMjesta) 038 001 282

nakon odabira primarnog kljua, ostali mogui kljuevi postaju alternativni kljuevi (alternate key) primjer: Osoba.JMBG, Mjesto.PostBr

ponekad je potrebno identificirati podskupove entiteta kriterij podskupa (subsetting criteria) atribut (jednostavni ili ulanani) s konanim skupom vrijednosti za grupiranje instanci entiteta u nepodskupove, u nekim metodama naziva se inversion entry jedinstveni indeks

ifra mjesta Potanski broj (SifMjesta) (PostBr) 038 10000 001 20000 282 30000169 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.

Naziv mjesta (NazMjesta) Zagreb NewYork Los Angeles170


KljueviStrani klju ukazuje na povezanost izmeu entiteta, odnosno skupova entiteta moe poprimiti vrijednost primarnog kljua drugog entiteta ili moe poprimiti nul-vrijednost (null value)

Elementi dijagrama Entiteti-VezePrimjer, atributi i kljuevi u oglednom modelu

primjer: Osoba.SifMjesta odnosi se na Mjesto.SifMjesta, odnosno Entitet Osoba (IdOsobe=8746) ima SifMjesta=038, tj. referencira entitet Mjesto s IdMjesta=038

SifMjesta

PostBr

NazMjesta

IdOsobe

Prezime

Ime

Nul-vrijednostNul-vrijednost oznaava nepoznatu vrijednost atributa ili neodreenu vrijednost atributa, tj. nadomijeta vrijednost atributa koji se ne koristi nul-vrijednost nije 0 (nula) niti (prazan znakovni niz) Primjer: Osoba (IdOsobe=37528) boravi u nepoznatom mjestu, pa joj je SifMjesta nedefinirana vrijednost Vozilo (tipa osobni automobil) nepoznatog registarskog broja, naspram vozila (tipa tenk) koje se ne registrira na isti nainFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 171

Mjesto

Osoba

Adresa

SifMjesta

Staz

Telefon


172

VezeVeza (relationship)pokazuje odnos izmeu entiteta analogno entitetima, pojedinana veza uspostavlja se na razini instanci entiteta, a veze se grupiraju u skupove veza (relationship sets) kada se ne razmatraju instance, pojam veza podrazumijeva skup veza

VezeStupanj veze (degree of relationship)broj entiteta koji sudjeluju u vezi openito, moe se povezati bilo koji broj entiteta (oprez!) veza drugog stupnja binarna veza veza treeg stupnja ternarna veza openito, veza moe biti n-tog stupnja n-arna veza posebni sluaj jest veza nekog entiteta s tim istim entitetom veza prvog stupnja unarna veza (refleksivna, rekurzivna, involucijska) u nekim metodama smatra se posebnim sluajem binarne veze, to jest posebnom vezom 2. stupnja

moe izraavati ulogu entiteta koje povezuje imenuje se glagolom ili glagolskom imenicom

Primjer (veza i uloge)Osoba STANUJE u Mjestu (Osoba je STANOVNIK Mjesta) u Mjestu STANUJE Osoba (Mjesto je MJESTO STANOVANJA)

Mjesto MjestoStan

Stanuje Stanovnik

Osoba


173


174

VezeTip, klasifikacija veze (type of relationship)oznaava nain pridruivanja pojava entiteta u vezi jedan-prema-jedan (1:1) jedan-prema-vie (1:N) moe postojati vie (paralelnih) veza izmeu dva entiteta

VezePrimjer: binarna veza 1:N

Mjesto

1,1

Stanuje

0,N

Osoba

vie-prema-vie (M:N)

Modalitet veze (modality) i Kardinalnost veze (cardinality)minimalni i maksimalni broj pojava jednog entiteta za pojedinanu pojavu s njim povezanog entiteta donja i gornja granica kardinalnosti donja granica moe biti 0, 1, pozitivni cijeli broj ili znak (npr. M) donja granica = 0 djelomino, neobavezno (optional) pridruivanje ne mora imati niti jednu instancu s druge strane veze donja granica 0 potpuno, obavezno (mandatory) pridruivanje mora imati barem neki broj ili openito M instanci s druge strane veze

Primjer, binarna veza M:N

OrgJed

0,M

Proizvodi

0,N

Proizvod

gornja granica moe biti 1, pozitivni cijeli broj ili znak (npr. N) moe imati konkretan broj ili openito N instanci s druge strane veze

veze su dvosmjerne pa se kardinalnost definira za oba smjera vezeFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 175 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 176

VezePrimjer, ternarna vezaZanimanje 1,N 1,N 1,N

Specijalizacija/GeneralizacijaSpecijalizacija/Generalizacijatakozvana "jest" veza (is a relationship) veza koja opisuje posebne sluajeve u nekom skupu entiteta, to jest odnos nekog entiteta (nadtip) i njegovih posebnosti (podtip) podreeni entiteti stvaraju se na temelju njima nadreenog entiteta u kojem dijele zajednike atribute nadtip (supertype) - sadri zajednike atribute i predstavlja generalizaciju podreenih entiteta podtip (subtype) - sadri samo njemu svojstvene atribute i predstavlja specijalizaciju nadreenog entiteta0,M Cjelina

Osoba

Zaposlen

OrgJed

Primjer, unarna veza 1:N i unarna veza M:N0,1 NadJed OrgJed PodJed 0,NFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.

Pripada

Proizvod Dio

Sastav

0,N177 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 178

Specijalizacija/GeneralizacijaB jest podtip od A ako: B jest uvijek A, A jest ponekad B Djelatnik je uvijek Osoba, Osoba je ponekad Djelatnik (Suradnik) Igla jest uvijek Proizvod, Proizvod jest ponekad Igla (Avion) specijalizacija moe biti: neekskluzivna - Osoba jest Djelatnik ili Suradnik, ali u isto vrijeme moe biti i Djelatnik i Suradnik ekskluzivna - Proizvod jest Igla ili Avion, ali ne moe istovremeno biti i Igla i AvionOsoba 1,1 NSProizvod 1,1 ES

Jaki i slabi entitetiJaki i slabi entitetiJaki entitet - entitet koji postoji (egzistira) samostalno, nezavisan/dominantan entitet, pr. Mjesto Slabi entitet (weak entity) postoji samo ako postoji jaki entitet u vezi, zavisan/podreen entitet egzistencijalno slab entitet - entitet koji ne postoji samostalno entitet sa stranim kljuem (pr. Osoba) identifikacijski slab entitet - entitet koji se ne identificira samostalno entitet koji nema vlastiti klju, nego se njegov klju tvori od kljua jakog entiteta i (opcionalno) vlastitog atributa (deskriptora), pr. Djelatnik, Suradnik, StavkaRacuna Identifikacijski zavisan entitet ujedno je i egzistencijalno zavisan. Egzistencijalno zavisan entitet nije ujedno i identifikacijski zavisan.

0,1 Djelatnik

0,N Suradnik

0,1 Igla

0,1 Avion


179


180

Jaki i slabi entitetiPrimjer, egzistencijalno slab entitet Osoba

Nespecifine, neodreene vezeAsocijativni entitet (Gerund)OrgJed 0,M Proizvodi 0,N Proizvod

Mjesto

1,1

Stanuje

0,N

Osoba

konkatenirani entitet (concatenated entity), kompozitni entitet (composite entity) binarna veza M:N, npr. Proizvodi ternarna veza ili veza stupnja >3, npr. Zaposlen veza o kojoj se eli pohraniti podatke (veza s opisnim atributima), pr. Sastav

Agregacija (agregacijska veza) Primjer, identifikacijska veza i identifikacijski slab entitet1,1 Racu n Ra cStRac 1,N Stavka Ra cun aCjelina Proizvod Dio Sastav BrDijelova

sinonim: agregacijski entitet (aggregate entity) veza koja sudjeluje u vezama s drugim entitetima u nekim metodama oznaava odnos cjelina-dio0,MOsoba 1,N

Zanimanje 1,N 1,N

Zaposlen

OrgJed

Primjer, podtipovi: Djelatnik, Suradnik, Igla, AvionFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 181

0,N

DatPoc

DatZav182


ERD notacija - ChenPrimjer, dijagram modela poduzea (Chen)0,1 Mjesto Zanimanj e NadJed 1,1 1,N PodJed 0,N Stanuj e Osoba 1,N Zaposlen 1,N Or gJed 0,M Proizvodi Pri pada

ERD notacija - MartinPrimjer, dijagram modela poduzea (Martin), doseg, podsustaviMjesto Zanimanj e

0,N

Pri pada Stanuj e Osoba Zaposlen Or gJed Sastav

1,1 0,N 1,1 Racun 1,1 Proi zvod NS 1,1 1,1 RacStRac OdnosiSeNa ES Di o 0,N Cj elina

0,M

Proi zvodSastav

Racun

0,N 0,1 0,1

0,1

0,N

1,N 0,N

Djel atni k

Suradni k

StavkaRacuna

Igl a

Avion

Djel atni k

Suradni k

StavkaRacuna

Igl a

Avion


183


184

Izrada ERD analizom izjava korisnika"Kemiar ili lan osoblja kemijskog laboratorija moe podnijeti zahtjev za jednom ili vie kemikalija. Zahtjev moe biti udovoljen ili dostavom pakiranja kemikalije koja se ve nalazila na zalihi kemijskog laboratorija ili upuivanjem narudbe za novim pakiranjem kemikalije od vanjskog dobavljaa. Osoba koja upuuje zahtjev mora imati mogunost pretraivanja kataloga kemikalija vanjskog dobavljaa dok sastavlja narudbu. Sustav mora pratiti status svakog zahtjeva za kemikalijama od trenutka kad je ispunjen do trenutka kad je udovoljen ili otkazan. Takoer, mora pratiti povijest svakog pakiranja kemikalija od trena kad stigne u kompaniju do trenutka kad je potpuno upotrijebljen ili odbaen."Inventorij kemijskog laboratorija

Zahtjev za kemikalijom

M

zahtijeva

1

1

M

1

pohranjuje

ispunjava popisuje M Zahtijeva

Razvoj modela podataka

M

M

Pakiranje kemikalija

M

sadri

1

Kemikalija

M

opisuje

M 1 Dobavljaev katalog

prati

1

Povijest pakiranja kemikalija


185

Razvoj modela podatakaRazvoj modela podatakaGlobalni model podataka (enterprise data model) Model konteksta (context data model) Model s definiranim kljuevima (key-based data model) Model s potpuno odreenim atributima (fully attributed data model) Potpuno opisani model (fully described data model)

Konceptualni model podatakaGlobalni model podatakapodatkovni model poduzea (enterprise data model) u fazi planiranja konceptualni model entiteti-veze koji najee sadri neodreene veze i nerazraene kategorije podataka, a pojedine veze mogu i nedostajati definira mogui doseg sustava i ukupne informacijske potrebe

Model konteksta podatakana poetku analize konceptualni model koji sadri samo one entitete koji e biti obuhvaeni tehnikim rjeenjem aplikacijski model podataka rafinira doseg bez detalja o entitetima ili detalja o poslovnim pravilima ERD s entitetima i vezama (esto nespecifinim), bez atributa ili samo s osnovnim atributima obine veze, tj. veze tipa 1:N npr. "raun ima vie stavki"

Kategorije entitetaosnovni, fundamentalni jaki entiteti, ne spadaju u ostale kategorije (Mjesto) asocijativni (spojni, vezni) - koji proizlaze iz asocijativnih veza (Zaposlenje) atributivni koji opisuju ili kategoriziraju druge entitete (Zanimanje, Stanje) podtipovi specijalizacije (Djelatnik, Suradnik, Igla, Avion)

veze vieg stupnja npr. zaposlenje osobe u org. jedinici na radnom mjestu Zaposlen

izbjegavati entitete koji se odnose na specifini kontekst ili ulogu

Primjeri:FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 187

Analiza\IdejnoSljeme , prethodni primjeri188


Primjer: konceptualni modelVrstaOrgJed ifrarnik vrsta org. jedinica (npr. uprava, odjel, odsjek, PJ, itd.) Stranka Fizika ili pravna osoba TipStranke TipStranke Kontakt Telefoni, Mobiteli, Email, URL, Fax itd. OrgJedinica Organizacijska jedinica (npr. Ministarstvo, Odjel, Odsjek, Podruna jedinica) Osoba Fizika osoba Djelatnik Fizika osoba koja je dio sustava

Logiki modeli podatakaModel s definiranim kljuevimaeliminacija neodreenih veza i njihovo nadomjetanje asocijativnim entitetima odreivanje kljueva (primarnih, alternativnih, stranih) ako se PK ne moe odrediti, moda se ne radi o skupu entiteta preciziranje kardinalnosti veza odgovor na pitanja oblika mora/moe: ni jedan (0), barem jedan (1), vie (N) donja/gornja granica kardinalnosti Koliko stavki rauna mora/moe imati raun ? 1,N Koliko se osoba mora/moe nalaziti u mjestu ? 0,N

Zanimanje Drzava ifrarnik drava Obavljanje srodnih poslova odreene struke, kao i drugih odgovarajuih poslova

definiranje generalizacijskih hijerarhija odreivanje specijalizacija, tj. podtipova entiteta npr. Igla, Avion

Zupanija Jedinica podrune (regionalne) samouprave

definiranje klasifikacijskog atributa nadtipa (diskriminator podtipa) npr. Proizvod.TipProizvoda { Igla, Avion }

Mjesto Jedinica lokalne samouprave (opina ili grad) RadnoMjesto Funkcija zaposlenika prema pravilniku o unutranjem redu

Model s definiranim atributimadodavanje preostalih opisnih atributa odreivanje podskupova podataka definiranje domena, logikih tipova podataka i standardnih vrijednosti atributa189 190


FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.Stranka VrstaOrgJed IdStranke NazStranke TipStranke TipStranke Kontakt IdOsobe (FK) VrstaKontakta TipStranke TekstKontakta Zanimanje

Primjer: Model s definiranim kljuevimaVrstaOrgJed TipOrgJedinice TipStranke Stranka IdStranke TipStranke Zanimanje IdZanimanja OdgovornaOsoba OrgJedinica IdOrgJedinice (FK) Osoba IdOsobe (FK) NadJedinica Ustanova MjestoRodjenja DrzavaRodjenja Drzava SifDrzave Mjesto IdMjesta NadCjelina RadnoMjesto IdRadnogMjestaFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 191

TipOrgJedinice OpisOrgJedinice

Kontakt IdOsobe (FK) VrstaKontakta

Primjer: Model s definiranim atributimaOrgJedinica IdOrgJedinice (FK) NazOrgJedinice (IE1.1) MBR (IE2.1) KratOrgJedinice TipOrgJedinice (FK) MjOrgJedinice (FK) AdrOrgjedinice OpisOrgJedinice IdOdgovorneOsobe (FK) IdNadJedinice (FK) IdUstanove (FK) Osoba IdOsobe (FK) JMBG (IE1.1) Ime (IE3.1) Prezime (IE2.1) Roditelj DatRodjenja MjRodjenja (FK) DrzRodjenja (FK) MjPrebivalista (FK) AdrStanovanja SifZanimanja (FK) (IE6.2) IdOrgJedinice (FK) OsobniDokument

IdZanimanja NazZanimanja (IE1.1) KratZanimanja

Djelatnik IdDjelatnika (FK) SifDjelatnika BrojIskaznice Korisnik Zaporka IdStruke (FK) SifSpreme (FK) Svjedodzba IdZvanja (FK) DrzavniIspit StrucniIspit DatPrvogZaposlenja StazUkupno DatZaposlenjaMZOPU StazMZOPU NapomDjelatnik IdRadnogMjesta (FK)

OdgovornaOsoba

DrzavaRodjenja NadJedinica

MjestoPrebivalista Djelatnik IdDjelatnika (FK) SredisteZupanije Zupanija SifZupanije

Ustanova Drzava SifDrzave

MjestoRodjenja Mjesto IdMjesta

MjestoPrebivalista

NazDrzave (IE1.1) KratDrzave

NazMjesta (IE2.1) TipMjesta PostBr SifDrzave (FK) StariNazMjesta SifMjesta IdNadCjeline (FK) NadCjelina RadnoMjesto IdRadnogMjesta IdOrgJedinice (FK) NazRadnogMjesta KratRadnogMjesta BrIzvrsitelja Popunjeno IdSluzbenMjesta (FK) Poslovi Uvjeti

SredisteZupanije

Zupanija SifZupanije NazZupanije (IE1.1) IdSredistaZupanije (FK)


192

Dokumentiranje i konverzija modela entiteti-vezePotpuno opisani modelputpuni opis atributa, logikih tipova podataka i standardnih vrijednosti dodatni opisi: prava pristupa podacima, trajnost podataka (arhiviranje) vremenski najzahtjevniji zadatak, uobiajeno se provodi na kraju, ali moe zapoeti usporedno s izradom modela zasnovanog na kljuevima ili definiranjem opisnih atributa

Definiranje objekata modela podatakaDefiniranje entitetajedinstveni naziv opis - znaenje i svrha entiteta, poslovni zahtjevi i ogranienja kratki naziv (kd) esto potreban zbog ogranienja alata ili jezika kratice (akronimi) izbjegavati osnovni atributi atributi kljueva i ostali vani za razumijevanje smisla trag zahtjeva porijeklo i primjena entiteta ovlast (nad meta-podacima), odgovornost (za podatke)

Daljnja konverzija modelaPretvorba modela entiteti-veze u relacijski model podataka Fiziko oblikovanje podataka faza dizajna konverzija logikog u fiziki model (shema baze podataka) normalizacija i prilagodba uslijed tehnikih ogranienja i performanci

Definiranje vezajedinstveni naziv glagol, glagolska imenica, Roditelj-Dijete , Rnn znaenje veze detalji dokumentacije tip identifikacijske, neidentifikacijske veze modalitet i kardinalnost kljuevi diskriminator generalizacije/specijalizacije pravila za ouvanje integriteta pri unosu i brisanju instanci193 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 194

Modeliranje podataka treba provesti CASE pomagalomPrimjer: ERwin


Definiranje objekata modela podatakaOdreivanje kljuevaklju jakog entiteta = identifikacijski atribut klju identifikacijski slabog entiteta = klju jakog entiteta i vlastiti atribut pripaziti na kljueve sastavljene od vie atributa mogui nadomjesni kljuevi atributi kljua koji su ujedno kljuevi drugih entiteta upuuju na veze strani kljuevi migracija primarnog u strani klju uklanjanje neodreenosti stranih atributa

Logiko modeliranje podataka

Definiranje atributanaziv atributa - jedinstven, s izuzetkom stranih kljueva znaenje atributa domena atributa kardinalnost atributa izvedeni atributi (iz razliitih instanci) i izraunati atributi (jedne instance) [Inmon 1989, Haeckel & Nolan, 1993] derivacijska formula, derivacijska zavisnost [McClure 1993]FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 195

Pretvorba modela E-V u relacijski modelEntitetientitet (skup entiteta) relacija, npr. Mjesto, Osoba

Pretvorba modela E-V u relacijski modelvieznani atribut skup odgovarajuih atributa, npr. Osoba.Telefon Osoba.TelefonNaPoslu, Osoba.TelefonKodKuce, Osoba.MobilniTelefon ili slabi entitet, npr. Osoba.Telefon Telefon (IdOsobe, VrstaTelefona, BrojTelefona)Osob a1,1 0,N Telefon

Atributi kardinalnost 0 opcionalna vrijednost (null) kardinalnost 1 zahtijevana vrijednost (not null) kardinalnost N vieznani atribut (npr. Osoba.Telefon) atribut atribut, npr. Osoba.Prezime izvedeni atribut atribut pohrane ili se izostavlja, npr. Osoba.Staz sloeni atribut atribut (grupiranjem), npr. (dan, mjesec, godina) datumOsob a IdOsob e Prezim e Im e Adres a DatRo d Staz

IdOsob e Prezim e Im e Te lefo nNaPosl u Tele fonKo dKuce Mobil niTe lefo n Adres a DatRo d Staz197

Osoba

Te lefo n VrstaTel efon a Bro jTel efon a



198

Pretvorba modela E-V u relacijski modelKljueviklju primarni klju, npr. Osoba.IdOsobe, Mjesto.SifMjesta alternativni klju indeks nad jedinstvenim vrijednostima (unique index) + oznaka zahtijevane vrijednosti (not null), npr. Mjesto.PostBr

Pretvorba modela E-V u relacijski modelBinarna veza 1:N strani kljuegzistencijalni slabi entitet obini strani klju npr. Stanuje Osoba.SifMjesta, Pripada OrgJed.SifNadJed, RacunOsoba Racun.SifOsobe

Oso baSKlj uce m IdOsob e Prezim e Im e Adres a DatRo d Staz

Mjesto Si fMjesta PostBr NazMjesta

Mjesto SifMjesta PostBr NazMjesta

O soba IdOsobe Prezime Ime SifMjesta Adresa DarRod StazOsoba IdOsobe Prezi me Ime SifMjesta Adresa Da rRod Staz

O rgJed SifOrgJed NazO rgJed SifNadJed

Ra cun BrRa c Da tRac IdOsobe IznosRac


199


200

Pretvorba modela E-V u relacijski modelidentifikacijski slabi entitet nasljeuje klju jakog entiteta spojni klju (compound key), npr. StavkaRacuna (BrRacuna, SifProizvoda, JedCijena, Kolicina) ili kompozitni klju (composite key), npr. StavkaRacuna (BrRacuna, RbrStRac, SifProizvoda, JedCij, Kolicina)Racu n BrRac DatRac IdOsobe IznosRac StavkaRac BrRac Si fProizvoda Jed Ci j Koli cin a Pro izvo d SifProi zvod a NazProi zvod a Je dCijen a TipProi zvod a

Pretvorba modela E-V u relacijski modelBinarna veza 1,1:0,1 strani kljutransformira se u identifikacijski slabi entitet bez deskriptora Osoba (IdOsobe, Prezime, , Staz), SlikaOsobe (IdOsobe, Slika) opcionalno se moe razmotriti udruivanje entiteta u binarnoj vezi 1,1:1,1 (1,1:0,1) u jednu relaciju Osoba (IdOsobe, Prezime, , Staz), Komentar (IdOsobe, TekstKom) Osoba (IdOsobe, Prezime, , Staz, TekstKom)

Stavka Ra cun a BrRac RbrStRac Si fProizvoda Je dCijen a Koli cin a

O soba IdOsobe Prezime Ime SifMjesta Adresa DarRod Staz

Telefon IdOsobe < FK> VrstaTelefona BrojTelefona


201


202

Pretvorba modela E-V u relacijski modelNespecifine veze asocijativni entitet + n binarnih veza 1:Nklju asocijativnog entiteta = unija kljueva entiteta spojenih vezom primjer: Zaposlen, Proizvodi, SastavOrgJed 0,M Proizvodi 0,N Proizvod

Pretvorba modela E-V u relacijski modelSpecijalizacija nadtipa u n podtipova n binarnih vezanadtip (jaki) entitet, kojemu se po potrebi odreuje klasifikacijski atribut, npr. Proizvod.TipProizvoda podtip (identifikacijski) slabi entitet, npr. Igla, Avion, Djelatnik, Suradnik

Zanimanje SifZanim NazZanim

Zanimanje 1,N 1,N 1,N

Osoba

Zaposlen

OrgJed

O soba IdOsobe Prezime Ime SifMjesta < FK1> Adresa DarRod Staz

Osoba

Zaposlen IdOsobe SifOrgJed < FK2> SifZanim DatPoc DatZav KoefPlace

O rgJed SifOrgJed NazO rgJed SifNadJed < FK1>

1,1 NS

0,1 Djelatnik

0,N Suradnik

O soba IdOsobe Prezime Ime SifMjesta Adresa DarRod Staz

Proizvod 1,1 ES

0,1 Igla

0,1 Avion

Proizvod SifProizvoda NazProizvoda JedCijena TipProizvoda

DatPoc

DatZav0,M

Cjelina Proizvod Dio Sastav BrDijelova

Sastav SifProizvoda SifDijela BrDijelova

Proizvod SifProizvoda NazProizvoda JedCijena TipProizvoda

Proizvodi SifOrgJed < FK1> SifProizvoda

Djelatnik IdOsobe BrRadKnj BrTekRac

Suradnik IdOsobe BrUgovora BrZiroRac UvjetiSuradnje

Igla SifProizvoda Duljina Promjer

Avion SifProizvoda BrSjedala DoletKM

0,N FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.

203


204

Mjesto SifMjesta PostBr NazMjesta

Zanimanje SifZani m NazZani m

Preporuke za izradu modela podatakaOrgJed SifOrgJed NazOrgJed SifNadJed

Sinkronizacija s modelom procesaspremita podataka u modelu procesa su entiteti u modelu podataka

Osoba IdOsobe Pr ezime Ime SifMjesta Adresa DarRod Staz

Zaposlen IdOsobe Si fOrgJed SifZanim DatPoc DatZav KoefPlace

istoa modelaizbjegavati entitete koji opisuju ugradnju (ulazno-izlazni ureaji, meta-podaci, itd)

Provjera modelaProizvodi Si fOrgJed SifPr oizvoda

Racun BrRac DatRac IdOsobe IznosRac Dj elatnik IdOsobe BrRadKnj BrTekRac Suradnik IdOsobe BrUgovora BrZiroRac Uvj etiSuradnje

pripaziti na sinonime (razliite nazive istih objekata) pripaziti na homonime (jednake nazive razliitih objekata) provjeriti sumnjive i redundantne veze i po potrebi ih ukloniti (oprez!) uklanjanje neke od paralelnih veza OrgJedinica-Osoba primjer: OrgJedinica 1:N Djelatnik i OrgJedinica N:1 Djelatnik-Upravitelj primjer: MjestoRodjenja 1:N Osoba i MjestoPrebivalista 1:N Osoba

StavkaRac BrRac SifProizvoda JedCij Kolicina

Pr oizvod SifProizvoda NazProizvoda JedCijena Ti pProizvoda

Sastav SifPr oizvoda SifDij ela BrDijelova

uklanjanje veza koje se daju izvesti iz drugih (npr. trijade) - pripaziti na kardinalnost veza u lancu primjer: naspram Osoba 0,N:1,1 Mjesto 0,N:1,1 Drzava Osoba 0,N:0,1 Mjesto 0,N:0,1 Drzava

Igla SifProizvoda Duljina Promj er FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.

Avion SifProizvoda BrSjedala DoletKM

ukloniti balansirane veze 1,1:1,1 pripaziti na nebalansirane veze 0,1:1,1 (zavisnost entiteta) cirkularne reference izbaciti izvedene atribute oprez, mogui gubitak informacije o potrebnim izvedenim/izraunatim poljima205 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 206

DogaajiDogaajzgoda, zbivanje u sustavu koja vodi ili pokree procese sustava sm dogaaj nije proces, nego okida procesa koji se njime pokree primjer: kupac dostavi narudbu pokree proces provjere da li se radi o narudbi postojeeg ili novog kupca, proces stvaranja podataka o narudbi i stavkama narudbe, provjeru prethodnih zaduenja kupca, provjeru stanja skladita itd.

Modeliranje dogaaja

Vrste dogaajavanjski dogaaji potaknuti od strane vanjskih entiteta, koji zahtijevaju informaciju ili auriranje podataka ulazni tokovi podataka imenuju se tako da naziv sadri naziv vanjskog entiteta primjer: zahtjev za upis studenta ili zaprimanje narudbe kupca vremenski dogaaji - vremenski uvjetovani (rok, uestalost) ulazni upravljaki tokovi imenuju se tako da naziv sadri vremensku oznaku primjer: istek roka plaanja rauna, mjeseni obraun plaa, zakljuivanje ispitnog roka unutarnji dogaaji, dogaaji stanja - posljedica prijelaza sustava iz jednog stanja u drugo, na takav nain ta to zahtjeva obradu ulazni upravljaki tokovi primjer: isporuka robe sa skladita zahtijeva naruivanje nove robeFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 208

Documents

Modeliranje Podataka PIS Fertalj Kalpic