Mo glazbeGlazba je u dananje vrijeme svima lako dostupna i njezine uinke esto uzimamo zdravo za gotovo. Meutim, osim zabavne, kulturoloke i reklamne vrijednosti, glazba ima i mnoge skrivene mone uinke.

2Mo glazbe istraivanje je i analiza upravo tih ostalih vrijednosti glazbe koje je zabritansko drutvo za zatitu prava glazbenika Performing Right Society (danas znano pod PRS for Music) provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog sveuilita. Drutvo PRS 2003. godine odobrilo je HDS ZAMP-u prevoenje i koritenje ovog materijala.

Uvod

Razvoj tehnika snimanja u drugoj polovini 20. stoljea revolucionarno je utjecao na dostu-pnost glazbe. Veini ljudi su dostupne sve vrste glazbe, 24 sata dnevno, samo pritiskom jedne tipke. Druga je strana medalje da su zbog tog olakanog pristupa glazbi u Zapad-nom svijetu ljudi esto skloni uzimati je zdravo za gotovo.

Glazba je vrlo moan medij i u nekim je drutvima bilo pokuaja da se kontrolira njena uporaba. Ona ima snaan utjecaj na razini drutvene skupine jer omoguava komunika-ciju kojoj vie ne trebaju rijei, obuhvaa znaenja i smislove koje skupina dijeli te potie razvoj i dobrobit pojedinca, skupine, kulturnih i nacionalnih cjelina. Na individualnoj razini ona je mona jer moe izazvati viestruke reakcije - psiholoke, reakcije pokreta, promjene raspoloenja, emocionalne, kognitivne (spoznajne) i bihevioristike (na razini ponaanja). Postoji malo stvari koje mogu izazvati tako veliki uinak na tako iroki raspon ljudskih funkcija. Budui da mozak viestruko procesuira glazbu teko je tono predvidjeti utjecaj koji e neka glazba imati na nekog pojedinca.

Ve je odavno prepoznato da mo glazbe djeluje terapeutski. Terapija ukljuuje sluanje ili aktivno stvaranje glazbe. U duljem radu, lijeenje moe ukljuivati oboje. Glazba moe biti uinkovita i u spoju s drugim tehnikama relaksacije, smanjenja tjeskobe i boli koje se primjenjuju u medicini i zubnoj medicini, izazivajui ugodu proizvodnjom endorfina (ke-mijski spoj u ljudskom tijelu koji potie osjeaj smirenosti i poveava prag boli). Koritenje glazbe u terapeutske svrhe opseno se istrauje na ciljanim skupinama pacijenata, starijim osobama, osobama s oteenjem mozga i osobama koje osjeaju veliku i stalnu bol. Glaz-ba se takoer koristila za izazivanje odgovarajueg ponaanja kod skupina vrlo osjetljivih, ranjivih ljudi, te u svrhu poboljanja kvalitete ivota osoba kojima se ne moe pomoi medicinskim, odnosno farmaceutskim sredstvima.

ini se da sve vea dostupnost glazbe ohrabruje ljude da je koriste da bi njome upravljali vlastitim raspoloenjem, smanjili stres, ublaili dosadu kad obavljaju beznaajne i mono-tone zadae i stvorili odgovarajuu atmosferu za odreene drutvene prilike. Ukratko, lju-di koriste glazbu da bi poboljali kvalitetu svojega ivota.

Usporedo s tim, postoji velika industrija koja se usredotoila na utjecaj glazbe na radnike i potroae. Glazba moe na sofisticirane naine utjecati na nae ponaanje pri kupovini u cijelom nizu razliitih okolia. Moe nam pomoi da zapamtimo imena proizvoda i po-pravimo sliku o proizvodu koju stvaramo kroz asocijaciju s muzikom koja nam se svidjela. Kada potroai aktivno, konkretno donose odluku o kupovanju nekog proizvoda, glazba e vjerojatno imati marginalnu ulogu. Rezultati ispitivanja koji su ranije spomenuti ukazuju koliko je glazba prisutna u naem svakodnevnom ivotu i kako esto utjee na nae pona-

3Glazba je vrlo moan medij.

anje. Vjerojatno je da e ova potranja za glazbom sve vie rasti. Da bi zadovoljile nau glad za muzikom, muzike industrije su u razvijenom svijetu vaan dio ekonomija mnogih zemalja. U budunosti im prijeti opasnost da izgube svoju visokokvalificiranu radnu snagu zbog sve rasprostranjenijeg poimanja ljudi da je glazba jednostavno to to je i da ne moe nestati iz naih ivota.

U velikom dijelu istraivanja o utjecaju glazbe na intelektualni i osobni razvoj, koncentra-ciju, tjeskobu, smanjenje boli i ponaanje u vrlo razliitim uvjetima, esto su zanemareni mogui utjecaj spoznaje, kognitivnog razmiljanja na individualnoj razini. To je veliki pre-vid. Istraivanje koje to zanima pretpostavlja da nae razmiljanje o glazbi ima vrlo snaan utjecaj na nau reakciju na glazbu. Ako elimo razumjeti kako glazba utjee na nae ivote moramo uzeti u obzir iskustva pojedinaca. Rezultati ispitivanja pokazuju da su mnogi ljudi ve otkrili da glazba povoljno utjee na njih. Sada trebamo dalje razumjeti tono zato je tako i u kojim okolnostima. Ovo e zahtijevati multidisciplinarni pristup da bi se ispitalo brojne faktore koji bi mogli biti vani. To bi moglo ukljuivati: drutvo ili kulturu kojoj poje-dinac pripada, pripadnost pod-skupinama, individualne karakteristike koje se odnose na spol, ivotnu dob, prethodna iskustva s glazbom, trenutno raspoloenje, da li je glazbu u ispitivanju izabrao sam pojedinac ili su je drugi izabrali, i u kojoj mjeri pojedinac smatra glazbu vanom u svojem ivotu. Da bi se istraila ova pitanja bit e potrebno prilagoditi iroki raspon metodologija koje mogu ispitivati subjektivna iskustva pojedinca s muzikom, a da u isto vrijeme biljee odgovore i reakcije kojih ispitanici nisu svjesni.

Takoer postoji potreba za sustavnijim ispitivanjem naina na koje glazba moe utjecati na skupine ljudi u odreenim drutvenim uvjetima. Dosad su istraivanja bila vie usre-dotoena na trine i radne okoline. Zanemaren je nain na koji glazba moe utjecati na ponaanje na javnim mjestima. Takvim bi se istraivanjem, na primjer, moglo ispitati moe li odreeni tip glazbe potaknuti ljude da smirenije i bez nereda odlaze s velikih javnih dogaanja (utakmice, koncerti itd.), nadalje, moe li smanjiti pojavu nereda u odreenim uvjetima, poveati toleranciju kod ljudi koji moraju relativno dugo ekati u redovima ili izazvati osjeaj ugode i sigurnosti na javnim mjestima.

Koliko ljudi sluaju glazbu?Za rasprostranjenost glazbe u prolom stoljeu vjerojatno je najznaajniji dogaaj bio razvoj tehnologije koja je omoguila snimanje zvuka. To je glazbu uinilo lako dostupnom svakome. Kao rezultat toga glazba je irom svijeta postala jedna od glavnih industrija.

U SAD-u i Velikoj Britaniji glazba je meu ekonomskim gigantima koji donose najvee prihode. U SAD-u trenutno postoji 13 159 radiopostaja. Prosjean Amerikanac u vre-menskom razdoblju od 24 sata uje vie od 1600 komercijalnih poruka putem ovog ili onog medija. Veinu tih oglasa i reklama prati glazba. U Velikoj Britaniji su godinji trgovinski podaci tvrtke British Phonographic Industry (Britanska fonografska indus-

4

trija) za 1998. godinu pokazali da je glazbena prodaja dosegla svoj vrhunac u iznosu od 1,118 milijuna engleskih funta. Prodaja albuma prela je brojku od 210 milijuna primjeraka. U 1997. godini ukupna potronja na glazbu u Velikoj Britaniji je procijen-jena na 3,7 milijardi engleskih funta.

Ukupna zarada iz prekomorskih zemalja bila je u iznosu od 1,332 milijuna engleskih funta, u usporedbi s plaanjem od 813 milijuna funta. Neto zarada procijenjena je na 519 milijuna funta. Britanska glazbena industrija takoer je postigla vrijednost od 3,2 milijarde funta, to je ekvivalent 13000 otvorenih radnih mjesta s punim radnim vre-menom. U 1999. godini Velika Britanija bila je na treem mjestu po svjetskoj prodaji glazbe, a ispred nje su bili samo SAD i Japan. Glazba je od velike vanosti za zdravlje britanske ekonomije.

Godine 1989. American Medical Association (Ameriko medicinsko drutvo) izvijestilo je da prosjean uenik srednje kole u SAD-u tjedno uje vie od 30 sati pop-glazbe. U 1993. godini 98,5% tinejdera u SAD-u je izjavilo da slua glazbu. Od toga je 70% uenika reklo da slua glazbu za vrijeme uenja. Takav stupanj izloenosti glazbi i rezultati ispitivanja koji svjedoe o vanosti glazbe u ivotima adolescenata ukazu-ju da bi utjecaj glazbe mogao biti vrlo jak. Ali ne sluaju i ne uivaju u glazbi samo mladi ljudi; nedavno ispitivanje glazbenih ukusa u SAD-u pokazalo je da 75% starijih graana slua glazbu barem jedan sat svakoga dana. Oni najvie vole klasinu glazbu, popularne melodije iz raznih predstava i filmova i country-glazbu. U Velikoj Britaniji, noviji podaci govore da 11,3 milijuna ljudi redovito slua radiopostaju BBC 1; 10 mili-juna BBC 2; 6,2 milijuna ljudi radiopostaju klasine glazbe; a 1,9 milijuna BBC Radio 3. Osim toga postoji jo vie od 300 komercijalnih (privatnih) radiopostaja i gotovo 40 BBC lokalnih postaja iji veliki dio emitiranja ini glazba.

Ljudi ne samo da sluaju glazbu, nego u njoj i aktivno sudjeluju. Godine 1993. u SAD-u je 62 milijuna ljudi izjavilo da pjeva ili svira neki glazbeni instrument. U Velikoj Bri-taniji milijuni ljudi pjeva ili svira samo zato jer im se to svia. U 1999. godini 49% djece bilo je glazbeno poduavano. Odluka da zaponu svirati neki instrument bila je uglavnom njihova premda su uitelji utjecali na proces donoenja te odluke, ak vie nego roditelji. Otprilike polovina djece koja svira neki instrument ima prijatelja ili lana obitelji koji takoer muzicira. Procjene odraslih osoba koje sviraju neki instru-ment varirale su izmeu 24 i 30%. Djeca su najee svirala frulu, elektroniku klavi-jaturu i klavir. Klavir je glavni instrument kod odraslih. Najei razlog zbog kojeg su se djeca odluivala da ue svirati neki instrument bilo je to im se svidio zvuk, premda su u nekim sluajevima bila vana i prijateljstva.

Ti podaci ukazuju na injenicu da je glazba postala neodvojivi dio naega sva-kodnevnog ivota na nain koji je prije stotinjak godina bio nezamisliv. Osim toga, ne samo da sluamo glazbu, mi je i stvaramo, proizvodimo. To se odrazilo kod us-postavljanja agencije za razvoj za sudjelovanje u stvaranju glazbe u zajednici pod imenom Sound Sense (Osjeaj za zvuk). Ta agencija djeluje kao izvor informacija i nudi mogunosti za razmjenu ideja koje se odnose na sve vidove glazbe u zajednici.

5

...ljudi koriste glazbu da bi poboljali kvalitetusvojega ivota.

6

Snaga glazbeGlazba moe vrlo snano utjecati na nae osjeaje, raspoloenje i ponaanje. To se moe pratiti vjekovima unatrag. Glazba se kroz povijest koristila u tako raznolike svrhe kao to je bodrenje prije bitke, uspavljivanje beba, poticanje na udvaranje, te za pratnju raznih ceremonija i vanih dogaaja tijekom ivota.

Koristila se da bi se zapoele pobune, ali glazba moe uzdrmati i primirje. U nekim se kulturama na glazbu gleda kao na mono sredstvo da je vlast nastoji kontrolirati ili je ak i zabraniti. U nacistikoj Njemakoj glazba se pomno odabirala za javne skupove da bi proizvela odgovarajue patriotske osjeaje. U bivem SSSR-u, vlada je zabranila ostakovievu glazbu. Za vrijeme Kulturne revolucije u Kini, glazba Zapada proglaena je dekadentnom, te je zabranjena. U Iranu, za vladavine Ajatolaha Homeinija postav-ljene su stroge restrikcije na odreene vrste glazbe.

U Junoj Africi pod dominacijom bijelaca bili su srueni centri afrike glazbe dok su glazbenici koji su ivjeli u egzilu svojom glazbom nastavljali utjecati na stav svijeta protiv prevladavajuega politikog reima bijelaca. Postoje mnoga svjedoanstva o tome kako su zapadne ustanove kritizirale rock glazbu kao i o posljedicama toga. Da je glazba mona ilustrira i posebna panja koja se poklanja promatranju utjecaja odreenih tipova glazbe i njihovoga eventualnog pobuivanja antisocijalnog ili au-todestruktivnog ponaanja. Budui da glazba ima vanu ulogu u tinejderskoj dobi, starije generacije neprestano brinu o njenim moguim negativnim utjecajima na ponaanje mladih.

Uspostavljanje odnosa izmeu sluanja odreenih tipova glazbe i samosvjesnog ponaanja iznimno je teko. Premda postoje neki dokazi o vezi izmeu navike sluanja glazbe kod mladih i ostalih vidova njihovog ivota, taj odnos nije u svim sluajevima vrlo blizak. Osim toga, nema dovoljno dokaza o toj vezi da bi se pokazala njihova meusobna uzronost. Veliki dio istraivanja koja su ispitivala utjecaj rap-glazbe na ponaanje bio je eksperimentalan i izvoen u umjetnim uvjetima. Dok su neke studije pokazale promjene u ponaanju ispitanika prema nasilju i enama nakon to su bili izloeni odreenim tipovima rap-glazbe, ovo ne mora pretkazivati takvo ponaanje ispitanika i u pravim ivotnim uvjetima. Strah od rap-glazbe i poruka koje ona prenosi moe se vie povezati sa strahom od crne zajednice nego od stvarne prirode rap-tekstova ili glazbe.

Jedno je drugo istraivanje obuhvatilo odnose izmeu heavy metal-glazbe i suicid-alnog (sklonog samoubojstvu) ponaanja, bijesa i poveane sklonosti prema nega-tivnim stavovima i nasilju nad enama. Rezultati su bili nedosljedni i nisu vodili ni-kakvom vrstom zakljuku. Izravan utjecaj sluanja odreenog tipa glazbe na nasilno ponaanje ovisi o cijelom nizu sloenih faktora. Nije vjerojatno da e sluanje bilo kakve glazbe, samo po sebi, izazvati agresivnost, ali kod osoba koje ve imaju pre-dispoziciju za nasilje i koje su ve usvojile poglede koje izraava dotina glazba, ona moe biti podrka za odreeno djelovanje. Jedna studija percepcije sluatelja otkrila

7

je da ih je tek nekolicina vjerovala da je glazba stvarno utjecala na njihovo ponaanje. Unato tomu, pripadnost odreenoj kulturi mladenake glazbe, u nekim zemljama, moe poveati vjerojatnost psihijatarske hospitalizacije.

Veza izmeu sluanja odreenih tipova glazbe i specifinog ponaanja jo uvijek nije dobro istraena. Neki smatraju da glazba oponaa ivot, te da rap i heavy metal-glazba jednostavno odraavaju otuenje, beznae i agresivnost koji prevladavaju u nekim skupinama adolescenata. Teorija drutvenog uenja tvrdi da asocijalne, agresivne reakcije pojedinca obino oblikuju rana iskustva s roditeljima i ostalim vanim odraslim osobama. Kad u normalnom okruenju nema tih uzora, djeca ih sama trae negdje drugdje, pa tako glazba, a i ljudi koji je izvode, mogu postati uzori ponaanja; djeca se s njima identificiraju, trae potvrdu i prihvaanje te osjeaj moi. Teorija o oslobaanju vika energije smatra pak da glazba moe posluiti kao ventil kod tekih situacija i optereenosti, omoguavajui mladima da se bezopasno ispuu i isprazne od osjeaja koji ih mue i frustriraju. esto se kao argument spominje da bi nedrutveno ponaanje bilo mnogo ea pojava da ne postoji ovaj nain ventiliran-ja. Alternativna je sugestija da glazba stvara stanje uzbuenosti koje se moe prenijeti na posljedine situacije u kojima pojedinac moe biti predispozicioniran (spremniji) za agresivno ponaanje. Ni jedno od ovih objanjenja samo za sebe vjerojatno nije dostatno da bi se objasnila veza izmeu glazbe i ponaanja u svakom pojedinom sluaju. Izmeu svakog pojedinca, njegove ili njezine povijesti (djelovanja) u drutvu te okolnosti i utjecaja glazbe postoje kompleksne interakcije.

Premda postoji malo vrstih dokaza koji govore u kojem opsegu glazba izravno utjee na ponaanje usmjereno prema sebi, znamo da glazba moe utjecati na nae raspoloenje i neke aspekte naeg ponaanja na naine kojih moda nismo uvijek svjesni. Kako je to mogue? Sljedei odjeljak bavi se neurolokim vidovima proce-suiranja (prihvaanje i obraivanje u tijelu) glazbe koji prate njezin utjecaj na nas.

Utjecaj glazbe na pojedince: opi trendoviGlazba se moe koristiti u razne svrhe. Neke su na razini pojedinca, druge su neodvo-jivi dio naega drutvenog ivota. Za pojedinca glazba moe biti nain emocionalnog izraavanja, ali glazba moe promijeniti raspoloenje, izazvati oputanje, stimulirati i biti izvor ugode.

Glazba se moe koristiti i u lijeenju. Glazba moe zabavljati, biti predmetom es-tetskog uivanja i pojaavanja utjecaja drugih vidova umjetnosti. Ona moe i poticati intelekt kroz sluanje, analizu, kritiku, komponiranje i izvedbu i, za one koji aktivno sudjeluju u muziciranju, ona dodatno usavrava tehniku vjetinu. U daljem tekstu bavit emo se nekim utjecajima glazbe koja se znanstveno istrauju.

8

1. Fizioloke funkcije

U istraivanje fiziolokih utjecaja glazbe uloeno je mnogo vremena i napora. Istraivalo se utjecaj na brzinu otkucaja srca, osjetljivost koe, ritam disanja, krvni tlak, napetost miia, reakcije u motorici i poloaju tijela, temperaturu prstiju i perifernih dijelova koe, volumen krvi i grenje eluca.

Utjecaj glazbe u tim mjerenjima ne pokazuje jasan uzorak. Premda veina studija uka-zuje da stimulativna glazba dovodi do jaih reakcija u veini fiziolokih mjerenja, to nije ba uvijek sluaj. Slino, smirujua glazba ne ukazuje uvijek na smanjenje fiziolokih reakcija. Razlozi za ove razlike moda su u vezi s razliitim postupcima koji su prim-jenjivali u istraivakim projektima i s injenicom da se glazbu ponekad izjednaavalo s lijeenjem, medicinskim ili zubarskim, to je moda povlailo za sobom i poveana oekivanja izazivanja uzbuenja. U nekim sluajevima, glazba je omoguila kon-stantno dugotrajno fizioloko uzbuenje unato bolnom lijenikom tretmanu koji se primjenjivao. Uinak smirujue, polaganije glazbe takoer se moe poveavati u duljem vremenskom razdoblju. Premda slika nije sasvim jasna, sve u svemu, rezultati ispitivanja ukazuju na to da glazba utjee na fizioloko uzbuivanje u oekivanom smjeru, tj. uzbudljiva glazba poveava uzbuenje, a lagana djeluje suprotno.

U nedavnom je istraivakom projektu obavljenom u Velikoj Britaniji dolo do za-nimljivog sluaja. To je ispitivanje ukljuivalo djecu s emocionalnim potekoama i potekoama u ponaanju, a koja su uobiajeno bila iznimno nemirna i imala su potekoe u koncentriranju na uenje. U kontrolnoj studiji, Anne Savan pokazala je da su se ponaanje i koncentracija djece poboljali kada im se za vrijeme lekcija iz znanosti putala Mozartova glazba. Izmjerene su znaajno manje vrijednosti brzine otkucaja srca, krvnog tlaka i temperature. Ona pretpostavlja da je taj uinak postignut jer je glazba poveala proizvodnju endorfina u mozgu koji je snizio krvni tlak. Posljedi-ca je bila manja koliina kortikosteroida i adrenalina to je usporilo metabolizam tijela i poboljalo koordinaciju. Premda biofizioloki procesi u tijelu nisu odreeni sasvim tono i pouzdano, neporecivo je pozitivno djelovanje glazbe na djecu.

Odnos izmeu fiziolokih mjerenja i aktivnog glazbiranja ilustrirala je jedna studija koja je pokazala da su uzorci brzine otkucaja srca muzikog terapeuta i klijenta (paci-jenta) bili vrlo slini za vrijeme trajanja seanse. Kako se mijenjala glazba, mijenjala se i brzina otkucaja njihovih srca - usklaeno. Jo jedna snana ilustracija utjecaja glazbe na fiziologiju je fenomen nazvan muzikogenika epilepsija (musicogenic epilepsy) kada glazba izazove privremeni gubitak svijesti.

Individualne kognitivne (razumske) reakcije na glazbu mogu prenositi fizioloke reak-cije i objasniti neke nepodudarnosti i variranja u rezultatima. Razlike mogu takoer ovisiti o tome kako esto pojedinac slua glazbu, ima li muziko obrazovanje, svia li mu se glazba koja svira, kako interpretira glazbu, kakve su njegove osobnosti i uobiajene sklonosti da se uzbuuje. Blizak odnos kognitivnih vidova procesuiranja glazbe i fiziologije vidljiv je u sluajevima gdje glazba moe pomoi u procesu buenja pacijenta iz kome.

9

2. Motorike radnje

Veina nas se ponekad zatekne da lupka nogom ili da dobije poriv da ustane i zaplee na neku glazbu koju smatramo posebno stimulativnom. Znanstvena prouavanja ponaanja male djece kada sluaju ivahnu glazbu ukazuju da djeca postaju aktivnija i zakljuuju da je to prirodna reakcija.

Sportai priznaju da koriste glazbu u pomaganju kod treninga, ali laboratorijska ispi-tivanja ne pokazuju konzistentni pozitivni utjecaj glazbe na izvedbu. Ovo je navelo neke znanstvenike da ustvrde da je utjecaj glazbe izravan i da glazba moe odvratiti panju pojedinca od neke neugode koju osjea, navodei ga da se usredotoi na neto izvan sebe i tako povea svoju fiziku izdrljivost. Zbog brojnosti razliitih faktora koji utjeu na reakcije na glazbu na ovom podruju, pouzdana i valjana su istraivanja vrlo sloena, ali odgovarajue izabrana glazba uz vjebanje i sportsku aktivnost moe poveati razinu uivanja i motivacije sudionika ak i ako nema utjecaja na samu njih-ovu izvedbu.

Osobna iskustva da nam glazba pomae u oputanju potvruju i rezultati istraivanja koji pokazuju da se sluanjem tihe, umirujue glazbe moe smanjiti napetost miia.

3. Raspoloenje, uzbuenje i osjeaji

Openito, polagana i tiha glazba ima sklonost potaknuti oputanje i smanjiti nespo-koj i nemir, dok stimulativna glazba obino poveava razinu uzbuenja. ini se da znaajke glazbe koja potie razliito raspoloenje ovise o tri glavne dimenzije na crti zadovoljstvo-nezadovoljstvo, uzbuenje-neuzbuenje i dominantnost-podlonost, premda se pokazalo da je vrlo teko tono odrediti koje muzike strukture izazivaju neko odreeno raspoloenje. Postoje neki pokazatelji da se muzike oznake dura i mola mogu povezati s radou odnosno tugom, da bri, odsjeeniji ritmovi vie pobuuju dostojanstvene i estoke osjeaje, a teniji, blai ritmovi sretne, vesele osjeaje. Odreene se reakcije na glazbu, npr. marci du kraljenice, smijeh, suze i zastajanje u grlu, mogu povezati s odreenim glazbenim strukturama.

Osim ovih prilino openitih zakljuaka, rezultati istraivanja koji se tiu djelovanja odreenih tipova glazbe na raspoloenje i osjeaje odreenih skupina ljudi vrlo su raznoliki i mijeani. Ispitivanja i usporeivanja razlika izmeu spolova, ivotne dobi i drutvenih slojeva nisu otkrila jasne i precizne uzorke. Neka su ispitivanja poka-zala utjecaje formalne izobrazbe ali i prilino razliiti tipovi glazbe mogu promijeniti raspoloenje na isti nain. Razlog ovome moe biti to su individualne karakteristike sluatelja (ispitanika) i njihova prethodna iskustva vani imbenici.

Svejedno, postoje pokazatelji da glazba moe utjecati na nae raspoloenje, osjeaje i fizioloke reakcije bilo da nam se glazba koju sluamo svia ili ne. U jednom je ispi-tivanju omiljena vrsta glazbe (sasvim razliitih tipova) smanjila osjeaj napetosti dok su fizioloke reakcije bile izraajnije za vrijeme sluanja uzbudljive glazbe, bez obzira

10

na to da li se ona sluateljima sviala. Slian uinak je otkriven kod male djece koja su dobila pismeni zadatak. Premda su uivala piui uz uzbudljivu glazbu u pozadini, izvedba im je bila bolja kada su sluali tihu i klasinu glazbu.

Pojedinci mogu vrlo snano emotivno reagirati na glazbu. Glazba takoer ima vanu ulogu u prevladavanju snanih osjeaja. Adolescenti koji izjavljuju da ee imaju os-obne probleme, kau i da ee sluaju glazbu. Sada kada je glazba lako dostupna, ini se da je koristimo da bismo njome izrazili i utjecali na svoje raspoloenje i emociona-lne reakcije. Kada su ljudi trebali opisati svoj odnos prema glazbi najee se navodila funkcija popravljanja raspoloenja, promjene raspoloenja, spiritualna ili transcen-dentna uloga i koritenje glazbe kao sredstva podsjeanja.

Trenutna istraivanja na tom podruju koriste Metodu iskustvenih uzoraka (Experience Sampling Method - ESM). Ova metoda omoguuje pojedincima da biljee svoje misli i osjeaje u stvarnom ivotu i svakodnevnim situacijama kroz jednostavne obrasce koje sami mogu popunjavati. Ispitanici sa sobom nose elektronike dojavljivae koji su povezani s raunalom. Kad im se signalizira putem dojavljivaa moraju ispuniti obrazac. Preliminarni rezultati pokazuju da ljudi imaju tendenciju sluati glazbu dok neto rade (oputaju se ili obavljaju kuanske poslove, idu u kupovinu itd.). Glazba uglavnom pridonosi promjeni raspoloenja i poveava uzbuenje i panju. Uinci su bolji kada ispitanici iskuavaju vei izbor glazbe koju sluaju.

4. Ponaanje

Kao to smo vidjeli, glazba moe utjecati na nae ponaanje bez da toga budemo svjesni. U ovom emo poglavlju razmotriti primjere utjecaja glazbe na ponaanje u situacijama koje su se tijekom vremena razvile u prirodno nastalom kontekstu. Kas-nije emo istraiti pokuaje da se pomou glazbe upravlja ponaanjem drugih ljudi.

Jedan ekstreman primjer djelovanja glazbe na ponaanje odnosi se na promijenjeno stanje svijesti. Glazba je jedna od sastavnica stvaranja stanja nalik na trans, esto bitna sastavnica, premda konkretan odnos ovisi o specifinoj kulturi. ini se da su ritmiki uzorci posebno vani. Bubnjavi ritam, kao i lagana ritmika stimulacija mogu izazvati trzanje miia i neobine opaajne reakcije. Bubnjanje od 8 do 13 udaraca u sekundi u raznim se kulturama povezuje s pojavom ili moe izazvati pojavu netipinog ponaanja.

Mnogi ljudi sluaju glazbu dok voze i cijene takvu privatnost. Openito izgleda da glazba poveava koncentraciju, posebno kad je umjereno sloena i kad je umjerene jaine. Glazba koja je previe stimulativna pak ometa.

Glazba koju nismo osobno izabrali sluati moe imati snaan utjecaj na nae osjeaje i posljedino ponaanje. Ovisno o razini nametnutosti, ona nas moe samo iritirati ili snano ometati. To moe dovesti do albi, nezakonitih radnji, a ponekad i do nasilja. Uporaba walkmana i slualica uvelike je smanjila razinu nametljivosti individualnog

11

sluanja glazbe na javnim mjestima, meutim neki ljudi rairenost emitiranja glazbe u duanima, restoranima i na drugim javnim mjestima jo uvijek smatraju nametljivim.

5. Intelektualna stimulacija

Osim to utjee na nau fiziologiju, pokret, raspoloenje i ponaanje, glazba je izvor intelektualne stimulacije. Sluanje glazbe, odreivanje njezinih struktura i oblika, ana-liziranje, uenje o njezinoj povijesti i prirodi u razliitim kulturama, uenje sviranja nekog instrumenta ili pjevanja, komponiranja, improviziranje i izvoenje pruaju intelektualni poticaj i izazov. Mnoge od ovih aktivnost ljudi ne izvode sami nego u drutvu.

PrimjenaTijekom posljednjeg stoljea glazba se sve vie koristila da bi poboljala kvalitetu naeg ivota i promijenila nae ponaanje. U medicinskoj zajednici glazba se koristila da bi pacijentima poveala osjeaj ugode, smanjila osjeaj tjeskobe i boli, pojaala funkcioniranje imunosnog sustava, te u rehabilitaciji i oporavku.

1. Uvod

Kroz glazbu su se pronali naini da se pobolja kvaliteta ivota za ljude i njihove brige za koje nije bilo izgleda da e se sami od sebe popraviti. Istraivanja nam pruaju do-kaze o vanosti glazbe u poticanju raznih vidova razvoja kod beba i male djece, te se tako opravdalo ukljuivanje glazbe u kolski program, ne samo zbog isto glazbenih vrijednosti. Rezultati istraivanja govore do koje se mjere vjetine nauene u glazbi mogu prenijeti na ostala podruja uenja, te kako ona moe popraviti ponaanje, koncentraciju, kreativnost, samopouzdanje i disciplinu. Sve emo te rezultate kasnije obraditi.

Mnoga, premda ne sva, ispitivanja koja emo opisati, proveli su ili nadgledali glazbeni terapeuti. Terapija odnosno lijeenje glazbom, te glazbeni terapeut pojavilo se kao zanimanje sredinom 20. stoljea, premda se u mnogim kulturama glazba koristila u lijeenju bolesti i potekoa ve stoljeima prije toga. Primjeri za to mogu se nai u egipatskim medicinskim papirusima, Bibliji, drugim religijskim tekstovima i u grkoj medicinskoj praksi. Glazba je takoer bitan dio prakse tradicionalnih iscjeljivaa i vi-dara u veini plemenskih i drugih domorodakih kultura diljem svijeta. Danas postoje razlike, na internacionalnom planu, u vienju onoga to se smatra dijelom muzike terapije. U nekim zemljama vei je naglasak na lijeenju, u drugima na glazbi.

Lijeenje glazbom moe se sastojati od sluanja snimljene ili ive glazbe ili moe imati oblik interaktivne muzike komunikacije izmeu terapeuta i pacijenta. Glazbena tera-

12

...glazba pomae u razvoju komunikacijskih vjetina.

13

pija bilo kojeg tipa moe se primijeniti na iroki spektar pacijenata, ukljuujui psihi-jatarske pacijente, osobe s potekoama u mentalnom razvoju, slijepe i gluhe osobe, osobe s fizikim nedostacima, ovisnike o raznim kemikalijama, autistinu djecu, starije osobe, zatvorenike, rtve seksualnog iskoritavanja i oboljele od HIV/AIDS-a.

2. Glazba i medicina

I. Prevencija i obrazovanje

Rezultati ispitivanja koji su pokazali da se rijei i upute lake pamte kada ih prati glazba primijenjena su kod uenja i pomaganja ljudima da upamte tehnike oivljavanja. Ot-krilo se da je predstavljanje programa o HIV/AIDS-u mladim ljudima bilo uinkovitije kada se koristila hip-hop glazba s kojom su se sudionici mogli identificirati. U Japanu je glazbeni program koji pomae djeci uenje tehnika abdominalnog disanja pomogao u lijeenju astme. Ne samo da je djeci bilo lako i ugodno uiti nego se smanjila i potreba za lijekovima.

II. Smanjenje tjeskobe, oputanje i izazivanje osjeaja ugode

Ve je dugo poznato da odreeni tipovi glazbe djeluju umirujue. Takva glazba moe izazvati oputanje, premda postoje i iznimke. Ovo je dovelo do uinkovite primjene glazbe u smanjenju tjeskobe u ekaonicama prije operacija, oputanju prije zahva-ta na odjelu za opekotine i umirivanju pacijenata kad su im se objanjavale pojedi-nosti operativnih zahvata. Glazba se pokazala kao vrlo djelotvorna kod odravanja motivacije, fizioloke oputenosti, fizikog dobrog stanja i izdrljivosti kod pacijenata kojima je transplatirana kotana sr. Pacijentima koji su imali infarkt, koji su primali kemoterapiju, pacijentima s tumorima i onima koji su bili na lijeenju od ovisnos-ti, glazba je smanjila tjeskobu i nemir. Openito, a i kod kiropraktikih intervencija, mogla se primijetiti vea oputenost miia. Glazba se takoer pokazala korisnom u smanjivanju straha kod djece i veeg broja pacijenata pri zubarskim zahvatima. Veliki je broj bolnica pokrenuo umjetnike projekte u svrhu nalaenja naina breg opor-avka pacijenata.

III. Glazba i smanjenje osjeaja boli u medicini

Smanjivanje tjeskobe i straha usko je povezano sa smanjenjem osjeaja boli. Pregled literature s tog podruja ukazuje da glazba moe imati blagotvorno djelovanje u medi-cini i zubarstvu. ini se da povoljni utjecaj ene osjeaju jae nego mukarci, a djeca i adolescenti jae nego odrasli i bebe. Povoljan je uinak ipak ini se najvei na paci-jentima u zubarstvu i kod osoba koje pate od kroninih bolova. Tehnike koje se ko-riste ukljuuju: pasivno sluanje glazbe, aktivno sudjelovanje u muziciranju, tehnike

14

savjetovanja o glazbi, glazba i razvojni ili obrazovni ciljevi, glazba i stimulacija, glazba i bioloke povratne informacije, i glazba i grupna terapija. Ispitivanje provedeno u Njemakoj na 90 000 pacijenata tijekom 20 godina, pokazalo je da glazba ima pozi-tivan uinak. Bilo da je lijeenje bilo kratkotrajno, npr. punktiranje lene modine, ili dugotrajno, npr. produeni rad tijekom vie od 24 sata, pokazale su se znaajne razlike u smanjenju stresa i tjeskobe izmeu skupina koje su sluale glazbu i onih koje nisu. Glazbeni je program imao praktian uinak smanjenja koliine lijekova i do 50%. U nekim sluajevima glazba je ak smanjila period oporavka. Druga su ispitivanja pokazala uinkovitost glazbe u smanjenju bola u fizioterapiji pacijenata s bolovima u kraljenici, osobama s reumatoidnim artritisom i kod djece koja su bila podvrgnuta bolnim zahvatima.

Inovativne tehnike ukljuuju sinkronizaciju otkucaja srca i muzikog ritma u terapiji oputanja pacijenata koji boluju od raka da bi im se pomoglo zaspati i opustiti se, te vibro-akustiku terapiju kod koje glazba svira na niskoj frekvenciji te pulsira putem posebno prilagoena stolca ili kreveta s ugraenim zvunicima. ini se da ovo vrlo povoljno djeluje na ljude s velikim fizikim oteenjima, plunim oboljenjima i reuma-todinim poremeajima.

IV. Glazba i imunosni sustav

Nedavno proveden niz istraivanja bavio se biokemijskim reakcijama na glazbu, posebno, na reakcije vezane uz imunosni sustav. Obino, pacijenti sluaju glazbu i istovremeno stvaraju slike za koje vjeruju da pospjeuju oporavak. Premda je ovo relativno novo podruje ispitivanja a rezultate treba interpretirati s oprezom, veina ih je pozitivna. ini se da sluanje glazbe moe potaknuti biokemijske promjene u tijelu, koje se tiu endorfina, kortizola, ACTH-a (adrenokortikotropski hormon), inter-leukina-1 i imunoglobina A u izluevinama. Postoji mogunost da su uinci snaniji kada se glazba slua uivo, kada je improvizirana i koritena zajedno s tehnikama zamiljanja, ali i koritenje uobiajene neutralne glazbe koja se esto puta na javnim mjestima takoer je dalo pozitivne rezultate.

V. Glazba i rehabilitacija

Pregledi strune literature o utjecaju glazbe na rehabilitaciju nakon oteenja mozga uglavnom su ukazivali na pozitivne zakljuke, premda je bilo prigovora da su potreb-na stroa kvantitativna istraivanja za bolju procjenu. Glazbena terapija takoer se uinkovito primjenjuje uz fiziku terapiju da bi se pomoglo djeci s progresivnim ivano-miinim poremeajima, za oslobaanje pokreta pacijenata s Parkinsovom boleu i u programima koji se bave potekoama u hodanju, a koji se obavljaju kod kue.

15

...mo glazbe djeluje terapeutski.

16

17

VI. Glazba i starenje

S produenjem ivotnog vijeka ljudi nastaje sve vea potreba za nalaenjem novih naina skrbi za starije. Pregled strune literature na tom polju ukazuje da glazba moe biti vrlo korisna u ublaavanju nekih simptoma Alzheimerove bolesti. Glazba moe povoljno utjecati na drutveno ponaanjem, vokalizaciju; glazba moe smanjiti nemir tijekom obroka, ublaiti uznemireno ponaanje, pomoi pri orijentaciji u stvarnosti i prepoznavanju lica. Na primjer, tzv. big band glazba (glazba koju izvode veliki orkestri tipa onog Glenn Millera) koja je svirala za vrijeme rekreacije i oputanja navela je ispitanike na poveanu budnost i zadovoljstvo. Kroz to su se vrijeme takoer bolje sjeali osobnih iskustava iz prolosti. Kod pacijenata koji su bolovali od demencije (oblik psihike klinike poremeenosti), sviranje tihe umirujue glazbe u blagovaoni rezultiralo je manjim brojem incidentnih sluajeva, jednako kao i u doba kupanja paci-jenata. Muzike su intervencije uspjeno pomagale pacijentima koji nisu mogli sami uspravno sjediti da to postignu.

Interaktivno lijeenje glazbom poveava drutvenost kod starijih mentalno obolje-lih pacijenata i poboljava vjetine aktivnog sudjelovanja, pridravanja predmeta i oputanja dijelova tijela kod odraslih osoba s velikim potekoama u uenju.

Muzikom se moe poboljati autobiografsko i openito pamenje, na primjer, koritenjem poznatih pjesama iz prolosti. Neki pacijenti mogu nauiti nove pjesme kada ne mogu nauiti govorni materijal. Utjecaj glazbe ovisi o tome koliko je glazba bila vana u ranijem dijelu pacijentova ivota. Zbog ovoga je ponekad potrebno razviti individualizirane muzike programe za sluanje.

Glazba takoer moe imati pozitivan utjecaj na osobe koji se brinu o starijim ljudima. Ovo se posebno istraivalo u vezi s muzikom terapijom koja je ukljuivala ples.

VII. Glazba i umiranje

Glazbena tanatologija ili priprema za umiranje je novo polje koje koristi glazbu za zadovoljavanje sloenih fizikih i duhovnih potreba umiruih. Sve je vei interes za ovaj tip rada. Glazba se takoer moe koristiti terapeutski za pomaganje ljudima u alosti.

VIII. Glazba i mentalno zdravlje

Glazba se koristi za ublaavanje simptoma kod ljudi u psihijatarskim bolnicama. Svi-ranje razliitih vrsta glazbe u sobi za rekreaciju jedne dravne psihijatarske bolnice u SAD-u pokazalo je da je country&western glazba izazivala prikladnije ponaanje. Glazba se takoer uspjeno koristila kao dio programa da bi se smanjilo nasilje za vrijeme ruka. Neke od negativnih pojava izofrenije bile su ublaene muzikom tera-

18

pijom, a djeca s psihotikim simptomima uivala su u povoljnom djelovanju glazbe koja je svirala u pozadini dok su uili. Postoje ideje o mogunosti lijeenja glazbom za ublaavanjem simptoma poremeaja u jelu, ukljuujui anoreksiju (anorexia nervosa) i bulimiju, i s tim u vezi diskusije o vanosti individualnog ukusa u izboru glazbe u toj vrsti terapije. Glazba se uz tehnike oputanja takoer koristila za ublaavanje depre-sije kod starijih pacijenata koji ive kod kue.

3. Glazba za sve

Glazba moe poboljati kvalitetu ivljenja kod osoba koje imaju poremeaje sluha ili potekoe u uenju.

I. Osobe oteenog sluha

Oko 14% stanovnitva ima zamjetni poremeaj sluha. Ovaj broj meu starijim osobama raste na otprilike 25%. Razvoj novih tehnologija omoguio je veini ljudi oteenog sluha pristup glazbi. Sada je dostupna tehnologija koja gluhim osobama omoguuje da sviraju elektronike klavijature, a razvijen je i cijeli niz multimedijalnih tehnika uz koritenje boje i vibracije koje pomau gluhim osobama da uivaju u glazbi. Postoje i zborovi u kojima se pjesme izvode tako da su rijei izraene znakovima za gluhe. Razvijeno je i pjevanje kod kojeg se rukama pokazuju pjevane muzike note.

II. Djeca s potekoama u uenju

Glazbena terapija moe pomoi djeci s potekoama u uenju da usredotoe panju, poveaju period koncentracije i, tijekom vremena, poboljaju vokalizaciju (govor), pro-matranje, oponaanje i pokretanje ideja. Glazbena se terapija esto koristi za razvi-janje komunikacije. Ona utjee na osobne veze i odnose meu ljudima naglaavajui vanost aktivnog sluanja i izvedbe.

Improvizirana glazbena drama s muzikom i tekstom koristila se da bi prenijela drutvenu dramu izmeu mentalno zaostale djece i one koja to nisu, u uobiajenoj javnoj ustanovi. Intervencija je omoguila da igrane epizode traju dulje nego to je to uobiajeno prema izvjeima u literaturi.

Postoji znatan dio istraivanja koji pokazuje da glazba moe biti uinkovita s djecom s potekoama u uenju kad se nudi kao nagrada za odreeno ponaanje, na primjer, da razvije panju, pobolja itanje ili vjetine baratanja brojevima ili da smanji pojavu agresivnog ili neprilagoenog ponaanja.

19

III. Djeca s ozbiljnim i tekim potekoama u uenju

Sve donedavno djeca s ozbiljnim i tekim potekoama u uenju nisu mogla sudjelo-vati ni u jednom obliku muzike aktivnosti, osim u sluanju. Tehnologija je i ovo prom-ijenila. Sada je mogue da i djeca i odrasli stvaraju svoju vlastitu glazbu koristei se zvunim pretvaranjem (sound beam). U terapiji zvukom, pojedinac radi i motiviran je da radi sa zvukom. Dijete po svojoj elji moe uroniti u zvuk ili u tiinu. Djeca mogu istraivati, otkrivati i oblikovati zvukove. Glavni ureaji koji se koriste su procesor zvuka, sintisajzer i pretvara zvuka. Procesor zvuka moe mijenjati i oblikovati gla-sove, sintisajzer se moe koristiti kad je dijete donekle fiziki pokretno i moe svirati koristei razne dijelove svojeg tijela koji mu za to najbolje odgovaraju. Pretvara zvuka koriste uglavnom djeca s vrlo tekim viestrukim potekoama u uenju, npr. djeca s cerebralnom paralizom. To je ureaj koji mijenja fiziki pokret ili gestu, npr. podizanje noge ili stopala, treptaj trepavice, u zvuk. Postoji izravan odnos izmeu fizikog pokre-ta i zvuka koji se dobiva. Pretvara zvuka je povezan sa sintisajzerom, i sintisajzer je taj koji proizvodi zvuk. Tehniki razvoj e vjerojatno uskoro stvoriti nove mogunosti za ovakve tipove glazbiranja.

IV. Disleksija

Nema univerzalno prihvaene definicije disleksije. Nju moe karakterizirati cijeli niz simptoma. Bitno je, meutim, da dijete ima potekoe u itanju, pisanju, izgovaranju ili baratanju brojevima koje inae nisu tipine za opu razinu njihovih sposobnosti. Te potekoe mogu biti povezane s nizom problema koji mogu biti sluni, vizualni, fiziki, povezani s pamenjem ili pomanjkanjem organizacije. Na raznim se mjestima mogu nai podaci koji ukazuju na to da glazba moe pomoi disleksiarima. Istraivanja na ovom polju se razvijaju i mogue je ukljuiti takvu djecu da ravnopravno sudjeluju u muziciranju

V. Poremeaji osjeaja i ponaanja

Djeca s poremeajima u ponaanju i iskazivanju osjeaja dobro reagiraju na glazbu. Ve postoje rezultati istraivanja koji govore da sviranje glazbe u pozadini u razredu moe poboljati njihovu koncentraciju i kvalitetu kolskih radova. Aktivna i pasivna glazbena terapija moe smanjiti postojeu agresiju. Na neku djecu takoer vrlo povo-ljno utjee uvoenje glazbe u terapiju igrom.

VI. Autistina djeca

Jedan od najveih problema kod autistine djece je komunikacija. Rezultati ispitivanja pokazuju da improvizacijska glazbena terapija moe dovesti do znatnog poboljanja u

20

njihovoj komunikaciji. Djelotvorno moe biti i uenje rijei uz glazbu. Glazbena terapija takoer moe imati ulogu u odreivanju i diferencijalnom dijagnosticiranju autizma.

VII. Odrasli s mentalnim oteenjima u razvoju

Glazba koja tiho svira u pozadini pokazala se kao dobra u poboljanju ponaanja ori-jentiranog na rad kod odraslih osoba s mentalnim potekoama u razvoju, smanjujui kripanje zubima i sklonost samoranjavanju. Kao to je i prije naglaeno, tehnoloki je razvoj omoguio osobama s vrlo tekim mentalnim hendikepima da aktivnije sudjel-uju u kreativnom muziciranju.

4. Utjecaj glazbe na razvoj

I. Najmlae doba

Postoji znatna koliina dokaza da zvuk moe stimulirati fetus, te da djeca taj zvuk mogu prepoznati nakon roenja. U jednoj studiji provedenoj na skupini majki nji-hove su neroene bebe sluale zvukove violine. Nakon roenja, pratilo se iskazivanje ponaanja u razdoblju od 0 do 6 mjeseci. Skupina djece koja je sluala glazbu bila je znatno naprednija u grubljim i finijim motorikim aktivnostima, u lingvistikom razvo-ju, nekim vidovima somatsko-senzitivne koordinacije i dijelu kognitivnog ponaanja.

Druga prouavanja ukazuju da stimulacija glazbom moe ubrzati razvoj, potaknuti na sisanje i utjecati na dobivanje tjelesne teine. Takoer postoje dokazi da glazba moe povoljno utjecati na bebe koje su prerano roene ili su bile nedovoljne tjelesne teine pri roenju. U usporedbi s grupom koja nije imala muziku stimulaciju, ona grupa koja je sluala glazbu dobila je na tjelesnoj teini, poveala unos hrane i djeca su krae ostajala u bolnici. Bebe mogu razlikovati razliite tipove glazbe. Interakcija izmeu majke i djeteta koja ukljuuje muzike aktivnosti, npr. muzike igre, upotreba glazbenih igraaka, moe pomoi u razvijanju komunikacijskih veza i ubrzati razvoj govora. Prouavanja odnosa majke i djeteta pokazuju da one imaju vlastiti odreeni ritam, koje majka i dijete dijele. Svako od njih poinje djelovati u glazbeni loginom vremenu pravilno se izmjenjujui. Govor majke je pjevan.

II. Glazba u formalnom obrazovanju

Premda postoji dovoljno razloga da glazba sama po sebi bude dio opeg obrazovanja, sve vei pritisak na kolske programe naveo je muziare da potrae nove dokaze koji e obraniti njezino mjesto i potvrditi mogunost glazbe da utjee na druge vjetine. Jedan dio istraivanja bavio se utjecajem glazbe na intelektualna znanja. Ovo se poka-zalo iznimno kontraverznim. Istraivanje koje je tvrdilo da sluanje Mozartove glazbe moe poboljati prostorno rasuivanje bilo je vrlo teko ponoviti. Ispitivanja o utjeca-

21

ju koritenja Kodalyjeve (maarski skladatelj iz 20. st. koji je razvio specifinu i jed-nostavnu metodu poduavanja glazbe) metode na druge vjetine imala su mijeane rezultate, premda su muzike lekcije napravljene da razvijaju auditivne, vizualne i motorike vjetine povoljno utjecale na itanje. Uenje sviranja nekog muzikog instru-menta kratkotrajno je i u maloj mjeri utjecalo na spacijalno (prostorno) rasuivanje, ali ne i na druge vidove kognitivnog funkcioniranja.

Studije koje istrauju utjecaj veeg uvoenja glazbe u uionice unutar formalnog ob-razovanja, otkrile su da su djeca koja su dobivala dodatne muzike satove jednako sv-ladavala gradivo jezika i itanja kao i njihovi vrnjaci unato tomu to su imala manje formalnih lekcija, premda su postojale razlike izmeu skupina koje su imale razliite razine sposobnosti. Istraivanje koje koristi korelacijske (usporedne) tehnike ispitalo je uinak sluanja izbornih predmeta iz umjetnosti na krajnje rezultate svih testova. Premda je glazba bez sumnje bila povezana s boljom izvedbom u drugim predmetima, to ne znai neophodno da je glazba tome i razlog. Iz trenutnih spoznaja nemogue je izvui vrste zakljuke o utjecaju sluanja ili aktivnog sudjelovanja u muziciranju na druge intelektualne vjetine. Jo je nemogue donijeti presudu.

III. Utjecaj na osobni razvoj i drutvene vjetine

Postoji pozitivan uinak ukljuenosti u muziciranje na osobni i drutveni razvoj djece to se moe lako demonstrirati. Djeca koja dobivaju dodatne ili muzike lekcije u re-dovnoj nastavi pokazala su poveanu slonost u razredu, vee samopouzdanje, bolju drutvenu prilagodbu i pozitivnije stavove. Ovo je bilo posebno vidljivo kod nezado-voljnih uenika s manjim sposobnostima. Djeca loijeg imovinskog stanja koja su dobivala individualnu poduku iz klavira takoer su pokazala vee samopotovanje u usporedbi s kontrolnom skupinom. Postoje i pokazatelji da ukljuenost u muziciranje moe poveati drutvenu ukljuenost.

U Velikoj Britaniji, u jednoj studiji o utjecaju umjetnosti u obrazovanju, najee je primijeen opi utjecaj povezan s osobnim i drutvenim razvojem uenika. Kod glazbe primijeen je utjecaj na svjesnost o drugim ljudima, drutvene vjetine, ugo-du i prihvaanje preseljenja. Razlike u reakcijama izmeu kola ovisile su o stupnju muzikog znanja i iskustva s kojim su djeca dola u kolu. Neki su uenici zamijetili ko-risnost glazbenih satova zbog sluanja glazbe i razvoja glazbenih vjetina, dok su dru-gi ukazivali na istu zabavu i terapeutsku prirodu glazbe, kako im je ona dala samou-vjerenost da izvode i predstavljaju pred drugima, potpomogla skupni rad i nauila ih da se izraze. Uenici koji su svirali neki instrument spominjali su vee samopotovanje i izraeniji osjeaj identiteta.

Istraivanje provedeno meu uiteljima glazbe potvrdilo je ove rezultate. Oni vjeruju da korist od uenja sviranja nekog muzikog instrumenta ukljuuje i razvoj drutvenih vjetina, ljubav prema glazbi, uivanje u glazbi, razvijanje timskog rada, razvijanje osjeaja postignua, samouvjerenosti i discipline i razvoj fizike koordinacije. Druga

22

nacionalna izvjea o umjetnostima naglaavaju vanost umjetnosti u razvoju niza prenosivih vjetina, pa i onih koje se odnose na kreativnost i kritiko razmiljanje.

IV. Adolescencija

U doba adolescencije muziciranje je glavni doprinos razvoju identiteta. Tinejderi mnogo sluaju glazbu, u Velikoj Britaniji obino gotovo tri sata dnevno. Glazbu sluaju da bi im prolo vrijeme, da bi smanjili dosadu, opustili se i odvratili panju od briga i problema. Ponekad koriste glazbu da bi se posvadili s roditeljima. Utjecaj glazbe na raspoloenje u toj dobi moe biti vrlo snaan. Tijekom ovih godina glazba je esto utoite od uenja. Prva su istraivanja o utjecaju glazbe na uenje poela kad se radio udomaio u kuama. Veliki je dio tog istraivanja bio nesistematian. Sada su razvijeni modeli koji omoguuju da bolje razumijemo taj utjecaj.

Openito, uenje je lake i uinkovitije kada se slua umirujua, oputajua glazba, premda se i negativni utjecaji glasne, poticajne glazbe mogu iskoristiti ako sluatelj pri-hvati odreene strategije. Kod male djece i osoba koje imaju potekoa u ponaanju i izraavanju osjeaja jasno je vidljiv utjecaj glazbe na kvalitetu izvoenja zadataka. imbenici za koje znamo da su moda vani u primjeni utjecaja ukljuuju osobnost i prirodu odreenog zadanog zadatka. Mnogo je lake prekinuti ili ometati zadatke koji ukljuuju memoriranje. Premda je potrebno opsenije istraivanje, jasno je da mladi ljudi sve vie koriste glazbu kao orue u postizanju svojih ciljeva u uenju.

5. Glazba, trgovina, reklama, rad

I. Glazba i rad

Glazba je oduvijek igrala vanu ulogu u naem radu pa je tako i danas. Ona se koristi za koordinaciju pokreta, za rastjerivanje dosade, razvijanje timskog duha i za bre obavljanje poslova. Danas je pjevanje uz rad mnogo manje uobiajeno u razvijenom svijetu ali snimljena glazba esto se uje na radnim mjestima, u duanima, na aero-dromima, u restoranima i hotelima. Komercijalna i industrijska uporaba glazbe dio je glavnih industrija, premda neki tvrde da preobilna uporaba glazbe u poslu i trgo-vini moe imati negativne uinke. Jedan je od najveih dobavljaa snimljene glazbe za sluanje na javnim mjestima Muzak. Oni su 1994. godine po vlastitim procjenama opsluivali 80 milijuna ljudi. Muzak je poduzeo istraivanje i dobio rezultate da radnici bolje rade, da su im ponaanje, stavovi i komunikacija bolji, efikasnost i koncentracija poveane, a greke smanjene kada sluaju glazbu na poslu. Nedavno je jedno neza-visno istraivanje dolo do istih rezultata. Openito su osobna iskustva rada uz glazbu pozitivna.

23

II. Glazba i umjetnost

Osim vrijednosti glazbe kao umjetnosti, glazba je uvijek igrala vanu ulogu u kazalitu, na televiziji, filmu i na videu. Ugasite li glazbu kod nekih od najnapetijih ili dramatinih trenutaka u filmu lako ete iskusiti njezinu mo da stvori atmosferu, napetost, oekivanje i klimaks. Glazbeni video koji kombinira snano djelovanje glazbe s vizual-nim stimulansima moe imati trenutan utjecaj na nae razmiljanje premda je dis-kutabilno da li ono kasnije utjee i na odreeno ponaanje.

III. Glazba i reklamiranje

Glazba je jedna od glavnih sastavnica potroakog marketinga. Koristi se da bi potakla potroae da kupe odreene proizvode. ini se da postoje dva naina na koje se moe uvjeriti ljude da kupe neki proizvod: izravan put uvjeravanja, kada ljudi analiziraju sadraj poruke i razmatraju argumente u svjetlu vlastitih uvjerenja i znanja; i zaobi-lazni put kada se poruka zapravo ne prouava u detalje nego se sluatelj vie oslanja na periferne informacije, na primjer asocijacije s drugim stvarima. Ba ovdje glazba ima, ini se, najvei utjecaj. Ova dva pristupa ne iskljuuju neophodno jedan drugo-ga. Glazba moe potaknuti potroae da budu vrlo zainteresirani, ako je usklaena ili odgovara njihovom poimanju proizvoda, na primjer, uzbudljiva klasina glazba u reklami za skupi sportski automobil. Glazba je toliko uspjena da aktivira relevantne informacije koje mogu podravati izbor proizvoda. Ovo ukljuuje identificiranje cil-janog kupca i nalaenje odgovarajue glazbe za njega. Na uinak djeluju upoznatost s muzikom, sklonost za odreeni tip glazbe i prethodno raspoloenje. Ako se glazba svidi potroau, pretpostavlja se da e se pozitivna reakcija na nju povezati s proiz-vodom.

Bez obzira na naela djelovanja, nema sumnje da je glazba uinkovita u kreiranju privlanosti proizvoda. Takoer je vrlo uspjena kada se eli da se neki proizvod upamti. Jedno je ispitivanje pokazalo da je 99% ispitanika uspjeno prepoznalo glazbu koja je pratila odreene komercijalne proizvode. Ovo moe biti kljuno pri kupovini.

IV. Glazba, kupovina, potronja

Glazba se koristi da bi se upravljalo navikama potroaa koje se odnose na kupovinu, jelo i pie. Glazba moe utjecati na brzinu kojom se kupci kreu velikim duanima. Kreu li se polake vie e kupovati. U tim su okolnostima potroai tek marginalno svjesni glazbe, a sasvim sigurno nisu svjesni uinka koji ona ima na njihovo ponaanje. Glazba moe utjecati na brzinu jedenja i pijenja i nain ponaanja u kafiima i dru-gim javnim mjestima. Tip glazbe koja svira moe utjecati na odabir proizvoda, npr. njemako ili francusko vino, a glazba koju odreene skupine smatraju privlanom moe ih potaknuti da ee posjeuju odreena komercijalna mjesta. Tip glazbe koja svira kada smo na ekanju telefonske linije moe utjecati na vrijeme i voljnost naeg

24

ekanja. Svia li nam se glazba due emo ekati da nam se osoba javi. Na slian se nain utjee na ustrajnost potroaa kada ekaju na odreene usluge i poveava se vjerojatnost da odaberu odreene bankovne mogunosti.

Tip glazbe koju sluamo moe takoer predvidjeti ponaanje potroaa. Koliina depresivnog sadraja u najpopularnijim pjesmama u SAD-u najavila je procjenu koju je vlada SAD-a napravila o optimizmu potroaa, to je zatim predvidjelo ukupni na-cionalni proizvod u vremenskom razdoblju od jedne do dvije godine.

Glazba u naem svakodnevnom ivotuNikada prije u povijesti ovjeanstva nije bilo tako mnogo razliitih vrsta glazbe tako lako dostupno tako velikom broju ljudi. Razvoj elektronikih medija u drugoj polo-vini 20. stoljea revolucionirao je pristup i koritenje glazbe u naim svakodnevnim ivotima. Uz neznatan napor moemo ukljuiti radio, pustiti CD ili kasetu ili sluati glazbu na videu ili televiziji.

Ali nije uvijek bilo tako. Prije takvog tehnolokog razvoja, veina je ljudi imala pris-tup glazbi samo ako su pohaali odreena religiozna i drutvena dogaanja ili su pak sami glazbirali. Uinak promjena tog stanja upravo zapanjuje. Sada moemo koristiti glazbu da bi manipulirali svojim raspoloenjem, izazivanjem uzbuenja i raznih osjeaja i stvorili okruje koje moe snano utjecati na nain na koji drugi ljudi osjeaju i ponaaju se. Ljudi mogu, a to i ine, glazbom potpomagati oputanje, svla-davati snane osjeaje, kreirati pravo raspoloenje za izlazak, stimulirati koncentrac-iju, ukratko, mogu utjecati na to da se osjeaju ugodno i sigurno. Glazba je postala alat kojim se koristimo da bismo se prikazali u boljem svjetlu i potakli svoj razvoj.

Loa je strana lakog pristupa glazbi to veina ljudi vie ne razmilja o njoj i ne njegu-je svoj odnos prema njoj. Dok glazba postaje sve vaniji neodvojivi dio naega sva-kodnevnog ivota, dovodi se u pitanje mjesto glazbe u formalnom obrazovanju irom svijeta. Glazba ve uvelike sudjeluje u stvaranju ugodnijeg i oputenijeg ivljenja. Kako se na zdravlje ljudi sve vie odraava pozitivni i blagotvorni utjecaj glazbe, tako e rasti i zahtjevi psihologije i drugih podruja. Ako drutvo eli za to biti spremno trebat e odgovarajue obrazovati nove glazbenike.

Neuroloki aspekti muzikog procesuiranjaKad ljudska bia sluaju glazbu ne reagiraju samo na zvuk. Ljudi glazbu mogu doivjeti fizioloki (npr. promjene u brzini otkucaja srca); pokretom; kroz raspoloenje i osjeaje; i spoznajno (kroz znanje i sjeanja, koja mogu biti osobna ili pak povezana sa samom glazbom, odnosno stilom ili povijesnim razdobljem sluane glazbe).

25

26

...glazba moe povoljno utjecati na ljude.

27

injenica da se glazba viestruko procesuira (obrauje), te da ima fiziki, emocionalni i kognitivni utjecaj, moda je klju za razumijevanje njezine snage. Premda ivotinje mogu zamijetiti razlike u zvuku, a neke ak mogu razlikovati kompozitore i stilove glazbe, one ne mogu pamtiti melodije i druge holistike vidove glazbe, odnosno ne mogu percipirati glazbu u svoj njenoj cijelosti i znaenju. Meutim, svejedno reagiraju na glazbu. Pokazalo se da se krave spremnije voljnije na munju kad im se puta glazba. Ovo ukazuje na to da neki prilino primitivni mehanizmi mozga sudjeluju u barem dijelu naega reagiranja na glazbu.

Dijelovi mozga koji procesuiraju glazbu razvijaju se u kasnijim stadijima trudnoe. Oni se sastoje od razgranatog neurolokog sustava koji je rairen cijelim mozgom, ali koji ima specijalizirana podruja koja se bave razliitim vidovima glazbenog ponaanja. Obje su modane polutke ukljuene zbog sloenosti glazbenih iskustava koja mogu sadravati auditivne (slune), vizualne (koji se tiu slika), kognitivne (koje se tiu razmiljanja), afektivne (koje se tiu osjeaja i senzacija) i motorike sustave. Lijeva polutka obrauje informacije na primarno verbalni, slijedni, logiki i analitiki nain. Desna polutka funkcionira vie u neverbalnom, holistikom (doivljajnom na razini cjeline), intuitivnom i sintetikom ozraju. Mnogi od ovih pod-sustava koji sudjeluju u procesuiranju glazbe imaju i ne-glazbene funkcije.

Promjene u organizaciji i funkcioniranju mozga mogu se oekivati kada je u pitanju uvjebavanje bilo koje visoko razvijene vjetine, a glazba u tomu nije iznimka. Osobe s visokom razinom glazbene izvjebanosti pokazuju znaajno vee koherencijske vri-jednosti (meusobne povezanosti) na EEG snimkama te veu lijevu planum tempo-rale (struktura koja se nalazi u obje polovice mozga povezana s funkcijama jezika, kod normalnih, zdravih osoba obino jednake veliine), posebno ako je njihovo glazbeno obrazovanje poelo prije sedme godine ili ako imaju tzv. apsolutni sluh. Motoriki dio korteksa (modane kore) koji upravlja prstima takoer se poveava kao reakcija na lekcije, i fizike i zamiljene.

Zbog mnogih naina na koje se glazba moe doivjeti, glazbeni je dio mozga naroito pokretan. Amusia je termin koji se koristi na gubitak dijela glazbenih funkcija na-kon oteenja mozga. Amusia moe biti globalna, odnosno openita i specifina ili konkretna. Osoba moe na primjer dobiti modani udar i izgubiti sposobnost da ita note, pjeva ili svira neki instrument ili da razumije glazbu ili se moe dogoditi kombi-nacija ovih mogunosti. Nain na koji razliite glazbene vjetine funkcioniraju nezavis-no moe se vidjeti u nainu na koji ponekad znamo i prepoznajemo neku melodiju ili glazbenu frazu koju ujemo, ali se ne moemo sjetiti njezinog naslova ili kompozitora premda smo svjesni da posjedujemo to znanje.

Mnoge reakcije na glazbu nisu fizioloke nego emocionalne. Manje je istraivanja koja se bave neurobiologijom osjeaja nego istraivanja koja se bave drugim vidovima ljudskog funkcioniranja, a posebno kad je rije o emocionalnim reakcijama na glazbu. Trenutno se smatra da nae osjeajne reakcije na zvuk (bilo glazbe, bilo neki drugi) kontrolira amigdala (ganglijska nakupina u mozgu kod planum temporale koja up-

28

ravlja osjeajima). Ona procjenjuje osjetilne podatke koji dolaze u mozak da bi im dala emocionalna znaenja. Ona dobiva podatke o osjetilnim informacijama izravno i brzo iz talamusa, koji pak djeluje kao pojaalo signala za dolazee informacije, prije nego ih procesuira svjesni dio mozga koji razmilja, korteks (modana kora). Infor-macije se dobivaju i iz korteksa, ali sporije. Ovo objanjava one trenutne i ponekad nezgodne u drutvu reakcije na glazbu koje se deavaju automatski, na primjer, kad se rasplaemo nakon to ujemo dijete kako pjeva, ubrzamo vonju kad se na radiju zauje vrlo uzbudljiva glazba. Putovi kojima stiu informacije iz korteksa traju dulje jer dulje obrauju pristigle informacije, ali oni daju cjelovitiju kognitivnu procjenu situ-acije. elimo li se izraziti glazbenim terminima rekli bismo da kognitivne informacije evociraju sjeanja koja se odnose na odreenu glazbu koju sluamo. Ovo takoer moe utjecati na nae emotivno reagiranje na glazbu, ali budui da smo ga svjesni, vjerojatno emo kontrolirati svoje reakcije.

Amigdala usko surauje s hipotalamusom, dijelom mozga koji pokree emocionalno ponaanje. Ovo omoguuje da brzo reagiramo na stimulanse, odnosno dogaanja, posebno kad su te reakcije vane za nae preivljavanje. Jedna od glavnih neurolokih komponenti emocija je autonomni ivani sustav (Autonomic Nervous System - ANS). On ima dva dijela, simpatiki, koji priprema tijelo za borbu ili bijeg, i parasimpatiki koji djeluje tako da uva energiju. Simpatiki sustav daje tijelu energiju ubrzavajui ot-kucaje srca, stimulirajui proizvodnju adrenalina i drugih neurotransmitera (ivanih prijenosnika) i poticanjem pretvorbe glikogena (kemijski spoj u tijelu) u energiju. Parasimpatiki sustav usporava otkucaje srca, potie probavu i izluivanje sline. Re-zultati istraivanja pokazuju da razliiti tipovi glazbe stimuliraju vidove oba ova pod-sustava.

Na isti nain na koji ponekad reagiramo na glasnu buku, moemo i trenutno reagirati na zvuk glazbe bez svjesnog razmiljanja. Kako glazba mijenja ritam, raspon visine glasova i boju, te e se promjene pratiti i na e autonomni ivani sustav reagirati. Te se promjene prate i na vioj razini, te im se pridaje znaenje. Ovdje su vana naa oekivanja o prirodi glazbe koju sluamo. Ako se glazba ne slae s naim oekivanjima, vjerojatno je da emo na nju emocionalno reagirati. Glazba postavlja oekivanja i tenje kod sluatelja koji su upoznati s odreenim stilovima. Ovisno o nainu na koji e se ta oekivanja ostvariti ili razrijeiti moe doi do razliitih emocionalnih reakcija.

Istraivanja takoer ukazuju da limbiki sustav (prsten meusobno povezanih struk-tura oko hipotalamusa u mozgu u vezi sa sjeanjima, osjeajima, i dr.) sadri veliki broj receptora koji su vrlo osjetljivi na prisutnost kemijskih spojeva u mozgu, kao to je endorfin, koji smanjuje osjeaj bola. ini se da sluanje glazbe u nekim okolnos-tima potie oslobaanje endorfina to posljedino izaziva emocionalne reakcije. Ovo je posebno vano za medicinsku uporabu glazbe. U medicini se sve vie prepoznaje vanost interakcije izmeu tijela i uma. Znanstvenici sugeriraju da ono to se dogaa u svjesnom umu utjee na tijelo. U ovom je pogledu posebno zanimljivo istraivanje koje se odnosi na imunosni sustav. O ovome e biti rijei kasnije.

29

Istraivanja koja ispituju nain na koji mozak obrauje glazbu ukazuju da ne postoji lagani nain na koji bismo mogli predvidjeti uinke glazbe na ponaanje pojedinca. Premda ljudi kao vrsta moda dijele mnoge automatske reakcije na zvuk, nae su svjesne reakcije, a koje dijelom prenose i nae emocionalne reakcije, jedinstvene. Na njih utjeu naa prethodna iskustva s glazbom. Ta su iskustva djelomino odreena naom kulturom, drutvenom skupinom unutar nje, godinama, spolom i eventualnim glazbenim obrazovanjem. Uz to, svaki pojedinac posjeduje jedinstveni niz sjeanja koji pripada svakom glazbenom iskustvu. Njih e dozvati odreene pjesme, melo-dije ili dijelovi glazbenih djela. Ta sjeanja mogu biti povezana s raznim dogaajima, osobama, aktivnostima, mjestima, osjeajima i drugim osjetilnim iskustvima. Ova razina individualnosti znai da e biti iznimno teko tono predvidjeti utjecaj glazbe na ponaanje bilo koje osobe. No, premda moda ne moemo predvidjeti individu-alne reakcije na glazbu, istraivanja su pokuala identificirati ope trendove u odnosu izmeu glazbe i ponaanja.

Glazba u drutvuOsim to ima utjecaj na pojedince, glazba ve tisuama godina ima vanu ulogu u drutvu i njegovim manifestacijama. Spiljske slike flauta i drvenih egrtaljki stare 30 000 godina, pronaene su u Junoj Francuskoj, u Pirinejima i Rusiji, ukazujui na vanost umjetnosti u ivotu naih predaka. ini se da nema ljudske kulture bez glaz-be. Naroito izgleda da je pjevanje univerzalno. Glazba se bez iznimke izraava u vezi s religijom, slavljima i plesom. U mnogim religijama, premda ne svim, glazba se koristi za pjevanje sveanih, pobonih napjeva i himni. U nekim se pak religijama koristi kao podloga za meditaciju.

Glazba je dio svih vanih dogaaja i proslava, ukljuujui vjenanja, pogrebe, parade, rituale prelaska u drugi drutveni status (npr. stjecanje mukosti) i festivale. Glazba takoer, sudjeluje u ljudskoj preokupaciji traenja promijenjenih stanja svijesti kao dio rituala, individualnog sanjarenja, molitve, meditacije ili uporabe droga.

Bavljenje umjetnou u drutvu potaklo je i razvoj tehnologije. Na primjer, prve pei za peenje vapna i opeka nisu bile napravljene da bi se u njima pekle posude za sva-kodnevnu uporabu, nego da bi se stvorile figure koje su se koristile kao umjetniki predmeti ili u nekim ritualima. Primjer koji moe posluiti kao suvremena analogija je razvoj CD-diskova. Oni su nastali za muziko trite, a sada se koriste za pohranjivanje podataka.

Premda je glazba dio svih kultura, ona u svakoj pojedinoj kulturi ima razliitu ulogu, razliita znaenja i razliiti stupanj vanosti. Sluatelji iz jedne kulture esto imaju potekoa u razumijevanju osjeaja izraenih muzikom neke druge kulture, jer je emocionalni izraz kulturno odreen. U veini kultura glazba ima funkcije koje nisu samo zabava i estetsko uivanje pojedinca. Ona potpomae proces komunikacije i

30

omoguuje ljudima da zajedno uinkovitije djeluju. Na primjer, glazba moe uskla-diti fizike pokrete skupine ljudi u plesu, mariranju ili radu. Glazba je sredstvo za izraavanje irokog raspona ljudskih osjeaja, ljubavi, tuge i osjeaja pripadnosti koje ljudi ponekad teko iskazuju rijeima. Glazba je zapravo alternativno sredstvo komuniciranja meu pojedincima i skupinama, premda ova komunikacija moe biti ograniena na one koji razumiju odreeno znaenje upotrebljenog glazbenog anra.

Glazba je utkana u drutvenu potku naih ivota. Muziciranje, stvaranje glazbe i prida-vanje posebnog znaenja glazbi unutar jedne kulture ili u odreenoj okolini osnauje i spaja drutvenu zajednicu. Muzikom se moe sluiti da bi se potaklo pristajanje uz drutvene norme, oblikovalo drutveno prihvatljivo ponaanje kod djece i usvojilo kulturne alate, kao na primjer kod uenja abecede pjevanjem. Nasuprot tome, glazba takoer moe omoguiti izraavanje identiteta koji se protivi drutvenim normama. Adolescencija je vrijeme kada je sluanje glazbe najintenzivnije i kada glazbeni ukus esto postaje neodvojiv dio drutvenog identiteta. Ovo moe dobro ilustrirati ne-davni primjer u Montrealu kada se u podzemnoj eljeznici sviralo klasinu glazbu u nastojanju da se uvjeri mlade da se ne trebaju tamo zadravati. Postupak je bio vrlo uinkovit. U nekim sluajevima glazba moe biti mono orue promjene. Ona moe imati vanu ulogu u ujedinjenju i izraavanju solidarnosti kod osoba koje izazivaju drutvene norme i postupke.

Glazba ima ulogu u veini naih drutvenih institucija i religioznih obreda, na prim-jer, na roendanima, vjenanjima i pogrebima, sportskim natjecanjima, vojnim dogaanjima. Ona moe biti i mono sredstvo odravanja kontinuiteta i stabilnosti drutva kroz narodnu glazbu (folklor) i pjesme koje govore o mitovima i legendama, te biljee vane dogaaje. U naem sve globalnijem drutvu, folklorna glazba moe biti vano sredstvo za ouvanje identiteta manjinskih kultura.

31

HDS ZAMPHeinzelova 62A

10000 ZagrebT. 01/ 6387 000F. 01/ 6387 001E. zamp@hds.hrwww.zamp.hr

urednica - MARINA FERI JANI / dizajn - ANA N. BAE / tisak - LINEA D.O.O.

...glazba moe utjecati na skupine ljudi.