Dino Cmrenjak Biljeke sa predavanja Mikroklima i radna okolina

VISOKA KOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti

Ul. Ivana Luia 5, ZagrebBiljeke sa predavanja:

Mikroklima i radna okolinaStudent:Nastavnik:

Dino Cmrenjakmr.sc.Mirjana Fuduri-Jelaa

Zagreb,2007.UVOD Subota, 24.03.2007.Radni okoli ( Prostor u kojem ovjek radi i sredstva kojima radi.

PROSTOR U KOJEM OVJEK RADI Zatvoreni prostor

Otvoreni prostor

ZATVORENI PROSTOR

Kancelarijski prostor

Klimatiziran (porast oboljelih od astme i kronine obstruktivne plune bolesti SINDROM BOLESNIH ZGRADA) posljedica udisanje praine, virusa i formaldehida, gljivica).

Ventiliran Prirodnom ili umjetnom ventilacijom esto neugodan prostor.

Proizvodne hale

Visoke ili niske temperature, poviena vlaga ili suhi zrak, propuh.

Oneienje od energetskih izvora od tehnolokog procesa koji se odvija od materijala obloga i izolacija graevine.

OTVORENI PROSTOR

Visoke ili niske temperature,

Nepovoljna vlaga,

Vjetar,

Padaline,

Suneva radijacija.

KLIMA RADNIH PROSTORA U velikoj je mjeri odreena stanjima zraka u atmosferi.

ATMOSFERA Atmo's gr. = Para

Sphaira gr. = Kugla

- Jajolik zrani oblak koji obavija Zemlju.

- Nastao pod utjecajem zemljinog magnetskog polja i suneva vjetra.

- Sastoji se od nekoliko slojeva.

Kemijski sastav suhog zraka :

PLINVOLUMNI UDIO U %SVOJSTVO

Duik N278,09

Kisik O220,95Podupire gorenje i disanje

Argon Ar0,93Plemeniti plin

Ugljik (IV)oksid CO20,03Stakleniki plin

Neon Ne0,0018Plemeniti plin

Helij He0,00052Plemeniti plin

Metan CH40,00015Stakleniki plin

Kripton Kr0,0001Plemeniti plin

Duik(I)oksid N2O0,00005Otrovan za ovjeka

Vodik H20,00005Stakleniki plin

Ozon O30,00004Otrovan za ovjeka

Ksenon Xe0,00008Plemeniti plin

KLIMA- Je prosjeno stanje atmosfere na odreenom mjestu i u odreeno vrijeme.

- Stanje atmosfere odreeno je :

Radijacijom,

Temperaturom,

Tlakom zraka,

Smjerom i brzinom vjetra,

Vlagom zraka i evaporacijom,

Padalinama,

Naoblakom,

Snjenim pokrivaem.

- Makroklima klima koja se odnosi na velika teritorijalna podruja.

- Mezoklima klima naselja.

- Topoklima klima manjih naselja.

- Mikroklima klima prostorija u kojima ljudi ive i rade.

RADIJACIJA

- Snop elektromagnetskih valova koji dolazi sa sunca (valna duina ( = 0,2 4 (m).

TEMPERATURA ZRAKA- Toplina = Energija

- Temperatura = stupanj zagrijanosti nekog tijela

- Jedinice za temperaturu: oC , oF, oK.

- Najnia teoretski mogua temperatura 0 oC ili 273,15 K

- K = oC + 273,15

- oC = 5/9 x (oF - 32)

TLAK ZRAKA

- Jednak je masi stupnja zraka na jedinici povrine.

- Jedinica : Pa, kPa, bar

kPa = 1000 Pa

bar = 100 kPa

VJETAR- Horizontalna komponenta strujanja zraka.

- Vektorska veliina ima brzinu i smjer.

- Pue iz podruja visokog tlaka u podruje nieg tlaka.

VLAGA ZRAKA- Nastaje isparavanjem vode sa povrine.

- Na brzinu isparavanja utjee :

Temperatura povrine,

Suhoa zraka suiji zrak ubrzava isparavanje,

Jaina vjetra jai vjetar ubrzava isparavanje,

Tlak zraka nii tlak pojaava isparavanje.

Maximalni sadraj vodene pare ovisno o temperaturi zraka:

TEMPERATURA ZRAKA U oCMAX. SADRAJ VODENE PARE U g/m3

- 102,1

+ 109,4

+ 2928,7

APSOLUTNA VLAGA- Masa vodene pare u jedinici volumena vlanog zraka.

- Izraava se u g/m3.

RELATIVNA VLAGA

- Odnos izmeu koliine vodene pare koja postoji u zraku u odreenom trenutku i maximalnoj koliini vodene pare koju bi zrak na toj temperaturi mogao primiti.

- Izraava se u postocima ( %)

A

H RELATIVNO = ----- x 100

M

MAGLA- Sastoji se od sitnih kapljica ili ledenih kristala koji lebde u zraku.

- To je oblak koji se nalazi pri tlu i umanjuje vidljivost u horizontalnom smjeru na 1 kilometar ili manje.

OBLACI- Sastoje se od kapljica radiusa 1 i 100 (m .

- Pri brzom hlaenju dolazi do nagle kondenzacije to stvara vrlo velik broj sitnih kapljica pa oblak djeluje zasljepljujue bijelo ( kumulusi ).

- Pri sporom hlaenju nastaje manji broj velikih kapljica i takav oblak djeluje sivo.

NAOBLAKA- Koliina oblaka koji zastiru nebo.

- Brojano se odreuje tako da se procjeni koliki je dio neba zastrt oblacima.

- Izraava se u desetinama ili osminama.

- Potpuno vedro nebo ima naoblaku 0 a potpuno oblano nebo ima naoblaku 10 ili 8.

PADALINE- Kapljice vode, kristali leda ili pahuljice snijega, zrna tue, zrnat snijeg, solika, ledena kia itd. koje iz atmosfere dopiru do tla u mjerljivoj koliini.

KIA- Sloj vode deblji od 0,1 mm na povrini od 1 m2 (to je koliina vode vea od 1 dl/m2 ).

- Kine kapi imaju promjer do 3 mm.

SNIJEG- Snijeg se sastoji od ledenih kristala koji su obino slijepljeni u pahuljice (osim ako temperatura nije previe niska).

- Pada onda kad je razina na kojoj poinje zaleivanje tako blizu povrine tla da se snjeni kristali ne stignu rastaliti na svom kratkom putu.

- Velike pahulje snijega padaju pri temperaturi 0 oC, a sitan snijeg pada pri znatno nioj temperaturi.

TUA- Tua ima oblik velikih estica leda (maximalno 0,5 do 1 kg mase) ili snjenih kuglica (solika) a nastaje u oblaku.

IMBENICI KOJI UTJEU NA MIKROKLIMU- Toplinski utjecaji :

Temperatura zraka,

Srednja temperaturna ploha prostorije,

Brzina strujanja zraka,

Relativna vlanost,

Tlak zraka (u specifinim uvjetima).

- Kemijski utjecaji:

Praina,

Dimovi,

Plinovi,

Pare,

Neugodni mirisi.

TOPLINSKI UTJECAJITemperatura zraka

- Jedan od najznaajnijih imbenika udobnosti.

- Odreena je vanjskom temperaturom.

- Mora to manje odstupati od srednje temperature ploha prostorije.

TEMPERATURA ZRAKA OCOSJEAJ TEMPERATUREUGODNOSTDJELOVANJE FIZIOLOKODJELOVANJE NA ZDRAVLJE

( 11,5Vrlo hladnoNeugodnoDrhtanje miiaPrestaje potkona cirkulacija krvi

11,5 do 15,5Prilino hladnoNe sasvim ugodnoSuenje kapilara, potrebno utoplitiLagana bol u miiima.

15,5 do 20HladnoNe sasvim ugodnoSuenje kapilara,potrebno utoplitiLagana bol u miiima

20 do 23ProhladnoUgodnoNormalna regulacija tjelesne temperatureNormalno stanje.

23 do 26,5NeutralnoUgodnoNormalna regulacija tjelesne temperatureNormalno stanje

26,5 do 30,5ToploNe sasvim ugodnoZnojenje te proirenje kapilaraMogunost toplinskog udara.

30,5 do 35Vrlo toploNe sasvim ugodnoZnojenje te proirenje kapilaraMogunost toplinskog udara

35 do 38VrueNeugodnoZnojenje te poveana cirkulacija krvi

SREDNJA TEMPERATURA PLOHA PROSTORIJE- Temperatura svih ploha prostorije (ukljuujui i ogrijevne plohe) a odreuje se na temelju slijedee jednadbe :

( Ai x titsr.pl. = ------------

( Ai

- Gdje je:

tsr.pl. ( Srednja temperatura ploha prostorije oC

Ai ( Povrina pojedine plohe (zida, stropa, poda, ogrijevnog tijela) m2 ti ( Temperatura pojedine plohe oC

OSJETILNA (SENZIBILNA) TEMPERATURA U PROSTORIJI tzr + tsr.pl

tOS = -----------

2

- Gdje je:

tOS ( Osjetilna temperatura oC

tzr ( Temperatura zraka prostorije (na visini od 1,5 m od poda)

tsr.pl ( Srednja temperatura ploha oC

BRZINA STRUJANJA ZRAKA- Strujanje zraka pospjeuje odvoenje topline s povrine tijela.

- Zato vjetar ljeti moe ublaiti osjeaj vruine, zimi moe pojaati osjeaj hladnoe.

STUPANJ TURBOLENCIJE- Omjer standardnog odstupanja ( standardne devijacije ) vrijednosti brzina strujanja zraka i srednje brzine strujanja zraka :

SVTU = ----- x 100 %

W

- Gdje je:

TU ( Stupanj turbolencije %

SV ( Standardno odstupanje trenutane vrijednosti brzine m/s

W ( Srednja brzina strujanja zraka m/s

RELATIVNA VLANOST ZRAKA- Vaan imbenik koji utjee na udobnost i to posebno kod visokih temperatura.

- Ako u zraku ima mnogo vlage isparavanje znoja biti e oteano.

- Pri visokim temperaturama i visokoj vlanosti javlja se osjet sparine.

Vrijednosti relativne vlanosti zraka :

Zrak u prostriji

Vanjska temperatura

oCUnutarnja temperatura

oCRelativna vlanost %

Donja granica Gornja granica

( 20 22 3065

20 22 3065

25 23 3065

30 25 3060

32 26 30 55

TLAK ZRAKA- Zrak je smjesa plinova :

Suhog zraka i

Vodene pare

- Ako je tlak zraka u prostoriji vei od vanjskog, taj viak nazivamo pretlak.

- Ako je tlak manji od vanjskog taj manjak nazivamo podtlak ili vakuum.

KEMIJSKI UTJECAJI

Odreuju kakvou zraka sastav zraka odnosno sadraj tvari koje oneiuju zrak.

Zrak moe biti oneien:

Aerosolima,

Plinovima,

Neugodnim mirisima,

Mikroorganizmima.

AEROSOLI Skup estica vrstih ili tekuih, koje mogu dalje lebdjeti u zraku.

Zavisno o tome da li se radi o vrstoj ili tekuoj fazi postoji:

Praina Aerosoli s vrstom fazom,

Magla Aerosoli s tekuom fazom.

AEROHELE Praina koja lebdi pa se izluuje i pokriva okolni prostor.

Ako se zrak uzvitla aerohele prelaze u aerosole.

NASTAJANJE PRAINE- Mehanikim usitnjavanjem

Pri eksplozijama i nepotpunom sagorijevanju tvari

Izluivanjem para (djelovanjem jedne pare na drugu)

Aerohela.

KLASIFIKACIJA PRAINE-Organske praine :

Biljna ( pamuk, lan, drvo )

ivotinjska (vuna, dlaka)

- Anorganske praine :

Metalna (eljeza, aluminija, bakra, sivog lijeva)

Mineralna (azbest, slicij, grafiti)

Umjetna (cementna, mineralne vune)

PODJELA PRAINE PREMA VELIINI ESTICA Respirabilna praina ( 5 (m

Praina koja se zadrava u gornjim dinim putevima 5 do 10 (m

Ukupna praina sve estice u zraku bez obzira na veliinu i sastav.

PRAINA KOJA SE ZADRAVA U GORNJIM DINIM PUTEVIMA To je praina takovih veliina estica da sve frakcije koje uu u tijelo zadravaju se u nosu, grlu i gornjim dijelovima respiratornog sustava.

RESPIRABILNA PRAINA Respirabilnu prainu ine estice koje su dovoljno male da prou kroz nos i gornji dio respiratornog sistema i uu duboko u plua.

- Respirabilna praina ima ove karakteristike:

- Aerodinamiki promjer:

(m %

2,090

2,575

3,550

5,025

Zadrava se u pluima.

Koliina praine koja se zadri ovisi o vremenu ekspozicije, koncentraciji praine u udahnutom zraku, koliini zraka udahnutoj u minuti i prirodi disanja.

Taloi se na bronhijima i bronhiolama,uzronik PNEUMOKONIOZE.

KOLIINA PRAINE OZNAAVA SE U OBLIKU:

Gravimetrijskog (masenog) indexa mg/m3 .

Koliinskog indexa BROJ ESTICA/m3 .

TETNO DJELOVANJE PRAINE MOE BITI:

Ope toksino (olovo, mangan)

Lokalno nadraujue (cement)

Alergijsko (kudelja, juta)

Inficirajue (praina od starih vunenih krpa)

Karcinogeno (radioaktivna praina, praina azbesta, silicija)

Specifino (staklena vuna)

PLINOVI Plinovi se koriste u rashladnim sustavima nastaju pri izgaranju, pri zavarivanju se koriste ali i nastaju pri lijevanju i drugim tehnolokim procesima.

Koncentracija se izraava u ppm.

1 ppm = 1 ml/m3 .

NEUGODNI MIRISI Nastaju pri izgaranju organskih tvari u ljudskom organizmu.

Nastaju u nizu tehnolokih procesa a mogu imati iritirajue ili tetno djelovanje po zdravlje ljudi.

MIKROORGANIZMI Gljivice, virusi, bakterije.

Mogu biti kao radne tvari (npr. u mikrobiolokim labosima) ili kao oneienje radnih prostora.

KONCENTRACIJE TETNIH TVARI U ZRAKU RADNIH PROSTORIJA ODREENE SU:

Pravilnik o MDK tetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o BGV.

(N.N. br. 92/93)

U.J.Z.BO.001

MDK MDK tetnih tvari je ona najvia granica koncentracije tetnih plinova, para i aerosola pri temperaturi od 20 oC i tlaku od nekih 1013 mbara, u zraku radnih prostorija i prostora koja prema sadanjim saznanjima ne dovodi do oteenja zdravlja pri svakodnevnom 8 satnom radu uz umjereno fiziko naprezanje i normalne mikroklimatske uvjete.

KDK KDK je koncentracija tetnih i opasnih tvari kojoj djelatnik moe biti izloen neko krae vrijeme bez opasnosti od oteenja zdravlja.

OPTIMALNI MIKROKLIMATSKI IMBENICI T = 20 do 27 oC

HREL = 35 do 60 %

TEMP. PODRUJE oCUTJECAJ

20 do 27Zona udobnostiMax.efikasnost pri radu

K

A

K

O

T

E

M

P

E

R

A

T

U

R

A

R

A

S

T

ENelagodnost

Porast razdraljivosti

Gubitak koncent.

Gubitak efikasnosti (sposobnosti ) u mentalnim zadacima

Porast pogreaka

Gubitak efikasnosti u radnim vjetinama

Vie incidenata

Gubitak sposobnosti

obavljanja tekog rada:

Poremeaj vode,

Teko optereenje

srca

Nervni problemi

Psihofiziki problemi

Fizioloki problemi

TEMPERATURA TIJELA Proporcionalna koliini topline sadrane u tijelu.

Pojam se odnosi na temperaturu u unutranjosti a NE na temperaturu koe ili tkiva neposredno ispod koe.

Temperatura koe i podkonog tkiva raste i pada s temperaturom okoline.

Unutranja temperatura je stalna i NE mijenja se za vie od 0,5 oC.

OVJEK HOMEOTERMNI ORGANIZAM Nastoji odravati svoju temperaturu konstantnom u podruju vanjske temperature

0 do 40 oC.

Za temperaturu izvan ovih granica potrebna mu je prilagodba.

Razlog tome su enzimi koji su po sastavu proteini optimalno funkcioniraju kada je temperatura tijela 37 oC.

Pri viim ili niim temperaturama enzimi slabije rade pa dolazi do promjena u organizmu.

Kada temperatura tijela dosegne 43,7 oC prestaju funkcionirati enzimi i ovjek umire.

Temperatura od 43,7 oC naziva se tokom fizioloke nepovratnosti.

PROIZVODNJA TOPLINE U ORGANIZMU Zbiva se oksidacijom hranjivih tvari u organizmu to omoguavaju proces disanja.

Na proizvodnju topline utjeu :

Bazalni metabolizam svih stanica,

Miina aktivnost,

Poveanje temperature stanica u tijelu,

Djelovanje tiroksina,

Noradrenalina na stanice.

DISANJE Organizam putem krvotoka neprestano se opskrbljuje kisikom to omoguuje sustav organa za disanje.

Disanje se sastoji od:

Vanjskog disanja (ventilacija),

Unutarnjeg disanja (izmjena plinova),

Staninog disanja (disanje tkiva).

VANJSKO DISANJE (VENTILACIJA) Udisaj (inspiracija)

Izdisaj (ekspiracija)

Pasivno irenje i stiskanje plua kojim se provodi izmjena kisika i ugljinog dioksida izmeu atmosfere i plua.

PLUA Osnovna funkcija plua je prenoenje kisika iz atmosfere u krvotok te prenoenje ugljikovog dioksida iz krvotoka u atmosferu pluni korijeni ili bronhije obogauju krv kisikom koja kasnije ilama putuje u srce.

Nalaze se unutar prsne upljine i zauzimaju njezin najvei dio zatiena su rebrima. Sastoje se od lijevog i desnog plunog krila. Lijevo pluno krilo ima dva a desno tri renja. Izvana su obavijeni opnom.

Unutarnji dio izmeu plunih krila zove se poplunica, a vanjski dio rebara porebrica. Plua se donjim dijelom naslanjaju na oit miinu pregradu koja se nalazi izmeu prsne i trbune upljine.

UNUTARNJE DISANJE Izmjena kisika (O2) i ugljinog dioksida (CO2) izmeu krvi i zraka u alveolama s jedne strane te krvi i stanica s druge strane.

Putem krvi kisik se iz plua prenosi u pojedine organe.

Glavni prenositelj kisika krvlju je hemoglobin.

MANJAK KISIKA U KRVI HIPOKSEMIJA Uzrokuje je manjak kisika u pluima (HIPOKSIJA).

Hipoksija moe nastati pri kroninim plunim bolestima (astma i kronina opstrukcijska bolest plua, fibroze plua, oteenje stanica plua u sazrijevanju ) pri boravku na visinama, jakom fizikom optereenju pri poremeaju cirkulacije, radu u umjetno ventiliranim zgradama.

Prvi simptomi manjka kisika u organizmu:

Umor,

Slabost,

Osjeaj hladnoe,

Slabo pamenje i koncentracija,

Lupanje srca.

Zatim pojava depresije, sranih bolesti, probavnih tegoba, bolesti dinih puteva, kroninih infekcija, bolnih upaljenih i naoteenih zglobova, opa slabost i karcinom.

STANINO DISANJE Metabolizam procesa, oksidativni proces koji se odvijaju u pojedinim dijelovima stanica a ija je posljedica oslobaanje energije.

Sloene molekule u hrani (ugljikohidrati, masti i proteini) sadre energiju koju je mogue osloboditi oksidacijom u stanicama i uiniti ju pristupanijom za potrebe razliitih fiziolokih sistema stanice.

- Energija je potrebna za:

Rad miia,

Luenje lijezda,

Odravanje membranskog potencijala u ivanim i miinim vlaknima,

Za sintezu tvari u stanicama i

Za apsorpciju hranjivih tvari iz probavnog trakta.

- Stanicama za ove fizioloke procese nije potrebna toplina nego energija koja e izazvati mehaniko kretanje pri miinom radu ili koncentraciji otopljene tvari pri luenju lijezda ili sluiti za druge funkcije.

Da bi pribavili ovu energiju kemijske se reakcije moraju vezati sa sistemima koji obavljaju te fizioloke funkcije.

METABOLIZAM Cjelokupnost svih kemijskih pretvorbi (pretvorba tvari i energije) u stanici ili organizmu.

Reakcije kojima se zbiva pretvorba dijele se na:

Katabolitike i

Anabolitike reakcije.KATABOLITIKE REAKCIJE Odvijaju se u citoplazmi u odsutnosti kisika.

Energetski bogati spojevi (ugljikohidrati, masti) razgrauju se pa nastaje energija i razgradni produkti koji slue kao polazne komponente za sintezu novih spojeva u anabolitikim reakcijama.

Razgradnja se odvija oksidacijom a osloboenu energiju elija jednim dijelom posprema u obliku visoko energetskih veza u molekulama (adenozin trifosfat) ATP-a dio energije se prenosi u toplinu.

ANABOLITIKE REAKCIJE Reakcije sinteze proteina, polisaharida, lipida potrebnih za stanini rast i razvoj.

Potrebna energija za ove reakcije osloboena je katabolitikim reakcijama i pohranjena u obliku ATP-a.

Anabolitike reakcije ne potroe svu energiju pohranjenu u ATP-u pa se i ovdje dio energije pretvori u toplinu.

TOPLINA- NASTAJE KAO NUSPRODUKT METABOLIZMA.IZVORI ENERGIJE Masti energetska vrijednost 1 g = 38,9 kJ

Proteini energetska vrijednost 1 g = 16,8 kJ

Ugljikohidrati - energetska vrijednost 1 g = 16,8 kJ.

- Preporuljiv omjer dnevnog unosa:

- 10 do 15 % proteini

- 55 do 60 % ugljikohidrati

- 25 do 30 % masti

Razlau se u probavnom sustavu i pretvaraju u molekule koje se mogu ukljuiti u pojedinu fazu katabolitikih reakcija.

UGLJIKOHIDRATI Prehrambene potrebe oko 4 g/kg tjelesne mase.

Dnevna potreba ovisi o fizikom optereenju.

Nalaze se u namirnicama biljnog porijekla, itaricama, zelenom povru (grah, graak, kupus), korjenju (mrkva, cikla, rotkvice), krumpir, vou (jabuke, kruke, vinje, ljive).

Dijele se na:

Probavljive i

Neprobavljive ugljikohidrate.

PROBAVLJIVI UGLJIKOHIDRATI krob i eer.

U organizmu hidroliziraju do jednostavnih eera glukoze, fruktoze i galaktoze koji se resorbiraju putem crijeva pri emu se postie konstantna koncentracija glukoze u krvi.

Viak ugljikohidrata pohranjuje se u jetri i miiima.

Ostatak se pretvara u masti i deponira se u masnom tkivu.

MASTI Utroak masti treba prilagoditi godinama starosti, vrsti rada, temperaturi i sl.

Iz 1 g masti oslobodi se 38,93 kJ (9,3 kcal) topline.

Mlai organizmi imaju veu potrebu u mastima.

Izvori masti mogu biti namirnice biljnog i ivotinjskog porijekla (svinjska mast, punomasni sirevi, meso).

Biljne masti su ulja koja su dobivena cijeenjem sjemenki biljaka (kukuruza, soje, masline).

PROTEINI 1 g bjelanevina oslobodi 16,7 kJ (4,0 kcal topline).

Smatra se da je potreban 1 g proteina na svaki kilogram tjelesne teine.

Djeci koja rastu i starijim osobama potrebna je vea koliina proteina.

Kao to je vana koliina tako je vana i kvaliteta proteina da bi se potpuno zadovoljile potrebe za bjelanevinama.

IZVORI PROTEINA Izvori proteina su gotovo sve namirnice biljnog i ivotinjskog porijekla, s time to se razlikuju po sastavu aminokiselina.

Namirnice koje sadre 8 do 10 esencijalnih aminokiselina u odgovarajuem odnosu tj. kompletne proteine su jaja, mlijeko, meso (namirnice biljnog porijekla).

Ostale namirnice ne sadre dovoljan broj aminokiselina ali njihovom kombinacijom moe se dobiti potreban sastav aminokiselina (ovo je znaajno kod vegetarijanske prehrane gdje se konzumiraju namirnice biljnog porijekla koje nemaju potreban sastav aminokiselina).

BAZALNI METABOLIZAM Koliina energije koju tijelo troi kad ovjek potpuno miruje ali je budan.

To je utroak energije koji je potreban za osnovne ivotne funkcije koje se odvijaju izvan nae svijesti i volje:

- Rad plua (disanje),

- Rad krvnog sistema (cirkulacija krvi i rad srca),

- Funkcije mozga i nervnog sistema,

- Odvijanje osnovnih ivotnih procesa u stanicama

(asimilacija i disimilacija),

- Rad pojedinih lijezda naroito endokrinih i dr.

Minimalna energija potrebna za osnovne ivotne funkcije slui kao osnova za odreivanje energetskog uzorka tj. energetskih potreba organizma.

UKUPAN UTROAK ENERGIJE Ako se na bazalni metabolizam doda utroak energije na rad miia i specifino dinamiko djelovanje hrane dobije se ukupan utroak energije.

ODREIVANJE BAZALNOG METABOLIZMA Obavlja se experimentalnim putem, direktnom, indirektnom kalorimetrijom.

IMBENICI KOJI UTJEU NA METABOLIZAM Miini rad,

Specifino dinamiko djelovanje hrane,

Dob,

Visina,

Razvoj,

Stres,

Graa tijela,

Groznica,

Vanjska temperatura,

Glad i nedovoljna prehrana.

MIINI RAD Nagla i maximalna koncentracija bilo kojeg miia oslobodit e daleko vie topline nego kada miii miruju pa je energija koja se troi na rad miia najvaniji faktor za procjenu energetskih potreba organizma.

Dok je bazalni metabolizam manje-vie konstantan energija koja se troi za rad miia moe biti vrlo promjenjiva utroak energije bit e vei ukoliko je posao koji se obavlja fiziki naporniji.

Pri srednje tekom radu broj utroenih kJ (kiloula) poveava se do 13 440 a pri veoma tekom radu od 29 400 do 33 600 kJ za 24 sata.

PROCJENA TEINE RADA PREMA KOLIINI UTROENE ENERGIJE Laki rad od 4,186 do 12,56 kJ/min Moe se obavljati 8 sati.

Srednje teki rad od 12,56 do 25,12 kJ/min Moe se obavljati 8 sati.

Vrlo teki rad od 25,12 do 46,05 kJ/min Moe se obavljati 8 sati ali uz stanke.

Iznimno teki rad 46,05 kJ/min Moe se obavljati ali kratkotrajno.

VRSTE RADA Laki rad rad preteno sjedei, bez miinog naprezanja ( portir, kontrolor, student).

Srednje teki rad obavlja se hodajui i stojei bez veeg miinog naprezanja ili sjedei s manjim miinim naprezanjem (mehaniari, tokari, stolari).

Vrlo teak rad obavlja se hodajui i stojei uz znatno naprezanje miia (rad transportnih radnika, kovaa, ljevaa).

Iznimno teak rad rad sa velikim naprezanjem miia (istovar brodova ili vagona, kosaca, drvosjea, sportaa..).HRANA Nakon obroka metabolizam se poveava uslijed kemijskih reakcija koje nastaju pri probavi, apsorpciji i pohranjivanju hrane u organizmu.

Ako prevladavaju ugljikohidrati intenzitet metabolizma poraste cca 4% ali moe porasti i do 30% iznad normalne vrijednosti porast traje 2 do 5 sati.

Ako prevladavaju masti intenzitet metabolizma poraste takoer za cca 4% ali moe porasti i od 10% do 15% iznad normalne vrijednosti porast traje 7 do 9 sati.

Ako prevladavaju bjelanevine intenzitet metabolizma poinje rasti za 1 do 2 sata i poraste i do 30% iznad normalne vrijednosti ali moe porasti i do 70% normalne vrijednosti.

DOB I VISINADob

U mladosti je intenzitet metabolizma vii, u starosti nii jer se metabolizam funkcije u tijelu postepeno usporavaju.

Visina

Vii ljudi imaju vii intenzitet metabolizma.

RAZVOJ I GRAA TIJELARazvoj

Djeca i trudnice imaju vii metabolizam.

Graa tijela

to je vie miinog tkiva vii je metabolizam.

to je vie masnog tkiva metabolizam je nii.

GROZNICA I STRESGROZNICA

Poviena temperatura znai poveani metabolizam jer se kemijske reakcije ubrzavaju poveanjem temperature.

STRES

Hormoni stresa mogu izazvati poveanje metabolizma.

VANJSKA TEMPERATURA U tropskim krajevima intenzitet metabolizma je manji 10 do 20% nego u artikim krajevima.

to se tumai radom lijezde titnjae koja jae lui u hladnijim a slabije u vruim podnebljima.

GLAD I NEDOVOLJNA HRANA- Sniavaju razinu bazalnog metabolizma.

ENERGETSKA BILANCA Subota, 19.05.2007.IZMJENA TOPLINE SA OKOLINOMIzmjena topline sa okolinom zbiva se zbog postojanja razlike u temperaturi izmeu tijela i okoline a odvija se sljedeim nainima: Radijacijom (zraenjem),

Kondukcijom (voenjem),

Evaporacijom (isparavanjem).

RADIJACIJA (zraenje)Svako tijelo koje je zagrijano iznad apsolutne nule (0 K) emitira odreenu energiju (0 K nema emitiranja jer nema gibanja meu molekulama).U prostoriji normalne temperature golo tijelo e od ukupne koliine topline koje predaje okolini cca 60% izgubiti radijacijom.

Izmjena topline odvija se infracrvenim zraenjem (u daljnjem tekstu IC).

IC je elektromagnetsko zraenje valne duljine od 5 do 20 m (mikrona).

Toplinsko zraenje emitiraju u okolinu sva tijela ija je temperatura iznad apsolutne nule

(- 273,15 ).

Ako je temperatura tijela via od temperature okoline tada e toplina sa tijela prelaziti na okolinu. Ipak ponekad je temperatura okoline via od temperature tijela ( ljeti ili rada kod nekakve pei itd.) pa se zraenjem prenosi na tijelo vie topline nego to se zraenjem predaje sa tijela. Koliinu topline koja se prenosi radijacijom razmjerna je razlici temperature povrine topline i prosjena temperaturi u okolini.

KONDUKCIJA (voenje)Do prijenosa topline kondukcijom dolazi pod utjecajem temperature gradijenta to se temelji na prijenosu kinetike energije izmeu molekula osim u krutim tijelima toplina se kondukcijom izmjenjuje i izmeu dvaju krutih tijela u dodiru u kapljevinama (tekuinama) i plinovima koji miruju.

Koliina topline koja se u jedinici vremena prenese kondukcijom ovisit e o temperaturnoj razlici dvaju tijela veliini kontaktne povrine i o fizikim svojstvima povrine koje se dodiruju to je posebno odreeno koeficijentom toplinske vodljivosti.

Tijelo gubi toplinu kondukcijom ako je temperatura tijela via od temperature vrste povrine s kojom je u dodiru a primat e toplinu u obrnutom sluaju.

Neke tvari su dobri vodii topline kao to su primjerice metal, kamen, a neke tvari su loi vodii topline kao to su primjerice izolatori (drvo, pluto, zrak).KonvekcijaJe nain izmjene topline izmeu naeg tijela i estica koje ga okruuju i koje su u gibanju (zraka ili vode), u blizini tijela uvijek postoji neznatno strujanje zraka koje je posljedica razlike u temperaturi izmeu pojedinih slojeva zraka.Zrak koji dodiruje kou tei se izdignuti kada se zagrije.

Sjedei u udobno zagrijanoj prostoriji, bez jaeg strujanja zraka, golo tijelo izgubi cca 12% svoje topline i to zbog voenja u zrak te zbog strujanja zraka oko tijela.

Koliina topline koju tijelo izmjenjuje sa okolinom konvekcijom ovisna je o razlici temperature tijela i zraka koji ga okruuje, o koeficijentu toplinske vodljivosti zraka i brzini strujanja zraka.

Q = x A (t1 t2) x v 1/2Q = toplina (W)

= koef. topl. vodlj. (W/m2 K)

A = povrina tijela (m2)

v = brzina strujanja zraka

Ako je strujanje zraka prirodno tada govorimo o PRIRODNOJ KONVEKCIJI.

Ako je strujanje zraka prisilno (ventilacija) tada govorimo o PRISILNOJ ILI UMJETNOJ KONVEKCIJI.

U sluaju kada je tijelo okrueno vodom najvei dio topline prenosi se konvekcijom. Prijenos topline u vodi je vei nego kada je tijelo okrueno zrakom iste temperature kao to je temperatura vode zbog veeg toplinskog kapaciteta i veeg koeficijenta toplinske vodljivosti.

Specifina toplina vode je nekoliko puta vea od specifine topline zraka pa zato odreeni volumen vode koji se nalazi uz kou moe apsorbirati znatno veu koliinu topline nego zrak.Budui da je i voenje topline kroz vodu znatno vee od voenja topline kroz zrak zagrijavanje tankog sloja vode uz kou, za razliku od zraka ne stvara izolacijsku zonu, ve se toplina tankog sloja vode uz kou, brzo odvodi dalje u vodu.

Gubitak topline tijela u vodi koja stoji, jednak je gubitku topline u vodi koja brzo tee.

Ako su voda i zrak vrlo hladan, gubitak topline u zrak jednak je gubitku topline u vodi, jer u ovom sluaju i voda i zrak odnose gotovo svu toplinu koju koa dobiva iz unutranjosti tijela.

EVAPORACIJA Znoj se za hladnih dana ne stvara; kada se tijelo previe ugrije iz lijezda znojnica se na povrinu koe izluuju velike koliine znoja, ime se postie brzo rashlaivanje isparavanjem znoja.

lijezde znojnice se sastoje od dva dijela:

1) Spiralnog djela koji lui znoj,

2) Kanalia koji prolaze kroz dermis koe prema van.

Epitelne stanice koje oblau spiralni dio ljezde znojnice, lue tekuinu iji se pojedini sastojci resorbiraju na putu kroz kanali.

Za vruih dana maximalno stvaranje znoja kree se do 1,5 litara na sat u neaklimatiziranih osoba, odnosno oko 4 litre/satu u osoba maximalno aklimatiziranih na vruinu.

Zbog isparavanja vode s povrine tijela, sa svakim gramom vode izgubi se oko 3,5 J topline (toplinu potrebnu za isparavanje znoja daje tijelo i pri tome se hladi).

Pri vruim i vlanim danima znoj izbija iz tijela mnogo obilnije. To je zato jer je zrak gotovo maximalno zasien vlagom, pa je isparavanje znatno smanjeno, te izlueni znoj ostaje na povrini koe u tekuem stanju; posljedica je da temperatura tijela poprima temperaturu iz okoline ili ak i viu; takoer i mirovanje zraka sprjeava isparavanje znoja, jer sloj zraka uz tijelo zasiti se vodenom parom, pa daljnje isparavanje nije mogue.

Strujanjem zraka, zrak zasien vlagom umijea se s novim nezasienim zrakom, pa se omoguava proces isparavanja.

Vrlo jako znojenje moe smanjiti koncentraciju elektrolita posebice Na i K, pa se zbog toga u krajevima s vruom atmosferom mora hrani dodavati NaCl (sol).

Osoba koja se dnevno obilato znoji moe izgubiti ak 15 do 20 g NaCl.

Ako su osobe aklimatizirane gubitak NaCl znatno se smanjuje, pa iznosi 3 do 5 g dnevno.AKLIMATIZACIJA MEHANIZMA ZNOJENJA

Osoba koja je izloena nekoliko tjedana toplini postepeno se sve vie znoji. Poveano znojenje nastaje kao posljedica direktnog poveanja kapaciteta ljezda znojnica i pri tom se smanjuje koncentracija NaCl u znoju ime se tedi na NaCl.

Osoba koja od djetinjstva ivi u tropskim krajevima ima vei broj aktivnih ljezda znojnica u tijelu. ovjek se raa sa znatnim vikom lijezda znojnica, ali se mnoge od njih za vrijeme djetinjstva inaktiviraju ako osoba ivi u krajevima s umjerenom klimom.

Ako osoba ivi u tropskim krajevima, lijezde znojnice svoju funkciju obavljaju tijekom cijelog ivota, pa takva osoba ima i djelotvorniji mehanizam znojenja.

DISANJE ILI RESPIRACIJA

Disanjem ovjek ispari oko 12 grama vode na sat, za to je potrebno oko 30 kJ topline; ovaj nain izmjene topline, znaajan je kada ljudi rade pri visokim temperaturama; takoer mnoge ivotinje nemaju ljezde znojnice pa mehanizmom dahtanja izmjenjuju toplinu.

imbenici koji utjeu na izmjenu topline sa okolinom:

1)Izolacijski sustav tijela(koa, potkona tkiva, a osobito mast u potkonim tkivima su toplinski izolatori tijela). Brzina voenja topline u masti jednaka je brzine kojom se toplina prenosi u drugim tkivima; obzirom da se najvei dio topline stvara u unutranjosti tijela, potkona izolacija je vrlo efikasna, za odravanje normalnih unutranjih temperatura.

2)Protok krvi u kou Krvne ile ulaze u potkona tkiva i zavravaju u obliku kapilara u slojevima koe pa se tako i vanjski dijelovi tijela (ake, stopala, ui, nos) opskrbljuju krvlju. Kada je dotok krvi velik, toplina se iz unutranjih dijelova tijela, prenosi u kou , a kada se dotok krvi smanji, smanjuje se i dovoenje topline. Jakim skupljanjem krvnih ila dotok krvi u kou moe potpuno prestati, pa se toplina stvorena u tijelu moe predati okolini jedino difuzijom kroz izolacijska tkiva koe i potkona tkiva. Dotok krvi regulira se irenjem (vazodilatacijom) i skupljanjem krvnih ila (vazokonstrikcijom) to je uvjetovano temperaturom okoline. Pri vioj temperaturi krvne ile se ire, a pri nioj temperaturi se skupljaju, a proces je omoguen centrima koji se nalaze u hipotalamusu (centar koji regulira temperaturu tijela).

3)Utjecaj odjee na izmjenu topline

Odjea zaustavlja zrak u blizini koe, pa se smanjuje strujanje zraka, a time i izmjena topline konvekcijom. Lagana odjea umanjuje izmjenu topline na oko topline koju izmjeni golo tijelo. Topla odjea koja se nosi zimi moe koliinu topline koju tijelo predaje okolini umanjiti i na 1/6 topline koju bi predalo golo tijelo. Funkcija odjee u sprjeavanju odvoenja topline potpuno se izgubi ako je odjea vlana, budui da izmeu tijela i odjee nema sloja zraka, koji djeluje kao izolator. Odjea koja proputa vlagu omoguava izmjenu topline isparavanjem, jer kod znojenja znoj ovlai odjeu i onda hlapi s njene povrine pritom se rashlauje odjea koja onda rashlauje kou. Pri visokim temperaturama mora se nositi svjetla odjea koja proputa znoj a ne proputa toplinsko zraenje sunca.

REGULACIJA TJELESNE TEMPERATURE U mozgu postoje dva sredita za toplinu:

Sredite koje analizira podatke iz koe o visini vanjske temperature (neuroni osjetljivi na toplinu odnosno hladnou smjeteni su u prednjem dijelu hipotalamusa),

Sredite koje regulira temperaturu (termostat hipotalamusa).

Centar za regulaciju temperature regulira temperaturu tijela tako to prilagoava koliinu izmjenjene topline koliini topline proizvedene u tijelu. Kada se termostat hipotalamusa ohladi ispod 37C aktiviraju se mehanizmi koji tede i mehanizmi koji poveavaju stvaranje topline u tijelu.

tednja topline postie se vazokonstrikcijom i prestankom znojenja. Vazokonstikcijom se sprjeava odnoenje topline iz unutranjosti tijela do koe, pa se toplina jedino odvodi kroz izolacijske slojeve koe ime se tedi toplina.Znojenje potpuno prestaje kada se temperatura hipotalamusa snizi ispod 37 C pa time prestaje i rashlaivanje koje je posljedica isparavanja znoja sa povrine tijela. Poveano stvaranje topline poinje kada se temperatura termostata hipotalamusa snizi ispod 37 C, a odvija se se drhtanjem (poveava se miina aktivnost, a time i koliina topline koja se proizvodi).Kada se termostat hipotalamusa pregrije, poveava se odvod topline sa tijela u okolinu, podraavanjem znojnica, te vazodilatacijom krvnih ila, ime se toplina iz unutranjih djela odvodi na povrinu koe.

GRANICE IZDRLJIVIH TEMPERATURA

Granice temperature koju neko tijelo moe podnjeti, ovise o vlanosti zraka, ako je zrak sasvim suh, a strujanje zraka dovoljno da omogui brzo hlapljenje iz tijela; ovjek moe nekoliko sati izdrati na temperaturi zraka od 39 C bez ikakvih tetnih posljedica.

Ako je zrak 100% zasien vlagom, pa nije mogue hlapljenje, temperatura tijela poinje se poveavati kada temperatura okoline poraste iznad 34,5 C.

Obavlja li osoba teki rad, sva kritina temperatura moe se sniziti na 30 32 C. S porastom temperature tijela poveava se i metabolizam oko 10% za svaki stupanj celzijusa, jer toplina poveava brzinu kemijskih reakcija.

Kada se temperatura tijela povisi iznad 40 do 43 C, mehanizmi za regulaciju temperature ne mogu vie predavati toplinu koja se prekomjerno stvara.

Iznad 40 C poinju se oteivati stanice i dolazi do lokalnih krvarenja u tijelu, posebno su oteenja vidljiva na mozgu, pri emu se ivane stanice vie ne mogu obnoviti.

POREMEAJI U REGULACIJI TEMPERATURE Toplinski osipNastaje pri toplini i vlanim uvjetima u kojima su koa i odjea vlane zbog neisparenog znoja. Moe se pojaviti na malom dijelu koe (lokalna) ili na cijeloj povrini. esto mijenjanje iste i suhe odjee moe se smatrati preventivnom mjerom od toplinskog osipa.Toplinski edem

Javlja se kod nepotpune aklimatizacije. Manifestira se otokom gornjih i donjih extremiteta. Nakon boravka od 1 do 2 dana u hladnijim radnim uvjetima otok nestaje.

Toplinska sinkopa

Smatra se najloijim poremeajem termoregulacije. Dolazi do gubitka svijesti u tijeku obavljanja fizikih aktivnosti pri izloenosti povienoj temperaturi okoline. Takoer pojavljuje se vlana i hladna koa i oslabljen puls. Do sinkope najee dolazi, uslijed poveanog gubitka tekuine. Osobu treba premjestiti u hladni prostor, postaviti u horizontalni poloaj i ukoliko je pri svjesti davati gutljaje vode i zatraiti lijeniku pomo. Preventivno se moe djelovati smanjivanjem fizikih aktivnosti ili skraivanjem vremena rada pri povienoj temperaturi i redovitim unosom tekuine iako se ne osjea e (jedna aa svakih 20 minuta).Toplinska iscrpljenost (kolaps)

Najee se javlja kod neaklimatiziranih osoba tijekom prvih dana izloenosti djelovanja povienih temperatura nastaje usljed neadekvatne adaptacije cirkulacijskog sustava zbog pretjeranog znojenja; uslijed toga dolazi do izraene vazodilatacije na periferiji tijela to ima kao posljedicu slabiju opskrbljenost organskih sustava krvlju. Oituje se hladnom i vlanom koom, oslabljenim pulsom, ubrzanim disanjem, opom slabou, maglicom, kratkotrajnim gubitkom svijesti. Sklone su joj osobe slabije fizike grae, kao i osobe koje pate od nekih kroninih bolesti (plua, srca).Toplinski grevi

Rijetko se pojavljuju sami, a ee u kombinaciji sa toplinskom iscrpljenou. Posljedica su prekomjernog znojenja zbog ega dolazi do gubitka soli i vode. Znoj sadri za ivot vane elektrolite Na, K, Mg, pa njihovim gubitkom dolazi do poremeaja u elektrolitskoj ravnotei. Uslijed toga javljaju se bolni grevi u miiima izloenom naporu (miii donjih i gornjih extremiteta). Mogu se sprijeiti nadoknadom izgubljene tekuine i elektrolita za vrijeme izloenosti toplinskom optereenju.

Toplinski udar

Najtee stanje kod poremeaja termoregulacijskih mehanizama. Uslijed pregrijavanja termoregulacijskog centra u hipotalamusu dolazi do poremeaja stvaranja i izdavanja topline; tj. nekontrolirane HIPERTERMIJE (pregrijavanja) zbog toga znojne ljezde prestaju raditi, temperatura tijela raste na 42 do 44 C. Poviena tjelesna temperatura ubrzava metabolike procese i time nastaje zaarani krug. Takvo stanje prvo oteuje stanice mozga, a zatim jetre, bubrega i koe. Pojavljuju se sljedei simptomi: strepnja, nemir, suha, topla i crvena koa, glavobolja, munina, povraanje. U preivjelih katkad ostaju trajne posljedice kao odraz oteenja ivanog sustava; povienom tjelesnom temperaturom u obliku demencija (zaboravljanja).Sa toplinskog stajalita za udobno osjeanje ovjeka u prostorijama najbitniji su:1) Temperatura zraka,2) Srednja temperatura zraenja,3) Vlanost,4) Brzina strujanja zraka.Budui da je osjeaj udobnosti subjektivan utjeu i sljedei imbenici:1) Fizioloko stanje ovjeka (masa tijela, ivotna dob, ope zdravstveno stanje, spol),2) Stupanj djelatnosti (vezan je uz teinu rada),3) Kvaliteta zraka (sadraj praine, prisutnost nadraujuih ili otrovnih plinova i para).TEMPERATURA PROSTORIJE Odabire se prema:

1) Namjeni prostorije,

2) Prema teini rada.

MJERENJE TEMPERATURE ZRAKATermometrom zatienim od zraenja na udaljenosti od najmanje 1 metar od vanjskog zida i prozora, na visini od 1,7 m od poda. Temperatura prostorije odreuje se u odnosu na vanjsku temperaturu.

STALNOST ODRAVANJA TEMPERATUREOvisno o primjenjenom sustavu grijanja ili klimatizacije.

VLANOST ZRAKAZrak relativne vlanosti ispod 35% je suh. Teak je za disanje, sui sluzokou, poveava odvod topline sa tijela isparavanjem i tako snizuje tzv. osjetnu toplinu pa nam je hladnije i pri relativno visokoj temperaturi zraka. Pojaava suenje tekstila u prostoriji koji se mrvi pa stvara prainu i neugodne mirise.

Zrak sa vlanou iznad 70% je vlaan. Teak je za disanje. Stvara osjeaj nedostatka zraka. Povisuje osjetnu temperaturu tijela jer apsorbira manje vlage koju tijelo izluuje, pa dolazi do znojenja. Na hladnijim povrinama moe se pojaviti i kondenzacija te stvaranje pljesni i neugodnih mirisa.Asmanov psihrometar

Ima dva termometra suhi i vlani (ima vlanu arapicu).

Zrak unutra struji oko 2 m/s.

Dolazi do izmjene topline kod suhog se to obavlja konvekcijom, kondukcijom i radijacijom; a kod mokrog i isparavanjem.

Suhi uvijek pokazuje viu temperaturu, zato jer izmjenjuje manje topline sa okolinom.

Rotacijski psihrometar

Vrti se dotad dok se temperatura ne ustali.

MJERENJE BRZINE STRUJANJA ZRAKAKrilni anemometar

Za usmjereno strujanje.

Za male brzine od 0,1 do 5 m/s.

Za srednje brzine od 0,2 do 10 m/s.

Za velike brzine od 0,5 do 20 m/s.

Katatermometar

Za vrtlono strujanje.

Ispunjen alkoholom.

Gornja i donja markica.

Imamo termos bocu s vruom vodom, stavimo ga unutra i alkohol se poinje podizati do polovine. Mjerimo vrijeme potrebno da se alkohol spusti od gornje do donje markice. Brzina hlaenja ili katu vrijednost H.

F

H = -------

t

F = faktor katatermometra t = vrijeme hlaenja

Ako je tk temperatura povrine spremnika katatermometra, t temperatura okolnog zraka, a v brzina strujanja zraka i tada se brzina hlaenja katatermometra izraava:H = (a + bv) x (tk t)

konst.

H - a (tk - t)

V = -----------------

b (tk - t)

MJERENJE TEMPERATURE ZRAENJA TOPLINE OKOLINEvrste povrine imaju:1) Razliitu temperaturu,

2) Razliitu sposobnost emitiranja toplinskog zraenja,

3) Razliit poloaj u odnosu na pojedine djelove tijela.

Zato kao mjera za toplinsko zraenje upotrebljava srednja temperatura zraenja okoline.Globus termometar

Kugla izgraena od bakra i pofarbana u crno da to bolje apsorbira toplinu.

Stavljamo ga metar do dva udaljenog od predmeta koje emitira toplinsko zraenje, do pola sata dobijemo temperaturu globus termometra.

Srednja temperatura zraenja:

tR4 = tg4 + 0,247 x 108 (tg - tu) x v1/2

temp. temp. uzduha

globusa

SVRHA MJERENJA MIKROKLIMEUtvrditi postoje li u radnim prostorijama, optimalni zadovoljavajui uvjeti ili odstupanja ili pak postoje odstupanja od propisanih normativa i kakva su ta odstupanja.Mjerenja se provode:

1) Na radnim mjestima koja se nalaze uz vee izvore topline,

2) Uz prozore i vrata,

3) Na pravcu strujanja zraka,

4) Na bar jo 5 toaka (kutevi i sredina prostorije).

Sluajevi u kojima se obavlja mjerenje mikroklime:

1) Pri putanju u pogon novih postrojenja,

2) Pri promjeni tehnolokog procesa koji moe izmjeniti uvjete rada,

3) Pri rekonstrukciji i popravku sustava za grijanje i ventilaciju,

4) Pri graevinskoj izmjeni objekata itd.

Uestalost mjerenja ovisi o:

1) Izvorima topline, vlanosti i brzini strujanja zraka,

2) Teini rada,

3) Broju radnika u radnoj prostoriji.

Mjerenja se obavezno obavljaju u dva godinja doba:

1) Zimsko (vanjska temp. nia od 10 C),2) Ljetno (vanjska temp. via od 27 C).Ocjena toplinske okoline

Za ocjenu potrebno je spojiti razliite fizike faktore u jedan index.

Za to se koriste toplinski indexi koji se dobivaju matematikim putem iz mjernih podataka.

TEMPERATURA VLANOG TERMOMETRAUzima se u obzir temperatura i vlanost uzduha.

Zanemaruje se kretanje zraka i toplinsko zraenje.

EFEKTIVNA TEMPERATURA I KORIGIRANA EFEKTIVNA TEMPERATURAEfektivna temperatura temperatura potpuno mirnog vlagom zasienog zraka u kojem ovjek ima isti osjet topline ili hladnoe kao u prostoru gdje se obavlja mjerenje.

Postoje dvije skale efektivne temperature:

1) Osnovna odnosi se na osobe koje miruju ili obavljaju laki rad i do pasa su gole.

2) Normalna odnosi se na osobe koje su obuene u lagano odijelo.

Odreuje se tako da se izmjeri temperatura vlanost i brzina strujanja zraka, pa se iz posebnih monograma odredi efektivna temperatura.

Korigirana uzima u obzir globus.

Efektivna temperatura upotrebljavamo onda kad nemamo izraeno toplinsko zraenje.

INDEKS TEMPERATURE VLANOG TERMOMETRA I GLOBUS TERMOMETRATo je zamjena za efektivnu temperaturu kada treba uzeti u obzir zraenje sunca.

WBGT = 0,2 tg + 0,1 ts + 0,7 tv

globus suhi vlani

Ako se ne uzima u obzir zraenje Sunca

WBGT = 0,7 tv + 0,3 tgSPREAVANJE TOPLINSKIH POREMEAJA Petak,08.06.2007. Aklimatizacijom,

Uvoenjem stanki,

Uzimanjem dovoljne koliine tekuine i soli,

Sniavanjem temperature okolia to podrazumijeva promjenu zagrijanih i zaguljivih prostorija drugima, s vikom koncentracija kisika i niom temperaturom,

Tehnikim mjerama zatite pri radu u zatvorenim prostorima,

Upotrebom osobnih zatitnih sredstava,

Odabirom zdravih ljudi za rad u nepovoljinim mikroklimatskim uvjetima.

UVOENJE STANKI Radnici koji obavljaju poslove na otvorenom posebno mogu biti izloeni riziku od visokih temperatura.

Ako temperature dosegnu navedene vrijednosti moraju se uvoditi stanke prema slijedeoj tablici :

Duina stanke nakon 1 sata rada Temperatura C

15 minuta30

30 minuta 32

45 minuta 34

60 minuta 36

AKLIMATIZACIJA Proces fizioloke adaptacije.

ovjek koji se jako znoji moe izgubiti ak 15 do 20 grama NaCl dnevno, dok se ne aklimatizira.

Nakon 4 do 6 tjedana aklimatizacije gubitak NaCl iznosit e 3 do 5 grama dnevno.

Aklimatizacija je od izuzetne vanosti za osobe koje u uvjetima poviene temperature prvi put zapoinju sa radom (sezonski radnici u graevinarstvu i poljoprivredi).

Proces aklimatizacije moe trajati tjednima, makar do znaajnog stupnja adaptacije dolazi ve nakon nekoliko dana po prvom izlaganju povienoj temperaturi.

Nakon aklimatizacije na toplinu, dolazi do pojaanog luenja znoja, kao i do umjerenijeg poveanja srane frekvencije.PROVOENJE AKLIMATIZACIJE Aklimatizacija se provodi u prva dva dana zaposleni se izlae djelovanju temperature u radnoj sredini (kod rada na otvorenom, radi se o temperaturi atmosferskog zraka) 1/3 cjelokupnog radnog vremena 3. i 4. dan zaposleni provede duine radnog vremena 5. i 6. dan expozicija se produava do 2/3 radnog vremena.

U sluaju prekida rada radi odmora ili zbog bolesti neophodno je provesti aklimatizaciju ispoetka.

Aklimatizacija se smatra potpunom ukoliko je zaposlenik sposoban provesti cjelokupno radno vrijeme u uvijetima poviene temperature, na nivou fizike aktivnosti koje zahtijeva odreeno radno mjesto.

UZIMANJE DOVOLJNO TEKUINE Uzimati tekuinu u pravilnim intervalima (1 aa svakih 20 minuta) bez obzira na osjeaj ei.

Najbolje je uzimati napitke koji sadre soli kao npr. mineralna voda.

Ako su takvi napitci nedostupni,moe se koristiti i obina voda, jer e se prije pojaviti simptomi zbog nedostatka vode, nego oni koji su vezani za poremeaj elektrolita.

TEHNIKE MJERE ZATITE Zagrijavanje radnih prostora, Ventilacija,

Klimatizacija radnih prostora,

Izolacija izvora topline.

ZAGRIJAVANJE RADNIH PROSTORA Koriste se lokalni i centralni sustavi.

Lokalni sustavi izvor topline nalazi se u prostoriji koju treba zagrijavati. Ponekad se isti izvor moe koristiti i za jo neke oblinje prostorije bez dopunskih ureaja.

Centralni sustavi su oni kod kojih se zagrijavanje obavlja prenoenjem topline pod sredstvom fluida i dodatnim ureajima u vie prostorija, cijeli objekat ili vie objekata uglavnom sa jednog mjesta.

Na ureaje za zagrijavanje postavljaju se slijedei zahtjevi:

Higijenski,

Estetski,

Ekonomski,

Sigurnosni uvjeti.

Pri emu vlanost i toplinsko zraenje mora biti u odreenim granicama.

Estetski uvjeti su ponekad u suprotnosti sa zakonom pa se uzimaju u obzir samo ako za to postoje materijalne mogunosti. Ekonomski uvjeti zahtijevaju da je izbjegnuta opasnost od pojave poara, prodiranja opasnih plinova u prostorije gdje borave ljudi, mogunosti explozije kotla, smrzavanja instalacija, izlijavanja vode u zgradi itd.

Naroito kod primjene elektrinog grijanja. Treba voditi rauna o mogunosti pojave elektrinog udara te kratkog spoja.

UREAJI ZA LOKALNO GRIJANJE Najednostavniji oblik grijanja danas je pomou pojedinanih pei razliitih vrsta.

Pe se postavlja u prostoriju na pogodno mjesto i u njoj sagorijevanjem odgovarajuih goriva nastaje toplina koja se preko povrina pei prenosi na okolni prostor uzduhom (konvekcijom) i direktno zraenjem.

Pei se razlikuju i prema materijalu od kojeg su nainjene (metalne, kaljave) i prema gorivu ili energiji koje koriste (ugalj, nafta, plin, struja itd.).

PEI NA VRSTA GORIVA Pei na vrsta goriva moraju zadovoljiti:

Visoko iskoritenje topline, Jednostavno i lako reguliranje,

Jednostavno rukovanje i ist rad,

Ravnomjerno zagrijavanje bez suvinog pregrijavanja.

Odvajanje topline konvekcijom uzrokuje cirkulacija zraka u prostorijama uslijed temperaturne razlike.

Pei sa visokim temperaturnim povrinama nisu poeljne zbog prevelikog zraenja i sagorijevanja organske praine.

KAMINI Pripadaju najstarijoj skupini ureaja za zagrijavanje.

Oni su danas kao sredstvo zagrijavanja skoro potpuno izbaeni iz upotrebe zbog neracionalnog iskoritenja.

Odavanje topline zraenjem.

Koeficijent iskoritenja je vrlo nizak 20 do 30 % a zahtijeva dosta truda oko odravanja.

KALJAVE PEI Grade se od keramikih materijala.

Uglavnom su niske i glatke, loe se ugljem, uljem ali i drvima i daju vrlo dobar rezultat u higijenskom i ekonomskom pogledu (za male objekte).

METALNE PEI Su ranije izgraivane od sivog lijeva ili elinog lima. Dananje izvedbe metalnih pei imaju loite od lijevanog elika dok su im omotai od elinog lima.

DIMNJACI Svako loite mora imati svoj dimnjak.

ZADATAK DIMNJAKA : da stvaranjem propuha dovede potrebnu koliinu zraka u loite (kisika) i da plinove nastale sagorijevanjem, odvede u atmosferu. Ako dimnjak nije uredu ni najbolje loite nee dobro funkcionirati.

Hrav dimjak moe prouzroiti nezgode kao npr. poar, naruavanje zdravlja, tete uslijed neekonominog iskoritavanja goriva.

Posljedice neispravnih dimnjaka poari materijalne tete i ljudske rtve uslijed poara ili nedovoljnog odvoenja otrovnih plinova sagorijevanja.

PROPUH U DIMJAKU Propuh u dimnjaku nastaje uslijed razlike izmeu gustoe vanjskog zraka nie temperature i vruih plinova koji izlaze iz loita.

Jaina propuha izraunava se iz jednadbe:

WH = H x g (S - g) u Pa

WH = propuh u dimjaku (Pa)

H = visina dimnjaka (m)

S = gustoa vanjskog zraka (kgm-3)

g = gustoa sagorijelih plinova (kgm-3)

g = gravitacija

Pri postavljanju dimnjaka potrebno je: Sprijeiti suvino hlaenje dimnjaka tako da se ne postavlja uz vanjske zidove ili ga treba izolirati.

Unutarnje povrine dimnjaka trebaju biti to glae.

Da ima isti presjek.

Voditi rauna o poloaju dimnjaka na krovu vezano sa strujanjem zraka.

Treba izbjegavati pokrivala radi zatite od kie jer oni stvaraju vihore koji pogoravaju propuh u dimnjaku.

Odabrati dobru visinu dimnjaka i presjek dimnjaka (ovisi o broju loita).

Voditi rauna o mogunosti povratka plamena uslijed udara vjetra ako je dimnjak nisko postavljen.PLINSKE PEI Postoje tri osnovne izvedbe ovih pei i grijalica katalitike pei, pei s prikljukom na dimnjak ili vanjski zrak, te grijalice koje odaju toplinu zraenjem.

Primjer katalitike pei je pe na propan-butan. Primjenuje se za zagrijavanje prostorija bez prikljuka na dimnjak. Izgaranje se odvija na ploi od azbesta, protkanog platinom koja slui kao katalizator.

Pali se otvorenim plamenom, a ventil za dovod plina u plamenik je tako izveden (obino pomou termolanka) da ga pri paljenju treba otvoriti rukom, prinudno a kada se zagrije ostaje otvoren.

Pri namjernom ili sluajnom gaenju plamenika termolanak se hladi i zatvara ventil, ime je onemogueno istjecanje plina. Boca s plinom obino je smjetena u kuite pei.

Plinovi izgaranja ostaju u prostoriji, zabranjena je upotreba katalitikih pei.

PLINSKE GRIJALICE Odaju toplinu zraenjem.

Plamenik u kuitu od ljevanog eljeza, a plin izgara na ploama od poroznog keramikog materijala, ostvarujui na povrini temperaturu od 800 C.

Za grijanje tvornikih hala pei se smjetaju ispod stropa, na udaljenosti da ne ometaju tehnoloki proces i da optimalno ire toplinsko zraenje.

ULJNE PEI Koriste ulje za domainstvo ili naftu D2.

Odavanje topline konvekcijom.

Estetskog su izgleda te zahtijevaju manje prostora za smjetaj rezervnog goriva nego pei na ugalj.

Troe od 0,15 do 0,18 kg/h goriva ovisno od optereenja koje se moe regulirati.

Plinovi sagorijevanja odvode se kroz dimnjak ili direktno kroz zid, pa se nikakav miris neosjea u prostoriji. Ekonominost uljanih pei je priblino jednaka kao kod pei na vrsta goriva.

ZAGRIJAVANJE PROSTRORIJA ELEKTRINOM ENERGIJOM Nema nikakvog opsluivanja niti odvoda ostataka sagorijevanja.

Imaju ice koje se zagrijavaju elektrinom strujom uslijed elektrinog otpora.

Izvedba sa ili bez ventilatora , sa ili bez akumulacije topline,keramikom ili uljem.

Najpoznatije: termoakumulacione pei i elektrini radijatori.

UREAJI ZA ZAGRIJAVANJE PROSTORIJA TOPLIM ZRAKOM Ureaji za zagrijavanje prostorija toplim zrakom neposredno zagrijavaju zrak u prostoriji i ne sadre neke sloenije elemente za prijenos i prijelaz topline.

Zidni, stropni i stojei.

CENTRALNO GRIJANJE Osnovni dijelovi: Ureaji za transformaciju energetskih goriva u toplinsku.

Ureaji za prenoenje i razvoenje topline i za odvajanje topline.

Ureaji za transformaciju energije ine kotlovi i bojleri.

Ureaji za prenoenje su sustavi razvodnih mrea (cjevovodi).

Ureaji za odavanje topline su radijatori.

VENTILACIJA RADNIH PROSTORA Zadatak: ubrzanje odavanja topline evaporacijom i smanjuje koliinu oneienja.

S obzirom na nain izmjene zraka sustavi ventilacije djele se na:

Sustave s prirodnom izmjenom zraka,

Sustave s prisilnom izmjenom zraka.

PRIRODNA VENTILACIJA Subota, 09.06.2007. Moe se odvijati kroz :

Zazore (fuge) u graevinskim elementima,

Prozore,

Posebne otvore,

Pomou krovnih elemenata.

VENTILACIJA KROZ ZAZORE Odvija se preko upljina i otvora na prozorima i vratima.

Efikasnost ventilacije odreena je brojem izmjena zraka u jedinici vremena.

Kroz zazore u stambenim objektima moe se ostvariti 0,1 do 1 izmjena zraka/h to ovisi o kvaliteti izrade i starosti graevne stolarije.

VENTILACIJA KROZ PROZORE Postie se otvaranjem prozora.

Kod prozora s nadsvjetlarnikom 0,3 do 1,5 izmjena/sat.

Klasini prozori (poluotvoreni) 4 do 10 izmjena/h.

Otvoreni prozori 7 do 15 izmjena/h.

UGRADNJOM POSEBNIH OTVORA Zrak se odvodi posebnim ventilacijskim kanalom postie se vea razlika tlakova i bolji uzgon.VENTILACIJA KROZ KROVNE ELEMENTE Ventiliraju se preteno tvornike hale.

Posljedica razlike vanjske temperature i unutarnje temperature te razlike tlakova zbog razliite visine otvora za dovod i odvod zraka.

Prirodna ventilacija se temelji na:

Razlici tlakova kao posljedice naleta vjetra na proelje zgrade,

Razlike gustoe unutarnjeg i vanjskog zraka.

VENTILACIJA ZBOG VJETRA Pri udaru na zidove prostorije zrak se zaustavlja a njegova brzina se pretvara u dinamiki tlak pd .

DINAMIKI TLAK pd pd = ----------- x v 2 N/m2 = Pa

2 Na plohama gdje ne udara okomito ili su u zavjetrini nastaje podtlak po veliini oko 1/3 pd. Izmeu oba tlaka nastaje razlika tlakova p. 4

p = ------- x pd N/m3 = Pa

3

Koliina proputenog zraka kroz zazore na prozorima i vratima je:

V = (a x L) p2 m3/h

a = koeficijent propustljivosti zazora na prozorima i vratima prostorije u

m3/m x h x Pa2/3 to ovisi o konstrukciji kvaliteti izrade (obini prozori a 0,6 za posebno brtvljene a 0,3 za vrata s pragom a 3 za vrata bez praga a 9),L = duljina svih zazora na prozorima i vratima u m.

GUSTOA UNUTARNJEG ZRAKA JE MANJA A GUSTOA VANJSKOG ZRAKA JE VEA Ventilacija je bolja to je razmak otvora vei.

Cirkulacija zraka nastaje odozdo prema gore, kroz donji otvor zrak ulazi a kroz gornji izlazi.

To je najei oblik ventilacije koji zimi nastaje zbog grijanja prostorije a ljeti kad se u prostoriji obavlja neki proces koji povisuje temperaturu zraka u prostoriji iznad vanjske.

GUSTOE VANJSKOG I UNUTARNJEG ZRAKA SU JEDNAKE Ne postoji razlika tlakova i nema ventilacije.

Takvo stanje imamo zimi kod negrijanih prostorija, ljeti pri porastu vanjske temperature ili pri niskom barometarskom tlaku, te kod podrumskih prostorija.

GUSTOA JE VANJSKOG ZRAKA MANJA OD GUSTOE UNUTARNJEG Ventilacija nastaje odozgo prema dolje.

Na gornji otvor zrak ulazi a na donji izlazi.

Izmjena zraka postoji ali uinak ventilacije opada. Ako su u prostoriji plinova ili pare laki od zraka oni se zadravaju pri stropu i ne izlaze kroz donji otvor.

UTJECAJ VLAGE NA GUSTOU ZRAKA Vlaga umanjuje gustou zraka.

Na jednakoj temperaturi gustoa vlanijeg zraka je manja od suhog.

Gustoa suhog zraka na vioj temperaturi je manja (laki je), a na nioj temperaturi je vea (tei je).

Razlika gustoa rezultira tlakom pa nastaje prirodno strujanje zraka iz prostora pod viim tlakom u prostor pod niim tlakom.

PRISILNA VENTILACIJA Strujanje zraka potpomognuto djelovanjem ventilatora, odnosno dodatne mehanike energije.

Najjednostavniji oblik je ugraivanjem ventilatora u neki od vanjskih zidova (odsisnog, tlanog ili i jednog i drugog).

SLOENIJI SUSTAVI PRISILNE VENTILACIJE Ventilator,

Kanal za zrak,

I neki drugi elementi (ovisno o tome radi li se o tlanom, odsisnom ili

tlano-odsisnom sustavu). ODSISNI VENTILACIJSKI SUSTAV Odsisna kapa,

Zrani kanal,

Ventilator i pogonski motor.

TLANO ODSISNI SUSTAV Tlano odsisni sustav se koristi gdje ima vlage u zraku.

Izvodi se predgrijavanje zraka koji se upuhuje u prostoriju.

Zagrijan zrak ima sposobnost primanja vlage pa se na taj nain odvoenje zraka koji je primio vlagu smanjuje vlanost u prostoriji. Takav postupak nazivamo razmagljivanje.

PRISILNA VENTILACIJA Opa

Lokalna.

OPA VENTILACIJA Moe se ograniiti na jednu prostoriju ili centralno.

Moe se ostvariti samo s vanjskim zrakom i s mijeanim zrakom.

Za postizanje udobnosti u zimskom razdoblju zrak se mora zagrijavati pomou elektrinih grijaa.

Moe se izvesti da tlak u prostoriji bude jednak okolnom ili da bude nii ili vii od okolnog.ODSISNI VENTILACIJSKI SUSTAV Daleko osjetljiviji na postojanje propusnih ili slabo brtvljenih mjesta na cjevovodu, na zaepljenost cjevovoda.

S obzirom na iznos tlaka koji nastaje u prostoriji opa ventilacija moe se izvesti na slijedee naine:

Sustav za odsisnu ventilaciju zrakom bez dorade kakvoe,

Sustav za tlanu ventilaciju vanjskim zrakom bez dorade kakvoe,

Sustav s optonim zrakom bez funkcije ventilacije,

Tlano odsisni sustav za ventilaciju s istovremenim dovoenjem vanjskog zraka (tlani princip) i odvoenjem unutarnjeg zraka (odsisni princip).

SUSTAV ZA ODSISNU VENTILACIJU ZRAKOM BEZ DORADE KAKVOE U prostoriji podtlak - koristi se za odvod plinova i para lakih od zraka, neugodnih mirisa (kuhinja, WC).

Unutarnji zrak izvlai se odsisnim ventilatorom, a vanjski zbog razlike tlaka ulazi u prostoriju kroz zazore na prozorima i vratima ili kroz posebno izraene otvore.

SUSTAV ZA TLANU VENTILACIJU VANJSKIM ZRAKOM BEZ DORADE KAKVOE Zrak se upuhuje u prostorije ventilatorom a unutarnji odlazi kroz zazore na prozorima i vratima ili kroz posebno izraene otvore.

U prostorijama nastaje mali nadtlak.

Da ne bi nastala prevelika razlika tlaka, na izlazne se otvore mogu ugraditi tzv. nadtlane aluzine koje se na predvienoj razlici tlaka same otvaraju.

Tlana ventilacija provodi se u primjerima kada se eli sprijeiti prodor oneienog zraka iz susjednih prostorija ako u prostorijama ima praine koja bi se odsisnom ventilacijom uzdizala ili kada se kroz ventilacijske otvore pri podu istiskuju plinovi tei od zraka.

SUSTAV S OPTONIM ZRAKOM BEZ FUNKCIJE VENTILACIJE Cirkulacija zraka provodi se jednim ventilatorom.

U prostoriji ne nastaje niti nadtlak niti podtlak.

Slaba ventilacija prostora nastaje jedino prirodnim nainom dovoda i odvoda zraka kroz zazore na prozorima i vratima zbog razlike temperature ali se prostorije ventiliraju povremenim otvaranjem prozora. Takvi se sustavi najee primjenjuju kao sustavi za grijanje toplim zrakom, kao sustavi za hlaenje ili grijanje i hlaenje u primjerima kada zrak nije oneien prainom, makar je mogue i preporuljivo ugraditi i filtar na usisnu stranu ventilatora.

TLANO ODSISNI SUSTAV ZA VENTILACIJU S ISTOVREMENIM DOVOENJEM VANJSKOG ZRAKA I ODVOENJE UNUTARNJEG ZRAKA Primjenjuje se kao sustavi bez dorade i s doradom zraka kod veih postrojenja gdje je vana kontrolirana izmjena zraka kao i u primjerima kada zbog tehnikih (sigurnosnih ili higijenskih) ili tehnolokih uvjeta nije mogu pogon s mijeanim zrakom. Pogodnom regulacijom koliina upuhanog i odsisnog zraka u prostorijama moe se po potrebi odravati nadtlak ili podtlak.

Opa ventilacija primjenjuje se: Za osiguravanje potrebne koliine zraka,

Za odvoenje oneiujuih tvari,

Za spreavanje dovoenja neugodnih mirisa i drugih oneienja u prostoriju.

ODREIVANJE POTREBNE KOLIINE ZRAKA ZA VENTILACIJU PROSTORIJA Koliina zraka (volumen, masa) potrebna za ventilaciju prostorija odreuje se ovisno o uinku koji se ventilacijom eli postii i znaajkama kakvoe ili fizikalnog stanja zraka kojim se prostorija ventilira.

Protok zraka moe biti odreen na razliite naine:

Prema broju izmjena zraka ovisno o namjeni prostorije,

Prema broju osoba u prostoriji,

Prema rashladnom optereenju,

Prema doputenom stupnju oneienog zraka,

Prema koliini vlage ili doputenoj koncentraciji tetnih para i plinova itd.

ODREIVANJE POTREBNE KOLIINE ZRAKA PREMA BROJU IZMJENA ZRAKA NA SAT Broj izmjena zraka je odnos ukupne koliine izmjenjenog zraka u vremenu od 1 sata Vz (m3/h) i volumena prostorije koja se ventilira Vp (m3/h), n = Vz/Vp (puta tijekom 1 sata). Broj izmjena pokazuje koliko e se puta izmjeniti cjelokupan volumen prostorije tijekom 1 sata.

ODREIVANJE KOLIINE ZRAKA PREMA tzv. OBROKU PO OSOBI Potrebne koliine zraka po osobi na sat (m3/h osoba) prema DIN 1946 dio 2 (1,83).

Kazalita, koncertne dvorane, kino dvorane, izlobeni prostori, muzeji 20 m3/h i osobi.

Pojedinane uredske prostorije, prostorije za odmor, prostorije za predavanja 30 m3/h i osobi.

Ugostiteljski objekti 40 m3/h i osobi.

Velike uredske prostorije 50 m3/h i osobi.

Pri temperaturama vanjskog zraka ispod 0C te iznad 26C navedene vrijednosti mogu se zbog tednje energije smanjiti i do 50% u nekim primjerima radi odstranjivanja mirisa i vlage vrijednosti u tablici mogu se i znatno poveati.

ODREIVANJE KOLIINE ZRAKA PREMA STUPNJU ONEIENJA U prostorijama gdje se okuplja vei broj osoba a nema drugih izvora oneienja zraka, ventilacija se provodi da bi se nadoknadilo disanjem potroeni kisik, smanjila koncentracija izdahnutog CO2 i vlage nastale disanjem isparavanjem s tijela i znojenjem te odstranili neugodni mirisi.

U takvim je primjerima obino zadovoljavajue ako se koliina zraka za ventilaciju odredi ovisno o poputenom sadraju CO2 u zraku prostorija i sadraju CO2 u vanjskom zraku prema jednadbi:

VCO2Vz = --------------- m3/h

CO2'' CO2'

VCO2 u m3/h koliina CO2 u zraku prostorije npr. Za 250 odraslih osoba.

Pri izdisanju 20 C CO2/h = 0,02 m3/h

VCO2 = 250 x 0,02 m3/h = 5 m3/h CO2'' u m3/m3 maximalna doputena koncentracija CO2 u zraku prostorija.

CO2' u m3/m3 sadraj CO2 u vanjskom zraku (0,00035 0,00040 m3/m3).

Potrebna koliina zraka za ventilaciju prema MDK para plinova ili praine u zraku prostorija izraunava se prema jednadbi:

K

Vz = --------- m3/h

Ki Ke

K koliina tetnih tvari u zraku prostorija m3/h,

Ki doputena koncentracija tetnih tvari u zraku prostorija (MDK) u m3/m3 zraka.

Ke koliina tetnih tvari u zraku kojim se provodi ventilacija (npr. vanjskom zraku) u m3/m3 zraka.

LOKALNA VENTILACIJA Lokalna ventilacija upotrebljava se u pravilu na mjestima gdje je potrebno lokalno odvoenje zraka oneienog tetnim tvarima kako bi se sprijeilo irenje oneienog zraka u ostali okoli.

Ovaj oblik ventilacije u naelu moe biti izveden sa cirkulacijskim zrakom ili svjeim zrakom a najee se primjenjuje kod strojeva za obradu drva i metala u lakirnicama, ureajima za galvanizaciju i mnogim drugim.

Kod lokalne ventilacije vano je: Odabrati najpovoljniji oblik odsisne kape, odsisnog ua ili digestora da:

Sprijeava i ograniava poetno kretanje estica i plinskih molekula tvari koje pri tehnolokim procesima uzrokuju oneienje zraka u smjeru radne okoline,

Koristi koliko je to mogue kinetiku energiju estica nastalu mehanikim djelovanjem ili pak strujanje uzrokovano tehnolokim procesom,

Odvodi oneieni zrak od radnika prema uu, tako da se on za vrijeme rada ne nalazi u zoni zagaenja.

NAJEDNOSTAVNIJE ODSISNO UE Za njega je karakteristino da zrak pritjee sa strane, iza ravnine otvora cijevi, to znaajno djeluje na smanjenje usisnog efekta.

POBOLJAVANJE EFEKTA USISAVANJA Na jednostavne otvore stavljaju se prirubnice.

Prirubnicom poboljavamo efekt usisavanja, obod prirubnice ne treba pri tome prelaziti vrijednosti od 150 mm u odnosu na promjer cijevi.U INDUSTRIJI ODSISNA UA IZVEDENA SU U OBLIKU KAPA Gornja postavljena je iznad tednjaka u restoranima,

Donja nakon zavarivanja,

Bona kod zavarivanja,

Zidna kuanstva.

GORNJE ODSISNE KAPE Za postizanje odreenog efekta odsisavanja, potrebno je odvoditi veliku koliinu zraka.

Kod ovog naina odsisavanja dolazi do izvjesnih poremeaja uslijed djelovanja horizontalnog strujanja zraka, uzrokovanog propuhom i kretanjima zraka.

EFEKT ODSISAVANJA

Poboljava se:

Provoenjem tzv. rubnog odsisa koji se postie dodavanjem jo jednog elementa a a time se pojaava efekt odsisavanja na rubovima odsisne kape uz znatno poveanje brzine strujanja.

Ugraivanjem reetke ili dodatnog unutarnjeg lijevka kod odgovorajue vrste odsisne kape,

Gornje odisisne kape primjenjuju se svagdje gdje pri radnom procesu nastaju tetni plinovi, dimovi, pare ili praina, ije je strujanje usmjereno prema gore. Utjecaj horizontalnog strujanja zraka, smanjuje se na taj nain da odsisnu kapu odnosno prostor izmeu nje i radnog stola, ogradimo s jedne ili vie strana, ovisno o tehnikom procesu, jer odsisna kapa u svakom sluaju treba biti izvedena tako da ne ometa rad.

Odsisna kapa treba biti smjetena to je mogue nie.

BONE ODSISNE KAPE Odvode znatno vee koliine zraka nego to je to sluaj kod upotrebe gornje odsisne kape.

Bone odsisne kape primjenjuju se i kod brusilica i njima slinih ureaja.

DONJE ODSISNE KAPE Pri radovima zavarivanja koristi se radni stol, kome je radna povrina izgraena u obliku reetke a zrak zajedno s razvijenim zagaenjima odvodi se kroz donju kapu ugraenu u stol.

ODSISNI RASPORI KOD REZERVOARA I KUPKI Usisni raspor s prirubnicom na jednoj strani rezervoara kao prirubnica slui kao stijenka posude.

Tlaenje zraka u smjeru raspora sa suprotne strane sprijeava se irenje oneienja u okolni prostor mora se brzo izvesti kako ne bi dolo do rasprivanja oneienja u prostor.

KLIMATIZACIJA Znatno automatiziran proces od ventilacije zato to manje ovisi o vanjskim i meteorolokim uvjetima.

Zrak je uvijek podvrgnut nekoj obradi grijanju, hlaenju, vlaenju u novijim ureajima mogu proiavati zrak od kemijskih, biolokih i fizikih oneienja kao i mogunost dobivanja potpuno sterilnog zraka.

Podjela sustava za klimatizaciju prema smjetaju sustava za pripremu zraka:

Centralni sustav klimatizacije i

Lokalni sustav klimatizacije.

4