52
MIKROKLIMA I RADNA OKOLINA Skripta

Mikroklima i Radna Okolina - Skripta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

K

Citation preview

  • MIKROKLIMA I RADNA OKOLINA

    Skripta

  • 1

    Student: Vinko ari

    Radna okolina!

    Radni okoli prostor u kojem ovjek radi i sredstva kojima radi.

    Prostor u kojem ovjek radi:

    Zatvoreni prostor

    Rad na otvorenom (otvoren prostor)

    Zatvoreni prostor:

    Kancelarijski prostor:

    o Klimatiziran (porast oboljelih od astme i kronine obstruktivne plune bolesti

    Sindrom bolesnih zgrada) posljedica udisanja praine, virusa, formaldehida i

    gljivica.

    o Ventiliran prirodnom ili umjetnom ventilacijom esto neudoban.

    Proizvodne hale:

    o Visoke ili niske temperature

    o Poviena vlaga ili suhi zrak, te propuh.

    Oneienje od energetskih izvora:

    o Od tehnolokog procesa koji se odvija

    o Od materijala obloga i izolacija graevine.

    Otvoren prostor:

    Visoke ili niske temperature,

    Nepovoljna vlaga,

    Vjetar,

    Padaline,

    Suneva radijacija.

    Klima radnih prostora:

    Odreena je stanjima zraka u atmosferi i tehnolokim procesom.

  • 2

    Student: Vinko ari

    Atmosfera:

    Atmo's (gr.) = Para

    Sphaira (gr.) = Kugla

    Jajolik zrani oblak koji obavija Zemlju.

    Nastao pod utjecajem Zemljinog magnetskog polja i suneva vjetra.

    Sastoji se od nekoliko slojeva:

    o Toposfera najznaajniji sloj atmosfere za ovjeka!

    Kemijski sastav suhog zraka:

    PLIN VOLUMNI UDIO U % SVOJSTVO

    Duik (N2) 78,09

    Kisik (O2) 20,95 Podupire gorenje i disanje

    Argon (Ar) 0,93 Plemeniti plin

    Ugljik(IV)oksid CO2 0,03 Stakleniki plin

    Neon (Ne) 0,0018 Plemeniti plin

    Helij (He) 0,00052 Plemeniti plin

    Metan (CH4) 0,00015 Stakleniki plin

    Kripton (Kr) 0,0001 Plemeniti plin

    Duik(I)oksid N2O 0,00005 Otrovan za ovjeka

    Vodik (H2) 0,00005 Stakleniki plin

    Ozon (O3) 0,00004 Otrovan za ovjeka

    Ksenon (Xe) 0,00008 Plemeniti plin

    Klima je prosjeno stanje atmosfere na odreenom mjestu i u odreeno vrijeme.

    Stanje atmosfere odreeno je :

    o Radijacijom,

    o Temperaturom i tlakom zraka,

    o Smjerom i brzinom vjetra,

    o Vlagom zraka i evaporacijom,

    o Padalinama, naoblakom, te snjenim pokrivaem.

  • 3

    Student: Vinko ari

    Makroklima klima koja se odnosi na velika teritorijalna podruja, obuhvaa prostor

    od 100 do 10 000 km u promjeru.

    Mezoklima klima naselja, obuhvaa prostor od 1 do 100 km u promjeru.

    Topoklima klima manjih naselja, obuhvaa prostor od 100 do 1000 m u promjeru.

    Mikroklima klima prostorija i prostora u kojima ljudi ive i rade.

    Toplinsko zraenje (radijacija)

    snop elektromagnetskih valova koji dolazi sa sunca.

    Temperatura zraka

    Toplina = Energija

    Temperatura fizikalna veliina kojom se izraava toplinsko stanje zraka.

    jedinice za temperaturu: C, F i K.

    najnia teoretski mogua temperatura 0 C ili 273,15 K.

    K = C + 273,15

    C = 5/9 x (F - 32)

    Tlak zraka

    jednak je masi stupca zraka na jedinici povrine.

    jedinice: Pa, kPa, bar

    o kPa = 1000 Pa

    o bar = 100 kPa

    Strujanje zraka

    strujanje zraka na otvorenom vjetar.

    nastaje zbog razlike u gustoi zraka (sa vee na manju).

    ima brzinu i smjer.

    Vlaga zraka

    nastaje isparavanjem vode sa povrina.

    brzina isparavanja ovisi o:

    o temperaturi povrine,

    o Suhoi zraka sui zrak ubrzava isparavanje,

  • 4

    Student: Vinko ari

    o Jaini vjetra jai vjetar ubrzava isparavanje,

    o Tlaku zraka nii tlak pojaava isparavanje.

    Maksimalna vlaga

    najvea koliina vlage koju zrak jedininog volumena moe primiti pri odreenom

    tlaku i temperaturi.

    izraava se u g/m3

    maksimalna vlaga ovisi o temperaturi.

    Maksimalni sadraj vodene pare ovisno o temperaturi zraka:

    Temperatura zraka u oC Max. Sadraj vodene pare

    u g/m3

    -10 2,1

    + 10 9,4

    + 29 28,7

    Apsolutna vlaga

    Masa vodene pare u jedinici volumena vlanog zraka.

    izraava se u g/m3

    Relativna vlaga

    je odnos izmeu vodene pare koja postoji u zraku u odreenom trenutku i maksimalne

    koliine vodene pare koju bi zrak na toj temperaturi mogao primiti.

    izraava se u postocima (%)

    A

    H relativno = 100 M

    Vlaga

    poveava opasnost od padalina

    poveava latentnu (osjetilnu) toplinu zraka.

    temperatura i vlaga su vaan element mikroklime o kojima ovisi kako e se ovjek

    osjeati.

  • 5

    Student: Vinko ari

    Magla

    nastaje kondezacijom vlage u zraku.

    sastoji se od sitnih kapljica ili ledenih kristalia leda, koji lebde u zraku pri 30C,

    nalazi se pri tlu i umanjuje vidljivost u horizontalnom smjeru na 1 kilometar ili manje.

    Oblaci

    vidljive nakupine kapljica vode i/ili estica leda.

    pri brzom hlaenju dolazi do nagle kondenzacije to stvara vrlo velik broj sitnih

    kapljica, pa oblak djeluje zasljepljujue bijelo (kumulusi).

    pri sporom hlaenju, nastaje manji broj velikih kapljica i takav oblak djeluje sivo

    (stratusi).

    Naoblaka

    koliina oblaka koji zastiru nebo.

    brojano se odreuje tako da se procjeni koliki je dio neba zastrt oblacima.

    izraava se u desetinama ili osminama.

    potpuno vedro nebo ima naoblaku (0), potpuno oblano nebo ima naoblaku (10 ili 8).

    Padaline

    kapljice vode, kristali leda ili pahuljice snijega, zrna tue, zrnat snijeg, solika, ledena

    kia itd. (iz atmosfere dopiru do tla u mjerljivoj koliini).

    Utjecaj klime na ovjeka:

    Hladnoa:

    o stezanje perifernih ila (poveava rizik od infarkta miokarda i modanog

    udara).

    o nadrauje sluznicu bronhija (oteano disanje osoba koje pate od kroninog

    bronhitisa ili astme).

    Toplo i vlano vrijeme:

    o tegobe s disanjem osoba s bolestima dinog sustava.

  • 6

    Student: Vinko ari

    Visoke temperature:

    o toplinski osip, opekline, toplinski edem, sunano sljepilo, toplinska

    iscrpljenost, toplinski grevi, toplinski udar.

    Niski tlak:

    o oteava izmjenu plinova

    o na nadmorskoj visini od 6000 do 8000 m prestaje koordinacija pokreta gre

    se miii nogu, ruku, lica, a zatim i cijele muskulature.

    Visoki tlak:

    o otapa se vea koliina plinova u krvi, razmjerna njihovom parcijalnom tlaku u

    zraku pa se krv zasiuje duikom (N2).

    imbenici koji utjeu na mikroklimu!

    Toplinski utjecaji:

    o temperatura zraka,

    o srednja temperatura ploha prostorije,

    o relativna vlanost,

    o tlak zraka (u specifinim uvjetima).

    Kemijski utjecaji:

    o praina,

    o dimovi,

    o plinovi,

    o pare,

    o neugodni mirisi,

    o mikroorganizmi.

    Temperatura zraka:

    jedan od najznaajnijih imbenika udobnosti,

    odreena je vanjskom temperaturom i aktivnou ljudi.

  • 7

    Student: Vinko ari

    Stupnjevi aktivnosti

    Aktivnost Stupanj aktivnosti

    Odmaranje 0 (nula)

    Lagani rad u sjedeem poloaju ili

    stojeem poloaju, povremeno hodanje I (laki rad)

    (brzinom od 3.5 km/h).

    Umjereni rad sa akom i rukom,

    umjereni rad rukom i mozgom, umjeren II (umjereni rad)

    rad rukom i tijelom, hodanje

    (brzinom od 3.5 do 5.5 km/h)

    Intenzivan rad rukom i tijelom, hodanje III (teak rad)

    (brzinom od 5.5 do 7.5 km/h)

    Vrlo intezivna aktivnost uz maksimalno kretanje, hodanje IV (iznimno teak rad)

    (brzinom veom od 7.5 km/h)

    Proizvedena toplina (metabolika toplina) za razliite aktivnosti je razliita.

  • 8

    Student: Vinko ari

    Srednja temperatura ploha prostorije

    je temperatura svih ploha prostorije (ukljuujui i ogrijevne plohe), a odreuje se na

    temelju slijedee jednadbe:

    Ai - ti tsr.pl. =

    Ai

    Pri emu je:

    o tsr.pl. srednja temperatura ploha prostorije (oC)

    o Ai povrina pojedine plohe (zida, stropa, poda, ogrijevnog tijela) u m2

    o ti temperatura pojedine plohe (oC)

    Osjetilna (senzibilna) temperatura u prostoriji

    tzr + tsr.pl tOS =

    2

    pri emu je:

    o tOS operativna, osjetilna, sobna temperatura (oC)

    o tzr temperatura zraka u prostoriji (C), mjeri se u sredini prostorije, na visini

    1,5 m od poda

    o tsr.pl. srednja temperatura ploha (oC)

    vrijedi za lagani i srednje teki rad i laganu odjeu!

    Ocjena utjecaja niskih temperatura na udobnost

    temperatura < 0C i vlanost > 60 % srednji stupanj neugodnosti.

    temperatura < 10C, temperaturna promjena od 10 do 12C zbiva se jedanput u

    jednom satu ili ee veliki stupanj neugodnosti.

    temperatura < 0C, temperaturna promjena od 20C zbiva se jedanput u jednom satu

    ili ee vrlo velik stupanj neugodnosti.

  • 9

    Student: Vinko ari

    Mjerenje temperature zraka:

    termometrom zatienim od toplinskog zraenja

    na udaljenosti najmanje 1 m od vanjskog zida i prozora

    na visini od 1.25 2 m od poda.

    Temperatura zraenja topline okoline:

    vrste povrine koje okruuju tijelo imaju:

    o razliite temperature

    o razliitu sposobnost emitiranja toplinskog zraenja

    o razliit poloaj prema pojedinim djelovima tijela.

    Temperatura zraenja topline okoline:

    Globus termometar

    Srednja temperatura zraenja okoline:

    Ts4 10-9 = Tg

    4 10-9 + 0,247 v1/2 (tg tz)

    Gdje je:

    o Ts srednja temperatura zraenja (K)

    o Tg temperatura globus termometra (K)

    o v brzina strujanja zraka (m/s)

    o tg temperatura globus termometra (oC)

    o tz temperatura zraka u prostoriji (oC)

    Brzina strujanja zraka:

    strujanje zraka je posljedica razlike u temperaturi izmeu pojedinih slojeva

    usmjereno i vrtlono strujanje

    strujanje zraka pospjeuje odvoenje topline s povrine tijela

    ljeti ublaava osjeaj vruine, zimi pojaava osjeaj hladnoe.

  • 10

    Student: Vinko ari

    Stupanj turbulencije:

    Omjer standardnog odstupanja (standardne devijacije) trenutane vrijednosti brzine

    strujanja zraka i srednje brzine strujanja zraka.

    Sv

    Tu = 100 % W

    Pri emu je:

    Tu stupanj turbulencije (%)

    Sv standardno odstupanje trenutane vrijednosti brzine (m/s)

    W srednja brzina strujanja zraka (m/s)

    Mjerenje brzine strujanja zraka:

    vrtlono strujanje katatermometar

    brzina hlaenja ili kata vrijednosti H

    F

    H = t

    Gdje je:

    F faktor katatermometra (odreen je tvorniki)

    t vrijeme hlaenja

    Izraunavanje brzine strujanja zraka:

    Za V 1 m/s Za V 1 m/s

    H/Q 0.20 H/Q 0.13 V = { }2 V = { }2

    0.40 0.47

    Gdje je:

    V brzina strujanja zraka

    H kata vrijednost

    Q razlika izmeu temperature tijela (36.5 C) i temperature zraka

  • 11

    Student: Vinko ari

    Mjerenje brzine strujanja zraka

    Usmjereno strujanje krilni anemometar

    o Za male brzine od 0.1 5 m/s

    o Za srednje brzine od 0.2 10 m/s

    o Za velike brzine od 0.5 20 m/s

    Vlanost zraka:

    utjee na udobnost i to posebno kod visokih temperatura

    ako u zraku ima mnogo vlage oteano isparavanje znoja

    pri visokim temperaturama i visokoj vlanosti javlja se osjet sparine

    Mjerenje vlanosti zraka:

    higrometar na dlaku (i danas se koristi, potrebno ga je esto kalabrirati)

    psihrometar po Asmanu (sastoji se od dva termometra, mnogo pogodniji za mjerenje,

    tzv. vlani termometar)

    rotacijski psihrometar

    nomogram za oitavanje relativne vlanosti

    Tlak zraka:

    tlak zraka jednak je zbroju parcijalnih tlakova pojedinih plinova koji se nalazi u zraku.

    razmjena kisika i ugljik-dioksida zbiva se zbog razlike u parcijalnom tlaku kisika,

    odnosno ugljik-dioksida izmeu zraka u alveolama i krvi u plunim kapilarama.

    ako je tlak zraka u prostoriji vei od vanjskog, taj viak nazivamo pretlak!

    ako je tlak zraka u prosotriji manji od vanjskog, taj manjak nazivamo podtlak!

    Mjerenje tlaka zraka:

    ivinim barometrom cijev ispunjena vakumom

    tlak zraka pritie otvoreni kraj cijevi pa se iva die ovisno o tlaku

    visina stupca ive odreuje atmosferski tlak

  • 12

    Student: Vinko ari

    Kemijski utjecaji:

    Odreuju kakvou zraka sastav zraka, odnosno sadraj tvari koje oneiuju zrak.

    Zrak potrebne kakvoe sadri 79.04% duika, 20.93% kisika i 0.03% ugljik dioksida.

    Zrak moe biti oneien:

    o Aerosolima, plinovima, neugodnim mirisima, mikroorganizmima i sl.

    Aerosoli:

    Skup estica, vrstih ili tekuih, koje mogu dulje lebdjeti u zraku.

    Ovisno o tome da li se radi o vrstoj ili tekuoj fazi, postoje:

    o praine aerosoli s vrstom fazom

    o maglice aerosoli s tekuom fazom

    Nastajanje praine:

    mehanikim usitnjavanjem

    pri eksplozijama i nepotpunom sagorjevanju tvari

    izluivanjem para (djelovanjem jedne pare na drugu)

    Klasifikacija praine:

    organske praine:

    o biljna (pamuk, lan, drvo, itd.)

    o ivotinjska (vuna, dlaka, itd.)

    anorganske praine:

    o metalna (eljeza, aluminija, bakra, sivog lijeva, itd.)

    o mineralna (azbest, silicij, grafit)

    o umjetna (cementa, mineralne vune)

    Podjela praine prema veliini estica:

    respirabilna praina < 5 m

    praina koja se zadrava u gornjim dinim putevima 5 10 m

    ukupna praina sve estice u zraku bez obzira na veliinu i sastav (ne preko 100 m)

  • 13

    Student: Vinko ari

    Respirabilna praina:

    frakcija praine koje prolaze kroz ureaj za selekciju veliine slijedeih karakteristika:

    Aerodinamiki promjer Postotak koji prolazi selektor

    m %

    2,0 90

    2,5 75

    3,5 50

    5,0 25

    10,0 0

    Koliina praine oznaava se u obliku:

    gravimetrijskog (masenog) indeksa (mg/m3)

    koliinskog indeksa (broj estica/m3)

    tetno djelovanje praine moe biti:

    ope toksino (olovo, mangan)

    lokalno nadraujue (cement, klorno vapno)

    alergijsko (kudelja, juta)

    inficirajue (praina od starih vunenih krpa)

    karcinogeno (radioaktivna praina, praina azbesta, silicija)

    specifino (praina staklene vune).

    Plinovi:

    plinovi se koriste u rashladnim sustavima, nastaju pri izgaranju, te pri lijevanju i

    drugim tehnolokim procesima

    koncentracija se izraava u ppm, 1 ppm = 1 ml/m3

    Neugodni mirisi:

    nastaju pri izgaranju organskih tvari u ljudskom organizmu, pri izgaranju raznih

    materijala.

    nastaju u nizu tehnolokih procesa, a mogu imati iritirajue ili tetno djelovanje po

    zdravlje ljudi.

  • 14

    Student: Vinko ari

    Mikroorganizmi:

    gljivice, virusi, bakterije i sl.

    mogu biti kao radne tvari (npr. u mikrobiolokim laboratorijima) ili kao oneienja u

    radnim prostorima.

    Koncentracija tetnih tvari u zraku radnih prostorija odreene su:

    Pravilnikom o GVI opasnim tvarima pri radu i o BGV (N.N. br. 13/09)

    U.J.Z. BO.001

    Svrha mjerenja mikroklime:

    Utvrditi postoje li u radnim prostorijama:

    o optimalni

    o zadovoljavajui uvjeti

    o ili odstupanja od propisanih normativa i kakva su ta odstupanja.

    Gdje se obavlja mjerenje mikroklime:

    Na radnim mjestima koja se nalaze uz:

    vee izvore topline

    uz prozore i vrata

    na pravcu strujanja zraka

    na bar jo pet toaka (kutevi i sredina prostorije) u prostorijama do 100 m2

    u veim prostorijama na svakih daljnih 20 m2 mora se napraviti po jo jedno mjerenje.

    U kojim sluajevima se obavlja mjerenja mikroklime:

    pri putanju u pogon novih postrojenja

    pri promjeni tehnolokog procesa koji moe izmjeniti uvjete rada

    pri rekonstrukciji i popravku sustava za grijanje i ventilaciju

    pri graevinskoj izmjeni objekata, itd.

    svake 2 godine mjerenje obvezno po zakonu.

  • 15

    Student: Vinko ari

    Kada se obavlja mjerenje:

    Mjerenja se obvezno obavljaju u dva godinja doba:

    o zimsko (vanjske temperature nie od 10 oC)

    o ljetno (vanjske temperature vie od 27 oC)

    Uestalost mjerenja mikroklime ovisi o:

    izvorima topline, vlanosti i brzini strujanja zraka

    karakteru tehnolokog procesa

    teini rada

    broju radnika u radnoj prostoriji

    prema ZZNR svake 2 godine.

    Ocjena toplinske okoline:

    za ocjenu je potrebno spojiti razliite fizike faktore u jedan indeks

    za to se koriste toplinski indeksi koji se dobivaju matematikim putem iz mjernih

    podataka:

    o indeks vlane globus temperature

    o humideks indeks

    o wind chill indeks

    Indeks vlane globus temperature!

    pri radu na otvorenom pri uvjetima visoke temperature WBGT = 0.2 tg + 0.1 ts + 0.7 tv

    pri radu u zatvorenom prostoru ili vani na otvorenom, ali bez zraenja sunca

    WBGT = 0.3 tg + 0.7 tv

    korekcija WBGT ovisno je o odjei:

    VRSTA ODJEE KOREKCIJA (C)

    o Koulja dugih rukava, hlae 0

    o Kombinezon od tkanog materijala 0

    o Kombinezon od polipropilena +0.5

    o Kombinezon od politeilena +1

    o Kombinezon od tkanog materijala (duplog sloja) +3

    o Vodonepropusno odijelo +11

  • 16

    Student: Vinko ari

    Srednja vrijednost (TWA) vlane globus temperature!

    Upotrebljava se ako su toplinski uvjeti promjenjivi tijekom vremena

    WBGT1 t1 + WBGT2 t2 + ... WBGTn tn TWA WBGT =

    t1 + t2 ... + tn

    Humideks indeks kalkulator toplinskog stresa

    HUMIDEKS PODRUJE PODRUJE UDOBNOSTI

    o Manje od 29 udobno

    o 30 39 neudobno

    o 40 45 jako neudobno

    o Iznad 45 opasno

    o Iznad 54 neminovan toplinski udar

    HUMIDEKS 1 < HUMIDEKS 2

    (neaklimatizirani radnici) (aklimatizirani radnici)

    u (C) za u (C) za

    umjereno teak umjereno teak

    fiziki rad fiziki rad

    Wind chill indeks (WCTI)

    Rad u hladnim uvjetima

    Mjera gubitka topline usljed izloenosti vjetru

    Potrebno uspostaviti ravnoteu izmeu odjee, fizike aktivnosti i ekspozicije

    (izloenosti).

    Brzina vjetra

    Mjeri se anemometrom na visini od 10 m, dobivena vrijednost se korigira faktorom 2/3, ako

    nemamo anemometar jaina vjetra moe se pretpostaviti prema efektu koji stvara:

    8 km/h lagano pomicanje zastavice

    16 km/h zastavica je potpuno otvorena

    24 km/h podie papire s tla

    32 km/h odie i otpuhuje snijeg sa tla.

  • 17

    Student: Vinko ari

    Raunanje wind chill temperature (procjena rizika od smrzotina):

    W = 13.12 + 0.6215 tzr 11.37 V10m 0.16

    + 0.3965 tzr V10m0.16

    Gdje su:

    W wind chill temperatura (indeks)

    tzr temperatura zraka u C

    V10m brzina vjetra na 10 m visine, u km/h

    Zone udobnosti:

    kombinacija takvih mikroklimatskih imbenika pri kojima se toplinska ravnotea

    izmeu organizma i okoline uspostavlja bez fiziolokog napora.

    zone udobnosti su razliite za razliite osobe jer su tu ukljueni i neki subjektivni

    imbenici:

    o prehrana, odjea, intenzitet i vrsta rada i dr.

    pri utvrivanju zona udobnosti uzimaju se oni imbenici pri kojima se veina zdravih

    ljudi osjea udobno.

    Uzrok neudobnosti:

    visoke temperature,

    ako je jedan dio tijela u toplom, a drugi u hladnom okruenju,

    temperaturna razlika zraka po vertikali,

    kontakt sa prevruim ili prehladnim podom,

    neravnomjerno toplinsko zraenje,

    propuh,

    prevelika metabolika toplina,

    odjea.

    Odjea

    o jedinica otpora vodljivosti zraka je:

    clo = 0.155 m2 K/W (metar kvadratni puta kelvin po vatu)

    o izolacijska vrijednost odjee

  • 18

    Student: Vinko ari

    ODJEA CLO

    o laka odjea (koulja) 0.5

    o odjea (koulja, hlae, arape, cipele) 0.65

    o uobiajena odjea pri radu 0.8 ... 1

    o teka radna odjea sa donjim rubljem 1.3

    o odjea za najhladnije vrijeme 3 ... 4

    Temperatura tijela:

    proporcionalna koliini topline sadrane u tijelu.

    pojam se odnosi na temperaturu u unutranjosti, a ne na temperaturu koe ili tkiva

    neposredno ispod koe

    temperatura koe i potkonog tkiva raste i pada s temperaturom okoline

    unutranja temperatura je stalna i ne mjenja se za vie od 0.5 oC

    ovjek homeotermni organizam:

    nastoji odravati svoju temperaturu u konstantnom podruju vanjske temperature

    0 40 oC

    za temparature izvan ovih granica potrebna mu je prilagodba

    razlog tome je to enzimi koji su po sastavu proteini, optimalno funkcioniraju kada je

    temperatura tijela 37 oC

    pri viim ili niim temperaturama enzimi slabije rade pa dolazi do promjena u samom

    organizmu

    kada temperatura tijela dosegne 43.7 oC prestaju funkcionirati enzimi i ovjek umire!

    temperatura od 43.7 oC naziva se tokom fizioloke nepovrativosti.

    Proizvodnja topline u organizmu:

    zbiva se oksidacijom (izgaranjem) hranjivih tvari u organizmu, a to omoguava proces

    disanja!

  • 19

    Student: Vinko ari

    Dini sustav:

    gornji dini sustav:

    o nos, drijelo i jednjak.

    Donji dini sustav:

    o Dunik, bronhi i pluni mjehurii (alveole).

    Disanje se sastoji od:

    ventilacije unos zraka u dini sustav sve do plunih mjehuria (alveola)

    izmjene respiratornih plinova kisika i ugljik-dioksida izmeu plunih mjehuria

    (alveola) i plunih kapilara

    prijenosa kisika iz plunih kapilara krvotokom do organa

    staninog disanja koritenja kisika u stanicama.

    Vanjsko disanje (ventilacija):

    udisaj (inspiracija)

    izdisaj (ekspiracija)

    pasivno irenje i stiskanje plua kojim se provodi izmjena kisika i ugljinog dioksida

    izmeu atmosfere i plua.

    Plua!

    Osnovna funkcija plua:

    prenoenje kisika iz atmosfere u krvotok

    prenoenje ugljikovog dioksida iz krvotoka u atmosferu

    Smjetaj i sastav plua:

    unutar prsne upljine

    zatiena su rebrima

    dva pluna krila

    lijevo pluno krilo ima 2, a desno 3 renja, izvana obavijeno s dvije opne,

    unutarnja opna poplunica

    vanjska opna (oko rebara) porebrica

    donjim dijelom naslonjena na oit (kupolast mii).

  • 20

    Student: Vinko ari

    Izmjena respiratornih plinova:

    izmjena O2 i CO2 izmeu krvi i zraka u alveolama s jedne strane, te krvi i stanica u

    tkivima s druge strane.

    manjak kisika (O2) u krvi naziva se hipoksemija.

    Manjak kisika (O2) u tkivima hipoksija.

    Hipoksija moe nastati: pri kroninim plunim bolestima (astma i kronina opstrukcijska

    bolest plua, fibroze plua), pri boravku na visinama, jakom fizikom optereenju, te pri

    poremeajima cirkulacije.

    Stanino disanje:

    oksidativni procesi koji se odvijaju u pojedinim dijelovima stanica, a ija je posljedica

    oslobaanje energije

    sloene molekule u hrani (ugljikohidrati, masti i bjelanevine) sadre energiju koju je

    mogue osloboditi oksidacijom u stanicama i uiniti ju pristupanom za potrebe

    razliitih fiziolokih sistema stanice.

    Energija je potrebna za:

    potrebna je za rad miia, za luenje ljezda, za odravanje membranskog potencijala

    u ivanim i miinim vlaknima, za sintezu tvari u stanicama i za apsorpciju hranjivih

    tvari iz probavnog trakta.

    energetski bogati spojevi (ugljikohidrati, masti i sl.) razgrauju se pa nastaje energija i

    razgradni produkti koji slue kao polazne komponente za sintezu novih spojeva

    katabolike reakcije.

    razgradnja se odvija oksidacijom, a osloboenu energiju elija jednim dijelom

    posprema u obliku visoko energetskih veza u molekulama (adenozin trifosfat) ATP-a,

    a dio energije se prenosi u toplinu.

    iz manjih molekula biosintezom nastaju sloene molekule (bjelanevine, polisaharidi,

    lipidi) potrebne za stanini rast i razvoj anabolike reakcije.

    potrebna energija za ove reakcije osloboena je katabolikim reakcijama i pohranjena

    u obliku ATP-a.

    anabolike reakcije ne potroe svu energiju pohranjenu u ATP pa se i ovdje dio

    energije pretvori u toplinu.

  • 21

    Student: Vinko ari

    Toplina!

    nastaje kao nus produkt metabolizma.

    Metabolizam:

    je cjelokupnost svih kemijskih pretvorbi (pretvorba tvari i energije) u stanicama ili

    organizmu.

    o Obuhvaa katabolike i anabolike reakcije.

    Izvori energije:

    masti energetska vrijednost 1g = 38,9 kJ

    bjelanevine energetska vr. 1g = 16,8 kJ

    ugljikohidrati energetska vr. 1g = 16,8 kJ

    Preporuljiv omjer dnevnog unosa:

    o 10 15 % bjelanevina

    o 55 60 % ugljikohidrata

    o 25 30 % masti

    razlau se u probavnom sustavu i pretvaraju u molekule koje se mogu ukljuiti u

    pojedinu fazu katabolikih reakcija.

    Ugljikohidrati:

    prehrambene potrebe oko 4 g/kg tjelesne mase

    dnevna potreba ovisi o fizikom optereenju

    nalaze se u namirnicama biljnog porijekla: itaricama, zelenom povru (grah, graak,

    kupus), korjenju (mrkva, cikla, rotkvica, krumpir), vou (jabuke, kruke, vinje, ljive)

    dijele se na probavljive i neprobavljive.

    Probavljivi ugljikohidrati:

    krob i eer

    daju energiju

    u organizmu hidroliraju do jednostavnih eera: glukoze, fruktoze i galaktoze koji se

    resorbiraju putem crijeva pri emu se postie konstantna koncentracija glukoze u krvi.

    viak ugljikohidrata pohranjuje se u jetri i miiima

    ostatak se pretvara u mast i deponira u masnom tkivu.

  • 22

    Student: Vinko ari

    Glukoza:

    najbre se resorbira u organizmu

    nalazi se u meu i raznim plodovima.

    Saharoza:

    disaharid (sastoji se od jedne molekule glukoze i jedne molekule fruktoze).

    dobiva se iz eerne repe ili trske

    pojaava pretvaranje kroba u masti.

    Galaktoza:

    nalazi se u ugljikohidratu koji se nalazi u mlijeku (laktoza)

    najmanje utjee na stvaranje tjelesnih masti.

    Masti:

    utroak masti treba prilagoditi godinama starosti, vrsti rada, temperaturi i sl.

    masti ivotinjskog porijekla (svinjska mast, punomasni sirevi, meso),

    biljne masti su ulja koja su dobivena cijeenjem sjemenki biljaka (maslina,

    suncokreta, kukuruza, soje).

    Bjelanevine:

    potreban je 1 gram bjelanevine na svaki kilogram tjelesne teine.

    djeci koja rastu i starijim osobama potrebna je vea koliina bjelanevina

    sadre ih namirnice biljnog i ivotinjskog podrijetla

    namirnice sa 8 10 esencijalnih masnih kiselina: jaja, mlijeko, meso, soja.

    Bazalni metabolizam:

    je koliina energije koju tijelo troi kad ovjek potpuno miruje, ali je budan.

    to je utroak energije koji je potreban za osnovne ivotne funkcije koje se odvijaju

    izvan nae svijesti i volje: rad plua (disanje), krvnog sistema (cirkulacija krvi i rad

    srca), funkcije mozga i nervnog sistema, odvijanje osnovnih ivotnih procesa u

    stanicama (asimilacija i disimilacija), rad pojedinih ljezda, naroito endokrinih i dr.

    minimalna energija potrebna za osnovne ivotne funkcije osnova za odreivanje

    energetskih potreba organizma.

  • 23

    Student: Vinko ari

    Ukupan utroak energije:

    Bazalni metabolizam + utroak energije na rad miia + specifino dinamiko djelovanje

    hrane.

    Odreivanje bazalnog metabolizma:

    obavlja se eksperimentalnim putem, direktnom i indirektnom kalorimetrijom.

    imbenici koji utjeu na metabolizam!

    Miini rad:

    poveava osobaanje topline

    bazalni metabolizam manje vie konstantan, energija koja se troi za rad miia

    moe biti vrlo promjenljiva, utroak energije bit e vei ukoliko je posao koji se

    obavlja fiziki naporniji.

    Hrana:

    Poveava metabolizam zbog kemijskih reakcija pri probavi, apsorpciji i pohranjivanju

    hrane u organizmu.

    ugljikohidrati poveavaju intenzitet metabolizma od 4 do 30% iznad normalne

    vrijednosti porast traje 2 do 5 sati.

    Masti poveavaju intenzitet metabolizma od 4 do 15% iznad normalne vrijednosti

    porast traje 7 do 9 sati.

    Bjelanevine poveavaju intenzitet metabolizma od 30 do 70% iznad normalne

    vrijednosti i porast traje.

    Dob i visina

    Dob:

    u mladosti je intenzitet metabolizma vii, u starosti nii jer se metabolike funkcije u

    tijelu postepeno usporavaju.

    Visina:

    vii ljudi imaju vii intenzitet metabolizma.

  • 24

    Student: Vinko ari

    Razvoj i graa tijela

    Razvoj:

    djeca i trudnice imaju vii metabolizam

    Graa tijela:

    to je vie miinog tkiva, vii je metabolizam, to je vie masnog tkiva metabolizam

    je nii.

    Groznica i stres

    Groznica:

    poviena temperatura znai poveani metabolizam jer se kemijske reakcije ubrzavaju

    poveanjem temperature.

    Stres:

    hormoni stresa mogu izazvati poveanje metabolizma.

    Vanjska temperatura:

    u tropskim krajevima intenzitet metabolizma je manji za 10 do 20% nego u artikim

    krajevima zbog luenja lijezde titnjae.

    Glad i nedovoljna prehrana:

    sniavaju razinu bazalnog metabolizma

    Energetska bilanca:

    iva bia stalno ulau energiju 1. zakon termodinamike.

    potrebno je odrediti koliinu enegije koju organizam primi i koliinu energije koja se

    troi u razliitim funkcionalnim procesima u tijelu (miini rad, luenje lijezda,

    sintezu tvari u stanicama, odravanje membranskog potencijala u ivanim i miinim

    vlaknima, apsorpcija hranjivih tvari iz probavnog sistema).

    koliina energije koja se unese hranom jednaka je koliini energije koja se potroi u

    razliitim funkcionalnim procesima u tijelu tada je energetska bilanca jednaka nuli.

    koliina energije uneena hranom vea je od koliine energije koja se potroi u

    razliitim funkcionalnim procesima u tijelu tada je energetska bilanca pozitivna:

  • 25

    Student: Vinko ari

    o viak energije se pohranjuje kao mast u masnom tkivu, a kasnije se taj viak

    moe upotrijebiti za dobivanje energije.

    koliina energije koja se potroi u tijelu vea od koliine energije koja je uneena,

    energetska bilanca je negativna:

    o posljedica je mravljenje (pothranjenost)

    otprilike polovina energije koju ovjek svakodnevno troi pripisuje se miinom radu,

    kod fizikih radnika na miini se rad troi cca 75% energije, a kod iznimno tekog

    rada ak i do 90% energije.

    Odreivanje potrebne koliine hranjivih tvari

    utvrditi energetske potrebe organizma,

    vrste i koliinu hranjivih tvari kojima se moe pokriti energetski utroak,

    koliina energije koja se unosi u organizam moe se izraunati tako da se

    laboratorijskim metodama najprije odreuje kemijski sastav hranjivih tvari koliina

    bjelanevina (proteina), masti i ugljikohidrata, pa se dobivena vrijednost mnoe sa

    njihovom energetskom vrijednosti.

    Izmjena topline s okolinom

    Izmjena topline sa okolinom zbiva se zbog postojanja razlike u temperaturi izmeu tijela i

    okoline, a odvija se sljedeim nainima:

    o Radijacijom (zraenjem),

    o Kondukcijom (voenjem),

    o Evaporacijom (isparavanjem).

    Radijacija:

    izmjena topline obavlja se infracrvenim zraenjem (IC),

    IC vrsta elektromagnetskog zraenja ( od 5 do 20 m) koja se sa tijela iri u

    okolinu u svim smjerovima,

    toplinsko zraenje emitiraju u okolinu i sva ostala tijela ija je temperatura iznad

    apsolutne nule ( 273.15 oC, 0 K).

    kada je temperatura tijela via od temperature okoline, tada e vea koliina topline

    zraiti iz tijela nego na tijelo (najei sluaj).

  • 26

    Student: Vinko ari

    ponekad (npr. ljeti) okolina je toplija od tijela, pa se zraenjem prenosi na tijelo vie

    topline nego to se zraenjem predaje sa tijela.

    koliina topline koja se prenosi radijacijom razmjerna je razlici izmeu temperature

    povrine tijela i prosjene temperature predmeta u okolini.

    Kondukcija:

    prijenos topline izmeu krutih tijela koji su u dodiru, te u kapljevinama i plinovima

    kada miruju.

    usljed prijenosa kinetike energije izmeu molekula,

    ovisi o:

    o temperaturnoj razlici dvaju tijela,

    o veliini kontaktne povrine i koeficijentu toplinske vodljivosti.

    Konvekcija:

    nain izmjene topline sa esticama koje su u kretanju plinovi, tekuine

    konvekcija prirodna i prisilna

    koliina topline koju organizam izgubi konvekcijom i kondukcijom pri sobnoj

    temperaturi je cca 40 50%, poveanjem temperature smanjuje se:

    = a A (tk tz) v1/2 (kJ/h)

    Evaporacija (isparavanje):

    brzo rashlaivanje isparavanjem znoja

    isparavanje vode s koe i iz plua 40.9 74.8 kJ topline

    lijezde znojnice:

    o spiralni dio koji lui znoj,

    o kanali kroz koji se resorbira tekuina

    koliina izluenog znoja za vruih dana:

    o kod neaklimatiziranih osoba 1,5 l/h

    o kod aklimatiziranih osoba 4 l/h

    sa svakim gramom isparene vode izgubi se oko 2.5 kJ topline.

  • 27

    Student: Vinko ari

    Znojenje:

    pri vruim i vlanim danima znoj izbija iz tijela obilnije, jer je smanjeno isparavanje

    pa znoj ostaje na povrini koe

    mirovanje zraka takoer sprjeava isparavanje znoja, jer se sloj zraka uz povrinu koe

    zasiti vlagom pa daljnje isparavanje nije mogue

    posljedice temperatura tijela poprima temperaturu okoline pa i veu.

    jako znojenje uzrokuje:

    o dehidraciju

    o gubitak elektrolita (Na i K)

    aklimatizacija mehanizma znojenja osoba izloena nekoliko tjedana visokoj

    temperaturi sve se vie znoji, poveanje kapaciteta lijezda znojnica ujedno je

    smanjenje koncentracije NaCl u znoju.

    Disanje ili respiracija:

    ispari oko 12 grama vode po satu, za to je potrebno oko 29.3 kJ topline,

    ovaj nain izmjene topline znaajan je pri radu kod visokih temperatura.

    imbenici koji utjeu na izmjenu topline

    izolacijski sustav tijela

    dotok krvi u kou

    utjecaj odjee

    Izolacijski sustav tijela:

    koa, potkona tkiva i osobito mast su toplinski izolator tijela

    brzina voenja topline u masti jednaka je 1/4 brzine voenja u ostalim tkivima.

    Dotok krvi u kou:

    krvne ile ulaze u potkona tkiva i zavravaju u obliku kapilara u slojevima koe

    ako je dotok krvi vei toplina iz unutranjosti tijela prenosi se na kou

    jakim skupljanjem krvnih ila dotok krvi u kou moe potpuno prestati pa se toplina

    nastala u tijelu moe predati okolini jedino difuzijom kroz izolacijska tkiva

    dotok krvi regulira se vazodiletacijom i vazokonstrikcijom krvnih ila to je

    uvjetovano temperaturom okoline.

  • 28

    Student: Vinko ari

    Utjecaj odjee:

    odjea zaustavlja zrak u blizini koe pa se smanjuje strujanje zraka, a time i izmjena

    topline konvekcijom

    obino odijelo smanjuje izmjenu topline za 1/2 u odnosu na golo tijelo

    topla odjea smanjuje izmjenu topline na 1/6 u odnosu na golo tijelo

    vlana odjea gubi tu funkciju jer izmeu tijela i odjee nema sloja zraka koji je

    izolator

    odjea koja proputa vlagu omoguava izmjenu topline isparavanjem

    pri visokim temperaturama mora se nositi svijetla odjea koja proputa znoj, a ne

    proputa toplinsko zraenje.

    Regulacija temperature tijela

    U mozgu su dva sredita za temperaturu:

    o neuroni

    o termostat hipotalamusa

    Neuroni:

    osjetljivi na toplinu odnosno hladnou

    analiziraju podatke iz koe o visini vanjske temperature

    smjeteni u prednjem hipotalamusu.

    Termostat hipotalamusa:

    kada se termostatski centar ohladi ispod 37 oC aktiviraju se mehanizmi koji tede

    toplinu (vazokonstrikcija i prestanak znojenja) i poveavaju stvaranje topline

    (drhtanjem jer se poveava miina aktivnost)

    kada se termostatski centar pregrije poveava se odvoenje topline sa tijela znojenjem

    i vazodilatacijom.

  • 29

    Student: Vinko ari

    Granice izdrljivih temperatura:

    ovise o temperaturi, vlazi i brzini strujanja zraka

    uz suhi zrak i strujanje dovoljno da omogui hlapljenje iz tijela ovjeka, izdri i

    nekoliko sati na temperaturi od 39 oC bez tetnih posljedica

    pri vlanosti od 100% temperatura tijela poinje rasti pri temperaturi okoline od

    34.5oC, odnosno pri tekom radu kod 30 32 oC

    pri temperaturi tijela od 40 43 oC mehanizmi za regulaciju temperature ne mogu vie

    predavati toplinu koja se prekomjerno stvara

    iznad 41 oC poinju se oteivati stanice i dolazi do lokalnih krvarenja u tijelu

    posebno je oteen mozak, a ivane stanice jednom unitene ne mogu se vie

    obnoviti

    pri temperaturi tijela od 43 oC osoba moe ivjeti samo nekoliko sati.

    Poremeaji u regulaciji tjelesne temperature:

    Opasnost pregrijavanja tijela u vruim uvjetima radnog okolia postoji kod:

    o starijih osoba

    o osoba sa kroninim bolestima (hipertenzija, dijabetes, gojaznost, kronina

    opstruktivna bolest plua i druga oboljenja respiratornog sustava, bubrena

    oboljenja, alkoholizam, oboljenja koe koja mogu tetno utjecati na rad

    znojnih lijezda).

    srane komplikacije pogoduje vrue i sparno vrijeme sa visokim sadrajem vlage u

    zraku.

    toplinski osip

    toplinski edem

    toplinski grevi

    toplinska iscrpljenost ili kolaps

    toplinski udar

    opadanje mentalne sposobnosti, preciznosti u izvoenju radnih operacija i dr.

  • 30

    Student: Vinko ari

    Toplinski osip:

    nastaje pri toplim i vlanim uvjetima u kojima su koa i odjea vlane zbog

    neisparenog znoja

    moe se pojaviti na malom dijelu koe ili na cijeloj povrini

    sprjeava se estim mjenjanjem iste i suhe odjee.

    Toplinski edem:

    javlja se kod nepotpune aklimatizacije

    manifestira se otokom gornjih i donjih ekstremiteta

    otok nestaje nakon boravka 1 do 2 dana u hladnijim uvjetima.

    Toplinski grevi:

    najee oboljevaju radnici koji obavljaju teke poslove

    posljedica su prekomjernog znojenja pri emu dolazi do gubitka soli (K, Na, Mg) i

    vode

    njihovim gubitkom dolazi do poremeaja u elektrolitskoj ravnotei uslijed ega se

    javljaju bolni grevi u miiima izloenim naporu (miii gornjih i donjih

    ekstremiteta),

    mogu se sprijeiti jednakomjernom nadoknadom izgubljene tekuine i elektrolita za

    vrijeme izloenosti toplinskom optereenju.

    Toplinska iscrpljenost ili kolaps:

    simptomi vlana i hladna koa, oslabljen puls, ubrzano disanje, opa slabost, nemir,

    munina, omaglica, kratkotrajan gubitak svijesti.

    Toplinski udar:

    najtee stanje zbog poremeaja termoregulacijskih mehanizama

    ako je vlanost zraka priblino 100% znojenje prestaje biti uinkovito

    dolazi do pregrijavanja termoregulacijskog centra u mozgu i poremeaja stvaranja i

    izdavanja topline, tzv. nekontrolirane hipertermije

    zbog toga znojne lijezde prestaju raditi

  • 31

    Student: Vinko ari

    dolazi do porasta temperature na 42 44 oC, poviena tjelesna temperatura ubrzava

    metabolike procese koji uz poveanje proizvodnje energije pojaano proizvode

    toplinu i time nastaje zaarani krug

    takvo stanje prvo oteuje stanice mozga, a zatim i jetre, bubrega i koe

    simptomi: strepnja, nemir, suha, topla i crvena koa, glavobolja, munina i povraanje.

    u preivjelih katkad ostaju trajne posljedice kao odraz oteenja ivanog sustava

    povienom tjelesnom temperaturom i to u obliku demencija (razliitih oblika

    zaboravljanja). Moe se javiti i smanjena tolerancija (smanjeno podnoenje) poviene

    temperature okolia.

    Nepoeljni uinci niskih temperatura:

    smrzavanje povrinskih dijelova tijela (ui, prsti, ruku i nogu)

    due smrzavanje uzrokuje trajna oteenja cirkulacije i lokalno oteenje tkiva

    ozebline

    ozebline lokalna akutna oteenja koe i potkonog tkiva uzrokovane hladnoom, a

    najee zahvaaju periferne dijelove tijela (nos, ui, prste, stopala) mogu biti

    povrinske i duboke.

    na poetku smrzavanja javlja se nagli prestanak osjeaja hladnoe i manja osjetljivost

    na dodir; tvrdoa i bljedilo, a kasnije plavkasta boja koe i mjehuri ispunjeni bistrom

    tekuinom povrinske ozebline.

    dubinske ozebline nastaju kada se smrzne i potkono tkivo ili ak miii i kosti, a na

    povrini se pojavljuju mjehuri ispunjeni krvavom tekuinom

    nakon ohlaivanja perifernih dijelova tijela dolazi i do ohlaivanja unutranjosti tijela,

    posebno mozga. Smatra se da smrt nastupa zbog zatajenja cirkulacije. Uz tjelesnu

    temperaturu od 27 oC ovjek pada u komu, a niu temperaturu ne moe preivjeti

    posebno su osjetljivi kardiopati (bolesnici sa suenim krvnim ilama).

    imbenici koji utjeu na nepovoljan utjecaj niskih temperatura:

    alkoholna pia: alkohol iri krvne ile i time pospjeuje gubitak topline iz organizma

    kofein: izaziva gubitak vode iz organizma, a dehidratacija je jedan od faktora koji

    pospjeuje hipotermiju

    cigarete: nikotin pospjeuje skupljanje perifernih krvnih ila to poveava opasnost od

    smrzavanja.

  • 32

    Student: Vinko ari

    Mjere zatite!

    Tehnike mjere zatite

    Organizacijske mjere zatite

    Uporaba osobnih zatitnih sredstava

    Tehnike mjere zatite:

    grijanje radnih prostorija

    ventiliranje radnih prostorija

    klimatizacija radnih prostorija

    izolacija izvora topline.

    Zagrijavanje radnih prostorija!

    koriste se lokalni i centralni sustavi

    Lokalni sustavi izvor topline nalazi se u prostoriji koju treba zagrijavati. Ponekad se

    isti izvor moe koristiti i za jo neke oblinje prostorije bez dopunskih ureaja.

    Centralni sustavi su oni kod kojih se zagrijavanje obavlja prenoenjem topline

    posredstvom fluida i dodatnim ureajima u vie prostorija, cijeli objekat ili vie

    objekata uglavnom sa jednog mjesta.

    Na ureaje za zagrijavanje postavljaju se slijedei zahtjevi:

    o higijenski,

    o estetski,

    o ekonomski,

    o sigurnosni uvjeti.

    Ureaji za lokalno grijanje

    najednostavniji oblik grijanja danas, pomou pojedinanih pei razliitih vrsta.

    pe se postavlja u prostoriju na pogodno mjesto i u njoj sagorijevanjem odgovarajueg

    goriva nastaje toplina koja se preko povrina pei prenosi na okolni prostor zrakom

    (konvekcijom) i direktno zraenjem.

  • 33

    Student: Vinko ari

    razlikuju se prema materijalu od kojeg su nainjene (metalne, kaljave) i prema gorivu

    ili energiji koju koriste (ugalj, nafta, plin, struja, itd.).

    Pei na vrsta goriva:

    moraju zadovoljiti ove uvjete:

    o visoko iskoritenje topline,

    o jednostavno i lako reguliranje,

    o jednostavno rukovanje i ist rad,

    o ravnomjerno zagrijavanje bez suvinog pregrijavanja.

    pei sa visokom temperaturom povrina nisu poeljne zbog prevelikog zraenja i

    sagorijevanja organske praine zato su danas ove pei to nie i to ire.

    glatke povrine omoguavaju bolje i lake ienje, time i odavanje topline

    treba biti dovoljno odvojena od zida i radi ienja i radi cirkulacije zraka odnosno

    boljeg iskoritenja zadnjih povrina pei.

    Kamini:

    kamini pripadaju najstarijoj skupini ureaja za zagrijavanje.

    danas kao sredstvo zagrijavanja skoro potpuno izbaeni iz upotrebe zbog njihovog

    neracionalnog iskoritenja

    odavanje topline zraenjem

    Koeficijent iskoritenja 20 do 30%, a zahtijeva dosta truda oko odravanja i loenja

    ranije su to bila potpuno otvorena loita, kasnije sa reetkom i reetkastim vratima.

    Kaljave pei:

    Grade se preteno od keramikog materijala

    loe se ugljem, uljem ali i drvima i daju vrlo dobre rezultate u higijenskom i

    ekonomskom pogledu (za male objekte).

    prostrano loite i reetka podeena za reguliranje omoguuju efikasno sagorijevanje i

    brzo prenoenje topline na vanjske povrine pei, koja se odaje zraenjem sa dobrim

    koeficjentom korisnog djelovanja.

  • 34

    Student: Vinko ari

    Plinske pei:

    postoje tri osnovne izvedbe ovih pei i grijalica:

    o katalitike pei,

    o pei s prikljukom na dimnjak ili vanjski zrak,

    o grijalice koje odaju toplinu zraenjem.

    primjer katalitike pei je pe na propan-butan.

    primjenuje se za zagrijavanje prostorija bez prikljuka na dimnjak.

    izgaranje se odvija na ploi od azbesta, protkanog platinom (Pt) koja slui kao

    katalizator

    pali se otvorenim plamenom, a ventil za dovod plina u plamenik je tako izveden

    (obino pomou termolanka) da ga pri paljenju treba otvoriti rukom, prinudno, a kada

    se zagrije ostaje otvoren

    pri namjernom ili sluajnom gaenju plamenika, termolanak se hladi i zatvara ventil,

    ime je onemogueno istjecanje plina.

    boca s plinom obino je smjetena u kuite pei

    plinovi izgaranja ostaju u prostoriji, zabranjena je upotreba katalitikih pei u radnim

    prostorijama zbog opasnosti od trovanja.

    Plinske infracrvene grijalice:

    zagrijavana povrina emitira toplinsko zraenje u infracrvenom spektru

    za grijenje tvornikih hala smjetaju se iznad stropa, na udaljenosti da ne ometaju

    tehnoloki proces i da optimalno ire toplinsko zraenje

    primjenjuju se u industrijskim procesima:

    o suenje boje, smola

    o predgrijavanje metala kod zavarivanja i lemljenja

    o smanjenja vlanosti graevinskih materijala

    o pri suenju kod pripreme hrane, itd.

    ne mogu se koristiti za grijanje uredskog prostora

  • 35

    Student: Vinko ari

    grijalice svijetlog i tamnog zraenja razlikuju se prema mjestu izgaranje plina i

    odvodu dimnih plinova

    grijalice svijetlog zraenja plin izgara na povrini keramikih ploa, a dimni

    plinovi se isputaju u prostor, pa se prostor mora dobro ventilirati, uz toplinsko

    zraenje pojavljuju se i svjetlosni valovi.

    manjeg su volumena i mase

    koriste se za zagrijavanje prostora s visinama od 3.5 do 15 m i gdje je potrebno brzo

    zagrijati prostor.

    grijalice tamnog zraenja izgaranje plina obavlja se atmosferskim plamenikom u

    elinoj cijevi, dimni plinovi se odvode izvan prostora koji se grije, pomou

    ventilatora i dimovodnih kanala

    imaju vei volumen i masu

    koriste se za prostore s visinom od 3.5 do 6 m.

    Uljne pei:

    kao gorivo koriste ulje za domainstvo ili naftu D2

    odavanje topline, preteno je konvekcijom

    plinovi sagorijevanja odvode se kroz dimnjak ili direktno kroz zid, pa se nikakav miris

    ne osjea u prostoriji

    ekonominost uljanih pei je priblino jednaka peima na vrsta goriva.

    Zagrijavanje prostorija elektrinom energijom!

    prednosti: nema opsluivanja niti odvoda ostataka sagorijevanja

    nedostaci: smanjeni ekonomski i higijenski uvjeti

    elektrine grijalice: ugraene ice koje se zagrijavaju el. strujom uslijed el. otpora

    izvedene su sa ili bez ventilatora, sa ili bez akumulacije toplinom, keramikom ili

    uljem.

    Termoakumulacijske (elektrine) pei:

    za grijanje prostorija tijekom dana koristi se jeftinija nona struja

    rade na principu protoka i zagrijavanju zraka pri prolasku uz ugrijane magnezitne cigle

    toplina se prenosi konvekcijom.

  • 36

    Student: Vinko ari

    elektrini radijatori ispunjeni termovodljivim uljem, velike gustoe, koje prenosi

    toplinu i rasporeuje je po cijelom radijatoru

    toplina se predaje konveckijom i toplinskim zraenjem.

    mramorne grijae ploe u mramornu grijau plou ugraeni el. grijai toplina se

    prenosi toplinskim zraenjem i konvekcijom.

    Elektrino podno grijanje:

    u podu su poloene polietilenske cijevi zalivene betonom kroz koje cirkulira fluid

    toplina se s cijevi prenosi na podnu konstrukciju s koje se konvekcijom i zraenjem

    prenosi u okolinu.

    Ureaji za grijanje prostorija toplim zrakom

    prema mjestu grijanja mogu biti:

    o individualni svaka prostorija ima svoj grija

    o centralni griju vie prostorija toplim zrakom koji se razvodi od jednog

    generatora za proizvodnju toplog zraka (centralna komora).

    prema sastavu zraka mogu biti sa svjeim zrakom, recirkulacijskim i mjeanim

    zrakom.

    Termogeni

    toplina za zagrijavanje dobiva se na licu mjesta izgaranjem plinovitih i tekuih

    goriva ili pak koritenjem el. grijalica.

    toplina se predaje konvekcijom.

    Kaloliferi ili visei grijai zraka

    toplina se predaje konvekcijom temperatura toplog zraka ne smije biti via od 60 C

    ako se zrak dovodi s visine vee od 3.5 m, odnosno 40 C ako se dovodi s manje

    visine.

  • 37

    Student: Vinko ari

    Solarni sustavi!

    izvor topline je energija sunca

    dodatni izvori energije u osnovi su:

    o kolektor

    o spremnik tople vode

    o solarna stanica

    o razvod sa solarnim medijem

    Kolektor

    energiju Sunca prenosi na medij koji grije vodu (mjeavina vode i glikola).

    o imamo ravni i cijevni kolektor.

    ravni ili ploasti kolektori sunevo zraenje hvataju preko lima (od Cu ili Al) koji

    provodi toplinu

    u limu su utisnute cjevice kroz koje tee tekuina kojom se toplina prenosi do

    toplinskog spremnika

    postavljaju se na krovite.

    cijevni kolektori staklene cijevi u koje su uvueni metalni apsorberi

    stupanj iskoristivosti () je cca 35% vei nego kod ravnih kolektora.

    Spremnik tople vode s izmjenjivaem topline

    slojevi vode razliite temperature od dna (hladna) do vrha (topla)

    topla voda uzima se sa vrha za potronju pa je njezina temperatura vea to je

    spremnik nii i dui

    solarna stanica s crpkom i regulacijom omoguava strujanje solarnog medija.

    Razvod solarnog medija

    cijevi kroz koje cirkulira solarni medij od kolektora do spremnika u kojem dolazi do

    izmjene topline s potronom toplom vodom

    solarni medij voda ili njezina smjesa s glikolom ili drugim sredstvima za

    sprjeavanje smrzavanja.

  • 38

    Student: Vinko ari

    Dimnjaci!

    svako loite mora imati i svoj dimnjak

    zadatak dimnjaka je da stvaranjem propuha dovede potrebnu koliinu zraka (kisika) u

    loite i da plinove nastale sagorijevanjem, odvede u atmosferu.

    ako dimnjak nije uredu, ni najbolje loite nee dobro funkcionirati

    hrav dimjak moe prouzroiti nezgode kao to su:

    o poar, naruavanje zdravlja, tete uslijed neekonominog iskoritavanja goriva

    posljedice neispravnih dimnjaka poari materijalne tete i ljudske rtve uslijed

    poara ili nedovoljnog odvoenja otrovnih plinova sagorijevanja.

    Propuh u dimnjaku:

    propuh u dimnjaku nastaje uslijed razlike izmeu gustoe vanjskog zraka nie

    temperature i vruih plinova koji izlaze iz loita.

    Jaina propuha izraunava se iz jednadbe:

    WH = H g (s g) (Pa)

    gdje je:

    o WH propuh u dimjaku (Pa)

    o H visina dimnjaka (m)

    o S gustoa vanjskog zraka (kgm-3

    )

    o g gustoa sagorijelih plinova (kgm-3

    )

    o g gravitacija (m/s2)

    Pri postavljanju dimnjaka potrebno je:

    o sprijeiti suvino hlaenje dimnjaka tako da se ne postavlja u vanjske zidove ili

    ga treba izolirati

    o unutarnje povrine dimnjaka trebaju biti to glae

    o da ima isti presjek

    o voditi rauna o poloaju dimnjaka na krovu vezano sa strujanjem zraka

    o treba izbjegavati pokrivala radi zatite od kie jer oni stvaraju vihore koji

    pogoravaju propuh u dimnjaku.

    o odabrati dobru visinu dimnjaka i presjek dimnjaka (ovisi o broju loita)

  • 39

    Student: Vinko ari

    o voditi rauna o mogunosti povratka plamena uslijed udara vjetra ako je

    dimnjak nisko postavljen.

    Oprema i ureaji sistema centralnih grijanja!

    za prostorije vee od 500 m2

    za prostorije u kojima se izdvajaju ili koriste zapaljive i eksplozivne tvari

    sustav centralnog grijanja toplim zrakom ne smije se koristiti u prostorijama u kojima

    se zbog poveane temperature zraka i brzine kretanja zraka, moe poveati isparavanje

    otrovnih tvari.

    Osnovni dijelovi:

    ureaji za transformaciju energije goriva (ili el. energije) u toplinsku (proizvoenje

    topline) sve vrste kotlova i bojelra

    ureaji za prenoenje i razvoenje topline sustavi razvodnih mrea (cjevovodi)

    ureaji za odavanje topline grijaa tijela (radijatori)

    svaka od ovih grupa ima i svoje pomone dijelove, armature i dr.

    u kotlovima je prenosni fluid topline, voda ili vodena para, a zagrijavanje se obavlja

    pomou vrstih, tekuih ili plinovitih goriva u manjim postrojenjima za zagrijavanje

    se koristi el. energija

    Temperatura na povrini radijatora

    130 C za radne prostorije u kojima nisu prisutne zapaljive i eksplozivne tvari

    110 C u radnoj prostoriji se izdvaja praina koja nije zapaljiva, eksplozivna ili otrovna

    ako je temperatura povrine grijaih tijela > 90 C moraju se zatititi od sluajnog

    dodira

    ako su u prostoriji prisutne zapaljive, eksplozivne ili otrovne praine, plinovi i pare

    temperatura grijaih tijela odreuje se prema njihovim svojstvima i koliini

    u prostorima u kojima nastaje praina grijaa tijela moraju biti glatka i ista

    grijaa tijela moraju biti tako rasporeena da osiguravaju ravnomjernu temperaturu.

  • 40

    Student: Vinko ari

    Provjetravanje radnih prostorija!

    izmjena oneienog zraka prostorije sa svjeim zrakom

    za obavljanje optimalnih funkcija organizma potrebno je 900 litara svjeeg zraka po

    minuti

    uklanjanje kemijskih tetnih tvari

    uklanjanje praine snezibilizacija alergije

    uklanjanje mikroorgnizama bolesti

    uklanjanje neugodnih mirisa

    sustavi ventilacije djele se na:

    o sustavi ventilacije s prirodnom izmjenom zraka

    o sustavi ventilacije s prisilnom izmjenom zraka.

    Prirodno provjetravanje:

    doputeno u prostorijama s normalnom mikroklimom

    ne zahtjeva dodatnu mehaniku energiju da bi se omoguilo strujanje zraka kroz:

    o zazore (fuge) u graevinskim elementima,

    o prozore,

    o posebne otvore,

    o pomou krovnih elemenata.

    Ventilacija kroz zazore (infiltracija):

    kroz upljine i otvore na prozorima i vratima, zbog poroznosti graevinskog materijala

    efikasnost provjetravanja odreena je brojem izmjena zraka u jedinici vremena

    u stambenim objektima od 0.1 do 1 izmjena zraka/sat (ovisno o vrsti stolarije,

    kvaliteti izrade i starosti).

    Ventilacija kroz prozore (aeracija)

    postie se otvaranjem prozora

    efikasnost provjetravanja ovisi o konstrukciji prozora

    prozori s nadsvjetlarnikom 0.3 do 1.5 izmjena zraka/sat

    klasini prozori:

    o poluotvoreni 4 do 10 izmjena zraka/sat

    o otvoreni 7 do 15 izmjena zraka/sat

  • 41

    Student: Vinko ari

    Ventilacija kroz krovne elemente

    zbiva se zbog:

    o razlika u temperaturi zraka

    o zbog razlike tlakova koja nastaje zbog razliite visine otvora za dovod i odvod

    zraka.

    Prirodna ventilacija

    posljedica je razlike tlakova zbog naleta vjetra i/ili razlike u gustoi izmeu unutarnjeg

    i vanjskog zraka uvjetovane razlikom u temperaturi ili sadraju vlage u zraku.

    tlak na plohama u zavjetrini:

    pd 4

    p = razlika tlakova: p = pd 3 3

    Ventilacija uzrokovana vjetrom

    koliina proputenog zraka kroz zazore na vratima i prozorima

    V = (a L) p2

    gdje je:

    o a koeficijent propustljivosti zazora:

    za obine prozore i vrata a 0.6

    za brtvljene prozore a 0.3 ... 0.1

    za vrata s pragom a 3

    za vrata bez praga a 9

    o L duljina svih zazora na prozorima i vratima u metrima.

    Prisilna ventilacija

    strujanje zraka omoguava ventilator, odnosno dodatna mehanika energija.

    o tlana

    o odsisna

    o kombinirana tlano odsisna

    sa svjeim zrakom sustav s funkcijom ventilacije

    sa optonim zrakom sustav bez funkcije ventilacije

    sa mjeanim zrakom sustav s funkcijom ventilacije.

  • 42

    Student: Vinko ari

    Sustav odsisne ventilacije bez dorade kakvoe

    o za odvoenje topline i plinova lakih od zraka, neugodnih mirisa.

    Sustav tlane ventilacije bez dorade kakvoe

    o za sprjeavanje prodora oneienog zraka, ako u prostoru ima praine koja bi

    se uzdizala odsisavanjem, za istiskivanjem plinova teih od zraka.

    Tlano odsisni sustav ventilacije

    o kad zbog sigurnosnih ili higijenskih razloga nije mogu rad s mjeanim zrakom

    Ventilacija mijeanim zrakom i doradom barem s jednim, a najee s dva ili tri

    termodinamika postupka obrade (djelomina klimatizacija).

    Sustav s optonim zrakom bez funkcije ventilacije

    o primjenjuje se za grijanje toplim zrakom, za hlaenje ili grijanje i hlaenje.

    Tlano odsisni sustav ventilacije s doradom zraka jednim, dva ili tri ili sva etri

    termodinamika postupka.

    o mogunost rada s vanjskim, optonim ili kombinacijom jednog i drugog zraka.

    Tlano odsisni sustav

    o koristi se u prostorima gdje je velika koliina vlage.

    Opa ventilacija

    za jednu prostoriju

    za vie prostorija

    zrak se uzima izvana mora se zagrijavati

    ako slui i za zrano grijanje zagrijava se do 50 C

    moe se izvesti da je tlak jednak okolnom, vii ili nii od okolnog.

    Izlazni otvori

    trebaju postii to bolju raspodjelu zraka po prostoriji ime se sprjeava nastrujavanje

    zraka na zaposlenike.

  • 43

    Student: Vinko ari

    Primjena ope ventilacije

    za postizanje potrebne koliine zraka

    za odvoenje oneiujuih tvari

    za sprjeavanje dovoenja neugodnih mirisa i drugih oneienja u prostoriju.

    Odreivanje potrebne koliine zraka za ventilaciju prostorije prema:

    broju izmjena zraka ovisno o namjeni prostorije

    broju osoba u prostoriji

    rashladnom optereenju

    doputenom stupnju oneienja zraka

    koliini vlage ili doputenoj koncentraciji tetnih plinova i dr.

    Odreivanje koliine zraka prema broju izmjena na sat:

    broj izmjena zraka (n)

    V2

    n = (puta u jednom satu) Vp

    gdje je:

    o V2 volumen izmjenjenog zraka u vremenu od jednog sata

    o Vp volumen prostorije koja se ventilira

    Potrebna koliina zraka prema rashladnom optereenju

    rashladno optereenje (Qr):

    o u zimskom razdoblju:

    Qr = Qos + Qproizv. QTR

    o u ljetnom razdoblju:

    Qr = Qos + Qproizv. + QTR

    gdje je:

    o Qos koliina topline koju daju osobe

    o Qproizv. koliina topline koja se dobije proizvodnjom

    o QTR koliina topline koja se razvije u prostoriji

  • 44

    Student: Vinko ari

    Potrebna koliina zraka za odvod topline iz prostora ventilacijom (V)

    Qr

    V = (m3/h) , Ct = t 0.28 Ct (tiz tzr)

    Qr = V Ct (tiz tzr) , tiz = tzr + K (Hv 2)

    gdje je:

    o Ct specifini toplinski kapacitet u prostoriju uvedenog zraka

    o K koeficijent promjene temperature po visini prostorije

    o Hv visina ventilacijskog otvora od poda prostorije

    Odreivanje potrebne koliine zraka prema stupnju oneienja

    u prostorijama u kojima se okuplja vei broj ljudi ventilacijom se:

    o nadoknauje potroeni kisik (O2)

    o smanjenjem koncentracije izdahnutog CO2 i vlage nastale disanjem i isparavanjem

    znoja.

    o odstranjuju neugodni mirisi

    VCO2

    Vz = (m3/h)

    CO2'' CO2

    gdje je:

    o VCO2 koliina CO2 u zraku prostorije (m3/m

    3)

    o CO2'' GVI CO2 u zraku prostorija (m

    3/m

    3)

    o CO2 sadraj CO2 u vanjskom zraku (m3/m

    3)

    kad je iz prostorije potrebno odvoditi pare, plinove ili neke druge tetne tvari

    K

    Vz = (m3/h) Ki Ke

    gdje je:

    o Vz najmanji potrebni volumen svjeeg zraka (m3/h)

    o K koliina tetnih tvari u zraku prostorije (m3/h)

    o Ki GVI tetnih tvari u zraku prostorije (m3/h)

    o Ke koliina tetnih tvari u zraku kojim se provodi ventilacija.

  • 45

    Student: Vinko ari

    Lokalna ventilacija!

    upotrebljava se na mjestima gdje je potrebno lokalno odvoditi zrak oneien tetnim

    tvarima da se izbjegne njegovo irenje u ostale dijelove prostorije.

    odsisna

    kombinirana odsisna + tlana moe biti izvedena sa svjeim ili mjeanim zrakom

    ostali djelovi:

    o odsisni otvor, kapa, digestor ili slina naprava

    o odsisni cjevovod izraen od nehrajueg materijala

    o ureaj za pokretanje zraka (ventilator)

    vano je:

    o odabrati najpovoljniji oblik odsisnog ua ili digestora

    o odrediti koliinu zraka koju je potrebno odsisati

    o odrediti optimalnu veliinu odsisnog ua

    Funkcija klimatizacije!

    Predobrada zraka:

    odravanje to ujednaenije temperature zraka u prostorijama, grijanjem ili hlaenjem,

    ovisno o uvjetima u prostoriji i vanjskoj atmosferi,

    vlaenje ili suenje zraka, ovisno o potrebama u ljetnom odnosno zimskom razdoblju

    proiivanju zraka uklanjanjem raznih fizikih, kemijskih i biolokih tetnosti.

    Podjela sustava za klimatizaciju:

    prema smjetaju sustava za pripremu zraka:

    o centralni sustavi klimatizacije

    o lokalni sustavi klimatizacije

  • 46

    Student: Vinko ari

    Centrlani sustavi klimatizacije:

    priprema zraka i smjetaj izvora toplinskog ili rashladnog uinka na jednom mjestu za

    cijelu graevinu ili jedan njezin dio.

    Zadaci:

    o praenje i odravanje odgovarajue temperature i relativne vlanosti zraka

    o osiguravanje propisanih vrijednosti mehanike, kemijske i bakterioloke

    istoe u prostorima s posebnim zahtjevima

    o odravanje brzine strujanja zraka u podruju boravka kao i razine buke u

    propisanim granicama

    o odravanje potrebnih razlika tlaka u odnosu na okolne prostorije.

    Lokalni sustavi klimatizacije:

    mali ureaji kojima se omoguava promjena nekih (ne svih) parametara ugodnosti

    samo u jednoj prostoriji, te poneto vei sustavi koji se koriste za skupinu prostorija ili

    za odreene zone u zgradi

    omoguavaju grijanje, hlaenje, odvlaivanje i filtriranje zraka

    ventilacija se ostvaruje u pravilu prirodnim putem

    ovlaivanje se ne provodi.

    Podjela sustava lokalne klimatizacije:

    prema smjetaju, odnosno nainu ugradnje mogu se podjeliti na:

    o prozorske ureaje

    o krovne ureaje

    prema nainu izvedbe:

    o kompaktne klima ureaje svi sastavni dijelovi nalaze se u jednom kuitu;

    mogu biti prozorski ili krovni

    o split sustave klima ureaji s dvije jedinice:

    isparivakom unutarnjom, niskotlanom, smjetenom u prostoriju,

    kondenzacijskom vanjskom, visokotlanom, postavljenom na vanjski

    zid, krov zgrade ili tlo.

  • 47

    Student: Vinko ari

    Podjela:

    prema mogunostima rada:

    o ureaji samo za hlaenje

    o ureaji za hlaenje i grijanje

    prema broju unutarnjih jedinica:

    o monosplit sustavi

    o multisplit sustavi

    prema smjetaju kompresora i kondezatora:

    o kompresor i kondezator smjetani su u vanjskoj jedinici

    o komprespr i ispariva smjeteni su u unutarnjoj jedinici, a kondezator u

    vanjskoj.

    Rad ureaja:

    mogue ga je pratiti mjerenjem relativne vlanosti i temperature pomou instrumenata

    koji su ugareni na komorama za pripremu zraka i praktino poduzimati odgovarajue

    mjere pri upravljanju ureajima

    termodinamika stanja zraka u prostorijama uvijek se moraju odravati unutar

    sljedeih granica

    = 35 65% i temperaturom 22 26C

    Vlanost zraka

    zrak relativne vlanosti ispod 35% je suh

    o teak je za disanje, sui sluzokou, poveava odvod topline s tijela

    isparavanjem i tako snizuje tzv. osjetilnu temperaturu pa nam je hladnije i pri

    relativno visokoj temperaturi zraka

    o pojaava suenje tekstila u prostoriji, koji se mrvi pa stvara prainu i neugodne

    mirise.

    zrak sa vlanou iznad 70% je vlaan

    o teak je za disanje, stvara osjeaj nedostatka zraka

    o povisuje osjetilnu temperaturu tijela jer apsorbira manje vlage koju tijelo

    izluuje, pa dolazi do znojenja

    o na hladnijim povrinama moe se pojaviti i kondezacija te stvaranje plijesni i

    neugodnih mirisa.

  • 48

    Student: Vinko ari

    Vodena para i vlani zrak

    temperatura isparavanja

    toplina isparavanja toplina je koju treba dovesti da bi potpuno isparila sva voda

    kapljevina na temperaturi ispod temperature isparavanja pothlaena

    kapljevina na temperaturi isparavanja vlana, mokra ili zasiena

    suhozasiena para para temperature isparavanja

    pregrijana para - para temperature vee od temperature isparavanja

    kritini tlak i temperatura ne razlikuju se od para kapljevine

    za vodu pkrit = 222.2 bara , tkrit = 374.1 C

    Hlaenje vlanog zraka

    ako je temp. rashladnih ploha vea od toke roenja proces izmeu toaka 1 i 2

    ako je temp. rashladnih ploha nia od toke roenja proces izmeu toaka 1 i 4

    hlaenje je uz zagrijavanje jedan od najvanijih procesa

    obavlja se u hladnjacima koji se mogu podijeliti na one kod kojih se u procesu izdvaja

    voda i na one kod kojih ne dolazi do te pojave

    do izdvajanja vode iz zraka (konenzacije) dolazi kad je temperatura cijevi izmjenjivaa

    (hladnjaka) nia od temperature roenja zraka,

    to je najei sluaj u sastavima klimatizacije

    kao rashladni medij koristi se najee voda ili smjesa vode i glikola.

    Ovlaivanje zraka

    zrak se moe ovlaiti vodom, parom ili mijeanjem sa vanjskim zrakom.

    ovlaivanje zraka mijeanjem sa vanjskim zrakom primjenjuje se najee kao kao

    dodatni postupak u ostala dva navedena naina,

    pri ovlaivanju vodom koriste se vodeni ovlaivai koji vodu u obliku sitnih kapljica

    (vodene magle) raspruju u struju zraka,

    pri tome zrak moe primiti samo odreenu koliinu vode.

    Ovlaivanje vodom

    proces je adijabatski, a toplinu potrebnu za ishlapljivanje vode daje zrak koji se pri

    tome hladi

  • 49

    Student: Vinko ari

    proces, pri kojem entalpija ostaje konstantna naziva se adijabatskim ovlaivanjem.

    Ovlaivanje parom

    sa zasienom ili pregrijanom parom tlaka izmeu 1.01 i 1.2 bara.

    Odvlaivanje (suenje) zraka

    nastrujavanjem zraka preko povrina ija je temperatura nia od toke roenja za

    poetno stanje zraka.

    pri tomu se zrak hladi

    kao odvlaivai najee se koriste tzv. lamelasti hladnjaci.

    odvlaivanje se, osim hlaenjem, moe izvesti apsorpcijski, tj. pomou tvari koje na

    sebe preuzimaju vlagu.

    Oprema ventilacijskih i klima komora

    ventilatori

    filtri proiivanje vanjskog i optonog zraka

    grijai zagrijavanje zraka zimi i dogrijavanje zraka da se postigne odreena

    temperatura i vlaga

    hladnjaci za hlaenje i odvlaivanje

    ureaji za dovlaivanje vodom ili vodenom parom

    regulacijske aluzine reguliraju koliinu zraka koja se dovodi i odvodi.

    Ostale mjere zatite

    lokalna klimatizacija

    izolacije izvora topline

    smanjivanje ekspozicije (izloenosti)

    zatitna odjea

    uvoenje odmora tijekom rada

    odabir zdravstveno sposobnih radnika za rad u nepovoljnim uvjetima radnog okolia.

  • 50

    Student: Vinko ari

    Lokalna klimatizacija:

    u vruim industrijama kao to su ljevaonice i tvornice stakla snoljivi klimatski uvjeti

    mogu se postii jedino hlaenjem zaposlenika, a ne radnog okolia

    prikladno postavljeni ventilatori puu zrak direktno na zaposlenike

    struja zraka se hladi prije dovoenja na radno mjesto ili se dovodi struja svjeeg zraka

    na radno mjesto.

    Izolacija izvora topline

    izvore topline u pogonima, kao to su pei, parovodi, vodovi kojima se transportiraju

    vrue tekuine moraju se izolirati

    ureaji koji stvaraju visoke ili niske temperature moraju se izolirati

    temperatura zraenja na mjestu rada ne smije prelaziti 40 C.

    Aklimatizacija!

    pojaano luenje znoja sa smanjenim sadrajem soli

    za radnike koji imaju prethodno iskustvo rada u toplim uvjetima:

    DAN RAD NA TOPLOM (h)

    1 4

    2 5

    3 6

    4 8

    za nove radnike:

    DAN RAD NA TOPLOM (h)

    1 1.6 (96 minuta)

    2 3.2 (192 minute)

    3 4.8 (288 minuta)

    4 6.4 (384 minute)

    5 8.0 (480 minuta)

    aklimatizacija se smatra potpunom ukoliko je zaposlenik sposoban provesti

    cjelokupno radno vrijeme u uvjetima poviene temperature, na nivou fizikih

    aktivnosti koje zahtijeva odreeno radno mjesto.

  • 51

    Student: Vinko ari

    uvoenje stanki

    o stanke ravnomjerno rasporediti tijekom dana

    o pri niskim temperaturama osigurati prostorije za zagrijavanje

    o za radnike koji rade u vlazi osigurati suhu odjeu.

    Uzimanje tekuine:

    u pravilnim razmacima (1 aa svakih 20 minuta), bez obzira na osjeaj ei

    mineralna voda

    u hladnim uvjetima topli bezalkoholni napitci ili tople juhe

    izbjegavati:

    o kavu poveava proizvodnju urina i pridonosi dehidraciji, te poveava dotok

    krvi na povrinu i pridonosi gubitku topline

    o alkohol poveava proizvodnju urina.

    Ostale organizacijske mjere zatite!

    zagrijane i zaguljive prostorije zamjeniti za prostorije s niom temperaturom i viom

    koncentracijom kisika

    osigurati kratkotrajan boravak u na otvorenom

    osigurati sanitarne vorove

    teak fiziki rad organizirati u hladnijem dijelu dana

    teak fiziki rad zamjeniti mehanizacijom

    zaposliti dodatne radnike

    pojedine dijelove metalne opreme presvui izolacijskim materijalom

    strojevi i alati moraju omoguavati rad u rukavicama.

    Zatitna odjea

    u ljevonicama, valjaonicama, tvornicama stakla radnici moraju imati zatitnu odjeu i

    obuu koja ih titi od opeklina

    radnici koji rade na otvorenom trebaju imati odjeu od prirodnih materijala vleike

    poroznosti, svijetle boje ija struktura doputa prolaz zraka i omoguava odavanje

    topline

    za zatitu od niskih temperatura moraju imati toplu odjeu i obuu, te zatititi istaknute

    dijelove tijela slojevita odjea koja ne proputa vjetar i vodu.