Tanja Bezek, KIT IV.

1. MARKETING & MANAGEMENT U KULTURI I UMJETNOSTI

2. KAZALITE LUTAKA ZADAR 3. HRVATSKA KAZALINA KUA ZADAR

4. GALERIJA UMJETNINA NARODNOG MUZEJA5. ETNOLOKI ODJEL NARODNOG MUZEJA ZADAR

6. MUZEJ GRADA ZADRA

7. PRIRODOSLOVNI ODJEL NARODNOG MUZEJA ZADAR

8. GRADSKA KNJINICA ZADAR

9. STALNA IZLOBA CRKVENE UMJETNOSTI ZADAR

10. HNK ZAGREB

11. HNK RIJEKA

12. HNK OSIJEK

13. HNK VARADIN

14. HNK SPLIT

15. KAZALITE MARIN DRI DUBROVNIK

16. MUZEJ MIMARA ZAGREB

17. KLOVIEVI DVORI

18. MUZEJ GRADA IBENIKA

19. MUZEJ GRADA SPLITA

20. ARHEOLOKI MUZEJ SPLIT

21. ZAVIAJNI MUZEJ BIOGRAD

22. GALERIJA METROVI SPLIT

23. ATELJE METROVI ZAGREB

24. ARHEOLOKI MUZEJ ZAGREB

25. MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT ZAGREB

26. NARODNA SVEUILINA KNJINICA ZAGREB

27. SVEUILINA KNJINICA SPLIT

28. ARHEOLOKI MUZEJ ISTRE

29. FESTIVAL DJETETA IBENIK

30. LADO

31. TVORNICA KULTURE

32. MUZEJ GRADA ZAGREBA

33. KULTURNI IVOT GRADA PAGA34. MUZEJ GRADA TROGIRA

35. IBENSKO KOLO

36. GRADSKI MUZEJ VARADIN

37. MUZEJ SLAVONIJE

38. MUZEJ NINSKIH STARINA

39. DUBROVAKE LJETNE IGRE

40. HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ

1. MARKETING & MANAGEMENT U KULTURI I UMJETNOSTIOvom knjigom prikazuje se teorija i praksa prilagoena institucijama i pojedincima koji djeluju u podruju kulture. Postoji nekoliko podruja analize marketinga u kulturi: Analiza korisnika, donatora, konkurencije i ekstremnih javnosti.Kao primjer analize marketinga, u knjizi je Tvornica Kulture.

Institucije kulture primjenjuju marketinko naelo da umjesto da biraju programe iskljuivo prema karakteru institucije i preferencijama umjetnikih nositelja, u procesu izbora trebalo bi voditi rauna o okruenju u kojem djeluju preferencijama publike i mogunostima pokrivanja prostora.

Kao dobar primjer primjene marketinkih naela u hrvatskim institucijama kulture treba navesti HNK koji jo od 1970.-tih djeluje prema naelima suvremenog marketinga.Kod marketinga u kulturi prvo se vri segmentacija, targetiranje i pozicioniranje, odabire se proizvod i vijena kao imbenici marketinga, odabiru se strategije distribucije i upravljanje posrednicima, te se vri promocija i marketinka komunikacija.Marketinki mix je praktino ishodite za planiranje i provedbu svih marketinkih aktivnosti u svakoj organizaciji, a koji su vezani za proizvod, cijenu, distribuciju i promociju. Proizvod je sve ono to organizacije i pojedinci mogu ponuditi kako bi netko zadovoljio svoju konkretnu potrebu ili elju. etiri su osnovne faze proizvoda nakon razvoja i testiranja: uvoenje, rast, zrelost i opadanje. Kod institucija s podruja kulture uloga i cilj odreivanja cijena nije iskljuivo stvaranje profita. Pravilno odreene cijene omoguavaju stvaranje prihoda koji se usmjeravaju za naknadu trokova, razvoj institucije i njezinih programa i ostvarivanje profita ( u onim institucijama koje djeluju u profitnom sektoru ).

Sve organizacije moraju se na neki nain povezati sa korisnicima. Ono to se nudi mora biti i dostupno onima kojima je namijenjeno.Gradsko kazalite Trenja omoguava zainteresiranim posjetiteljima dostavu ulaznica na kunu adresu na podruju grada Zagreba, omoguava rezervaciju ulaznica putem telefona ili e-pote.

Isto tako Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado svoju ponudu distribuira organizirajui nastupe u zemlji i inozemstvu, omoguava on-line kupnju vlastitih CD-ova u razliitim zemljama putem posrednika.Pojedinci i institucije s podruja kulture ve stoljeima manje ili vie uspjeno komuniciraju s okruenjem, no metode i mediji komunikacije neprestano se mijenjaju drei korak sa razvojem tehnologije kao i potrebama i navikama ciljnih grupa kojima se obraaju. U Hrvatskoj je marketinka promocija u kulturi bila prilino zastupljena tijekom povijesti, osobito u 19. i prvoj polovici 20. stoljea. Prvi oblici oglaavanja sadraja su putem novina Kraljski Dalmatin, Novine hrvatske i Danica. Kazaline institucije, KUD i druge institucije koriste razliite alate za komunikaciju oglaavanje, osobna prodaja, odnosi s javnostima, unapreenje prodaje, direktni marketing i novi mediji.Odnosi s javnou u Gradskoj knjinici Zadar

Gradska knjinica Zadar komunicira s javnou preko tiskanih materijala, web stranice, protokolarnim poklonima i to tako da budu prihvatljivi to veem broju segmenata.

Na kraju je vano istaknuti znaajnu ulogu koju kultura ima na razvoj drutva pa je kvalitetan marketing prijeko potreban, jer institucije kulture bitno pridonose ekonomskom razvoju i prosperitetu drutva; esto su u sastavni dio kulturne ponude; vani poslovni partneri gospodarstvu i znaajni poslodavci.Marketinko djelovanje koncertne dvorane V. Lisinski

U ovom primjeru opisano je:

Upravljanje proizvodom u kulturi ( proizvodi se odnose na cikluse, tj. programe koncerata i glazbenih manifestacija )

Cijena kao imbenik marketinga( cijena je povezana s iskoritenjem kapaciteta dvorane )

Strategija distribucije i upravljanje posrednicima ( meu partnere u distribuciji proizvoda ubrajaju se sve institucije i organizacije s podruja kulture s kojima se ostvaruje suradnja )

Promocija i marketinka komunikacija u kulturi ( programi se najavljuju na konferencijama za medije, nakon toga se objavljuje bilten koji se distribuira pretplatnicima, ali i ostalima.Primjer: HNK Ivan pl.Zajc iz RijekeMarketinki mix HNK Ivan pl. Zajc iz Rijeke je tijekom studenog 2005. pripremilo tjedan dana glazbenih dogaanja u sklopu kojeg se odrao koncert rijeke filharmonije u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, te mala sveana misa u katedrali sv. Vida. Na taj se nain i odabirom lokacija odravanja kulturnih manifestacija nastojalo uskladiti sve elemente marketinkog mixa.

Organizacija ne komunicira samo s jednom opom javnosti, ve s mnogo razliitih institucija s podruja kulture dravne i srodne institucije, lokalna zajednica, umjetnici, redoviti korisnici, mediji, poznate osobe, potencijalni financijeri, tvrtke, nekorisnici-pojedinci.

2. KAZALITE LUTAKA ZADAR

U Zadru je 1. studenoga 1951. osnovano Kazalite lutaka. Prvotno radi kao amaterska druina. Bruno Paitoni, koristei svoje znanje koje je stekao u Francuskoj postavio je novu ustanovu na strunim temeljima. Zadar nije imao nikakvu tradiciju takve vrste. Inicijator je bio tadanji predsjednik Narodnog odbora Ante Matrovi. Zgrada Doma za tjelesnu kulturu na atletskom stadionu bila je pogodna za takvu vrstu institucije. Usporedo s ureivanjem zgrade odran je i prvi teaj za glumce-lutkare, kroz koji su osposobljena prva dvanaestorica glumaca-lutkara. U prosincu 1951. godine kada je teaj zavrio prelo se odmah na uvjebavanje prvog scenskog djela popularne prie Crvenkapica od Vladimira Nazora. 1. sijenja 1952. godine pred prepunom dvoranom gledalaca odrana je prva premijera.

U samom poetku stvorena je i unutranja organizacija. Za direktora kazalita postavljen je Bruno Pationi. Kao stalni redatelj radi Mile Gatara.

Godine 1960. kazalite je postalo profesionalni lutkarski ansambl. Prvi profesionalni glumci su bili: Marija Mokovi, Nevenka Filipovi, Melita Juki, Karlo oleti, Zvonko Festini i Bogumil Kleva. Od 1952. g. Kazalite lutaka je izvelo vie od 200 naslova domaih i stranih autora. Nekoliko izvanrednih predstava obilo je brojne svjetske i domae festivale, a meu najuspjenijima je Postojani kositreni vojnik, predstava koja je dobila sve nagrade koje jedna lutkarska predstava moe dobiti. Neki od festivala na kojima je sudjelovalo Kazalite lutaka Zadar:

1954. Split Predstave Mala Floramye i Lutak Pinokio,

1961. Rim meunarodni festival i snimanje za talijansku televiziju RAI. Predstava Kekec,

1963. Beograd gostovanje i snimanje za tamonju televiziju. Predstava Hrabri mi Francuska i vicarska. Turneja. Predstava Mala arobnica, Ribar Palunko i Muka svete Margarite,

Brojne nagrade za reiju, likovnu kreaciju i animaciju, dobile su mnoge predstave (Muka Sv. Margarite, Judita, Ribar Palunko, Postojani kositreni vojnik, uma Striborova).

Iako se gradi nova zgrada Kazalita lutaka, ono jo uvijek djeluje na istoj adresi, dakle 50 god. Jo uvijek na podruju Jazina. Uredi su smjeteni kod lokacije gdje se gradi nova zgrada Kazalita.

Zadarsko kazalite lutaka odnjegovalo je cijeli niz istaknutih kulturnih i javnih djelatnika. Prve dvije dame hrvatskog lutkarstva , Kosovka Kuat Spai i Nevenka Filipovi, potjeu iz zadarske lutkarske sredine. Iz zadarskih lutkarskih redova potjee i jedan akademik Luko Paljetak.Osoba zaduena za marketing je ga. Vedrana Vali.

U marketinku svrhu Kazalite izdaje:

- programsku knjiicu. To je knjiica koja se izdaje za svaku premijernu izvedbu; bogato opremljena, ful color, naklada 500 kom, oglasni prostor na pozadini i unutar knjiice.

- plakat predstave po predstavi, stavlja se na atraktivne lokacije.

- letak repertoara,

- monografije, knjige ( povodom 50.-te godinjice rada Kazalita lutaka izdali su monografiju Kositreni vojnici hrvatskog kazalita )

Sudjeluju na press konferencijama kada predstavljaju novu predstavu ili daju izvjetaj o uspjesima na gostovanjima, festivalima itd. Kazalite lutaka ima svoju web stranicu, koja je posljednji put aurirana 2003. god., tako da ima puno nedostataka. Informacije na vlastitoj web stranici su zastarjele i nema ih mnogo i dovoljno. U pripremi i izradi je nova web stranica. Kazalina kritika takoer spada u marketing Kazalita lutaka.Ga Vali istie kako bi se Kazalite lutaka trebalo predstaviti i u turistikim vodiima, bilo nacionalnim, bilo na regionalnoj razini.

3. HRVATSKA KAZALINA KUA ZADAR

Svoje prvo pravo kazalite, glavni je grad Dalmacije Zadar dobio 1783. godine - Nobile Teatro Plemiko kazalite i nalazilo se na mjestu gdje se danas nalazi Hrvatska kazalina kua. Zgrada drugog velikog zadarskog kazalita Novog kazalita poela se graditi 1864. godine. Zgrada je bila smjetena u blizini dananjeg Trga tri bunara. Prvo profesionalno kazalite u povijesti Zadra Hrvatsko narodno kazalite nastaje nakon II. Svj. rata. Sveano otvaranje obavljeno je u 27. oujka 1945. godine.

U srpnju i kolovozu 1960. godine odrana je prva ljetna sezona na otvorenim pozornicama u gradu. Nakon toga zadarsko kazalite upada u financijske probleme. 1961./1962. je bila ujedno i posljednja sezona zadarskog profesionalnog umjetnikog ansambla. Time je zavreno razdoblje djelovanja prvog stalnog kazalinog ansambla u Zadru. Od tada Zadar nema svoj stalni ansambl i ta situacija traje do danas. Odlukom Skuptine opine Zadar u travnju 1992. godine konstituirana je Hrvatska kazalina kua.

HKK Zadar financira se od Grada, vlastitim prihodima (ulaznice, najam prostora) i prihodima od donatora, sponzora i pokrovitelja.

Ulaznica je u prosijeku 50 kn, ali studenti, umirovljenici, uenici, invalidi imaju popust. Pretplata ukljuuje 12 predstava i njezin ukupan iznos je 750 kn. Promoviraju se plakatima, letcima i mjesenim programima. Novost je da surauju sa TV Vox-om i 057 radiom na kojem imaju kulturnu emisiju Kvarat ure kulture gdje sluatelji mogu saznati to je novo i sudjelovanjem u nagradnoj igri osvojiti i ulaznicu. Isto tako sve podatke vezane za program mogu saznati i sa njihove Internet stranice koja je jako dobro ureena, a i povezana linkovima sa ostalim kazalitima u Hrvatskoj. Od prole godine imaju i sms marketing to znai da svoje pretplatnike koji su im u bazi podataka sms-om obavjetavaju o programu.

Popunjenosti programa JE 80%. Ima preko 22 000 posjetitelja godinje, preko 150 pretplatnika. HKK - Zadar je u suradnji sa Gradskom knjinicom i Arsenalom (razmjena plakata, linkova...).4. GALERIJA UMJETNINA NARODNOG MUZEJAGalerija umjetnina nalazi se u prostorijama nekadanje Providurove palae, na prvom katu. Osnovana je 10. listopada 1946. godine, te se nekada zvala Moderna galerija. U svom fundusu uva umjetnika djela od razdoblja baroka do suvremenosti. Fundus Galerije umjetnina ine 1650 djela i 30000 negativa koji su u procesu obrade. Cjelokupni fundus je podijeljen u vie zbirki:

Zbirka starog slikarstva (20 baroknih slika)

Zbirka ikona

Zbirka umjetnina 19. i 20. st. (do 1970. g.)

Zbirka umjetnina od 1970. g. pa do danas, do 21.st.

Zbirka fotografije

Zbirka negativa Ante Brkana

Posebno se obrauje materijal koji potjee iz zadarskog kraja. Posebnu vrijednost imaju slike zadarskog slikara Franje Salghetti-Driolija. Iznimnu vrijednost ima Ugljanski poliptih koji je na trajnoj posudbi u SICU. Danas se u vlasnitvu Galerije nalazi i vrijedna zbirka negativa Ante Brkana, otkupljena 1995. godine. Galerija umjetnina esto ima tematske izlobe, od kojih se istiu trienale Plavi salon i ovjek i more, koje se, dakle, izlau svake 3 godine.

Od tiskovnih medija Galeriju umjetnina predstavljaju: Zadarski list, Slobodna Dalmacija, Jutarnji list, Veernji list. Od radio stanica to su radio 057, radio Zadar, Novi radio, te web portali 057info, web centar hrvatske kulture, te web portal turistike zajednice grada Zadra. Za svaku izlobu Galerija umjetnina daje tiskati pozivnice, plakate i kataloge, iji izgled osmiljavaju dizajneri.

Kada se odrava neka znaajnija izloba, razmjenjuju se informacije o izlobi s ostalim muzejima i galerijama u Hrvatskoj, a posebno kada je rije o izlobi meunarodnog karaktera, kao to je izloba ovjek i more, pozivnice se alju i institucijama van Republike Hrvatske.

5. ETNOGRAFSKI ODJEL NARODNOG MUZEJA ZADAR

Etnografski odjel Narodnog muzeja nalazi se u zgradi Gradske strae. Etnografski muzej se nalazi skupa s Prirodoslovnim i Gradskim muzejom te Galerijom umjetnina u sastavu Narodnog muzeja kao njegov odjel.

Kao samostalna ustanova muzej djeluje od 1. sijenja 1952.godine.

Zadatak je ovog muzeja da na podruju sjeverne Dalmacije sistemski proava, sabire, uva i izlae u svojim prostorijama etnografski materijal ovoga kraja. Kako je za sada ogranieni izlobeni prostor muzeja, postavljan je i muzejski materijal u dvije nevelike dvorane, prema principu razdiobe u navedena etnografska podruja (Bukovice, Ravnih kotara i primorja sa otocima). U prizemnoj dvorani izloen je materijal dinarskog podruja, nonje Bukovice i Ravnih Kotara, pojedini karakteristini dijelovi tih nonja, te probrani rezbareni predmeti (preslice, vretena, motovila), koji su dokaz vanredne stvaralake sposobnosti pastira Bukovice. U dvorani I. kata smjeten je materijal mediteranskog podruja i prelaznih tipova, nonje, njihovi karakteristini dijelovi, nakit, uzorci ipki s Paga te tkalaka pomagala (tara, mulinel i dr.) iz Novigrada. Fundus ovog muzeja se svakim danom poveava.

Prave osobe zaduene za marketing nema. Ulaznica u ovaj muzej kota samo 5 kn za cijenjene studente te 10 kn za ostale posjetitelje. to se tie broja posjetitelja, to nije neki veliki broj. Ljeti bude AK i od 10 do 20 posjetitelja dnevno. Naravno zimi je to manji broj. Veliki problem za primanje grupa posjetitelja je i skuenost prostora. 6. MUZEJ GRADA ZADRA

Narodni muzej Zadar je opi, kompleksni tip muzeja koji spaja etiri zadarske samostalne muzejsko-galerijske institucije prirodoslovni muzej, Etnografski muzej, Galerija umjetnina, Muzej grada Zadra s novoosnovanim Muzejom narodne revolucije. Stalni postavi : Uspomene iz jednog Zadra, izloba stilskog namjetaja Zadra 17.-19. st., Renesansa u Zadru, izloba likovnih umjetnosti i arhitekture Zadra iz 15. i 16. st.Muzej grada Zadra godinje posjeuje 9-11 tisua posjetitelja cijena ulaznice za odrasle je 10kn, a za djecu 5kn. ove godine galerije je zatvorena pa se oekuje znatno manje posjetitelja. Trenutno su izloene makete grada Zadra 1790., 1910.,1490.godine. takoer namee se pitanje donacije za restauraciju gradskih lavova gdje se surauje sa veleposlanstvima.

Najskuplja izloba do sada je izloba Japanske keramike u gradskoj loi.

Ova godina je jubilarna i muzej slavi 175.godina postojanja, a prirodoslovni 100.godina postojanja.

(Ovi podaci o marketingu su upitni jer je kolegica govorila o Narodnom muzeju u seminaru, a ne konkretno o Muzeju grada Zadra)

7. PRIRODOSLOVNI ODJEL NARODNOG MUZEJA ZADAR

Prirodoslovni odjel je jedna od najstarijih muzejskih ustanova te vrste u u Hrvatskoj. Naroito je bogata i cjelovita zbirka riba i ptica, a posebno se ponosi sa sreenom zbirkom koljkaa i pueva. U muzeju se uva i veliki herbarij Zadranina Domenica Pappafave, nastao 1830-tih godina koji u 100 svezaka sadri vie od 10000 vrsta biljaka iz cijelog svijeta.Prirodoslovni odjel jedan je od etiri odjela u sklopu opeg Narodnog muzeja Zadar i slijednik je nekadanjeg najstarijeg Prirodoslovnog muzeja na prostoru Hrvatske. Odjel je smjeten u dijelu bive Providurove palae u Medulievoj ulici. Muzejsko poslanje dananjeg Prirodoslovnog odjela temelji se na prikupljanju, istraivanju i izlaganju flore i faune ireg zadarskog podruja i ostalih okolnih podruja. Istraivakim radom na terenu stvaraju se nove zbirke, te uz one donirane ili otkupljene, ine fundus Prirodoslovnog odjela. Izlobeno prezentacijskom djelatnou odjela obrauju se razliite teme iz ekologije i zatienih podruja uz koritenje grae iz fundusa odjela, ali i ugoavajui izlobe iz ostalih krajeva Hrvatske.

CD "Mekuci (Mollusca) u zbirci Prirodoslovnog odjela Narodnog muzeja Zadar" obrauje mekuce koji se nalaze u zbirci Prirodoslovnog odjela. Ideja o izdavanju ovakve publikacije proizala je iz potrebe da se kataloki obradi zbirka koja se nalazi u muzeju. Radi pomanjkanja izlobenog prostora zbirka se izlae samo povremeno. Stoga smo je barem djelomino eljeli napraviti dostupnom javnosti.Snjeana Vuji-Karlo je voditeljica odjela. 8. GRADSKA KNJINICA ZADAR

Gradska knjinica je osnovana 1948., otvorena je 1949., a tek se od 1999. nalazi na dananjoj lokaciji. U knjinici se mogu posuditi knjige, audio-vizualna graa, hibridne knjige, glazba. Ima djeji odjel gdje se mali korisnici mogu druiti, igrati i uiti, te itati knjige. Ima odjel za odrasle koji ukljuuje Studijsku itaonicu sa Zaviajnom zbirkom i itaonicu dnevnog tiska, te glazbeni odjel.1997 dolazi novi ravnatelj u knjinicu koji je orijentiran na marketing, do tada se u knjinici samo govorilo o marketingu i o organiziranju nekih dogaanja u njoj samoj, ali se nikada nije na tome uspijevalo do 90-tih godina.

1999. zapoet je projekt Knjinica kao sredite zajednice koji je prerastao u ono po emu je knjinica prepoznatljiva, te je postao njihov program i okosnica.

Financiraju se iz gradskog prorauna, upanije , ministarstva Kulture, te donacijama koje su dane od strane Europske zajednice za realizaciju uspostave projekta bibliobusne slube na podruju Zadarske upanije (ide okolo po selima, tako da i oni mogu posuivati knjige ).

Komuniciraju s javnou putem plakata A4 ili A3 koje polijepe po gradu. Imaju city light ispred knjinici na kojem su cijelo vrijeme obavijesti to se u knjinici dogaa. Petkom imaju najave to e se dogaati cijeli idui tjedan u knjinici, i te popise alju svim redakcijama, urednitvima (Zadarski list, Slobodna Dalmacija, Jutarnji), tjednicima (narodni regional), te takoer radijskim stanicama , ak u krugu od 50 kilometara, neke emisije se objavljuju i u Zagrebu. Svaki ponedjeljak uivo ide na VOX televiziji najava sljedeeg tjedna.

Medijskog pokrovitelja nema, jer kad bi izabrali samo jedan medij onda bi sve druge gurali u drugi plan, oni su sa svima dobri, i svi ele izvjetavati o dogaanjima u knjinici, pa tako paraju na reklamiranju.

Njihov moto je svaki dan pojaviti se u medijima i tako su usmjerene i marketinke aktivnosti.

9. STALNA IZLOBA CRKVENE UMJETNOSTI ZADAR

Stalna izloba crkvene umjetnosti u Zadru nastala je pravno 29. oujka 1967. Umjetniki predmeti koji se nalaze u prostorijama Stalne izlobe crkvene umjetnosti su smjeteni u prizemlju, prvom i drugom katu.

Nedugo nakon II svjetskog rata u Zadar je doao knjievnik akademik Miroslav Krlea koji je bio oduevljen sauvanim predmetima te je potaknuo izdavanje monografije pod naslovom Zlato i srebro Zadra kojeg je izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Izloba obuhvaa riznicu i vei broj umjetnina zadarske katedrale, riznicu i umjetnike slike iz samostana benediktinki, nekoliko umjetnikih predmeta iz crkve Sv. imuna te su dodani vrijedni zlatarski radovi i neke slike iz seoskih crkava zadarske nadbiskupije. U prizemlju je rekonstruirana unutranjost crkve Sv. Nediljice iz XI st., na prvom katu izloena su djela slikara, kipara i zlatara kao i umjetniki vezovi iz vremena romanike i gotike. Na drugom katu nalaze se predmeti od kasne gotike do baroka. Prevladavaju slike i kipovi.

Stalna izloba crkvene umjetnosti nema slubu marketinga u sklopu svog poslovanja pa tako ni djelatnika koji bi se bavio iskljuivo takvim radom. Meutim, ravnatelj don Pavao Kero ne iskljuuje mogunost takvog poslovanja u budunosti. Unato ne postojanju takvog rada Stalna izloba crkvene umjetnosti Zadar je u procesu kreiranja vlastite web stranice. Svakodnevno SIC obavjetava putem dnevnih novina Zadarski list potencijalne posjetitelje o mogunostima razgledavanja izlobenih materijala u odreenom vremenu. Posjetiteljima se naplauje simbolina cijena ulaznice (5, 10 kn), a osim razgledavanja mogu kupiti neke od knjiga i suvenira. Od ovakvih prihoda djelatnici paljivo odravaju teko ouvane predmete u zadovoljavajuem stanju.

10. HNK ZAGREBHrvatsko narodno kazalite u Zagrebu nacionalna je i matina kazalina institucija u Republici Hrvatskoj.

Kazalina povijest grada Zagreba see u daleko jedanaesto stoljee, od kada se u njemu, kao i u veini europskih gradova, prikazuje svojevrsni oblik srednjovjekovnog teatra u crkvama i na gradskim trgovima.

1836. godine Zagreb dobiva prvu profesionalnu kazalinu ustanovu i zgradu, koju na Markovu trgu, na zemljitu darovanom od gradskog magistrata, gradi veletrgovac Kristofor Stankovi novcem dobivenim na bekoj lutriji.

Uz gostujue strane kazaline druine, na toj je sceni 1840. godine u izvedbi Domorodnog teatralnog drutva prikazan prvi kazalini komad na hrvatskome jeziku, Kukuljevieva junaka igra Juran i Sofija ili Turci pod Siskom, a 1846. godine i prva hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog.

Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu posjeduje sedam oslikanih zastora koji se postavljaju na pozorniki portal u pojedinim sveanim prigodama.

Najstariji zastor je Djed, unuk i vila rad Vjekoslava Karasa. Sveani zastor Hrvatski preporod, rad je Vlahe Bukovca, rad Krste Hegeduia je prikaz seljake bune. Drama Hrvatskoga narodnog kazalita u Zagrebu razvija se u prvoj polovici 19. stoljea, tonije 1860.godine, Izmeu dva svjetska rata na elu s redateljem Brankom Gavellom zagrebaka Drama doivljava svoje zlatno razdoblje, a na hrvatsku scenu konano stie veliki dramski pisac Miroslav Krlea. Od praizvedbe prve hrvatske nacionalne opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog, 28. oujka 1846. godine, nastale u jeku narodnog ilirskog preporoda, do uspostave stalne Opere 1870. godine, proteklo je dvadesetak godina kontinuiranog glazbenog ivota u Zagrebu.

Imenovanjem Stjepana Miletia na mjesto intendanta Hrvatskoga narodnog kazalita 1894. godine zapoinje zlatno razdoblje zagrebake Opere,

Zagrebaka je publika upoznala plesnu umjetnost jo potkraj 18. stoljea, Na praizvedbi do danas najpopularnije hrvatske opere, Nikola ubi Zrinjski Ivana pl. Zajca, 4. XI. 1876., u koreografiji primabalerine Ivane Freisinger iz Amsterdama, prvi put je prikazan balet, umjesto dotadanjih povijesnih plesova, kola ili pantomime, to se dri godinom osnutka baletnog ansambla unutar zagrebake Opere.

Upravu Hrvatskog narodnog kazalita u Zagrebu ine intendantica dr. Ana Lederer, v. d. ravnateljice Drame Sanja Ivi, ravnatelj Opere Branko Mihanovi, ravnateljica Baleta Irena Pasari, rukovoditeljica Odjela prodaje, promocije i odnosa s javnou Stela Telebuh Stazi, te upravitelj Tehnike Branko Lepen.

U Operi i Baletu prosjena je popunjenost preko 90%, dok je u Drami dosegla visokih 85%.

Premijere i ostale produkcije najavljuju na vie radio stanica (Prvi program HR-a, Radio 101, Radio Sljeme, Obiteljski radio), te na Prvom programu HTV-a.

Dnevna posjeenost web stranice je oko 558 posjeta. Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu je s poetkom sezone 2005/2006. uvelo online prodaju ulaznica. Cijene ulaznica kreu se od 45 do 210 kn. Postoje i razni popusti.Kazalite je u rujnu ove godine izdalo prvi brojlista Opera Infokoji izlazi u tiskanom obliku i moega se kupiti u HNK u Zagrebu za svega 5 kuna, a na web stranici ga se moe proitati u PDF-u. Svako pojedinano izdanje lista predstavljat e najznaajnija dogaanja u zagrebakoj Operi u sljedea dva mjeseca.

11. HNK RIJEKA

Prvo kazalino zdanje u Rijeci podignuto je 1765. godine, no krajem 18. stoljea zapoinje gradnja novoga kazalita kojega 1805. otvara ugledni rijeki graanin i trgovac Andrija Ljudevit Adami. Meutim, uvjeti za rad kazalita nisu zadovoljavali prohtjevima vlasti, pa je postojeu zgradu trebalo sruiti da se sagradi nov, moderan i suvremen teatar. 3. listopada 1885. bio je dan otvorenja novoga OPINSKOG KAZALITA (TEATRO COMUNALE). Za taj su sveani trenutak pomno pripremane i dvije velike opere, jo neizvoene u gradu Rijeci: Verdijeva Aida i Ponchiellijeva Gioconda.Hrvatska rije ni hrvatski kazalini umjetnici nisu imali pristupa teatru, i to sve do potkraj 1945. godine kada je osnovano stalno Narodno kazalite u Rijeci, i to sa Hrvatskom dramom, Talijanskom dramom te Operom i baletom.

4. sijenja 1946. imenovana je i prva uprava na elu s intendantom dr. urom Roiem. Iste godine igrala se prvi put predstava na hrvatskome jeziku. Bila je to ''Dubravka'' Ivana Gundulia.Godine1953. kazalite dobiva novo ime prema slavnome sugraaninu - Ivanu Zajcu.

Od 1991. Kazalite dobiva status nacionalnog kazalita, a 1994. godine svoj dananji naziv - Hrvatsko narodno kazalite Ivana pl. Zajca.Upraviteljica propagande i marketinga je Mara Vidui. Prije otvaranja sezone odrava se konferencija za novinare.

Cijene ulaznica za predstave kotaju 30 kn 190 kn, koncerti 50 200 kn.Cijene u pretplati su 180 kn 700 kn. Postoje i razni popusti za odreene skupine graana. Poveanje broja pretplatnika za 13,66 % je najvei porast u proteklih petnaest godina.

Glavni financijer je Ministarstvo kulture. Sponzori su INA, Hrvatski Telekom, Grand hotel Bonavia, Rijeka, Autotrans d.o.o., Pago. Medijski promotori su Novi list, Radio Rijeka, Kanal R....

12. HNK OSIJEK

Kazalina zgrada u Osijeku sagraena je i otvorena 1866. Najstarija je u unutranjoj Hrvatskoj. Projektirao ju je Karlo Klausner. Barokni tlocrt gledalita rijeen je u obliku potkove, kao u talijanskim i austrijskim kazalinim dvoranama, i ima tri nivoa.

Kazalite je bilo porueno za vrijeme Domovinskog rata, a 27. prosinca 1994. zablistalo je novim sjajem. Toga je dana, kao izraz zajednitva i snage hrvatske drave, marom Osjeko-baranjske upanije i Grada Osijeka, obnovljeno i sveano otvoreno Hrvatsko narodno kazalite u Osijeku. Tome povijesnome inu bio je nazoan i tadanji predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman. Kazalite ima na izborniku vie od dvadeset naslova, organizira Dane otvorenog kazalita, Krleine dane, novogodinje koncerte i Lipanjsku opernu no. Publiku ini pedesetak tisua posjetitelja a pored predstava u Osijeku Kazalite gostuje u gradovima Osjeko-baranjske upanije i na irim prostorima nae domovine te u inozemstvu.U HNK Osijek ima 16 glumaca, 36 lanova zbora, 15 opernih solista, 15 lanova plesne skupine i 48 sviraa. Grad i upanija izdvajaju 10 milijuna kuna godinje za potrebe HNK-a. Intendant kazalita je Vlaho Ljuti. Upraviteljica marketinga i prodaje je DRAENA VRSELJA. Cijene ulaznica kreu se od 30 do 120 kn. Odnedavno je u prodaji monografija ''HNK U OSIJEKU 1907.-2007''.13. HNK VARADIN

Prvo javno kazalite Varadin je dobio 1788 godine. U 19. st. predstave su se izvodile na hrvatskom i njemakom jeziku. Godine 1873. podignuta je sadanja zgrada kazalita. Stalno gradsko kazalite osnovano je 1915., a prvih sedam sezona ravnatelj je bio Andro Mitrovi. Sadanja ravnateljica je mr.sc. Jasna Jakovljevi.

U sklopu Hrvatskog narodnog kazalita nalazi se odjel za marketing, koji je od velikog znaaja za kazalie. Vesna Kosec-Torjanac je ef propagande i marketinga HNK, a Mirjana alamun, propagandistica HNK u Varadinu.

Cijene ulaznica za premijere iznose 15 80 kn. to se tie pretplate, umirovljenici, studenti i srednjokolci mogu kupiti iskaznicu kazaline zajednice, te cijena ulaznice po predstavi iznosi 10,00 kuna.

Veliku ulogu u marketingu HNK-a imaju brojni sponzori.

Vezano uz propagandu, mjeseno se tiska 1500 primjeraka letaka, takoer izlaze dnevni i veernji letci. U vrijeme premijere neke predstave, tiska se po 300 primjeraka. Kazalite je poznato i po dizajnu plakata, kojih se godinje se tiska 3000 primjeraka.HNK Varadin zastupljen je u svim medijima; podrunoj televiziji, tisku, i to u raznim dnevnicima i tjednicima; studentskim udrugama, Varadin online itd.

HNK posjeduje i vlastitu internet sranicu koja sadri podatke o povijesti i dananjem izgledu kazalita te takoer obavjetava posjetitelje o svim prolim i buduim predstavama, te cijenama tih predstava. Dnevno stranicu posjeuje vie od tisuu posjetitelja.Marketing odjel provodi istraivanja djelotvornosti propagande i mjerenje uspjenosti na taj nain da publika ispunjava ankete, a plakate alju na natjecanja, kojima je po broju dobivenih nagrada dokazano da je propaganda uspjena.

14. HNK SPLIT

Zgrada hrvatskog narodnog kazalita izgraena je 1893. Uoi blagdana sv. Duje, 06. svibnja 1893. otvorio ju je gradonaelnik. Ministarstvo prosvjete u Beogradu osniva 1921. Narodno pozorite za Dalmaciju, prvo stalno Hrvatsko glumite u Splitu koje traje do 1928. Pod intendaturom Ive Tijardovia prikazana je 5. prosinca 1949. prva predstava Hrvatskog narodnog kazalita. Tom prigodom izvedeni su dijelovi iz Judite Marka Marulia, a zatim scenska vizija Splite, grade s glazbom Josipa Hatzea. Poar je 1970. zahvatio kazalinu zgradu. Kazalite je obnovljeno 1980. Kazalina sezona danas traje od mjeseca listopada do kraja svibnja. Trenutni intendant HNK Split je glumac Milan trljic. Svake godine se u okviru kazalita odvijaju dvije vane manifestacije. To su Splitsko ljeto i Marulievi dani

HNK Split je u vlasnitvu grada Splita. Grad duan podmirivati trokove plaa za zaposlene kao i pokrivati fiksne trokove. Ostatak prihoda je od prodaje karata i iznajmljivanja. Postoje i sponzori koji podupiru rad kazalita.

U okviru marketinga u kazalitu obavljaju se razne djelatnosti. to se tie oglaavanja postoje dvije vrste. To su plaeno i neplaeno. Ono plaeno podrazumijeva oglaavanje putem medija. U ovom sluaju rije je o novinama i radiju s kojima su potpisali godinji ugovori. Kad je rije o novinama to su Slobodna Dalmacija i Vijesnik. Od radija ugovor je potpisan s radiom Split, Dalmacija, KL i Riva. Vano je spomenuti da kazalite kao kulturna ustanova ima pravo na popust od 50% neplaeno oglaavanje podrazumijeva stavljanje plakata na proelje kazalita, u knjinice I kole, pa ak I u neke firme. Izdaju se godinje broure, mjesene te za svaku predstavu posebno. One mjesene se alju svim pretplatnicima na kunu adresu. Sluba odnosa s javnou se bavi kontaktiranjem medija u svrhu publiciteta. To je najee prije premijera I vanijih gostovanja kako bi se predstavio tim. Organiziraju se intervjui s glumcima I redateljem.

15. KAZALITE MARIN DRI DUBROVNIK

16. MUZEJ MIMARA ZAGREB

Muzej Mimara, punim nazivom ''Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topi Mimara, utemeljen je i otvoren za javnost 1987. godine. Smjetena je u neorenesansnoj palai sa kraja 19. st. (zgrada bive gimnazije) na Rooseveltovom trgu. Muzej Mimara nastao je donacijom svjetski poznatog skupljaa umjetnina Ante Topia Mimare i njegove supruge Wiltrud Mimara gdje je vie od 3.750 umjetnina velike raznolikosti i iznimne umjetnike vrijednosti. Od slika velikih majstora - Raffaella, Velasqueza, Rubensa i Rembrandta, zatim oko 200 skulptura od antikog doba do 20. st. te arheolokih rijetkosti starog Egipta i Grke. Zbirka stakla izuzetna je cjelina umjetnikih vrijednosti staklarskog obrta. Kroz vie od 300 izloenih primjeraka prati razvojni put o drevnog Egipta i Rimskog carstva do poznatih venecijanskih i drugih europskih radionica. Zbirka umjetnina Dalekog Istoka sadri predmete od rijetkih materijala poput ada, laka i roga nosoroga. Muzej posjeduje bogatu strunu knjinicu s 5400 naslova. Stalni postav oblikovan kao kronoloko nizanje povijesno-stilskih razdoblja. Redovito se organiziraju tematske i studijske izlobe, te ekspertize i povremene edukativne igraonice / radionice.

Mimara je studirao slikarstvo i restauriranje umjetnina u Rimu. Kolekcionarstvom se bavio od 1921. godine. 17. KLOVIEVI DVORI

Galerija Klovievi dvori smjetena je u zdanju starog, gornjogradskog, isusovakog samostana Muzejski prostor slubeno je otvoren 15. oujka 1982. godine u adaptiranom zdanju isusovakog samostana. Prvotno je zamiljen kao prostor u koji bi se trebala smjestiti Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topi Mimare. 1987. godine Muzejski prostor dobiva novu izlobenu poziciju - Muzej Mimara u preureenom prednjem djelu bive kolske zgrade na Rooseveltovu trgu za pohranu Mimarine zbirke. Muzejski prostor slubeno postaje Muzejsko galerijskim centrom, a u njegovu sklopu ve je bila zgrada podignuta na gradskom bedemu koju je kao radni prostor kustosa projektirao arhitekt Igor Emili, a naknadno je pretvorena u prostor za monografske autorske izlobe Galeriju Gradec. 1985. godine Muzejski prostor preuzima Kulu Lotrak. .Kula Lotrak s poetkom 1999. poinje djelovati kao javna ustanova Galerija Klovievi dvori.Ravnateljica je Vesna Kusin. U sluba marketinga i propagande zaposleno je ak 6 djelatnika. Sveukupno u Galeriji je zaposleno vie od 30 ljudi. Primarna je djelatnost organizacija i priprema velikih kulturolokih izloaba, njihova promidba, uz konferenciju za novinare, te tiskanje publikacija i ostalih tampanih materijala vezanih uz izlobu (katalog, letak, plakat, pozivnica), kao i vlastita proizvodnja suvenira koja je dio opreme svake znaajnije izlobe. Zatim organiziranje posebnih prateih dogaanja kao to su predavanja, tribine, aukcije, likovne radionice, koncerti. Galerija Klovievi dvori specijalizirala se i za organizaciju hrvatskih izloaba u inozemstvu, pa se tako pojavljuje kao suorganizator veine najznaajnijih hrvatskih nastupa u Evropi i ire i stalni partner nastupa na venecijanskim bijenalima zahvaljujui svojoj pouzdanoj i iznimno opremljenoj tehnikoj ekipi. Galerija Klovievi dvori rado ustupa svoje prostore za odravanje domjenaka, marketinkih evenata, koncerata, strunih skupova, press konferencija i drugih slinih dogaanja. Za tu svrhu mogue je koristiti nekoliko prostora: atrij, foaje, kafi, predavaona, izlobeni prostor.Galerija ima izvrsnu web stranicu.

18. MUZEJ GRADA IBENIKA

Otvorenje gradskog muzeja Kralja Tomislava datira od 20. prosinca 1925. kad je u ibenik doputovao Stjepan Radi radi prisustvovanja proslavi tisugodinjice hrvatskog kraljevstva. Inicijator i voditelj ustanovljavanja gradskog muzeja bio je don Krsto Stoi (1884. 1944) koji je ujedno bio osniva ibenskog muzeja i zaviajni historiograf. 1943. teko je stradala povijesna gradska jezgra. Zgrada u kojoj se nalazila muzejska zbirka bila je sruena. Najvei dio bio je uniten ili oteen. Zadatak obnove muzeja povjeren je prof. Frani Dujmoviu. Gradski muzej ibenik, krajem 1946.god prelazi u kompleks Kneeve palae. Arheoloka iskapanja kod Danila znaajno su pridonijela popunjavanju muzejske zbirke. 1951. godine Gradski muzej ibenik mijenja naziv u Muzej grada ibenika. Stalni muzejski postav otvoren je u dva navrata, 1979. i 1986. Poetkom Domovinskog rata postav je skinut. Po zavretku rata 1995. elja je bila realizirati novi postav po novim muzeolokim standardima, ali za to nikad nisu ostvarena odgovarajua financijska sredstva.

Cjelokupan fundus muzeja podijeljen je u zbirke: arheoloku (prapovijest, antika, srednji vijek i podmorska), kulturno povijesnu, te galerijsku. Ukupan broj izlobenih primjeraka iznosi oko 150.000.

Aktivnosti muzeja medijski su popraene: Lokalnim radijima (radio Ritam i ibenik), Novinama (Slobodna Dalmacija, Novi Tjednik, ibenski list), te upanijskom panorama na javnoj televiziji. Najuestaliji oblik marketinke promidbe je slanje pozivnica prilikom otvaranja izloba. Muzej takoer izrauje kataloge, mape, prospekte, plakate, vodie, razglednice i kalendare.

Na Internetu je takoer predstavljena cjelokupna djelatnost muzeja, a od 1996.god dobar vodi kroz sadraj je mapa weba. Na njoj je predstavljeno sve od muzeja i osoblja, do istraivanja i nakladnike djelatnosti. Tu je i izbor linkova koji govore o ibeniku i okolnim mjestima i znamenitostima. Moe se sudjelovati u muzejskom raspravitu, pogledati online izloba '' ibenik na starim mapama'', i pretraivati aktualne izlobe.

19. MUZEJ GRADA SPLITA

Poetci muzejskog djelovanja i sabiranja spomenike batine u Splitu povezani su uz Papalievu palau gdje je danas smjeten Muzej grada Splita. Krajem 15. i poetkom 16. stoljea u toj reprezentativnoj gotiko-renesansnoj palai, koja je pripadala splitskoj plemikoj obitelji Papali, nalazila se zbirka antikih kamenih spomenika iz Salone. Ulomci su ostali na tome mjestu sve do 1885. godine, kada je vei dio prenijet u zgradu Arheolokog muzeja kod Srebrnih vrata. Od 1925. godine, uz veliku itaonicu i ostale prostore, osposobljava se na drugom katu, u dvjema sobama palae Bernardi, Muzejsko-historijsko odjeljenje koje e prerasti u samostalnu ustanovu. Muzej grada osnovan je 1946. godine, dok je samo ime dobio dvije godine poslije. Prvi ravnatelj bio je Marko Uvodi, autor brojnih pripovijedaka i kroniar splitskog ivota. Zaetci gradskog muzeja u drugoj polovici 19. stoljea veu se uz Gradsku biblioteku (dananju Sveuilinu knjinicu). Od 1915. godine u okviru te institucije sustavno se poinju prikupljati predmeti i graa za budui muzej koji je smjeten u palai Bernardi koja je sagraena nad ostatcima renesansnih zidina iz 16. stoljea. Od 1984. godine poinje generalna sanacija i proirenje muzejskog sklopa, koja zavrava 1992. godine kada se prvi put u svojoj povijesti muzej otvara javnosti cjelovitim stalnim postavom. U sklopu muzeja nalazi se Galerija Vidovi, posveena najznaajnijem splitskom slikaru 20. stoljea i jednom od najpoznatijih protagonista hrvatskog modernog slikarstva. Muzej grada Splita zauzima sklop srednjovjekovnih zgrada u sjeveroistonom dijelu Dioklecijanove palae. Istoni, vei dio sklopa zauzima Papalieva palaa u kojoj je smjetena glavnina izlobenih dvorana. Mletaka kula je novi depandans muzeja. Jedan od glavnih eksponata trebala bi biti i maketa rekonstrukcije mletakog katela iji je dio bila i ta kula.Elvira ari Kosti je ravnateljica Muzeja. 20. ARHEOLOKI MUZEJ SPLIT

Arheoloki muzej u Splitu osnovan je prije 180.godina,22.kolovoza 1820.Najstariji je muzej u Hrvatskoj. Glavna zgrada Muzeja, u secesijskom stilu, projekt bekih arhitekta Kirsteina i Ohmanna. U proteklih nekoliko godina, usporedno s odravanjem jubilarnog XIII. meunarodnog kongresa za starokransku arheologiju 1994. U Splitu, na stotu obljetnicu Prvog kongresa, koju je bio organizirao don Frane Buli, krenulo se u prvu sustavnu obnovu Muzeja, proirenje njegovog izlobenog i radnog prostora, kao i u novi stalni postav ,koji je njegov trei stalni postav u sadanjoj muzejskoj zgradi. U okviru je muzeja dragocjena bogata knjinica, specijalizirana za povijest Dalmacije, za arheologiju, epigrafiku i numizmatiku, zajedno s arhivom, kao i konzervatorska - restauratorska radionica, specijalizirana za obradu kamena, metala, keramike i stakla. U sklopu arheolokog muzeja su lokaliteti U Tusculumu na Manastirinama (Salona), Narona-Vid kod Metkovia, te arheoloka zbirka na Visu. Nakon pedesetak godina djelovanja arheolokog muzeja, u njegovu se krilu raa i prvi hrvatski arheoloki asopis 1878.,Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku ( Bullettino di archeologia e storia dalmata),koji kontinuirano izlazi do dananih dana.

ZBIRKE: Prapovijesna, Grko-helenistika, Rimsko-provincijalna, Starokranska, Seoba naroda i srednji vijek - starohrvatska zbirka, Epigrafika, Numizmatika, Hidroarheoloka

Ravnateljica muzeja je mr.sc. Zrinka Buljevi. Glavni investitor Ministarstvo Republike Hrvatske, Grad Split posredno. Cijene ulaznica su od 10 do 300 kn (za voenje kustosa na stranom jeziku).

Muzej se prvenstveno prezentira javnosti putem raznih izlobi, za koje se unaprijed postavljaju plakati po gradu, kontaktiraju lokalni mediji poradi reklamiranja, te takoer stavljaju obavijesti i na vlastitoj web stranici za ije se redovito auriranje brinu informatiar. Posebne osobe zaduene za marketing nema. Muzej ima 34 stalno zaposlena djelatnika.

21. ZAVIAJNI MUZEJ BIOGRAD

Jezgra iz koje se razvio Zaviajni muzej Biograda bila je Arheoloka zbirka, osnovana 1969. djelovala je u sastavu Arheolokog muzeja u Zadru.

1973. osnovan je Zaviajni muzej Biograda na moru kao samostalna institucija. Muzej ima vie odjela: Arheoloki (od prapovijesti do 16. st.), Zbirka ''Teret potopljene galije iz VI. st.'', koja je postavljena 1970., te odjel NOB-a i socijalistike revolucije. Zatim tu je jo Etnografski odjel, Zbirka slika i knjinica. U muzeju rade tri strunjaka, ali osobe zaduene za marketing nema. Ravnateljica je Gorka Bouli. Muzej raspolae ulaznicama koje su ujedno i razglednice. Cijena je 10 kn, a za grupe ima i popusta. Do rata je bila velika posjeenost (do 10 000 u sezoni), a nakon rata taj se broj prepolovio. U zadnje vrijeme biljei se sve vei porast interesa javnosti. Tijekom cijele godine u Muzeju se odravaju izlobe koje obrauju Biogradsko podruje. Bitno je spomenuti da Muzej surauje sa vie muzeja pa su neki predmeti iz njegova fundusa predstavljeni i u zemlji i u inozemstvu.

to se tie medija, Muzej surauje sa lokalnim radiom '' Radio Zadar'', Gradskom televizijom, Narodnim listom, Zadarskim, Biogradskim glasnikom, i Slobodnom Dalmacijom. Odreene izlobe se prenose i putem HTV-a.

Takoer, Muzej surauje sa svim agencijama, hotelima i marinama na biogradskom podruju.

Glavni financijer je Grad. Tiskanje kataloga i ostalih propagandnih materijala financira Ministarstvo.

22. GALERIJA METROVI SPLIT

Palaa Ivana Metrovia u Splitu graena je od 1931. do 1939. godine prema idejnim projektima Ivana Metrovia. Ostavtinom Ivana Metrovia Republici Hrvatskoj iz 1952. godine stvoreni su preduvjeti za utemeljenje Galerije Ivana Metrovia kao muzejske ustanove, koja je sveano otvorena javnosti 9. rujna 1952. godine. Do 1955. Galerija je djelovala unutar Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju, nakon ega je, osamostalivi se, prela u djelokrug Sekretarijata za prosvjetu i kulturu grada Splita. Od godine 1991. u sastavu je Fundacije Ivana Metrovia ije je sjedite u Zagrebu. Njezine su aktivnosti usmjerene na skupljanje, zatitu, prezentaciju, strunu i znanstvenu obradu muzejske grae i muzejske dokumentacije vezane za ivot i opus Ivana Metrovia. Fundus ine ukupno 192 skulpture, 583 crtea, 4 slike, 291 arhitektonski nacrt iz razdoblja 1898. 1961. godine, gotovo u cijelosti djela Ivana Metrovia, kao i 2 garniture namjetaja. Osim umjetnina u vlasnitvu Galerije, u Galeriji Ivana Metrovia nalazi se 168 umjetnikih djela koja su vlasnitvo nasljednika Ivana Metrovia. U Galeriji Ivana Metrovia u Splitu nalazi se bogata arhivska graa i prikupljena dokumentacija, biblioteka, fototeka i videoteka, te hemeroteka (prikupljeni lanci i znanstveni radovi vezani uz djelo I. M.).

Voditeljica Galerije, Barbara Kovai Domani. U 2007. godini Galeriju je posjetilo 20 400 ljudi (porast od 13% u odnosu na 2006.) Galerija Metrovi se oglaava u vodiima za Split i drugim brourama. Promidbene materijale izrauju samostalno ili u suradnji s izdavaima vodia i broura. Sponzori nisu stalni, ve ih se aktivira ovisno o pojedinim dogaanjima u Galeriji. Galerija nema svoju samostalnu web stranicu, ve je ona zajednika za cijelu Fundaciju Ivana Metrovia. Web stranicu ureuje Muzejski dokumenatcijski centar, kod kojeg se nalaze i svi podatci o posjeenosti web stranice galerije. Cijene ulaznica su od 15 do 30 kn.

Proizveli su svoje ulje u suradnji s SMS-om (Sunce, more sol) iz maslinika na Crikvinama - Kateletu Ivana Metrovia i nazvali ga CRIKVINE.

23. ATELJE METROVI ZAGREB

Fundaciju djela Ivana Metrovia ine Atelje Metrovi u Zagrebu, Galerija Metrovi u Splitu, kompleks Katelet Crkvine, te crkva Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Atelijer Metrovi odnosno stalna izloba djela Ivana Metrovia u cijelosti je otvorena za javnost 1969. godine. Odlukom Zavoda za zatitu spomenika kulture grada Zagreba iz 1966. kompleks je zbog svoje arhitektonske i urbanistike vrijednosti i memorijalnog znaenja Zakonom o zatiti spomenika kulture stavljen pod zatitu. Od 1959. do 1961. godine muzej je djelovao pod upravom gradske Galerije suvremene umjetnosti, od 1961. do 1991. godine u sklopu je Galerija grada Zagreba, a od 1991. godine dio je Fundacije Ivana Metrovia. Poetni fundus Atelijera Metrovi od 147 umjetnina koje je Ivan Metrovi darovnim ugovorom iz 1952. godine i dodatkom darovnici iz 1959. godine (pri posjetu Hrvatskoj) namijenio izlaganju u prostoru u Mletakoj 8 sustavno se dopunjavao i danas ima vie od 300 inventiranih umjetnina. Odreen broj skulptura i crtea vlasnitvo je nasljednika Ivana Metrovia i vodi se kao pohrana. U autentinom ambijentu nekadanjeg umjetnikova doma i atelijera izloena su djela Ivana Metrovia iz fundusa Atelijera Metrovi: skulpture u mramoru, kamenu, drvu i bronci, reljefi, crtei i grafike. Djela prezentiraju Metroviev umjetniki opus nastao tijekom prvih etiriju desetljea njegova stvaralakog rada.Glavni i odgovorni urednik za Fundaciju Ivana Metrovia: Guido Quien

24. ARHEOLOKI MUZEJ ZAGREB

Arheoloki muzej u Zagrebu, prva nacionalna muzejska institucija javnim je djelovanjem zapoela 1846. god. Od svoga utemeljenja Muzej je prolazio kroz razliite organizacijske faze. Od 1878. god. Arheoloki odjel djeluje samostalno, ali u sklopu Narodnog muzeja. Tek 1939. god. Arheoloki odjel postaje samostalnim muzejom. Muzejski fundus, koji danas broji priblino 400.000 razliitih artefakata, prikupljen je iz razliitih izvora. Ve osamdesetih godina prolog stoljea Muzej zapoinje i sa sustavnim arheolokim iskopavanjima u razliitim hrvatskim krajevima, osiguravajui na taj nain bogatu spomeniku grau, ali istovremeno i dragocjene podatke. Muzejski fundus sistematiziran je u odgovarajuim zbirkama. Pretpovijesna, Antika (grki i rimski spomenici) i Ranosrednjovjekovna zbirka slijede uobiajeni kronoloki sustav. Muzej meutim posjeduje i Egipatsku zbirku, jedinu takve vrste u ovim prostorima, kao i Numizmatiku zbirku, jednu od najveih takvih zbirki u Europi i svijetu. Uz pojedine zbirke i odjele koje uz njih djeluju, u Muzeju djeluje i jedna od najbogatijih strunih arheolokih biblioteka u Hrvatskoj, a potrebno je istaknuti i znaenje preparatorske radionice koja u najveem dijelu zadovoljava potrebe zatite specifine arheoloke spomenike grae koju Muzej posjeduje. Fundus egipatske zbirke broji vie od 2100 predmeta i uglavnom je nabavljen u prolom stoljeu otkupom od obitelji austrijskog podmarala Franza Kollera. Muzej od 1994. godine njeguje i pedagoku djelatnost kojom pospjeuje komunikaciju s cjelokupnom javnou. Osobita pozornost posveuje se predkolskoj i kolskoj mladei te starijim i hendikepiranim osobama.Prvi broj muzejskog godinjaka pojavio se 1870. god. Njegove 3 serije, uz manje prekide, i s razliitim nazivima, izlaze kontinuirano od 1879. god. Zamjenom tog glasila za slina izdanja brojnih ustanova u zemlji i inozemstvu Muzej pribavlja znatan dio bibliotenog fonda.U muzeju je zaposlen ukupno 41 djelatnik. Sanja Mija Boek, mr. sc. je voditeljica PR i marketinga.

Cijene ulaznica su od 5 do 30 kuna. Nekih posebnih popusta za "obine" grupe nema , ali ako se radi o studentima arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti ili nekim drugim studijskim grupama onda se dogovara besplatan ulaz.

Besplatan ulaz imaju i osobe s posebnim potrebama kao i terapijske grupe - surauju s psihijatrijskim odjelima svih zagrebakih bolnica.

Informacije o muzeju dostavlja svim medijima ( tv, radio, novine, internet ) osoba zaduena za odnose s javnou, posebno kada se radi o otvorenjima novih izlobi ili kad su neka posebna dogaanja i manifestacije.

Inae, svaku izlobu prati - pozivnica, katalog, plakat i deplijan. Na proelju Muzeja povremeno se postavljaju "baneri" .

Arheoloki muzej u Zagrebu je na 10. mjestu po posjeenosti u Hrvatskoj.

Ministarstvo financira pojedine muzejske projekte, cca u iznosu od 30% od ukupnog trokovnika. 25. MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT ZAGREB

Muzej za umjetnost i obrt, osnovan 17. veljae 1880. godine kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi . Utemeljen je na inicijativu Drutva umjetnosti i njegovog tadanjeg predsjednika Izidora Krnjavija. Osnovna nit njegova djelovanja bila je prvenstveno upravljena u smjeru ouvanja tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta, ali i stvaranja nove estetike kulture graanskog sloja. U tu svrhu, 1882. godine uz Muzej je osnovana i Obrtna kola, dananja kola za primijenjenu umjetnost i dizajn. Od ideje da bude "zbirka uzoraka za majstore obrtnike i umjetnike", koji treba da ponovo unaprijede proizvodnju predmeta svakodnevne upotrebe i umjetnosti, toliko upropatenu zbog nastupa stroja i industrijske proizvodnje" Muzej za umjetnost i obrt" sa svojih 160.000 eksponata ima znaaj povijest nacionalnog muzeja za umjetniku proizvodnju i materijalne kulture u Hrvatskoj od 14. do 20. st. Unutar zbirki namjetaja, metala, tekstila i modnog pribora, keramike, stakla, slikarstva, kiparstva, satova, fotografije i fotografske opreme, muzikih instrumenata, grafikog i industrijskog dizajna, arhitekture, bjelokosti, tiskarstva i knjigovetva, oslikane i tiskane koe, devocionalija, pribora za puenje i igraaka nalazi se vie od 100000 predmeta.

Izrazito bogat je fundus fotografije, ije je formiranje poelo jo prije rata. Izuzetno je vrijedna biblioteka, osnovana takoer 1880. godine, u kojoj se uva vie od 50.000 naslova.

Voditeljica Odjela marketinga i PR : mr. sc. Vesna Juri Bulatovi, pomonica ravnatelja. Cijena ulaznica je od 10 do 50 kn. Projekt informatizacije muzejske djelatnosti u Hrvatskoj nastavak je dugogodinjih aktivnosti MDC-a na informatizaciji mree muzeja u Hrvatskoj. Ve 1980. godine MDC je pokrenuo projekt Osnove dokumentacije i klasifikacije muzejskih i galerijskih predmeta u SR Hrvatskoj s uputama za sigurnosno mikrofilmiranje muzejske dokumentacije. Vaan dio projekta bio je Muzejsko-galerijski informacijski sustav MUGIS, koji je zamiljen kao komunikacijska mrea za objedinjavanje i povezivanje informacijskih fondova muzeja, korisnika i ostalih potencijala u muzejskoj djelatnosti.

26. NARODNA SVEUILINA KNJINICA ZAGREB

Zametak imovine NSK-a see u 1607. kad su se isusovci smjestili na Gradecu. Prvo sjedite bilo je u dominikanskom samostanu. Ukinuem, 1776. Knjinica prelazi u sastav Kraljevske zagrebake akademije znanosti. Antun Kukuljevi pridijeva joj 1837. latinsko ime - Nationalis Academica Bibliotheca. Godine 1913. Knjinica ponovo mijenja lokaciju, i to u impresivno secesijsko zdanje, prvu zgradu koja je podignuta samo za potrebe knjinice. Prostor je postao premalen za itav fundus knjinice, pa se 1988. gradi nova zgrada koja je zavrena '95. Nacionalna i sveuilina knjinica prikuplja i uva pisano i tiskano kulturno nasljee Hrvatske. Knjinica posjeduje zbirku rukopisa i starih knjiga. Grafika zbirka osnovana je godine 1919. Osnovni fond Zbirke sainjavaju djela hrvatskih slikara i grafiara, i stranih autora ija djela prikazuju motive vane za hrvatsku povijest i umjetnost. Zatim, NSK posjeduje zbirku muzikalija i audio-materijala, te Zbirku zemljopisnih karata i atlasa,

Unutar NSK-a djeluje Odsjek za odnose s javnou pri kojem dvoje djelatnika obavlja posao strunog suradnika za marketing. NSK za marketinke djelatnosti ne izdvaja veliku koliinu sredstava jer logistiki dio poslova obavlja Odsjek za odnose s javnou, a unutar kue postoji Odsjek za grafiku pripremu te Odsjek za tiskarstvo i veina promotivnih materijala izrauje se u tim odjelima. Vanjske se usluge za izradu promotivnih materijala koriste samo u situacijama kada je potreban neki sloeniji oblik grafike pripreme donosno dizajna te kada je potreban tisak materijala koji zahtjeva napredniju tehnologiju tiska. Iznos koji NSK godinje izdvaja za te vanjske usluge kree se oko 20.000,00 kuna i to su gotovo sva sredstva koja s godinje koriste na promociju. Ipak, u izvanrednim okolnostima, poput ovogodinje proslave 400. obljetnice NSK-a, izdvojena sredstva su znatno vea obzirom na izradu tematskog materijala. Kao neki prosjek moemo navesti da se NSK spominje svaki dan u medijima - tu naravno mislimo i na tiskane i na elektronike medije. U 2006. web stranicu posjetilo je dnevno oko 2 000 posjetitelja. A samu knjinicu oko 90 000 ljudi dnevno. Knjinica broji oko 19 000 lanova (85% su studenti) .

27. SVEUILINA KNJINICA SPLIT

Gradska biblioteka zapoela je s radom 1903. godine pod vodstvom mladog gimnazijskog profesora, dr. Duana Mangera. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, Biblioteka je bila zatvorena za javnost, ali je ponovno otvorena poetkom 1919. godine. 1945., Biblioteka seli u bive prostorije talijanskog drutva Gabinetto di lettura na Trgu Republike, usvajajui pritom zateeni vrijedni fond, prepun rijetkih knjiga i rukopisa. Osnivanje Sveuilita u Splitu 1974. jo je odreenije usmjerilo njen daljnji razvoj: naredne je godine Biblioteka postala formalnom lanicom Sveuilita i sredinjom sveuilinom knjinicom. Od tada na njoj lei zadaa usklaivanja nabave izvora informacija za potrebe svih sveuilinih studija, osiguravanja nesmetanog pristupa grai studentima i profesorima, te pruanja odgovarajuih uvjeta za uenje i studijski rad. No, njen je naziv formalno promijenjen tek 1992. godine, pa se od tada zove Sveuilina knjinica u Splitu. Poetkom 21. stoljea, pod vodstvom sadanjeg ravnatelja, ponovno je pokrenuta inicijativa za izgradnju nove zgrade Knjinice, uz snanu potporu Sveuilita i strune zajednice. Stare, rijetke i vrijedne knjige, rukopisni spisi, graa specijalne vrste bit e pohranjeni u posebnom spremitu s odgovarajuim mikroklimatskim uvjetima i s posebnim reimom koritenja.

Zbog potrebe trajnog uvanja pisane kulturne batine planiran je i moderno opremljen laboratorij za konzervaciju i restauraciju knjinine grae s kapacitetom buduega regionalnog centra, laboratorij za mikrofilmiranje, tiskara i knjigovenica.

Kao sredinja knjinica Sveuilita, ona pribavlja i distribuira izvore informacija za potrebe svih splitskih studija, pruajui korisnicima odgovarajue uvjete za uenje i studijski rad.Posebno mjesto unutar njenih obimnih fondova zauzima zaviajna zbirka, Dalmatica: ona sadri raznovrsnu grau tematski vezanu uz Split i iri zaviaj.Poslije Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu, graom je najbogatija knjinica u Republici Hrvatskoj, a u njenim specijalnim zbirkama krije se bogata graa rijetkih i vrijednih knjiga, zemljopisnih karata i atlasa, slikovnih materijala i muzikalija.Sveuilinu knjinicu u Splitu financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Donacije za razne programe i kupnje knjiga dobiva od upanije i od grada Splita.

Sveuilina knjinica u Splitu nema stalne sponzore, ali esto prilikom odravanja kulturnih dogaanja dobije sitne donacije od ostalih kulturnih institucija i ustanova sa kojima surauje (npr. donacija cvjetnih aranmana od cvjearnice ili posudba mikrofona od neke druge kulturne ustanove). Prole godine je takoer OTP banka na Svjetski dan tednje 31.10. donirala 100,000 kn koje je podijelila na 5 knjinica u Hrvatskoj, a Sveuilina knjinica u Splitu bila je jedna od njih.

Sveuilina kninica surauje sa svim ostalim kulturnim ustanovama. U knjinici se odravaju predstavljanja knjiga, tribine, a budui da nemaju adekvatan prostor, u rijetkim sluajevima odravanja izlobi moraju ga posuivati. to se tie predstavljanja knjiga i tribina, one se odravaju u knjininoj itaonici koja se prije toga, naravno mora isprazniti. Tako da je oigledno da su sa prosrorom u velikom deficitu.

Tijekom odravanja Dana Sveuilita u travnju svake godine Sveuilina knjinica prezentira svoj tand, izrauje plakate i promotivne materijale. Knjinica takoer ustupa promotivne letke svojim novim korisnicima.

Mediji su uvijek prisutni kada se u knjinici odvija neki kulturni dogaaj (npr. predstavljanje knjige i sl.). Knjinica takoer surauje sa HRT-om, Radio Splitom i sl.

28. ARHEOLOKI MUZEJ ISTRE

Otkrie kamenih, keramikih i metalnih predmeta u Nezakciju bilo je osnova za utemeljenje Gradskog muzeja u Puli 1902. g. Preseljenjem sjedita i prijenosom arheolokog inventara iz Porea u Pulu, Gradski se muzej spaja s Dravnom zbirkom i porekim Provincijalnim muzejom u jednu muzejsku ustanovu pokrajinskog znaaja, te je tako 1925. g. utemeljen Muzej Istre u dananjoj muzejskoj zgradi. Godine 1930. dvorane muzeja prvi put su otvorene za posjetitelje, te je tom prilikom izdan vodi na talijanskom jeziku. Izlobene dvorane Arheolokog muzeja Istre nadopunjavaju se novim nalazima s arheolokih lokaliteta Istre Zbirku prapovijesnog odjela ini 45 000 inventiranih jedinica. O povijesnim previranjima i svakodnevnom ivotu stanovnika istarskog poluotoka u razdoblju rimske vladavine govore nam i izloci antike zbirke smjeteni u lapidariju kao i na 2. katu Muzeja. Istraivanje srednjovjekovne kulture u Istri osobito se razvilo nakon Drugoga svjetskog rata, s ponovnim otvorenjem muzeja u Puli 1947. godine. Restauratorsko-preparatorska radionica Arheolokog muzeja Istre nalazi se u podrumskim prostorima zgrade Muzeja, a dio radionice za obradu kamena smjeten je u podzemnim prostorima Amfiteatra. Spomenici u gradu Puli na skrbi Muzeja su: Amfiteatar, Augustov hram, Dijanin hram, Mozaik "Kanjavanje Dirke", Sergijev slavoluk, Dvojna vrata, Herkulova vrata, Bazilika sv. Marije Formoze i dislocirani objekt u sastavu muzeja Nezakcij. Cijene ulaznica su od 2 do 20 kn. U arheolokom muzeju nemaju osobu zaduenu za marketing, ali smatraju da je marketing potreban njihovoj instituciji i to najvie promidbom u medijima. Rad i dogaanja Arheolokog muzeja promoviraju u lokalnim medijima (Glas Istre, radio Pula, TV Nova Pula).

Rad Arheolokog muzeja financira manjim dijelom Ministarstvo Kulture, grad Pula pokriva trokove arheolokih istraivanja, dok druge sponzore nemaju.

Nemaju svoju osobnu Internet stranicu, ve se oglaavaju na stranici Muzejsko- dokumentacijskog centra Hrvatske (www.mdc.hr). 2007. godine Arheoloki muzej je posjetilo oko 6000 posjetitelja.

29. FESTIVAL DJETETA IBENIK

MEUNARODNI DJEJI FESTIVAL IBENIK HRVATSKA.

Kazalina tradicija u ibeniku zapoela je prije 130 godina, kada je 29. sijenja 1870. otvorena kazalina zgrada, jedna od najstarijih na hrvatskim prostorima. Ipak, nesumnjivu posebnost ibenske kulture i svojevrsni zatitni znak ibenika ve etrdeset godina predstavlja Meunarodni djeji festival, u svijetu jedinstvena i afirmirana hrvatska kulturna manifestacija. Festival je prvi put odran 1958. godine, kao realizacija inicijative i angamana nekolicine zaljubljenika u umjetnost za djecu, ali se ubrzo prometnuo u veliki i sloeni festivalski mehanizam od meunarodnog znaaja. Na otvorenoj pozornici ispred stare ibenske vijenice i u kazalinoj zgradi proteklih etrdeset godina smjenjivali su se ponajbolji nai i strani dramski ansambli pokazujui ono najljepe i najbolje to su izmatali pisci, zamislili redatelji i ostvarili glumci arolijom svog jedinstvenog umijea.

Posebna je vrijednost Festivala njegov likovni program, kako onaj stvoren nevjetim, a razigranim djejim prstiima tako i onaj to ga djeci daruju najeminentnija imena hrvatske i svjetske likovne umjetnosti: slikari, dizajneri, fotografi, arhitekti i drugi umjetnici koji su u svojem djelu odnjegovali i sauvali dragocjenu vezu s iskustvima istog djetinjstva. Koncepcija i humanitarni ciljevi Festivala imaju tako punu podrku UNICEF -a i UNESCO -a i stalno pokroviteljstvo Predsjednika Republike Hrvatske. Festival je lan Meunarodne udruge festivala - UNIMA -e i ASSITEJ -a.30. LADO

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO osnovan je 1949. godine u Zagrebu kao dravni profesionalni ansambl. LADO je arhaina slavenska rije esto koritena kao pripjev u starim obrednim pjesmama sjeverozapadne Hrvatske, a sinonim je rijeima dobar, mio, drag. Ansambl LADO prije svega potuje izvornu narodnu umjetnost, po emu je prepoznatljiv i poznat irom svijeta. Njegovih 36 vrhunskih plesaa, koji su istodobno i izvrsni pjevai, s lakoom se transformira iz folklornoga plesnog ansambla u reprezentativan folklorni zbor, a 15 odlinih glazbenika svira na etrdesetak razliitih instrumenata. Uz jedinstvenu kolekciju autentinih narodnih nonji iznimne vrijednosti (vie od 1000 kompleta), svaki koncert Ansambla LADO svojevrsna je revija originalnog hrvatskog tradicijskog ruha.

Obzirom na specifinost svog djelovanja te usmjerenost hrvatskoj i inozemnoj publici, marketinke aktivnosti Ansambla podijeljene su na: Prodaju za Hrvatsku, Prodaju za inozemstvo, te Odnose s javnou. Realna vrijednost svih promidbenih aktivnosti u jednoj uobiajeno aktivnoj godini Ansambla LADO iznosi izmeu 100 i 150 tisua kuna, no taj se iznos u velikoj mjeri prebija sponzorskim ugovorima i medijskim pokroviteljstvima. U taj iznos nije ukljuena organizacija promocija novih albuma, press-konferencija i ostalih PR aktivnosti. LADO je uvijek drag gost u radijskim i televizijskim emisijama. Surauju s nekolicinom vodeih hrvatskih novinara koji prate kulturna, glazbena i drutvenih zbivanja. Naalost, zbog nedostatka sredstava i kadra, u posljednjih nekoliko mjeseci, najvie je trpjela web-stranica. Uvidjevi da je u protekle dvije godine broj posjeta bio oko 5000 mjeseno, odluili su pristupiti njenom kvalitetnom redizajnu, elei je uiniti to dostupnijom i to bogatijom informacijama. Iz dravnog prorauna financiraju se osobni dohoci i trokovi organizacije rada dok se svi ostali trokovi meu kojima i trokovi promidbe, financiraju iz vlastitih sredstava, uprihoenih nastupima, prodajom audio i video-materijala, te donacijama sponzora koji. Postoji viegodinja suradnja s INA Industrijom nafte, EUROline-om i Hrvatskom radio-televizijom.

31. TVORNICA KULTURE

Tvornica kulture pokrenuta je u rujnu 1999. kao polivalentni pogon za proizvodnju kulture, otvoren za nove ideje i pokrete u rasponu od kazalinih & plesnih predstava i performancea do filmskih projekcija i koncerata. Multimedijalna priroda dvorane, u kombinaciji s njezinom lokacijom u sreditu grada, od poetka je Tvornicu uinila okupljalitem razliitih vrsta umjetnika i izvoaa iji su tjedni i mjeseni nastupi ve nekoliko mjeseci poslije otvaranja poeli poprimati obrise stalnih, tj. klupskih programa, premda je Tvornica do danas usporedo organizirala i velik broj solistikih, odnosno tematskih veeri/programa. Zahvaljujui sve boljoj tehnikoj ekipiranosti i naglaenoj programskoj inicijativi, Tvornica se od klupskog koncepta u prve tri godine postojanja sustavno poela pretvarati u atraktivan koncertni prostor u kojemu su do sada nastupili mnogi znaajni hrvatski i inozemni rock, etno i world music glazbenici. Drugim rijeima, Tvornica je postala nezaobilazna zagrebaka koncertna pozornica koju bismo, 15 godina poslije najsjajnijih trenutaka Kuluia kao vodee rock dvorane u tadanjoj Jugoslaviji, mogli smatrati njezinim prirodnim nasljednikom, ne samo zbog neposredne blizine i gotovo istog menadmenta, nego ponajprije zbog otvorenosti i kvalitete glazbenog programa te sve oitije naklonosti publike. Takav status ubudue ima namjeru samo usavravati. Darko Putak je direktor i vlasnik projekta 'Tvornica kulture', Katarina Putak je direktorica marketinga i prodaje.

32. MUZEJ GRADA ZAGREBA

Muzej je utemeljila Druba brae Hrvatskog zmaja 1907. g. Uz stalni postav ovdje se nalaze i razliiti odjeli: knjinica, zbirka fotografija i fotografskog pribora, restauratorsko-preparatorska radionica za drvo, pedagoka radionica i igraonica, te multimedijalna dvorana. Muzej organizira povremene tematske izlobe. U posljednjih petnaestak godina upriliio ih je niz, vlastitih i gostujuih, a posljednjih desetak godina izdao je niz publikacija. Ima preko 4,500 izloenih predmeta. Zbirke u sastavu Muzeja Donacije:

zbirka - stan arhitekta Viktora Kovaia

memorijalni prostor Bele i Miroslava Krlee

zbirka Cate Dujin-Ribar i dr. Ivana Ribara

zbirka Margite i Rudolfa Matz

ambijentalna zbirka kipara Roberta Frangea-Mihanovia

Cijene ulaznica kreu se od 10 do 30 kn. Muzej grada Zagreba dobitnik je mnogo nagrada. Neke od njih su: Nagrade Grada Zagreba za realizaciju stalnog postava 1997., nagrada EMYA za najbolji europski muzej godine 2000., nagrade Hrvaskog muzejskog drutva za najbolji muzejski projekt za 2005. godinu (Vodi za slijepe i slabovidne osobe po Muzeju grada Zagreba)

33. KULTURNI IVOT GRADA PAGAU gradu Pagu registrirano je dvadesetak udruga. Posebno se izdvajaju karnevalska udruga Markova kumpanija te KUD Druina.

Karnevalska udruga Markova kumpanija broji oko 50-ak lanova. Udruga je osnovana 1998. godine. Odmah po osnivanju pridruila se Hrvatskoj udruzi karnevalista (HUK) te bila meu prvim udrugama lanicama. Udruga se financira: Uplatom lanarina (10 kn mjeseno), Dobrovoljnim prilozima i darovima, dotacijama iz dravnog prorauna, prorauna opina, gradova, upanije i fondova

KUD Druina, u dananjem obliku, upisana je u registar udruga Republike Hrvatske 2000. godine. Moda najdragocjeniji segment rada Druine je ouvanje drevne tradicije Pake Robinje. To je hrvatska starinska puka drama. U 2007. godini KUD je raspolagao sa 15 000 kn: prihodi iz opinskog prorauna, lanarina, donacija (opina Povljana, Idassacommerce, Musica Histria), to uz 20 000 kn prenesenih iz prethodnog razdoblja ini 35 000 kn.

U 2007. KUD biljei nastupe na pakom zimskom karnevalu, za Dan Grada, na otvaranju turistike sezone u Zadru, u Slovakoj i Maarskoj (u organizaciji TZ), na Mediteranskom folklornom susretu Zlatna sopela u Poreu, za vrijeme Pakog ljetnog karnevala, u sklopu Pakog kulturnog ljeta, na susretu ribara te mnogi drugi. Neizostavno je spomenuti i kontinuirani rad sa mladima kroz cijelu godinu.

Ansambl Sveti Juraj osnovan je 1997. godine. U drutvu djeluju ove sekcije: mjeoviti pjevaki zbor, enska dalmatinska klapa Peruini, muka dalmatinska klapa Sol te instrumentalni sastav. Drutvo prihode ostvaruje od: lanarine, sredstava od prorauna grada i upanije, programa kojeg putem ugovora prihvati sponzor, dobiti od organizacije nastupa i priredbi, ulaznica od nastupa, pruanja usluga korisnicima u okviru svoje kulturno-umjetnike djelatnosti, od dotacija, donacija, poklona i priloga po drugim osnovama te sredstava u skladu sa zakonom.

Zasluenu valorizaciju i afirmaciju Pag bi mogao ostvariti uspostavom jedinstvenog marketinkog sektora, kojeg u ovom trenutku nema. Neke od funkcija marketinga na sebe preuzima Radio Pag (kao medijski pokrovitelj), koji je usko povezan sa svim pakim subjektima u kulturi te kao takav takoer zasluuje posebnu panju. Ostale marketinke zadatke zasada na sebe amaterski preuzimaju entuzijasti, zaljubljenici u bogatu paku tradiciju - lanovi pakih udruga i drutava.

34. MUZEJ GRADA TROGIRA

Muzej grada Trogira smjeten je u sklopu palae Garagnin Fanfogna. Muzej je utemeljen 10. srpnja 1963. a, za javnost otvoren 9. svibnja 1966. godine. Povijesni razvoj grada prikazan je kronoloki izlobama materijalnih ostataka, knjiga, spisa, slika i ostalih izloaka. Graa je uglavnom otkupljena ili darovana.Kroz prostorije se niu razdoblja od Antike, Srednjeg vijeka, VIII. i VIII. st., razdoblje XIX. st. U jednoj od prostorija je smjetena etnografska zbirka. Etnografski elementi su raznovrsni: obiaji, pjesme, igre, nonje, tipovi naselja i dr. Izloeni su i predmeti iz pukih gradskih i prigradskih domainstava. Privatna knjinica obitelji Garagnin ( od 1840. Garagnin Fanfogna) svojim bogatsvom govori o visokoj kulturnoj razini njezinih itatelja, osobito ako se uzme u obzir Trogir kao jedan mali gradi. Biblioteka je nastala zaslugom Ivana Luke Garagnina, rapskog biskupa i kasnije splitskog nadbiskupa. Isprva je bila smjetena na drugom katu kue. Arhivska graa knjinice danas se nalazi u povijesnom arhivu Splita. Lapidarij je otvoren za javnost 20. listopada 1987. godine. Kameni eksponati postavljeni su kronoloki od antike do baroka. Galerija Cate Dujin Ribar otvorena je 1987. godine nakon to je slikarica Cata Dujin Ribar darovala odabrani dio svoga slikarskog stvaralatva gradu Trogiru, koji se obvezao u sklopu Muzeja grada Trogira osigurati odgovarajue prostorije u kojima e stalno biti izloene darovane slike pod nazivom Galerija Cate Dujin Ribar.

Muzej se oglaava preko internetskih stranica MDC-ea, Grada Trogira, medija iz Trogira i Splita.Financira se uglavnom iz gradskog i dravnom prorauna. Sponzori, jedino za pojedine izlobe. Kroz 2006 godinu muzej je zabiljeio ukupno 11505 posjetitelja stalnog postava i povremenih izlobi, ukljuujui i otvorenja izlobi. Od toga ulaznicu je platilo 2522 posjetitelja (cijena ulaznice 15,00 / 10,00 kn). Besplatno je stalni postav posjetilo 120 posjetitelja. Izlobe je posjetilo 8866 posjetitelja. Razgledavanje povremenih izlobi je bilo besplatno, budui je praksa pokazala da je posjeenost slaba ukoliko postoje ulaznice.

35. IBENSKO KOLO

ibensko pjevako drutvo "Kolo" jedno je od najstarijih kulturno- umjetnikih drutava u Hrvatskoj. Osnovano 1899. godine, kao Hrvatsko muzino drutvo "Kolo", od poetka je zauzelo u kulturno- glazbenoj povijesti hrvatskog naroda asno mjesto. Mjeoviti pjevaki zbor "Kola" ve preko stotinu godina pripada vrhu hrvatskog zborskog pjevanja. "Kolo" je i jedno od najtrofejnijih hrvatskih amaterskih mjeovitih pjevakih zborova. Na svim festivalima u zemlji osvajalo je visoke nagrade, a priznanja je priskrbilo i na fest6ivalima u inozemstvu

"Kolo" je od osnutka do danas uvjebalo i izvodilo vie od 560 zborskih skladbi: starih majstora, sakralne glazbe, narodne u obradi suvremenih hrvatskih skladatelja te brojna zborska djela domaih i svjetskih skladatelja dvadesetog stoljea. Priredilo je vie od 650 koncerata u 144 grada sedamnaest europskih zemalja, od ega u Hrvatskoj vie od 350 koncerata u 42 grada i mjesta. Raunajui nastupe u razliitim priredbama, mjeoviti zbor "Kola" u proteklih 100 godina nastupilo je preko 1250 puta. Do 1991. godine mjeoviti zbor "Kolo" bio je brojano meu najveim zborovima u Hrvatskoj, u prosjeku 90 lanova. Od poetka Domovinskog rata zbor je smanjen, poglavito muki zbor, i danas broji ukupno 66 lanova (38 pjevaica i 28 pjevaa).

36. GRADSKI MUZEJ VARADIN

Gradski muzej Varadin utemeljen je na poticaj Varadinskoga muzealnog drutva i sveano otvoren za posjetitelje 16. studenoga 1925. godine, u prostoru utvrde Stari grad. Tijekom godina obogaivale su se, kako brojem tako i raznorodnou, muzejske zbirke zahvaljujui kojima je Muzej prerastao u ustanovu kompleksnoga tipa, sastavljenu od est specijaliziranih odjela: Arheolokog, Povijesnog, Kulturno-povijesnog, Etnografskog, Entomolokog te Galerije starih i novih majstora. Pored njih, u Muzeju je ustrojen i Odjel zajednikih slubi (Uprava GMV-a) za upravno-pravne, raunovodstvene i ostale ope poslove, kao i restauratorsko-preparatorsku djelatnost. U sklopu Muzeja od kraja 1979. godine djeluje fotolaboratorij. Prua usluge svim odjelima unutar Muzeja kao i drugim korisnicima, vezano uz muzejsku djelatnost.

Uz osnovnu djelatnost, kao to su prikupljanje i obrada grae, Muzej ostvaruje i ostale razliite programe, od kojih su meu najvanijima likovne i tematske izlobe bilo iz vlastitog fundusa ili pak u suradnji s drugim institucijama. Za svoj rad Muzej je dosad primio brojna priznanja i pohvale kako od strune tako i od ire javnosti, a meu onima znaajnijima je nagrada hrvatske muzejske struke "Pavao Ritter Vitezovi", Gradski muzej Varadin smjeten je u etiri objekta spomenike vrijednosti, u uoj jezgri grada.Ljerka imuni je ravnateljica Muzeja. Redovita je suradnja s tiskanim i elektronikim medijima te davanje podataka radi pravodobnog obavjetavanja javnosti o izlobama, programima i djelatnosti GMV-a. Distribuirano je oko 960 posebno prireenih materijala za novinare i urednike. Broj posjetitelja povean je za vie od 2 .000 u usporedbi s 2 004. Za potrebe Muzeja prikupljena su sredstva u novanom i naturalnom obliku to od strane Drave, Grada i upanije, te uz pomo sponzora i donatora.

37. MUZEJ SLAVONIJE

Muzej Slavonije jedna je od najstarijih, a po veliini fundusa i najznaajnijih muzejskih ustanova u Hrvatskoj. Osnovan je 1877. kao "Muzej slobodnog i kraljevskog grada Osijeka", donacijom bogate zbirke novca, oruja i medalja osjekog sakupljaa starina, veletrgovca Franje Sedlakovia. Prvim uvarom zbirki - kustosom imenovan je profesor klasine filologije Andrija Kodri. Muzej u svojim poecima ima preteno arheoloku i numizmatiku orijentaciju. U novoosnovanom muzeju, smjetenom u jednoj dvorani Gradske vijenice, razluujemo zbirke numizmata i medalja, zbirku knjiga i asopisa (numizmatike strune literature), te zbirku oruja.

Sa ciljem bogatijeg djelovanja Muzeja, sakupljanja muzealija i populariziranja istraivanja 1933. godine osnovan je Arheoloki klub "Mursa". Iste je godine "Mursa" je potaknula organiziranje prve velike muzejske javne izlobe s kulturno-povijesnim materijalom. To je, zapravo, bio prvi postav Muzeja, podijeljenog u "historike odsjeke" i smjetenog u osam od deset prostorija kojima je Muzej raspolagao.

Muzej je, kako su se zbirke poveavale, vie puta mijenjao lokacije, a od 1946. godine nalazi se u Tvri, u zgradi nekadanjeg Gradskog magistrata (izgraenoj 1702. godine).

U vremenu od 1945. do 1949. godine prikupljen je velik broj predmeta (poglavito za kulturno-povijesnu zbirku: staklo, porculan, namjetaj, slike idr.) iz slavonskih plemikih dvoraca, posebno Valpova, Naica i Vukovara.

Kompleksni fond, preteno zaviajnih muzealija danas je svrstan u 9 odjela (Knjinica, Hemeroteka, Arheoloki, Povijesni, Umjetniki obrt, Etnografski, Numizmatiki, Prirodoslovni, Tehniki).

Muzej posjeduje vie od 114.000 predmeta, a izuzetno vrijedna knjinica ima oko 150.000 bibliotenih jedinica iz razdoblja od 16. do 20. stoljea.

Tijekom Domovinskog rata zgrade Muzeja Slavonije teko su oteene, ali na sreu veih oteenja grae nije bilo. 38. MUZEJ NINSKIH STARINA

39. DUBROVAKE LJETNE IGRE

Dubrovake ljetne igre utemeljene su poetkom pedesetih godina dvadesetoga stoljea. Djela Marina Dria, Nikole Naljekovia, Ivana Gundulia i Iva Vojnovia postala su okosnicom dramskog programa. Naredna godina je Drieva godina. Poetkom sedamdesetih izuzetna se pozornost poklanja koncipiranju glazbe i koncertnih programa. Povijest opernih izvedaba vodi nas u 1951. godinu, kada je Sarajevska opera gostovala sa svojih pet produkcija. Od 1971. godine u atriju Kneeva dvora poinju prikazivati komorne, uglavnom komine opere.

Balet i ples bili su takoer rado vieni na Dubrovakim ljetnim igrama, koje su predstavile brojna poznata imena i ansamble uglavnom na taraci Tvrave Revelin.

500-ta obljetnica jednog najveeg hrvatskog dramskog pisca obvezuje itavu Hrvatsku, a poglavito Dubrovake ljetne igre. Zato e itav premijerni dramski program 59. Igara biti obiljeen njegovim opusom. U tom nastojanju ostvarit emo suradnju s brojnim hrvatskim i inozemnim kazalitima.Ivica Prlender imenovan je ravnateljem Javne ustanove u kulturi Dubrovake ljetne igre. Postoji zasebni odjel za marketing i odnose s javnou (Ivana Medo).

Na prologodinjim Dubrovakim ljetnim igrama, odranima od 10. srpnja do 25. kolovoza, sudjelovalo je vie od dvije tisue umjetnika iz tridesetak zemalja iz cijelog svijeta. Brojni posjetitelji iz svih dijelova svijeta imali su prilike vidjeti ukupno 73 programa na ak 14 scenskih prostora. Generalni sponzor Dubrovakih ljetnih igara, Vipnet, i ove je godine posjetiteljima omoguio besplatne informacije o programu i zanimljivostima s Igara putem SMS poruka. Igre i prole godine biljee porast prodaje ulaznica putem internetskih transakcija te na blagajni Dubrovakih ljetnih igara, kao i ukupni porast posjeenosti. Veliki interes domaih i stranih medija rezultirao je s vie od 1500 objavljenih lanaka i priloga, dok se u press uredu akreditiralo 183 predstavnika tiskanih i elektronikih medija. Porast posjeenosti zabiljeila je internet stranica - Od 01. srpnja do 15. kolovoza zabiljeeno je ak 220.092 posjeta tj. 15% vie u odnosu na prolu godinu. Popratne programe igara, meu kojima je bilo nekoliko likovnih programa te predstavljanja knjiga, posjetilo je vie od 25.000 posjetitelja. Ulaznice se mogu nabaviti i preko Interneta. Cijene se kreu od 50 do 300 kuna.

Dubrovake ljetne igre svoju 16 milijuna kuna vrijednu financijsku konstrukciju zatvaraju u omjeru polovica novca iz dravnog prorauna, priblino 34,2 posto od sponzora i 15, 8 posto od prodanih ulaznica, to je daleko iznad europskih mjerila po kojima je ve prihod od osam posto na prodaji ulaznica odlian postotak.

Dubrovake ljetne igre kao najprominentnije kulturno dogaanje u Hrvatskoj te prestini europski festival podravaju renomirane domae tvrtke: Vipnet (dugogodinji generalni sponzor), INA (pokrovitelj dramskog programa), Mazda (slubeno vozilo Igara), Perpetuum Mobile, Atlas, Croatia Airlines te mnoge druge. Vrijedne donacije Igre su primile od Zrane luke Dubrovnik, OTP i PBZ banke, Hrvatske elektroprivrede i ostalih.

Od suvenira koji su ujedno i propagandni materijali moe se nabaviti DVD Dubrovakih ljetnih igara od 1950 do 2006, i razni filmovi na CD-ima i DVD-ima.

40. HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ

Muzej je nastao 1986. objedinjavanjem Mineraloko-petrografskog, Geoloko-paleontolokog i Hrvatskog narodnog zoolokog muzeja. Danas ima znaaj znanstvene institucije. Fundus muzeja ini vie od 250 000 primjeraka rasporeenih u raznovrsne zbirke. Zbirka minerala i stijena uva primjerke iz cijelog svijeta. Unutar nje znaajno mjesto ima zbirka krapinskog praovjeka, najznaajnija zbirka neandertalaca na svijetu. Vrijedne su zooloke zbirke s predstavnicima faune Hrvatske, zbirke endema naeg podneblja te zbirke egzotinih vrsta. U novije doba osnovan je Botaniki odjel s herbarijima. U Muzeju se nalazi bogata knjinica sa 30 000 naslova vezanih uz prirodoslovlje. U stalnom postavu izloene su miniraloko-petrografska i zooloka zbirka sa graom iz Hrvatske i komparativnim materijalom iz drugih dijelova svijeta. Povremeno se organiziraju tematske izlobe, te izlobe vezane uz znanstvene skupove. Muzej izdaje znanstveno-struni asopis Natura Croatica.