Lovranski list - znanstveni skup.pdf

  • View
    99

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of Lovranski list - znanstveni skup.pdf

  • LOVR

    ANSK

    I LIS

    T G

    lasilo

    Op

    ine

    Lovr

    an

    Iz

    dava

    : O

    pin

    a Lo

    vran

    Ul.

    m. T

    ita 4

    1, 5

    1415

    Lov

    ran

    Godi

    na: X

    trav

    anj 2

    015.

    ISSN

    184

    5 -

    9609 Broj 37

    Lovran - Opina prijatelj djece

    Zadnja ura za spas maruna

    Pripreme za glavnuturistiku sezonu

    Kua lovranskega guca

    NOv mUzejSkI prOSTOr

    4dNd OpaTIja - OGraNak LOvraN

    aNTe bISTre , predSjedNIk UdrUGe LOvraNSkI marUN

    mIrISNI LUNGO reLaX

    68

    2

  • 2 LOVRANSKI LIST 3LOVRANSKI LIST

    Lovran uskoro postaje bogatiji za jedan novi muzejski i galerijski pro-stor pod nazivom kua lovranske-ga guca, u samom sreditu mjesta, tik do Turistike zajednice Opine Lovran.

    za ouvanje i njegovanje kulturno-po-vijesnog naslijea Lovrana otvaranje ovog prostora od posebnog je znaaja. Sveano otvorenje 9. svibnja bit e zavrni in jedne prie, koju je davne 2007. godine zapoeo Silvano raffaelli. ve tada vidjelo se da je to dugogodinji projekt, a prepoznala ga je i podrala lovranska Udruga u kulturi Na Lovran- Lovrana nostra - sekcija Lovranska lantina, koja se i inae bavi zatitom tradicijske brodogradnje u Lovranu.

    *Kako su tekli radovi i to je sve tre-balo uiniti?

    - Lovran je oduvijek bio orijentiran pre-ma moru pa su brojni njegovi mjetani po-sjedovali drvene brodice raznih veliina koje se kao obiteljsko blago generacijski prenosilo s koljena na koljeno. Ljepota drvene barke nije smanjena pojavom plastinih barki, a da-nas su one jo i vrednije - pria nam Silvano raffaelli, zaetnik ideje da se lovranski guc povijesno sauva.

    - Ime lovranskog brodograditelja Nina Gasparinica sredinom prolog stoljea posta-lo je posebno znano i cijenjeno, osobito od kada su iz njegove male radionice u Lovranu

    poele izlaziti drvene barke posebno obli-kovane i s prepoznatljivim izgledom pod nazivom lovranski guc. Upravo taj tip drvene brodice godinama je na moru plijenio zna-tielju brojnih zaljubljenika u more i barke. Godinama se njihov broj smanjivao pa je da-nas postojala realna opasnost da s morske puine nestane i posljednji primjerak nae tradicijske brodogradnje. krenuli smo u po-tragu gdje se takav guc jo nalazi. Nali smo ga u moenikoj dragi. bio je to guc kojeg je Nino Gasparinic izradio za sebe. po smr-ti oca naslijedio ga je njegov sin bruno, koji je guc prodao posljednjem vlasniku brodice Stanku epiu u moeniku dragu. Guc je tada nosio registarsku oznaku md70, a izvor-na oznaka bila je Op 279. Guc je duine 4,95 m i irine 1,88 m.

    STOTINU KVADRATA NA DVIJE ETAE

    U dogovoru s Opinom Lovran plovilo se otkupilo 2009. godine. Tako se guc trajno vratio u Lovran. Od tada je barka ekala "bo-lje dane" kako bi se popravila i restaurirala, to je uspjeno i obavljeno. U 2013. godini osigurao se prostor za budui dom lovran-skom gucu nakon to je taj prostor postao vlasnitvo lovranske opine i dostupan da se pone s njegovim ureenjem. kako je pro-jekt postao realnost, u njega se ukljuuje i ministarstvo turizma rH te projekt sufinan-

    cira sa 100.000 kuna koje su bile posebno znaajne za poetak veih radova. U kasnijoj fazi projekt je dobio pomo i Opine Lovran od 45.000 kuna, Turistike zajednice Opine Lovran od 5.000 kuna, a i Udruga "Na Lovran - Lovrana nostra" izdvojila je 6.000 kuna. Tako su poeli opseni radovi na uree-nju oko stotinu kvadratnih metara prostora na dvije etae.

    pokreta i voditelj ovog lijepog projekta Silvano raffaelli osobno se zaloio da pri-kupi cjelokupnu povijesnu grau vezanu uz lovranski guc, od toga kako se ovo plovilo gradi, prikaz materijala i alata koji se koristi u njegovoj gradnji do sastavljanja ivotopisa najznaajnijih lovranskih brodograditelja. po uzoru na sline poznate muzeje ovog tipa u svijetu osmiljeno je i unutarnje opremanje muzeja i njegov izgled s brojnim fotografija-ma, crteima, skicama i opisom najvanijih dijelova barke.

    poetne i najvanije graevinske radove u poetku su u ovom prostoru obavili radni-ci poduzea "megra" medveja. Tom prilikom izdubljen je pod sa simulacijom brodskog dna u koje je kasnije poloen guc na drveno postolje koje je izgradilo graevno poduzee "bonsai" Lovran. zahtjevnu elektrinu insta-laciju, pored samog raffaellia, obavio je elek-tro obrt "vukeli" iz kastva, a lienje zidova soboslikarski obrt "barkovi" iz Svete jelene. posebno delikatno bilo je ostakljivanje leita

    guca to je obavila tvrtka "arte fakt" iz rijeke vlasnika adnana elma. zidove muzeja krase imitacije starih brodskih lampi od bakra koje je izradio kao donaciju Luka joka iz Lovrana, a ribar iz Sv. jelene mate barkovi muzeju je donirao stari brodograditeljski alat. Lovranac Lucijan brubnjak donirao je osobno izrae-ne dvije makete lovranskog guca. Stolarske radove obavili su radnici lovranskog podu-zea "Stolar", dok je pomo u prijenosu i transportiranju guca u vie navrata obavi-la firma "Lovranka" d.o.o. vlasnika zvonka piglia. Opremanje guca s raznom metalnom galanterijom ostvareno je zaslugom darka martinia iz Lovrana dok su povremenim uskakanjem u ureenje muzejskog prostora najvie pomogli Stanko Iskra, albano Tonon, eljko Orekovi, viktor eugen randi, Sero Lipovek i Franko Grin iz Lovranske drage.

    NEUMORNI SILVANO RAFFAELLIpotrebne nacrte i dijelove teksta iz stru-

    ne literature na temu guca donirali su rijeani antun paravi i Lucijan keber. budui posjeti-telji muzeja imat e priliku vidjeti na dva zidna postavljenja LCd ekrana simulirani 3d prikaz gradnje lovranskog guca sa svim dijelovima koji se ugrauju tijekom izrade plovila, to je za ovu muzejsku postavu pripremio marin Lazarin iz rijeke tvrtke "ad aperio".

    prostor muzeja krasit e i posebno izra-eni panoi koje je tehniki pripremila i izra-

    dila lovranska tvrtka "Ip studio" vlasnika Ivana poaria. Na ovim panoima na etiri svjetska jezika bit e opisani svi dijelovi guca, a osob-nim fotografijama i ivotopisom predstavljena etiri najpoznatija lovranska brodograditelja i to Nino i njegov sin bruno vicenzo Gasparinic, Ivan kali i Gianfranco Sirotnjak. Svojim poti-cajem, sugestijama, osobnim angamanom te administrativnim radnjama velik doprinos dali su naelnik Opine Lovran i njegov zamjenik, alan Sankovi i branislav petkovi, zatim direk-tor Tz Opine Lovran vojko brubnjak i njego-va djelatnica Nataa Cibi pozni.

    prostor kue lovranskog guca u svom e sastavu, osim muzejskog dijela, imati i neto manji galerijski prostor na katu, koji je namije-njen za tematske izlobe i povremeno struna predavanja. za sveano otvorenje kao autor za ovu prigodu izlobu fotografija postavio je mladen erba iz raba, a prikazuju nastup hr-vatskih brodica na svjetskoj smotri pomorstva 2012. godine u brestu - Francuska.

    Na kraju iznoenja svih ovih znaajnih i detaljnih podataka vezanih uz ovaj projekt njen idejni tvorac i neumorni volonter Silvano raffaelli svima se zahvalio na uloenom trudu i zalaganju s nadom da e ovaj muzejsko-ga-lerijski prostor ubudue biti mjesto brojnih posjeta ljubitelja brodogradnje, ali i pokreta niza aktivnosti, predavanja i strunih radioni-ca koje e mlade zainteresirati za tradicijska plovila i nain brodogradnje ovakvih brodica.

    Kua lovranskega guca

    Sveanost otvaranja Kue lo-vranskog guca bit e 9. svibnja, a prethodit e joj Znanstveni skup koji e se odrati u Galeriji Laurus, na temu lovranskoga guca. Svoje struno izlaganje iznijet e dr.sc.Tea Perini, ravnateljica Pomorskog i povije-snog muzeja Hrvatskog primor-ja iz Rijeke, prof.dr.sc. Robert Mohovi s Pomorskog fakulteta u Rijeci i Lucijan Keber, pomor-ski kapetan i poznati brodoma-ketar iz Rijeke.

    Pie: Radovan Trinajsti

    NOv mUzejSkI prOSTOr

  • 5LOVRANSKI LIST4 LOVRANSKI LIST

    HOTEL EXCELSIOR NOV OD TEMELJA DO KROVALovranski hotel "excelsior" ovog je proljea osvanuo u

    novom ruhu. potpuno preureen doekao je svoje tradici-onalne, ali i nove goste, i ve sada u prvim danima proljea biljei vrlo lijepu popunjenost. U lovranski etverozvjezda-ni hotel u ovom jesensko-zimskom ciklusu Liburnia riviera Hoteli uloili su znaajna sredstva. Ureeno je apsolutno sve, od krova do fasade, soba, wellness prostora. Hotel je dobio dvije nove kongresne sale, nekoliko smjetajnih jedinica vie nego dosad, a jedino u to se nije investiralo je "bijou bar", prostor u prizemlju objekta.

    LOVRAN DOBIVA MIRISNI LUNGO RELAXkada je ve o turizmu rije, vrlo zanimljiv projekt se

    upravo ostvaruje u Lovranu. Suvremeni nain ivota sa so-bom nosi puno jurnjave, brige i stresa, a premalo vremena za razbibrigu i oputanje. prevagom jurnjave, brige i stresa u naem organizmu dolazi do neravnotee, koja se naje-e oituje kao blai psihiki poremeaj, a kasnije (ovisno o duljini i intezitu disbalansa) kao tei psihiki, ali i somatski poremeaji. Osim raznih oblika anksioznih poremeaja i fo-bija, esto se susreemo sa sindromom kroninog umora, opsesivno kompulzivnim poremeajem te raznim soma-toformnim poremeajima. pozitivan utjecaj kretanja (etnja ili tranje) na zdravlje srca odavno su poznati, meutim uz kretanje potrebno je stvoriti i uvijete za smanjivanje stresa u organizmu. Iz navedenih razloga u Opini Lovran doli su na ideju da klimatske pogodnosti podneblja ugrade u novi turistiki sadraj - "Lungo relax". rije je o posebno dizajni-ranim leeim klupama koje e biti postavljene na nekoliko lokacija na lovranskom lungomaru, a sa kojih e se pruati prekrasna vizura na kvarnerski zaljev i otoke, ponuditi spe-cifian miris aromatskog ljekovitog bilja koja ima terapeutska svojstva na ljudski organizam i dopustiti organizmu da se na taj nain relaksira i odmori. Tonije na est lokacija koje e biti pretvorene u mini relax zone bit e postavljene navede-ne klupe, posaeno prikladno mirisno bilje.

    NOVO ISKUSTVO ETNJE - Godinje Opina Lovran ostvari 304.000 noenja

    (2013. godine broj registriranih turista u Opini Lovran bio je