VELIKI ZNANSTVENI SKUP U KOTORU

  • View
    238

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of VELIKI ZNANSTVENI SKUP U KOTORU

  • GLASILO HRVATA CRNE GOREGodina V Broj 32 Kolovoz/Rujan 2007. Cijena 1 ISSN 1800-5179

    VELIKI ZNANSTVENI SKUP UKOTORU

    Povijesni dijalog

  • 3

    Adresa: Zatvoreni bazen, kaljari 85330 KotorTelefon: +381 (0) 82 304 232 Faks: +381 (0) 82 304 233E-mail: hgd-kotor@cg.yu http://www.hgdcg-kotor.orgiro-raun: 510-10418-20Osniva: Hrvatsko graansko drutvo Crne Gore Kotor

    Predsjednik: dr Ivan Ili Glavni urednik: Tamara PopoviUreivaki odbor: Tripo Schubert, Marija Nikoli, MarijaMihaliek, Joko Katelan, Jadranka Vojii Lektor: prof.Ljiljana Marki Fotografije: Foto Parteli

    Dizajn&priprema: Radionica LCG Tisak: Grafo-Bale Podgorica Naklada: 800 primjeraka Cijena: 1,00 euro

    Hrvatski glasnik, Kotor, je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republikog sekretarijata za informisanje RCGpod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. asopisu je dodijeljen meunarodni standardni broj za ser-ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. asopis izlazi mjeseno.

    Potovani itateljiinilo se da e period izmeu dva broja, pa i ovaj uvodnik, biti

    niz lijepih vijesti.Crna Gora konano dobila Ustav. Zadran graanski koncept,

    u preambuli se spominju i manjinski narodi; hrvatski jezik je uslu benoj uporabi zajedno sa ostalim jezicima koji se koriste uCrnoj Gori. U tijeku formiranje Savjeta hrvatske nacionalnemanjine.Hrvatska izabrana za nestalnu lanicu Vijea sigurnosti

    Ujedinjenih naroda.Europska unija i Crna Gora potpisale Sporazum o stabilizaciji i

    pridruivanju.U Kotoru odran dvodnevni skup koji je okupio 70 znanstveni-

    ka iz Hrvatske i Crne Gore. Prvi put obraene mnoge teme izpovijesnog i kulturnog nasljea Crnogorskog primorja.Skup je dobar znak da emo se i ubudue susretati i baviti

    prou avanjem tradicije i brige da se ona ne zanemari, jer bezpoznavanja povijesti pogled na ivot nam je mutan.Najveakorist je to se do istine dolazi pomou tonih i ispravnihzakljuaka koji se baziraju na injenicama, jer i suvie imamoprilika da se udimo improvizacijama. im razgovaramo, ekstre-mi su iskljueni, poruke su ovog povijesnog skupa.A onda, kako to obino biva, vijest koja je sve bacila u sjenu.

    U Rimu uhien naelnik Odjeljenja za razvoj u GeneraltabuVojske Crne Gore Ilija Bri,na osnovu hrvatske meunarodnetjeralice.Kako je uhi enje Bria direktnaposljedica toga to se Crna

    Gora jo nije suoila sa dubrovakom epopejomi ratnim ope-racijama sa poetka devedesetih, govori injenica da predsta-vnici nadlenih institucija tvrde danisu znali da je crnogorskivojni oficir jo 1993. godine u Splitu osuen na petnaest godinaza ratni zloin protiv civilnog stanovnitva.Oporba tvrdi da je rije o zavjeri, da se vlast oslobaaofici-

    ra, vlast opet da je na djelu antieuropski lobi koji eli da ukaljaugled Crne Gore.Bilo kako bilo, sluaj asnika Bria samo je jo jedan dokaz

    da se Crna Gora mora osloboditi nasljea ratne prolosti.Zbogonih koji su u tom ludom vremenu znali prepoznati to je istina,a to la, to je pravedno, a to nepravedno, to je patnja, a tozlo in.Lustracija da ali bez lova na vjetice.

    Vaa urednicaTamara Popovi

    ZNANSTVENI SKUP U KOTORU

    Argumentiran i smiren dijalogSTR. 4

    DUG PUT DO PRAVDE:OV ARA, MORINJ, SLANO

    Zloini i kazneSTR. 8

    NAKON 118 GODINAKONTINUIRANOG RADA

    Arsenal otiao u povijestSTR. 20

    NADE DA - NADA RADOVI

    Tajne dobrotskog vezaSTR. 24

    HODO A E U ISTO NU SLAVONIJU

    Vjera kao rijeka to teeSTR. 42

  • 4

    ZNANSTVENI SKUP "HRVATSKO CRNOGORSKI DODIRI - IDENTITETPOVIJESNE I KULTURNE BA TINE CRNOGORSKOG PRIMORJA"

    Argumentiran ismiren dijalog

    Organizatori skupa koji je okupio sedamdesetznanstvenika iz Hrvatske i Crne Gore bili su Hrvatskiinstitut za povijest iz Zagreba, Matica hrvatska,Crnogorski istorijski institut iz Podgorice i Hrvatskograansko drutvo Crne Gore

    Sa otvaranja skupau palai Bizanti

  • 5

    Odziv za znanstveni skup kojitretira pitanje identitetapovijesne i kulturne batineCrnogorskog primorja kojim se naneki nain razbija led u obostranojsuradnji, bio je neoekivano veliki.

    - Cilj meunarodnog znanstvenogskupa "Hrvatskocrnogorski dodi-ri-identitet povijesne i kulturnebatine Crnogorskog primorja" sunova povijesna i znanstvena sazna-nja, a ne bilo kakva istina, rekao jepovjesniar Marijan Milji i poeliodobrodolicu u Kotor, jednu odmediteranskih kapija Crne Gore,grad dvoipomilenijske povijesti kojibatini i uva tragove razliitih civi-lizacija i kultura, grad ne samobogatog povijesnog i kulturnognasljea, nego i grad ivog ivota,na mjestu gdje se potvrdila misaoda je Bog stvorio prirodu, a ovjekgrad.

    Otvarajui u palai Bizanti dvod-nevni skup koji je okupio 70 znan-stvenika iz Hrvatske i Crne Gore,Milji je rekao da su aktualnost iznaaj teme okupili u Kotoru nesamo renomirane ustanove i refe-rentne organizatore, nego i znaaj-ne linosti koje su dale veliki dopri-nos znanosti, graenju mostovaizmeu ove dvije zemlje i u regionu.

    Potpredsjednik kotorske opineeljko Avramovi je rekao da e ugradu svjetske i kulturne batineprvi put biti obraene mnoge temeiz povijesnog i kulturnog nasljeaCrnogorskog primorja, od BokeKotorske do Bara.

    Predsjednik Hrvatskog institutaza povijest Stjepan Matkovinaglasio je da je odziv na znanstve-ni skup u Kotoru bio neoekivanovelik.

    - To je nesumnjivi pokazateljzanimanja za ovo podruje i zaistraivanje zajednikih temasusjednih naroda. Skup je dobarznak da emo se i ubudue susre-tati i baviti prouavanjem tradicije ibrige da se ona ne zanemari, jer bezpoznavanja povijesti pogled naivot nam je mutan, rekao jeMatkovi.

    Direktor Istorijskog institutaCrne Gore ore Borozan je ista-kao da je Crnogorsko primorje po

    geografskom i povijesnom poloaju,kulturoloki, politiki i konfesiona-lno, prostor najdublje crnogorskedravno-pravne i duhovne tradicije.

    - Zato elim da ovaj nauni skupbude doprinos razmjeni miljenja inovih saznanja i povod za irenjenaune suradnje Crne Gore iHrvatske, rekao je Borozan.

    Admiral Bokeljske mornarice ineumorni istraitelj bokeljske pro-losti dr. Milo Miloevi u svojojpozdravnoj rijei podsjetio je najednu plodnu generaciju pasionira-nih istraivaa okupljenih okoPomorskog muzeja Crne GoreKotor i Istorijskog arhiva Kotor iDrutva istoriara.

    Skup je pozdravio i predsjednikMatice hrvatske dr. sci. Igor Zidi,a u ime Hrvatskog graanskog dru-

    tva Crne Gore dobrodolicu iuspjean rad poelio je predsjednikdr. Ivan Ili.

    Knjievnik dr. sci. StijepoMijovi-Koan, govorei u svoje i uime prof. dr. sci. Stijepa Obada,obojica pokretai ovoga skupa,istakao je da su krenuli od toga dasu vienarodnost, vievjerje i vie-kulturalnost injenice na prostori-ma Boke i Bara, i smatrali su da seo njima treba govoriti na jednomznanstvenom skupu.

    - Poetni korak je bio premaHrvatskom institutu za povijest iMatici Hrvatskoj, a onda zajednikiprema Istorijskom institutu CrneGore, te su se tako prikljuili idrugi organizatori i suorganizatoriiz obje drave. U osnovi ovoga poti-caja i jest to da se o prolosti, sada-

    Pozdrav sa donSrekom Majiem

  • 6

    njosti i budunosti ovih prostora,u kojima je hrvatsko stanovnitvoautohtono, progovori zajedniki itemeljeno na znanstvenim injeni-cama i povijesnim istinama, ista-kao je Mijovi Koan.

    Zamolili smo dr. MiloaMiloevia da nam prenese svojeutiske na kraju skupa.

    - Mislim da je skup potpunouspio. Kompetentni ljudi, ozbiljanodabir tema, dobra provedba, sve jeto poticaj za dalji rad. Najveakorist je to se do istine dolazipomou tonih i ispravnih zaklju-aka koji se baziraju na injenica-ma, jer i suvie imamo prilika da seudimo improvizacijama. Ova inici-jativa treba da postane permane-ntna, kazao je dr. Miloevi.

    Da je skup uspio smatra i direk-tor Istorijskog instituta Crne Goreore Borozan.

    - Oekivanja da je ovo prilika zarazmjenu miljenja su se ispunila.Stvoreni su preduvjeti da se ovavrsta znanstvene suradnje nastavi irazvije putem slinih skupova kojeemo, vjerujem, ubudue organizi-rati i ovdje i u Hrvatskoj, i kroz pro-jekte putem kojih e se ljudi upoz-navati i u uzajamnoj strunoj inaunoj komunikaciji lake dolazi-ti do mogunosti koritenja arhiva,znanstvene i strune literature,istakao je Borozan.

    - Otvorili smo dijalog, napraviliprve korake. Nadamo se da e sesuradnja nastaviti, i da se vidimosljedee godine u Hrvatskoj, ne kri-jui zadovoljstvo uspjenou

    skupa kazao nam je na odlaskudirektor Hrvatskog instituta zapovijest Stjepan Matkovi.

    - elio sam da se ovakav skupodri, jer sam svjestan da razgova-ramo o delikatnim temama, kao tosu i nai odnosi delikatni, rekaonam je Stijepo Mijovi-Koan nakraju skupa i nastavio:

    - Ako se drimo kranskog nae-la da je bolje davati nego uzimati,onda emo vrlo brzo i na svestranozadovoljstvo doi do toga da lijepo idugo suraujemo.

    Sada kada su osnovane dvije

    nove drave i u njima manjine,imamo situaciju u kojoj neminovnotrebamo razgovarati. im razgova-ramo, ekstremi su iskljueni i zatou se i dalje zalagati za nastavakrazgovora, jednako kako u se zala-gati da tekovine koje batini hrvat-ska autohtona manjina u CrnojGori budu poznate i priznate kaotekovine te manjine. To istovreme-no znai da sa Crnom Gorom mora-mo razgovarati tako da ne povrije-dimo njihov nacionalni ponos i dani sa im ne ometamo napredak irazvitak njihove samostalne dravekojoj smo se svi u Hrvatskoj, i jaosobno, toliko radovali.

    Svakako da sam zadovoljan, jer jeizneseno dosta relevantnih saope-nja, dosta je ozbiljnih mladih znan-stvenika koji se odmiu od politike,razgovaraju argumentirano i smire-no. To bi mogla biti najvea tekovi-na ove inicijative, ocijenio jeMijovi- Koan.

    Sa ovog skupa bit e izdanazajednika publikacija sa znanstve-nim saopenjima. Taj zbornik,kako istiu sudionici, bit e doda-tni motiv da se suradnja i dogovorioko buduih znanstvenih skupovalake koordiniraju. T. Popovi

    ir BokomU organizaciji Hrvatskoga graansko