Kategorizacija Radova - Uvod u Znanstveni Rad

Uvod u znanstveni rad - aspekt objavljivanja, dostupnosti i

vrednovanja znanstvenih radova

Dr. sc. Maja Jokić, znan. savjetnikDr. sc. Zvonko Dragčević, red. prof.


Zašto pišemo znanstvene i stručne radove?

• Da bi relevantnom auditoriju predstavili svoje ideje i dobivene rezultate

• Da bi doprinijeli spoznaji i rješenju određenih problema na lokalnoj odnosno međunarodnoj razini

• Napisani rad, u tiskanom ili elektroničkom obliku, knjižnice čuvaju kao intelektualno vlasništvo za buduće generacije


Izvori znanstvenih informacija• Primarni

– Donose sadržaje publikacija u izvornom obliku kako ih je autor/i osmislio

– Sadrže rezultate nove znanstvene ili stručne spoznaje, novo tumačenje poznatih činjenica ili ideja i sl.

– Dijelimo ih na: članke u časopisima, materijale s konferencija, monografije/knjige znanstvenog ili stručnog sadržaja, disertacije, književna djela, patente, norme, zakone, izvještaje, pisma i sl.

• Sekundarni


Časopis

• Serijska publikacija, koja izlazi određenom dinamikom, najmanje jednom godišnje

• Donosi članke, koji mogu biti kategorizirani: znanstveni, pregledni, stručni, prikazi, komentari, pisma uredništvima, te razni prilozi u okviru rubrika

• Može biti, od multidisciplinarnog do usko specifičnog, npr. Nature, Science,..., Tekstil


Nastanak časopisa

• Presudna uloga The Royal Society– Osnutak 1660. godine, London– Lord Bruckner, ..Edmund Halley (Hallye-va

kometa!)…Netwton, Kelvin, Faraday, Darwin, Dalton, Maxwell..

– Prvi znanstveni časopis Journal des scavans, 5, siječanj 1665. godine, Paris

• Tjednik, prvi broj 20 str.; 10 članaka, pisma i obavijesti

– The Philosophical Transaction, London (od 1665. godine do danas)


Razlozi za izdavanjeJournal des scavans

• Katalogizacija i korisne informacije o knjigama objavljenim u Europi

• Objavljivanje nekrologa poznatim osobama i njihovih biografija

• Upoznavanje s eksperimentima u području fizike, kemija i anatomije kako bi se objasnili prirodni fenomeni, inovacije, meteorološka zbivanja

• Objavljivanje odluka sveučilišta i sudova, te• Prijenos svih tekućih događanja koja bi mogla biti

zanimljiva


Razvoj znanstvenih časopisa

• Journal des sçavans, siječanj 1665, Pariz

• Philosophical Transactions of the Royal Society of London, ožujak 1665. god.

• Njemački prijevod Journal des Sçavans, 1667-71

• Acta Eruditorum, 1682, prvi njemački časopis


Razvoj znanstvenih časopisa

• U Hrvatskoj se časopisi javljaju ranije u usporedbi s ostalim slavenskim narodima

• Prvi znanstveni časopis u Hrvatskoj je "Arkiv zapovjestnicu jugoslavensku" koji je izlazio od1851. do 1875. godine

• Najstariji živući časopis je "Napredak", počinjeizlaziti 1859. godine uz nekoliko izmjena naslova


Časopisi u svijetu

• 100 000 - 150 000 znanstvenih i znanstveno-stručnih časopisa za svapodručja znanosti i djelatnosti

• Hrvatska – oko 260 znanstvenih, znanstveno-stručnih i znanstveno-popularnih časopisa, koje obrađujenacionalna bibliografija


Journal Growth 1665-2001

cagr 3.46%

1

100

10000

1665 1765 1865 1965

No

of ti

tles

laun

ched

and

still

ext

ant 2

001


R&D Workers, Journals and Articles

0.8

1.2

1.6

1980 1985 1990 1995Year

Inde

x (1

981=

1.00

) US r&dworkers

journals

articles

Glavni uzroci porasta broja časopisa


Ulrichsweb – International Directoryof Periodicals

• Ulrich’s Periodicals Directory™- baza podataka tipa “adresara”, kataloga koja donosi podatke o serijskim publikacijama iz cijelog svijeta.

• Pokriva sva područja znanosti i djelatnosti, uključujući i serijske publikacije koje izlaze redovito, neredovito, koje se plaćaju i koje su besplatne, koje su aktivne i koje su prestale izlaziti, a izlazile su od 1932. godine.

• Ulrich’s je prvi put izašao kao tiskana publikacija 1932. godine i predstavlja svjetski izvor periodičkih publikacija od 1932. godine

• http://www.nsk.hr/DigitalLib.aspx?id=81


Prednosti i nedostaciUlrichsweb-a

• Jedina cjelovita baza podataka koja prati periodičke publikacije iz cijelog svijeta

• Opisi su standardizirani• Pretraživanje i struktura baze podataka je dobra;

npr. Limitiranje pretraživanja na pojedine parametre, academic/scholarly journals, active, refereed, online itd.

• Nedostatci:– rijetko se ažurira– podatke daju uredništva– nije pouzdana za bibliometrijska istraživanja!


ULRICH’S International- časopisi koji se bave problematikom tekstila

– 259 časopisa koji se bave svim znanstvenim i stručnim aspektima tekstilne tehnologije

– 140 časopisa – uključeno u relevantne svjetske sekundarne izvore informacija, baze podataka

– 19 časopisa vodi se kao znanstveni časopisi


Časopisi zastupljeni u JCR (JournalCitation Reports) prema ULRICH’S-uA A T C C Review: international magazine for textile design, processing and testing. United States. American Association of Textile Chemists and Colorists. ISSN: 1532-8813. Magazine; Trade. Active. 1999.

Fibres & Textiles in Eastern Europe. Poland. Instytut WlokienChemicznych. ISSN: 1230-3666. Active. 1993.

Indian Journal of Fibre & Textile Research. India. Scientific Publishers. ISSN: 0971-0426. Journal; Academic/Scholarly. Active. 1976.

Sen'i Gakkaishi. Japan. Sen'i Gakkai. ISSN: 0037-9875. Journal; Academic/Scholarly. Active. 1944.

Tekstil: casopis za tekstilnu tehnologiju i konfekciju/periodical of textile and ready made clothing technology. Croatia. Hrvatski InzenjerskiSavez Tekstilaca. ISSN: 0492-5882. Journal; Trade. Active. 1952.

Textile Research Journal. United Kingdom. Sage Publications Ltd.. ISSN: 0040-5175. Journal; Academic/Scholarly. Active. 1930.


820.0240.057610492-5882TEKSTIL

690.1450.139980971-0426INDIAN J FIBRE TEXT

550.0000.160621230-3666FIBRES TEXT EAST EUR

7.2630.0480.2242200015-0541FIBRE CHEM+

8.81410.0280.2453770037-9875SEN-I GAKKAISHI

6.2350.0860.2972310144-0322J SOC LEATH TECH CH

790.0630.459841532-8813AATCC REV

>10.01720.1690.47318910040-5175TEXT RES J

4.7240.0000.5411190193-7197J VINYL ADDIT TECHN

550.4730.550881472-3581COLOR TECHNOL

>10.0570.0700.5607170735-6161WOOD FIBER SCI

7.8450.1330.7223830002-9726J AM LEATHER CHEM AS

4.81080.2411.0639520143-7208DYES PIGMENTS

5.1360.0561.2243040969-0239CELLULOSE

CitedHalf-life

2003Articles

ImmediacyIndex

ImpactFactor

2003Total CitesISSNAbbreviated Journal Title


Dostupnost časopisa• Open Access:

– Fibres & Textiles in Eastern Europehttp://www.fibtex.lodz.pl/inden.htm

• Komercijalni nakladnici:• ScienceDirect (Elsevier) –

– Dyes pygments (ISSN 0143-7208)http://www.sciencedirect.com/

• EBSCO – Fibre Chemistry (0015-0541)http://web.ebscohost.com/ehost/detail?vid=1&hid=3&sid=f34035d

3-6fc3-4183-ac36-826796191034%40sessionmgr9


Pojava novog časopisa• Prijedlozi obično dolaze od znanstvenika

– Samo 1 od 20 prijedloga rezultira novim naslovom časopisa

• Ključna pitanja nakladnika za pokretanje novog časopisa:– Postoji li kritična masa pravih i potencijalnih autora?– Postoji li već srodan časopis?– Jesu li autori koncentrirani na novo područje ili su raspršeni

između nekoliko već postojećih područja ?– Tko će činiti auditorij odnosno čitalačku publiku?– Kredibilnost predlagača časopisa?


Razlozi za reći “Ne”

• Premalo rukopisa• Područje nema dovoljno istraživača• Područje je ili premlado ili preširoko• Postojeći časopisi već zadovoljavaju potrebe autora

• Čitateljstvo je previše interdiscipllinarno da bi utjecalo na institucije o odluci za nabavu časopisa

• Rast novog područja nije dovoljno brz da bi časopis ostao na životu

• Financijska ulaganja su u neskladu s dobiti i rizicima


Uspostava uredničkog ureda• Urednik!

– Znanstvenik koji radi u tom polju– Prepoznati autoritet sa smislom za administrativne poslove

• Uspostava uredničkog ureda– Usuglasiti svrhovitost i prirodu potpore časopisu – Naći lokaciju i realizirati prostor– Osigurati opremu, materijal i ljude– Izraditi bazu podataka o recenzentima!

• Oformiti urednički odbor

• Financijska pomoć u izdavanju: najčešće 10-15% plaća nakladnik! U Hrvatskoj: MZOŠ, sponzorstvo …


Recenzentski postupak

• Mehanizam kvalitete kontrole– prvi filtar je urednik– Za znanstvene radove obično se uzimaju 2

recenzenta• Selekcija recenzenata vezana je uz

predmet interesa članka i obično se uzimaju poznati stručnjaci! Iznimke!!!!

• Časopis JASIST uz svaki “rukopis” šalje preporuke recenzentima!


Recenzentski postupak

• Preporuke recenzentima:– Da budu korektni prema autorima, čitateljima i

ostalim potencijalnim autorima koji su u kompeticiji za objavljivanje

– Da recenziju pošalju najkasnije za mjesec dana

– Recenzentima se radovi mogu slati sa ili bez autora, ali autor u osnovi NE smije znati tko je recenzent!


Formular za recenzente

• Rangiranje članka: very poor,poor,fair, good, excellent, no opinion

• Kriteriji vrednovanja:– Technical-professional content, originality,

logic of presentation– Mathematical and statistical material

complete, well organized, interpreted for thenonspecialist

– Writing styl, length, clarity of presentation


Formular za recenzente

– Adequacy of illustration– Adequacy of citations

Svrha recenzentskog postupka je između ostalog da omogući da auditorij koji nije iz najužeg područja razumije što je autor članka želio reći


Formular za recenzente“Je li članak za objavljivanje u XY časopisu?”• DA : znači da urednik može prihvatiti članak u tom obliku

• Uvjetno DA: prihvaćanje rada uz uvažavanje sitnih primjedbi recenzenta i kada nije potrebno daljnje provjeravanje uvaženoga

• Nije prihvatljivo u ovom obliku: potrebni su veliki zahvati i svakako nakon autorova prihvaćanja još jednom poslati recenzentu

• Nije prihvatljivo za objavljivanje u ovom časopisu: možda predložiti časopis ako je rad dobro napisan ali tema nije za taj časopis


Razlozi za odbijanje članka

• Trivijalnost• Lažan, s pogrešnim ili teško provjerljivim

rezultatima• Slabo argumentiran• Nedostatno dokumentiran• Nerazumljiv


Dodatno obrazloženje recenzenta

• Recenzent može pomoći autoru svojim sugestijama, pitanjima, komentarima u tekstu ili na posebnom papiru

• Urednik časopisa IPAK daje posljednju riječ u svezi objavljivanja rada!

• Ako se radi o neslaganju urednika i recenzenta, traži se drugi recenzent


Aktivnosti vezane uz izlazak i distribuciju časopisa

• Poslati pozive za rukopise

• Odlučiti o oblikovnim karakteristikama časopisa, format, korice, grafički dizajn itd.

• Kad prispije zadovoljavajući broj rukopisa predstaviti prvi broj

• Promovirati pojavu i postojanje časopisa knjižnicama i potencijalnim čitateljima

– Izravna mail campaigns– besplatni primjerci na konferencijama, seminarima i sl.

• Lansirati i pratiti prihvaćenost časopisa i organizirati pretplatu!


Životni ciklus časopisa

Publisher

Authors

Journal

LibraryReferees

ReadersEditors


Academics & Researchers

Authors & Readers

Libraries

Primary Publishers

Subscription Agents

New Model of Scholarly Publishing

Abstracting & Indexing Services

Document Delivery Services

Online Information

Services

Library Purchasing Consortia

Open Access Publishers

Publishers contracted out

Aggregated Gateways

Publishers Online Services

Subscription Agents

Print and Online Gateways

Secondary Publishers

Print, CD-Rom, Online Content Aggregators

Serials Supply Chain

Content Negotiation

Agents


Što je članak ?• Tekst jednog ili više autora koji doprinosi porastu

ukupnog znanja, objavljen u periodičkoj publikaciji

• Najučestaliji oblik znanstvenog djela• Prema sadržaju:

– Izvorni znanstveni članak– Prethodno priopćenje– Pregledni članak– Izlaganje na znanstvenim skupovima objavljeno u

Zborniku/Proceedings– Stručni članak– OVA PODJELA NIJE PRAVILO U SVIJETU!!!!!!!!!!!!


Vrste članaka

• Theoretical with Application in Practice• Survey• Wholly theoretical• Case study• Comparative/evalutive• Tehnical• Literature Review


Što sve objavljuju vrhunski svjetski časopisi: Nature i Science

• Article• Letter• Brief Communication• Other materials:

– News– Opinion– Correspondence


Izvorni znanstveni članak

• Opisuje originalne rezultate istraživanja ili razvoja nove metodologije:– Novo tj. do tada nepoznato na svjetskoj razini,

NE na razini manje zajednice !!!– Rezultati trebaju biti:

– Jasno opisani, razumljivi– Provjerljivi, da se na istom uzorku mogu dobiti isti

rezultati– Javno dostupni kroz relevantne sekundarne izvore

informacija


Pregledni članak

• Donose preglede literature na neku temu, ali uz primjedbe, komentare, rezultate, analizu, sintezu i prijedloge za buduća istraživanja ( znanstveni i stručni pregledni radovi)

• Pišu ih obično eksperti za pojedino područje


Pregledni članak

• Nužan posrednik u evolutivnom procesu nekog područja ili fenomena

• Prema ISI-ju (Institut for ScientificInformation, Philadelphia, USA), najcitiraniji su članci

• Struktura preglednog članka se razlikuje od strukture izvornog znanstvenog rada


Pregledni članak

• Struktura preglednog rada:– Sažetak– Opsežan uvod– Rasčlanjivanje ključnih aspekata predmeta o

kojemu se piše– Zaključak i obično mogući pravci razvoja te

problematike, ideje za daljnja istraživanja– Iscrpan pregled literature


Izlaganje na znanstvenim skupovima objavljeno u Zborniku/Proceedings

• Rad može biti znanstveni rad ili stručni:– Ovisno o uredniku i recenzijskom postupku– Zbornik ima funkciju primarnog izvora informacija, ali se ubrajaju

u tzv. Sivu literaturu, jer ima relativno ograničen broj primjeraka! Korisnika!!! DOSTUPNOST!!!

– Izlaganje sa znanstvenog skupa često se objavljuje u časopisima, s oznakom ili bez nje!? U tom slučaju se obično izdaju tzv. Supplement(s)

– Primjer za vježbu: WoS Proceedings• http://portal.isiknowledge.com/portal.cgi?DestApp=ISIP&Fun

c=Frame


Zbornici radova/Proceedings

• Obavijesti o novim znanjima i spoznajama

• Razmjena informacija i iskustava

• Edukacija

• Formuliranje problema i situacija, naročito u interdisciplinarnim područjima


Stručni članak

• Ne sadrži izvorne rezultate, koji do tada nisu bili poznati!

• Obrađuje opisano i poznato o datoj temi, koristi istu metodologiju na sličnom uzorku

• Svrha mu je širenje znanja, pojašnjavajući npr. komplicirane metodologije, rezultate znanstvenih istraživanja, djelovanje lijekova i sl.


Struktura znanstvenog/stručnog članka

• U osnovi razlika u strukturi znanstvenog i stručnog članka ne postoji:

• Razlika je u:– informaciji

• Znanstveni rad donosi obrazloženje novih ideja, nove rezultate, novu metodologiju, što nije oznaka stručnog rada

– naglasku na pojedinom segmentu strukture članka– literaturi:

• Znanstveni članci češće sadrže cjelovitiji pregled literature u odnosu na stručni


Znanstveni/ stručni članak

• Često je teško načiniti razliku između znanstvenog i stručnog rada – naročito za neka područja

• Npr. u području tekstilne tehnologije – četo se stručni rad zamjenjuje sa primjenjenim znanstvenim radom (appliedscience!)

• Što je “vrjednije” znanstveni ili stručni članak –rezultat npr. značajno poboljšanje tehnološkog procesa, različite uštede, povećanje razine znanja unutar jedne struke, discipline…


Svrha pisanja članka

• Osnovi razlog bi trebao biti da se prenese informacija:– Jasna i razumljiva

• Smisleno i stilski– Dostupna

• Jezično i kroz ključne sekundarne izvore informacija, baze podataka

– Povratna informacija da ju je netko pročitao i zapazio!

• citiranje


Koji stil pisanja koristiti za znanstveni/stručni članak?

• Uvijek misliti na čitatelja radi kojih se piše članak!

• Jasno,kratko, logično, gramatički, jezično stručno terminološki ispravno

• Stil treba odražavati autorov način razmišljanja i rada (zanimljiv, profesionalan, etičan…)



• Korištenje glagola umjesto glagolskih imenica –jasniji i određeniji stil

• Prošlo glagolsko vrijeme za vlastite rezultate, a sadašnje za već poznate činjenice (Silobrčić, 1998)

• Aktiv i pasiv– Aktiv je kraći pa stoga i izravniji glagolski oblik, ali u

znanosti se češće rabi pasiv (npr. pronađeno je …– Pasiv se predlaže kod pisanja SAŽETKA!, posebno

ako nije autorski sažetak!



• Prvo ili treće lice – Različito u praksi: društvene znanosti češće koriste

treće lice (npr. autor je…, mi, samo za samo jednog autora…)

• Skraćenice– Kada ih se prvi put spominje u tekstu OBVEZATNO ih

je razriješiti tj. cijeli izraz napisati u zagradi. Nakon toga se u tekstu mogu koristiti samo kao skraćenice

– Skraćenice se NE BI smjele pisati u Naslovu, a treba ih izbjegavati i u Sažetku



• Stručna terminologija– Ovisno kome je članak namjenjen i u kojem časopisu se piše, npr. ako se piše u usko stručnom časopisu terminologija je specijaliziranija, a ako se piše za širi auditorij, prilagoditi terminologiju auditoriju,npr. CROLIST OPAC.., WebOPAC..

• Važno je nove termine dobro obrazložiti, a naročito širem auditoriju


Struktura znanstvenog/stručnog članka

– Naslov– autori– sažetak– ključne riječi– uvod– metodologija– rezultati i/ili diskusija

» Tablice, grafikoni, slike…– zaključak– zahvala– literatura– dodatci (upitnici, dodatna pojašnjenja i sl.)


Naslov članka

• Važnost naslova je u njegovoj jasnoći izražaja sadržaja članka• Često je presudan za odluku o čitanju članka• Naslov treba čitatelja što preciznije informirati, ne smije biti

OPĆENIT – I can look at the title and see whether the article deals with "my"

theoretical problem, "my" area of the world, "my" specialty niche and topic. If it does I can turn the corner of the page down and come backlater to see if the article could be useful to me.

• Nije preporučljivo koristiti SKRAĆENICE, osim ako se radi o vrlo poznatim skraćenicama, npr. DNA, u području informacijskih znanosti, npr. ISI, SCI…– Problem sa skraćenicama je u pretraživanju, isti akronim može imati

desetke vrlo različitih značenja


Naslov članka• ..do not exceed 90 characters (including spaces), and do

not normally include numbers, acronyms, abbreviationsor punctuation.

• They should include sufficient detail for indexingpurposes but be general enough for readers outside thefield to appreciate what the paper is about (Nature)

• The average length of a title based on this sample of 100 sociological articles (10 percent) is 11.7 words. Themedian is 11, indicating that the distribution is not weirdin some of the ways it might have been. The range is large, the shortest titles having only 4 words while thelongest had 23.


Autorstvo

• Autorstvo se treba definirati već pri planiranju projekta, istraživanja i sl.

• Autori nekog članka trebaju intelektualno sudjelovati barem u dijelu cjelokupne zamisli

• svaki od autora treba znati najvažnije o rezultatima i literaturi

• Treba sudjelovati u pisanju i korigiranju teksta• Svaki od autora etički je obvezan braniti

intelektualni sadržaj članka


Autorstvo

• Poredak autora na članku– Prvi autor bi trebao biti osoba koja je najviše

doprinijela članku– Ako se radi o timskom radu s podjednakim učešćem,

tada je dobro izmjenjivati poredak– Ponekad se koristi abcedni poredak– NE BI trebalo stavljati kao prve autore šefove!!!– Dobro je mlađe kolege stavljati na prvo mjesto, a

voditelja, ako je jako poznat, na posljednje!!


Višeautorstvo – kako odrediti udio na radu?

• If authors regard it as essential to indicate thattwo or more co-authors are equal in status, theymay be identified by a symbol with the caption'these authors contributed equally to the work' immediately under the address list

•Present addresses appear immediately belowthe author list; all other essential author-relatedexplanation is in the acknowledgements(Nauture)


Višeautorstvo – kako odrediti udio na radu?

• at the end of the list of acknowledgements in a neuroscience paper, is the following: "R.R. conceivedthe experiment, and together with A.H. and L.L. carried itout; C.D.B. designed and carried out the data analysis; R.R. and C.D.B. co-wrote the paper." Nature decided to accept the authors' request to publish this form of words— in the light also of previous concerns abouttransparency in relation to scientific misconduct, as wellas proposals from correspondents (see, for example, page 406). This policy of allowing authors to succinctlydescribe their contributions now applies to anyone whorequests it. Nature 399, 393 (1999); doi:10.1038/20743


Autorstvo

• Nature does not require all authors of a paper to sign theletter of submission, nor does it impose an order on thelist of authors. Submission to Nature is taken to meanthat all the listed authors have agreed all the content.

• The corresponding (submitting) author is responsible forhaving ensured that this agreement has been reached.

• Authors are strongly encouraged to include a statementin the Acknowledgements to specify the actualcontribution of each coauthor.


Autorstvo

• One author is designated the contact author for mattersarising from the published paper (materials requests, technical comments and so on).

• If Nature receives feedback to the published paper it willregard this author as the point of contact. It is thisauthor's responsibility to inform all coauthors of mattersarising and to ensure such matters are dealt withpromptly.

• This author does not have to be the senior author of thepaper. The name and e-mail address of this author is given at the end of the paper.


Autorstvo

• 40 godišnja analiza Physical Review i Physical Review Letters pokazuje:– Broj autora po članku raste:

• from 1.7 in 1951 to 2.1 in 1958,• and to 3.8 in 1991

– Broj jednoautorskih radova poda:• On the other hand, the proportion of single-author

articles was declining, from 45.1% in 1951, to 36.5% in 1958, and to 14.7% in 1991. [Sampson, 1995]

• Primjer časopisa Tekstil (Jokić)


Autorstvo• the patterns of authorship in Poultry Science

from 1981 to 1990, [Cason, 1992] also foundthat the percentage of single-author articles in Poultry Science shrank from 18.1% in 1960 to 15.1% in 1970, and to 9.8% in 1990.

• The growth of authorship is perhaps most pronounced in the field of medicine. In an analysis of authorship in the British MedicalJournal, [Drenth, 2001] found that the averagenumber of authors per article increased from3.92 in 1985 to 4.46 in 1995.


Autorstvo

• An extreme example is an article in theNew England Journal of Medicine in 1993, listing 972 authors––an average of one author for every two words in that article! [Epstein, 1993] explained that the need fora large team of technically specializedlaboratory workers,…


Sažetak/Abstract, Summary

• Uz naslov jedan od OSNOVNIH indikatora za odluku hoće li se članak čitati ili ne!

• Funkcija sažetka je da potencijalnog čitatelja informira o:– O svrsi i ciljevima istraživanja– Korištenoj metodologiji– Najvažnijim dobivenim rezultatima– i zaključcima



Treba dati kratke i jasne odgovore na to:

• Što se radilo?

• Zašto?

• Na koji način?

• Što je dobiveno?



• to classify abstracts:– describe the overall purpose and methods of the

research presented in the document, providing a sense of its main topics,

– or, instead, inform readers of specific details of the research, especially the results and conclusions. Writing an abstract,

– whether descriptive or informative, is in principle rather straightforward, but in practice something of an art that matures with experience


Descriptive abstract• sometimes also termed a “topical” or “indicative”

abstract, in effect acts as a paragraphic or prose table of contents for the article and typicallyemphasizes the research problem and methods

• It is written about the article, rather thantransmitting the information contained in it. Itfunctions primarily to tell readers about the kindof information the article contains, focusing on the research problem and providing an abbreviated and indirect description of themethods.


Descriptive abstract

• Since a descriptive abstract tells about the paperrather than encapsulating the actual results and conclusions, its sentences convey the differentaspects of discussion, as in the followingexamples (Wilkinson, 1991):

• Wilkinson provides the following example of a descriptive abstract, which clearly focuses on the study's purpose (first sentence) and methods(middle sentences), with a reference to thediscussion (final sentence):



This study explores the influence of demographicfactors on the attitudes of individuals living in non-metropolitan, natural-resource-oriented environmentstoward their community. Interviews were conducted in a rural area of Missouri, and data were subjected to factor analysis and analysis of variance. Strength of feeling scores were calculated. Hypotheses are offeredregarding the nature of natural-resource-orientedcommunities and individual-community relationships. The investigator suggests implications of his findingsfor adult education programs.



• For articles, research scientists only rarely writedescriptive abstracts. The exceptions are abstracts prepared for papers that are descriptive, mathematical, or theoretical, or forreview articles.

• Descriptive abstracts are written primarily forthose who may be interested in retrieving thearticle rather than in getting the information fromit—for example, librarians, bibliographers, and research scientists searching the literature.


Informative abstracts • report the details of the research and do not just describe what the paper

contains

• The content of an informative abstract should focus on the objectives, methods, results, and important conclusions of the research. All of thesefeatures (labeled with added italics) are included in the following examplefrom Wilkinson (1991):

• The changes in adipose depot weight, cell size, cell number and bodycomposition during pregnancy, lactation and recovery were studied in Osborne-Mendel rats fed standard or high fat diets [objective, materials]. Rats were killed on day 21 of pregnancy, after 21 days of lactation, and after 21 or 22 days of a post-lactational recovery period. Nonpregnantcontrol groups were killed at the beginning and at the conclusion of theexperimental period [methods]. The high fat-fed, mated group was alwaysfatter than similarly treated animals fed standard diets throughoutpregnancy and lactation. However, by the end of the recovery period, carcass composition of the animals fed high fat or standard diets and nonpregnant groups were not statistically


Informative abstracts

Some parts of the article should not be represented in the abstract, either because they provide no new information or because theytake would take up too much space

• The abstract does not need to include background, literature, or discussion, since these aspects of the paper will be coveredsufficiently in the article itself

• These principles are, however, violated in many abstracts. An authormay waste space at the start of the abstract by repeatingintroductory or background information that is provided at thebeginning of the paper itself, whereas that space is better usedsimply to announce the research objective


Informative abstracts• Similarly, references to the literature should be avoided,

although sometimes abstracts may refer to earlierstudies, either generally (e.g., “This phenomenon hasearlier been reported by other authors”) or by mentioningnames of other investigators. If such references are really essential, they should be cited as briefly as possible

• In the process of writing the abstract, every word shouldbe examined carefully to see if more words than neededare being used to narrate the story of one's research.


Informative abstracts• Also consider the fact that editors and reviewers,

seeking initial orientation, are likely to first read a paper's abstract and that this first impression is “perilously closeto a final judgment of your final manuscript” (Day, 1994)

• In an informative abstract, the closest attention must begiven to the language and the sentences that report theresearch results, understandably the most important and probably the dominant part of the abstract because theyhold the new scientific information.



• The goal in writing the abstract, as Wilkinson (1991) states, – “is to convey as much new information as possible to

scientists in the same or related discipline in as few words as possible—accurately.”

• Since the objective is the most content possible per word, the abstract is the densest part of the article. Therefore, authors must first reduce drastically the parts to be included, and then they must eliminate wordiness and repetition.



• It should also be underlined that there are other elements involved in the process of writing abstracts that are not covered here, but that require attention. – These aspects include certain structural and

typographical features, – the importance of using third person (versus first),

and the consistent use of past tense (with few exceptions).

– It is worth reiterating how critical it is that authors write the abstract with especially close attention and utmost care, since for most researchers the abstract is the primary source of information in their discipline


Sažetak/Abstract, Summary• Physicist Michael Alley (1996) quotes Winston

Churchill as having said: “Please be goodenough to put your conclusions and recommendations on one sheet of paper at thevery beginning of your report, so that I can evenconsider reading it.” Goldbort, Robert, Journal of EnvironmentalHealth, 00220892, Nov2002, Vol. 65, Issue 4

• Wilkinson, A.M. (1991). The scientist's handbookfor writing papers and dissertations. EnglewoodCliffs, NJ: Prentice Hall.



• Before writing the abstract for an article, one should look at the instructions and examples in the journal to which the article will be submitted

• There are a few differences among journal abstracts, such as typographical features, length (generally a 100-to-250-word range), and internal format (e.g., enumerated sentences, subsectioning, outlining, use of keywords)


Sažetak/Abstract, Summary• The abstract for any article will, however, serve various purposes in

the interest of readers

– to indicate to readers quickly whether the full articlewould be useful to read;

– to be extracted (or abstracted) from the article for separate publication (e.g., by Biological Abstracts or Chemical Abstracts); and

– to provide terminology to assist in literature searches by individuals or by literature retrieval specialists for indexes and computer banks.



• Given that an article abstract may be read by many people who may not read the article itself, abstracts must be written to stand alone, independently of the article, and still make sense to the reader.



• Besides being brief and concise, a soundabstract must be accurate, precise, objective, and readable.

• The fact that these characteristics are not easyto accomplish is affirmed by the reliance of major abstracting services on professional “abstractors” in place of exclusive dependenceon authors' own abstracts. !!!! (Komentar!)


Ključne riječi (Keywords)• Termini koji su u funkciji meta jezika - u

njima je sadržajno opisan članak/dokument

• Njihova vrijednost je vidljiva kroz pretraživanje baza podataka – pod jednim pojmom obuhvaćeni su sinonimi …

• Služe kao dodatno pomogalo uz naslov i sažetak – kako bi se lakše donijela odluka o čitanju cijelog teksta


Ključne riječi (Keywords)• Mogu biti:

– kontrolirane ključne riječi – osnova tezaurausa

• EI Compendex (vježba)• http://www.engineeringvillage2.org/controller/servl

et/Controller?CID=quickSearch&database=1

– Slobodno formulirane ključne riječi – određuje ih autor prema svom nahođenju


Ključne riječi (Keywords)

• Keywords should closely reflect the topicand optimally characterize the manuscript

• We recommend that authors enter a minimum of two keywords when uploadingtheir manuscript

• Expert reviewers in the authors' topic areaare linked to the manuscript by keywords


Tekst članka• Articles should fill no more than 5 pages, and Letters no

more than 3 pages, of Nature.• An uninterrupted page of text contains about 1,300

words. A typical Article contains about 3,000 words of text and, additionally, five small display items (figuresand/or tables) with brief legends, reference list and methods section if applicable.

• A typical Letter to Nature contains about 1,500 words of text (excluding the first paragraph of Letters, figure legends, reference list and the methods section ifapplicable) and four small display items (figures and/or tables) with brief legends


Tekst članka• Articles should be understandable to a broad audience

of people interested in computing in science and engineering.

• The writing should be down to earth, practical, and original. Authors should avoid theory, mathematics, jargon, and abstract concepts.

• They should not assume that the audience will havespecialized experience in a particular subfield. Ifacronyms must be used, each one should be defined on its first appearance.


Tekst članka• Feature articles normally run from 4 to 12 magazine

pages, including all text, the abstract, keywords, biographies, illustrations, sidebars, table text, and reference entries

• Articles should be between 2,400 to 7,200 words (tablesand figures count as 250 words each). Department itemsare usually shorter than features (roughly 3,000 words)

• Any article that exceeds this word count may berejected automatically without going through thereview process. Each manuscript should have a title page containing the submission's title and the names, affiliations, and contact information for all coauthors(Computing in Science & Engineering)


Uvod• Svrha uvoda je dati dovoljno informacija da se

može razumjeti o čemu će biti govora u daljnjem tekstu

• Sadržaj uvoda ovisi o članku i o području kojim se bavi

• Često se umjesto Uvoda javlja termin Background, koji donosi iscrpne preglede literature


Uvod

U osnovi dobar Uvod daje:• Kratak pregled dosadašnjih istraživanja o danoj

temi ili problemu s naglaskom na najvažnije pregledne radove iz tog područja

• Obrazloženje o čemu će biti govora u članku, što se kani postići, na koji način (metodologija), što je svrha


Metodologija /Metode i materijal

• Poglavlje s detaljnim opisom uzorka i postupcima koji su korišteni u eksperimentane svrhe ili istraživanju, testiranju i sl.

• Važan dio članka radi ponovljivosti i provjerljivosti, usporedbe rezultata


Metodologija /Metode i materijal

• Metodologija je namijenjena kolegama, stručnjacima, koji se bave srodnom problematikom!

• Uzorak – važno je znati što je reprezentativni uzorak u datoj situaciji, zaključak se ne smije donositi na temelju neodgovarajućeg uzorka

• Statističke metode – trebaju biti primjerene uzorku


Metodologija /Metode i materijal• If brief (less than 200 words in total), they can be included in the text

at an appropriate place•

Otherwise, they should be described at the end of the text in a 'Methods' section, subdivided by short, bold headings referring to methods used

•Descriptions of methods already published should be avoided; a reference number can be provided to save space, with the new addition or variation briefly stated

• This whole section should not exceed 800 words and should ideallybe shorter. If more space is required for Methods, the editor maysuggest use of online-only Supplementary Information for thispurpose after submission and after receiving referees' reports. Supplementary material is peer-reviewed (Nature)


Rezultati

• Najvažniji dio članka• Prikazati glavne rezultate• Grafikoni, tablice, slike, crteži – u funkciji

su jasnoće prikaza rezultata!– Za isti podatak ne koriste se i tablica i grafikon– Izbjegavati grafikone za rezultate tipa

20:60:20, odgovori: da, ne i ne znam!!!


Ilustrations

• All illustrations must be cited in the text, numbered, and have descriptive captions

• Graphics should show only the coordinated axes (or at most the major grid lines) to avoid dense, hard-to-readillustration.

• We accept illustrations in tif, eps, jpeg, and gif formats—please provide high-quality, high-resolution files for bestresults.

• We often redraw line art to conform with other drawingsin the magazine; submitted drawings should be clear and complete. Detailed graphics guidelines are availablehere. If an article is accepted, authors should beprepared to submit separate files for each figure (IEEE Transections)


Rezultati

• Statistički podaci trebaju biti smisleni• Kad se govori o ljudima npr. 2,8485% i sl.

• Izbjegavati ponavljanja

• Logički, smisleno rasporediti rezultate


Diskusija• Ponekad Rezultati i Diskusija idu zajedno

• Autor komentira svoje rezultate s rezultatima relevantnih kolega

• Naglasiti novosti dobivene istraživanjem

• Istaknuti nedostatke svoga rada, ali i zajedničko s najrelevantnijim istraživanjima


Zaključak

• Može ići odvojeno, ali često se susreće kao završni dio Diskusije

• Treba biti jasan i kratak• Navesti važnost dobivenih rezultata ili

korištene metode• Dati moguće pravce razvoja ili nastavka

istraživanja• OBIČNO se čita Uvod i Zaključak!!!!


Zahvala

• Odaje se priznanje kolegama koji su na određeni način doprinijeli objavljivanju rada

• Obično se spominju i financijeri

• Zahvala može biti prije ili poslije Referenci/Literature/Bibliografije


Acknowledgements• are brief and follow the reference list• Authors are encouraged to include a

statement to specify the contributions of each co-author

• Acknowledgements do not contain grant or contribution numbers, or thanks to anonymousreferees and editors, or effusive comments

• Nature prefers authors to be listed withoutdetails of relative status, but instead to specifythe contribution made by their co-authors in theAcknowledgements


Literatura/References• Popis korištene literature u članku, poredan po nekom od logičkih

principa: abecedno po autorima, po brojevima pojavljivanja u tekstu članka, bez brojeva isl…

• Prije nego se počne pisati članak PROVJERITI upute autorima časopisa u koji se kani poslati rad!

• Također, provjeriti kako se citira u tekstu: prezime i godina u zagradi, broj reference u zagradi, broj referenece bez zagrade ali podignut itd..

• are each numbered, ordered sequentially as they appear in the text, methods, tables, figure legends (Nature!)

• When cited in the text, reference numbers are superscript, not in brackets unless they are likely to be confused with a superscriptnumber.


Reference/Literatura/bibliografija

• The maximum number of references, strictly enforced, is 50 for Articles and 30 for Letters. Only one publicationcan be listed for each number

•Only articles that have been published or submitted to a named publication should be in the reference list; papersin preparation should be mentioned in the text with a list of authors (or initials if any of the authors are co-authorsof the present contribution)

•Published conference abstracts, numbered patents and preprints on recognized servers may be included in reference lists, but text, grant details and acknowledgements may not


Reference/Literatura/bibliografija

• All authors should be included in reference lists unless there are more than five, in which case only the first author should begiven, followed by 'et al.' (Nature)

• Pregledni članci u odnosu na znanstvene imaju prosječno dvostruko veći broj referenci (Abt i Garfield, 2003)


Nature reference lists

• Authors should be listed surname first, followed by a comma and initials of given names

• Titles of all cited articles are required. Titles of articles cited in reference lists should be in upright, not italic text; the first word of the title is capitalized, the title written exactly as it appears in thework cited, ending with a full stop! PRIMJER KEMIČARI!

• Book titles are italic with all main words capitalized• Journal titles are italic and abbreviated according to common usage;

authors can refer to Nature, the Index Medicus or the AmericanInstitute of Physics style manual for details


Nature reference lists

• Volume numbers are bold. The publisher and city of publication are required for books cited. (Refer to published papers in Nature for details.)

• References to web-only journals should give authors, article title and journal name as above, followed by url in full - or doi if known - and the year of publication in parentheses.

• References to websites should give authors if known, title of cited page, url in full, and year of posting in parentheses.


References

• References should be numbered in the order in which they appear. Items referenced should be limited to material that the public caneasily access, and the number of references should be limited to 12 (unless the article is a survey or tutorial in scope).

• Citations must include full publication information—for articles, thismeans listing all authors, the article name, the publication's fullname, the volume, issue number or month, year of publication, and the pages cited.

• For conference proceedings, we need the title of the article and theproceedings, the name of the proceedings publisher (not theconference's location), the year of publication, and the pages cited(Computing in Science & Engineering)


Tko odlučuje o objavljivanju članka?

• Urednik i recenzenti (Peer review!)

• Nature has space to publish only 10% or so of the 170 papers submitted eachweek, hence its selection criteria are rigorous. Many submissions are declinedwithout being sent for review


Recenzentsko izvješće

• The ideal referee's report indicates:– who will be interested in the new results and why– any technical failings that need to be addressed

before the authors' case is established– Although Nature's editors themselves judge whether a

paper is likely to interest readers outside its own immediate field, referees often give helpful advice, forexample if the work described is not as significant as the editors thought or has undersold its significance.


Recenzentsko izvješće

Although Nature's editors regard it as essentialthat any technical failings noted by refereesare addressed, they are not so strictly boundby referees' editorial opinions as to whetherthe work belongs in Nature.


Vidljivost, zapaženost članka

• “…the biggest fear an author faces is notthat the work might be criticized or misquoted, but that it might not be noticedat all (Bruno Latour)

• Postoje članci za koje se može predvidjeti da nikada neće biti citirani (Burell, 2002)


Citiranost članka

• Ako članak nije nikada bio citiran, što je stariji, to su šanse za citiranje manje!

• percentage of cited documents that are over 15 years old (published before 1984) accounts for 21.7% in chemistry, 37.8% in mathematics, and 33.1% in sociology, respectively (Ziming, 2003)


Citiranost

• Citation analysis has been employed as a reliable and measurable indicator of informationuse. [Goodrum et al, 2001] did a citation analysisof literature in computer science. Their studyrevealed that in computer science, people stillused older documents extensively, as indicatedby the age of the highly cited works.

• Generally speaking, current documents are more frequently used than older documents


Dužina članka

• Usporedbom dužine članaka i IF (ImpactFactora) 100 časopisa u pet disciplina dobivena je :– negativna korelacija u prirodnim znanostima– pozitvna korelacija u društvenim znanostima– (Hayashi i Fujigaki, 1999)


Gdje objavljivati?

• Ovisi kome je članak namijenjen:– domaći ili međunarodni časopis– klasični časopis: tiskana i elektronička verzija

ili samo elektronička verzija!


Vježba - Analiza članka

Struktura znanstvenog članka:• Naslov rada• Autor(i), adresa• Sažetak (abstract, summary)• Ključne riječi• Uvod• Metodologija• Rezultati i diskusija• Zaključak• Literatura (References)


Vježbanje na primjeru Uputa autorima iz časopisa: Dyes&Pigments, Fibre Chemistry;

Fibres Text East Eur• http://www.elsevier.com/wps/find/journaldescription.cws_home/4058

94/authorinstructions

• http://www.springer.com/west/home/chemistry/polymer?SGWID=4-144-70-35599790-0&detailsPage=contentItemPage&contentItemId=142740&CIPageCounter=CI_FOR_AUTHORS_AND_EDITORS_PAGE1

• http://www.fibtex.lodz.pl/58_24_102.pdf


Kako pronaći relevantni časopis?

• Pretraživanjem relevantnih baza podataka:– bibliografske/full-text baze podataka

– ULRICH’s International Directory of Periodicals – katalog serijskih publikacija cijelog svijeta


Sekundarne publikacije/izvori informacija

• Nastaju na osnovi primarnih publikacija i daju nove sadržaje kao meta podatke

• Pojava sekundarnih publikacija vezana je uz rast broja primarnih publikacija

• Nastaju kao pomagalo u lakšem snalaženju kroz literaturu

• Svrha – da se u što kraćem vremenu, što lakše i cjelovitije dođe do pregleda literature iz pojedinog područja, pregleda radova nekog autora, institucije i sl.


World Textile Abstracts

• Donosi sažetke na engleskom jeziku (abstracts) znanstvenih i stručnih radova koji se odnose na područja: – fibre-forming polymers– textile and related industries and – the applications of fibrous and textile materials in conventional

textile products• Obrađuje preko 500 publikacija koje se bave

problematikom tekstilne industrije od proizvodnje do problematike zaštite okoliša.

• Svaki bibliografski zapis sadrži autora, adresu autora, podatke o izvoru u kojem je rad objavljen i njegove bibiografske podatek: volumen, godinu, broj, stranice.


World Textile Abstracts• Pokriva sljedeća područja:

– Natural fibres– Man-made fibres– Spinning and Twisting– exturing– Weaving– Knitting – Performance of textile products – Nonwovens– New machinery – Dyeing and finishing – Chemicals and auxiliaries – Industrial and medical textiles – Clothing – Geotextiles– Statistics and economics– Effluents and the environment – Energy conservation – Quality systems


World Textile Abstracts

• http://www.elsevier.com/wps/find/journaldescription.cws_home/405945/description#description


• AA= 00282235 WORLD TEXTILE NO: 2028617• /TI Michell 's emphasis of new concepts• JN=,SO=,PY= Wool Record, 162/3706 (40-41), 2003• CP= COUNTRY OF PUBLICATION: United Kingdom• DT= DOCUMENT TYPE: Journal; Article• RT= RECORD TYPE: ABSTRACT• SN= ISSN: 0263-6131• TN= TRADE NAME: Optim• MN= MANUFACTURER NAMES: Woolmark Company; Michell Group• LA=,SL= LANGUAGES: ENGLISH SUMMARY LANGUAGES: ENGLISH• AB Fundamental restructuring is under way at Michell Australia, the largest global buyer,

processor and exporter of Australian wool. The company is evolving into a specialist fibrebusiness targeting selected markets and working with retailers and designers to ensure consistent supply of new fibre products. Several misconceptions about the company's recent activities are dismissed, though combing has been reduced and carbonising output cut back through an inadequate supply of carding wools. Increased blending of wool is a major trend and its implications are discussed. A joint venture agreement has been signed with The Woolmark Company for Michell to supply Optim processed fibre to global textile markets. Optimis being marketed as an entirely new high-value fibre, and will feature in knitwear ranges available for the winter 2003/04 season in the northern hemisphere. Pricing is pitched between superfine wool and cashmere, and processing stages are described. Full technical support from both companies is available. More new value-add products from Michell are planned and the vast scope of activities is noted.

• DE DESCRIPTORS: COMPANY INFORMATION; JOINT VENTURE; BLENDING; SUPPLIER--AUSTRALIA; WOOL FIBER; ORGANIZATIONAL STRUCTURE

• SC=,SH= CLASSIFICATION CODE(S) AND DESCRIPTION: 75.80.6 (COMPANY AND COMMERCIAL INFORMATION) RECORD HISTORY: COMPLETED RECORD - August 29, 2003


Chemical Abstracts• The CA SEARCH®: Chemical Abstracts® database includes over

20 million citations to the worldwide literature of chemistry and its applications from 1967 forward.

• CA SEARCH corresponds to the bibliographic information and complete indexing found in the print Chemical Abstracts® published by CAS® (Chemical Abstracts Service).

• The controlled vocabulary CA General Subject Index Headings, related general subject terminology from the CA Index Guide, andCAS® Registry Numbers, each with its modifying phrase are included.

• Chemical substances are represented by CAS® Registry Numbers, unique numbers assigned to each specific chemical compound: corresponding substance information may be searched in the DIALOG chemical substance files such as CHEMSEARCHTM (File 398).


Current Contents (CC)• Dakle, osnovna funkcija Current Contents-a je

da znanstvenike informira o najnovijim zbivanja u njihovom području.

• Ta je uloga bila znatno izraženija prije masovnije upotrebe interneta i dostupnosti velikom broju elektroničkih izvora informacija.

• Šezdesetih godina, a za veći dio svijeta i do devedesetih godina XX stoljeća, CC je bio osnovni izvor informacija o zbivanjima u znanosti, koji su dobivali tjedno u obliku tiskanih sveščića, naravno, ako je institucija bila pretplaćena.


Current Contents (CC)• Časopisi koje obrađuje Current Contents svi su

zastupljeni u citatnim bazama podataka, SCI, SSCI i A&HCI odnosno u bazi podataka WoS (Web of Science).

• Uloga Current Contents-a kao zasebne baze podataka, ukoliko je znanstvenoj zajednici dostupna baza WoS, koja pokriva sva tri spomenuta citatnaindeksa, nije potrebna.

• Za usporedbu, što u svijetu danas znači CurrentContents, ova je baza podataka u elektorničkomobliku i to u klasičnoj online verziji dostupna tek od 1990. godine, a SCI je dostupan retrospektivno od 1945. godine, a radi se na dostupnosti od 1900. godine!


Current Contents (CC)• Kao pokazatelj vrednovanja znanstvene

produkcije u cijelom svijetu koristi se zastupljenost radova u citatnim bazama, a pokazatelj potencijalne vrijednosti i utjecaj nekog rada mjeri se kroz broj citata, odnosno status časopisa s obzirom na njegov faktor odjeka (IF).

• Ovi pokazatelji mogu se dobiti isključivo na temelju podataka i sadržaja ISI-jevih citatnihbaza podataka.


Current Contents (CC)

• http://gateway.ut.ovid.com/gw2/ovidweb.cgi?QS2=434f4e1a73d37e8c275cfd41de61029580b44c46555657941bab57283fed2934334588f9c1942bc8dc5b083c84b521a18897f5e605e08b30b38c3e001c3bfcb86abd671af1a154a9c27f14a7ec4aab91afdad6b9e9fbbeb7bb59dd4a953b59bb69b9017d7f9ee35004cd9df8c90b6a129c97dd483dcc375cfd4a32d8a685f166bbf3b33108cbd08cdb033f3d72ee32eb150541d8e36ef369ad2b714472c9fc595ba8f5400822ef1026c869009b5ac1fdb98f2d3190fefe9c86bbf9c2865eb9a7df71446d927960dc


Citatni indeksi

• William Adair je 1953. godine predložio Eugenu Garfieldu da izradi citatni indeks kao pomagalo za lakše snalaženje u sve većem broju publikacija, čiji je broj rastao eksponencijalno.

• Adair je radio na Shepardovom citatnom indeksu (Shepard's Citations), utemeljenom 1873. godine, za područje prava. Taj indeks se temelji na činjenici da svaki pravni slučaj ima svu dokumentaciju koja je na bilo koji način bila povezana s njim.


Citatni indeksi

• Garfield je pošao od slične pretpostavke, da je veza između znanstvenog članka i referenci na koje se autor poziva u tekstu, izravna. Odnosno, da se u članku citiraju dokumenti koji ga potkrjepljuju, nadopunjuju, ilustriraju ili elaboriraju ono što je autor htio poručiti!

• Prvi takav proizvod bio je Genetics CitationIndex, koji su zajedno 1959. godine izradili Garfield i nobelovac J. Lederberg.


Citatni indeksi

• Proširenjem Genetics Citation Index, kao multidisciplinarne baze podataka za prirodne i primijenjene znanosti nastao je Science Citation Index (SCI) 1963. godine, a uključivao je literaturu iz 1961. godine.

• Početni korpus časopisa u SCI-ju bio je 600, danas je 5.900 časopisa.


Science Citation Index (SCI)

• SCI Expanded je bibliografska i citatnabaza podataka za područje prirodnih i primijenjenih znanosti.

• Obrađuje sadržaje iz oko 5.900 vodećihsvjetskih znanstvenih i stručnih časopisa. Na taj način pokriva oko 150 znanstvenihdisciplina.

• http://portal.isiknowledge.com/portal.cgi?DestApp=WOS&Func=Frame


Citatni indeksi i baza JCR (JournalCitation Reports)

• Temeljem podataka dobivenih iz citatnihbaza:SCI (Science Citation Index)i SSCI (Social Science Citation Index) E. Garfield1975. godine kreirao posebnu statističku bazu podataka Journal Citation Reports(JCR).

• JCR je kvantitativno pomagalo za rangiranje, vrednovanje, kategoriziranje i komparaciju časopisa


JCR (Journal Citation Reports)

• JCR Science edition, obrađuje oko 5700 časopis, cca 150 disciplina

• JCR Social Science Edition, obrađuje oko 1700 časopisa, cca 50 disciplina

• Ukupno cca 7500 časopisa iz SCI i SSCI• Arts& Humanities Citation Index NEMA

JCR!!!!



• Vježba:– http://portal.isiknowledge.com/portal.cgi?Dest

App=JCR&Func=Frame

– Sve opcije vezane uz časopis Tekstil!


Journal Citation Reports (JCR)Enables a variety of information professionals to access and assess key journal

data:

• Authors - can identify journals in which to publish, confirm the status of journals in which they have published, and identify journals relevant to theirresearch

• Editors - can assess the effectiveness of editorial policies and objectivesand tracking the standing of their journals

• Librarians - can manage and maintain journal collections and budget forsubscriptions

• Publishers - can monitor their competitors, identify new publishingopportunities, and make decisions regarding current publications

• Information Analysts - can track bibliometric trends, study the sociology of scholarly and technical publications, and study citation patterns within and between disciplines



• Total number of articles 2004

• Total number of cites 2004

• Journal Impact Factor – faktor odjeka

• Journal Immediacy Index – faktor brzine citiranja

• Journal Cited Half-Life – poluvrijeme citiranja


Journal Cited Half-Life• Poluvrijeme citiranja predstavlja broj godina

računatih unatrag u odnosu na tekuću godinu, koje čine 50% od ukupnog broja citata što ih je dobio taj časopis u tekućoj godini

• Primjer, u JCR 2004, časopis Crystal Researchand Technology je imao poluvrijeme citiranja od 7.0. To znači da članci obavljeni u razdoblju od 1998-2004 (uključujući i 2004) čini 50% svih citata u odnosu na članke iz tog časopisa objavljene u 2004. godini.

• Samo časopisi citirani 100 i više puta mogu u JCR-u imati indikator poluvrijeme citiranja


Indeks brzine citiranja (Immediacyindex)

• Definira se kao omjer broja citata koje je dobio časopisa u istoj godini u kojoj su članci objavljeni i broja članaka objavljenih u istoj toj godini

• IB = indeks brzine citiranja• IB (A) = C/S• IB (A)= indeks brzine citiranja časopisa A u

kalendarskoj godini • C = broj dobivenih citata u istoj godini• S = broj članaka objavljen u istoj godini


Indeks brzine citiranja (Immediacyindex)

• Primjer časopisa Collegium antropolgicum koji je prema ISI Essential Science Indicators 2003, bio proglašen najcitiranijim časopisom u trećem kvartalu 2002. za područje društvenih znanosti.

• U 2002. godini objavio 81 članak, a na te članke je dobio 3 citata tijekom 2002. Indeks brzine citiranja je 3/81 = 0,03 za 2002. godinu.

• Časopis je zaista zaslužio status najcitiranijeg, ali je starosna struktura citata bila u korist radova objavljenih prije 2002. godine.


Faktor odjeka (Impact Factor (IF) ISI

• Faktor odjeka časopisa je mjera za frekvenciju kojom je “prosječni članak” u časopisu citiran u određenom razdoblju!

• Faktor odjeka časopisa pomaže nam u vrednovanju relativne važnosti časopisa, naročito kad se uspoređuje s časopisima iz istog područja!


Faktor odjeka (Impact Factor (IF) ISI)

• Faktor odjeka je omjer broja citata dobivenih na objavljene članke i broja objavljenih članaka u određenom razdoblju.

• Razlika u izračunavanju faktora utjecaja odnosi se na razdoblje u kojem se računa Faktor odjeka.

• IF (Garfieldov!) računa se tako da se podijeli broj citata dobiven u tekućoj godini, na radove objavljenje u proteklom dvogodišnjem razdoblju, s brojem radova objavljenih u istom tom razdoblju.


Faktor odjeka (Impact Factor (IF) ISI)

• Primjer IF za neki časopis u 2004. godini računa se na sljedeći način:

C=A/B = Faktor odjeka (IF) časopisa u 2004. godini

• A= broj citata dobiven u 2004. na članke objavljene u 2002. i 2003. godini

• B= broj radova objavljen u 2002. i 2003. godini• C= 2004. godini


Faktor odjeka i predmetna područja• Problem točnog određivanja područja, npr. časopis New Scientist posvećuje oko 30% svog sadržaja društvenim znanostima

• Primjer časopis Collegium antropologicum koji se bavi biološkom i sociološkom antroplogijom.

• JCR Social ScienceEdition obrađuje ga u predmetnom području Antropologija.

• U bibliometrijskim analizama taj časopis bi se tretirao kao časopis iz područja društvenih znanosti, a on zapravo u najvećem postotku obrađuje problematiku biološke antropologije.


Faktor odjeka i vrste članaka

• Kod interpretacije faktora utjecaja časopisa važno je znati i koju vrstu članaka časopis objavljuje.

• Nije svejedno radi li se o preglednim ili isključivo znanstvenim radovima.

• Pregledni radovi prosječno imaju najveći broj citata i časopisi koji donose većinu preglednih radova obično su među najviše pozicioniranim časopisima na rang listi faktora odjeka unutar predmetnog područja.


Kvaliteta članka i IF časopisa• Često se IF časopisa izjednačava s vrijednošću individualnog

članka, i računa se kao mjera za kvalitetu članka!!– Španjolskoj i Finskoj službeni indikator u vrednovanju nacionalne

znanstvene produkcije je rad objavljene u časopisu određenog IF. – Kod većine časopisa 20% članka doprinosi oko 80% citata, veliki

postotak članka ne bude nikada citiran (Gisvold, 1999). – Distribucija citata članaka iz časopisa Nature (Colquhoun, 2003),

69% članaka iz njegovog uzorka bilo je citirano manje od prosjeka. – Analizom citata u 2001. godini na 858 članaka koje je objavio časopis

Nature u 1999. godini pokazao je da 16 % najcitiranijih radova nosi više od polovice svih citata.

– Autor na primjeru članka koji je objavio u časopisu Nature (IF 27,9) dobio je 57 citata, a članak istog autora objavljen u časopisu Philosophical Transactions of the Royal Society, (IF 3,1) dobio je više od 400 citata.

– Često se zanemaruje vrlo važna činjenica da je Faktor odjeka određen individualnim člancima a ne obrnuto!!


Faktor odjeka i ukupan broj citata

• Nesporazumi zbog nerazumijevanja uloge ukupnog broja citata u tekućoj godini.– Po ukupnom broju citata dobivenih u tekućoj godini časopis može biti visoko rangiran dok njegov IF ne mora biti relativno visoko.

– Ukupan broj citata u godini kojoj izračunavamo IF može biti značajan, ali broj citata na radove objavljene u posljednje dvije godine nije nužno da bude visok, primjer: Collegium antropolgicum, ∗http://in-cites.com/most_imp/january2003.html


Faktor odjeka i ukupan broj citata

• Kod računanja IF, npr. za 2002. ne uzima se ukupan broj citata koje je časopis dobio te godine, nego broj citata na članke objavljenje u 2000. i 2001.

• IF časopisa Collegium antropologicum za 2002. godinu bio je 0,306, iako je za jedno tromjesečje bio najcitiraniji u cijeloj skupini.

• Na ljestvici časopisa rangiranih po padajućem nizu IF za područje društvenih znanosti, Collegium antropologicum je bio na 1305. mjestu od 1709 časopisa!


Faktor odjeka i samocitati

• Vrste citata nisu zanemariv pokazatelj kod analize faktora utjecaja, iako se u izravnom izračunavanju faktora utjecaja ne uzimaju zasebno.

• JCR (CDROM) za svaki časopis donosi i popis samocitata časopisa, kao i popis ostalih časopisa koji ga citiraju.

• O samocitatu časopisa govorimo kada članak u časopisu A citira prethodne radove iz istog tog časopisa.

• Samocitati časopisa prosječno iznose oko 13% u odnosu na ukupan broj citata koje časopis primi (Garfield, 1994a).

• Svako predmetno područje ima svoje specifičnosti u odnosu na samocitate.

• O problematici koju obrađuju časopisi s visokim udjelom samocitatamože se s dozom sigurnosti reći da se radi o malom ili izoliranom području, npr. Scientometrics, ali i ne i biomedicina!

• Multidiciplinarni časopisa imaju relativno mali udio samocitata


Faktor odjeka i samocitati

• Samocitiranost časopisa dijelom je prirodan proces, u nekim slučajevima postoji i negativna strana– Poznato je da uredništava nekih časopisa, u težnji

da njihov časopis bude što bolje pozicioniran na JCR-ovoj rang listi nastoje povećati faktor odjeka sugeriranjem autorima rukopisa da citiraju radove iz tog časopisa.

• Gowrishanker i Divakar (1999) zaključuju da je moguće pojedinim vrstama članaka i povećanjem samocitatačasopisa vrlo značajno utjecati na porast IF.

• Weingart (2003) navodi primjer časopisa Shock, gdje je uredništvo kroz recenzentski postupak tražilo da se citiraju radovi iz ovog časopisa čime se moglo utjecali na porast citiranosti odnosno IF tog časopisa.


Faktor odjeka i vremenski raspon• Česte primjedbe od strane znanstvenika dolaze na račun

vremenskog raspona, od dvije godine, kod izračunavanja standardnog faktora utjecaja.

• Važno je imati na umu da postoje razlike u učestalosti i navikama u citiranju između pojedinih disciplina i područja.

• Za neka područja puno je primjereniji IF za petogodišnje razdoblje nego IF za dvogodišnje razdoblje ili tzv. standarni IF. – A=broj citati u 2004. na članke iz 1999-2003– B= broj članaka objavljenih u razdoblju 1999-2003– C=A/B = petogodišnji IF

• Redovitost izlaženja časopisa odnosno vrijeme koje protekne od prihvaćanja rukopisa do objavljivanja, za IF je prilično važno. Ponekad ovo razdoblje može biti presudno, jer je u nekim područjima indeks neposredne citiranosti dosta visok


Faktor odjeka i časopisi iz pojedinih zemlja

• Na faktor odjeka časopisa utječe veliki broj čimbenika, a jedan od njih je i zemlja porijekla časopisa.

• Naročito treba biti oprezan kad se govori o statusu časopisa malih zemlja zastupljenih u JCR-u.

• Većina malih zemalja je uglavnom sa znanstvene periferije i slabo je zastupljena sa svojim časopisima, bilo brojčano bilo po njihovom statusu na rang listi faktora utjecaja.

• Većina tih časopisa ima relativno nizak IF


Hrvatski časopisi indeksirani u SCI Expanded

• Abbreviated Journal Title ISSN IF 2004

• CHEM BIOCHEM ENG Q 0352-9568 0.328• CROAT CHEM ACTA 0011-1643 0.924• CROAT MED J 0353-9504 0.690• FOOD TECHNOL BIOTECH 1330-9862 0.475• MATH INEQUAL APPL 1331-4343 0.125• METALURGIJA 0543-5846 0.185• NEUROL CROATICA 0353-8842 0.043• PERIOD BIOL 0031-5362 0.140• STROJARSTVO 0562-1887 0.049• TEKSTIL 0492-5882 0.119


Hrvatski časopisi indeksirani u SSCI

• Abbreviated Journal Title ISSN IF 2004

COLLEGIUM ANTROPOL 0350-6134 0.373DRUS ISTRAZ 1330-0288 0.162

JAVNOST-PUBLIC 1318-3222 0.140


Faktor odjeka i vrednovanje znanstvenika

• Garfieldu (1999) u Europi se faktor odjeka počeo koristiti osim za vrednovanje časopise i za vrednovanje autora, što je često izvor nesporazuma!!!

• IF časopisa je sasvim nešto drugo u odnosu na mogući faktor odjeka autora!

• Za izračunavanje IF časopisa obično je na raspolaganju veliki broj i citata i članaka.

• Za individualne autore je to rjeđe slučaj.• Prema Vinkleru (2000) vrednovanje znanstvenog rada i

promocija znanstvenika kroz objavljivanje znanstvenih radova u časopisima s odgovarajućim faktorom utjecaja je jako dobar sustav!?


Objektivnost Faktor odjeka

• Kreator faktora utjecaja, Eugene Garfieldnaglašava da uspjeh časopisa ovisi o kvaliteti članaka, distribuciji, dostupnosti i masi drugih kompetitivnih čimbenika uključujući čak i cijenu.

• Na IF može utjecati puno artefakata što rezultira s mnogo donesenih pogrešnih zaključaka!


Osnovna obilježja faktora utjecaja

• Faktor odjeka je pomagalo u određivanju kvalitete časopisa

• Faktor odjeka časopisa nije pomagalo u određivanju kvalitete pojedinog članka

• Faktor odjeka časopisa nije pomagalo u procjeni kvalitete pojedinog znanstvenika

• Faktor odjeka časopisa nije pomagalo u procjeni kvalitete istraživačke skupine ukoliko ima manje od 100 radova u dvije godine


• Procjena kvalitete članka, pojedinog znanstvenika ili grupe znanstvenika može se mjeriti citatnim analizama

• Citatna analiza ne mora nužno biti u korelaciji s procjenom recenzenata (časopisi s visokim IF)

• Citatna analiza se a posteriori može koristiti kao indikator uspješnosti znanstvenika.


Elektronički časopisi

• Pojavom Interneta – publiciranje je postalo lagano, brzo i jeftino te kao medij dostupno svima i svugdje

• Znanstvenici su razumjeli moćelektroničkih časopisa i prihvaćaju ih sve više



• Internet mijenja tradicionalni način komunikacija u znanosti

– Knjižnice i nakladnici preuzimaju važnu zadaću u dostupnosti znanstvenih informacija

– Uloga digitalne knjižnice



• Komercijali nakladnici –– časopisi koji imaju i tiskanu i elektroničku

verziju (ScienceDirect, Springer, Willey…)– Časopisi koji su isključivo u elektroničkom

obliku• Open access časopisi – ideja da budu

protuteža komercijalnim nakladnici!


Scopus(Elsevier Publishing Co.)

• Studeni 2004 … "the world's largest abstract and indexing database," reputedly spanning the fullspectrum of science-technology-medicine (STM) literature plus more limited coverage of thesocial sciences.

• Omogućava i pretraživanje citiranosti i citata, što je bilo ekskluzivno pravo ISI-jevog WoS-a


Scopus

• Ažurira se dnevno i obrađuje:– Preko 15,000 naslova od 4,000 različitih nakladnika– Preko 12,850 znanstvenih časopisa, uključujući

preko 535 Open Access journals – 750 zbornika s konferencija i kongresa– 28 mil. apstrakata– 245 mil. referenci, pridruženih apstraktima– Oko 200 mil. znanstvenih web pages – 12.7 mil. Patentnih zapisa iz 4 patentna ureda– Ogroman broj full-text članaka i ostalih knjižničnih

izvora!!


Sadržaji Scopusa

• Preko 60% naslova je iz ostalih zemalja svijeta izvan USA

• Apstrakti referenci od 1966

• Praćenje citata i citiranosti od 1996!

• 100% coverage of Medline, including unique Medline journals


Pretraživanje citiranosti u Scopus-u

• Praćenje citiranosti pojedinog autora:– Ukupno– Po radovima i po godinama, vrlo pregledno!– Isključivanje samocitata !!!

• Praćenje citiranosti časopisa odnosno pojedinog članka iz časopisa (NEMA instrumentarij kao što je JCR’s)!

• Pretraživanje citiranosti ograničeno je na razdoblje od 1996. godine nadalje

• http://www.scopus.com/scopus/home.url



Google Scholar• In November 2004 Google, introduced Google Scholar in Beta

version

• a freely available service that uses Google's crawler to index thecontent of scholarly material and adds citation counts to raise orlower individual articles in the rankings of a result set.

• Google Scholar offers citation counts and citation tracking forarticles and other material. Google is not explicit about the materialindexed in Google Scholar, a major drawback to its use as a scholarly tool.

• It is the other non-journal material indexed that makes GoogleScholar stand out in comparison to Web of Science and Scopus.



Vrednovanje časopisa

– Analize korištenosti

– Citati/ Faktor odjeka (Impact factor, IF)

– Zastupljenost u relevantnim sekundarnim izvorima informacija, bazama podataka

– Financijski aspekt


Analize korištenosti

• Klasični načini s tiskanim časopisima

• Praćenje na serveru:• Pregledavanje sadržaja• Čitanje• Spremanje (download)• Ispis


Zastupljenost u relevantnim bazama podataka

• Relevantni sekundarni izvori informacija, baze podataka (abstracting/indexing services) nezaobilazan su izvor pregleda literature za određene područja

• Pomagalo su u lakšem snalaženju kroz literaturu• Svrha – da se u što kraćem vremenu, što lakše i

cjelovitije dođe do pregleda literature iz pojedinog područja, pregleda radova iz određenog časopisa, nekog autora, institucije i sl.

• Mehanizam selektivnosti daje im kredibilitet, čime postaju instrumentarij za vrednovanje, npr. časopisa


Važnost citatnih baza u znanstvenomkomuniciranju i vrednovanju znanstvenog

rada

• Važan izvor primarnih znanstvenih informacija

• U vrednovanju znanstvenog rada, u novom komunikacijskom okruženju, broj citata, trebao bi biti barem jednako važan kao i publikacija/časopis u kojem se objavljuje

• U vrednovanju znanstvenog rada trebalo bi uzimati citate iz SVIH citatnih baza!


Razlozi za vrednovanje znanstvenog rada?

• Zbog planiranja razvoja znanosti na razini pojedine zemlje, regije, npr. EEC, EU itd.

• Ograničenih financijskih i materijalnih sredstava

• Kompetitivnih odnosa među znanstvenicima, institucijama, državama

• Sustava napredovanja znanstvenika


Literatura

• Jokić, M Bibliometrijski aspekti vrednovanjaznanstvenog rada. Zagreb: Sveučilišna

knjižara, 2005.

• Jokić, M. Časopis Tekstil u pedesetogodišnjemrazdoblju od 1952. do 2000. godine - neki odbibliometrijskih pokazatelja. Tekstil, 2001, 50 (12), 614-622.

Documents

Kategorizacija Radova - Uvod u Znanstveni Rad