Upload
ratko-ivkovic
View
162
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Primena Internet tehnologija
Aleksandra Klanja - Milievi Kla Mili evi
Konsultacije: Ponedeljak 18 20 h Kabinet 2
Teorijski deo
Arhitektura Interneta, Internet protokoli, Internet adrese Dizajn Web sajta, arhitektura i navigacija Klasifikacija Web sajtova Tehnologije za Web i njihov uticaj na izradu Web strana Postupak ocenjivanja lokacije Bezbednost, kriptozatita prenosa informacija na Internetu Isporuka i odravanje Web lokacija Budunost Web dizajna
22
1
Prakti ni deo -- laboratorija
Dreamweaver CS3
Razvoj osnovnih elemenata Web aplikacije: struktura i navigacija
Pozadine i korienje boja Tekst na Web stranici Grafika na Web stranici Obrasci Zvuk i animacije Tipovi hiperlinkova Tabele Aktivna grafika
33
Literatura
Materijali sa predavanja u .pdf formatu Web dizajn: Kompletan prirunik, Thomas A. Powel, Mikro knjiga, 2001. god. Uputstva za rad u Dreamweaveru sa sajta:
Kreiranje Web sajta u programu Dreamweaver Uputstvo za izradu obrasca, Foto albuma i projekcije slajdova u programu Dreamweaver
Prirunik za Dreamweaver:
Dreamweaver CS3 na dlanu, Steve Johnson, Kompjuter biblioteka, 2008. god.
44
2
Bodovanje predispitnih aktivnostiMaksimalan broj bodova za predviene oblike vrednovanja rada u toku nastave 5 10 40 10 65
Nastavna aktivnost Prisustvo na predavanjima i vebama Testovi u toku nastave Kolokvijum Praktian rad Ukupno bodova u vrednovanju u toku nastave
55
Zavrni ispitMaksimalan broj bodova za predviene oblike vrednovanja rada Vrednovanje rada u toku nastave Zavrni ispit Ukupno bodova 65 35 100
66
3
Zavrni ispit
Kvalifikacija za izlazak na ispit: 50% poena u ocenjivanju u toku nastave 33 poena Da bi uspeno poloio ispit student mora da osvoji vie od 50 % poena na zavrnom ispitu 18 poena
77
Zavrne ocene
Uspeh studenata izraava se ocenom od 5 do 10:Ukupan broj poena ostvarenih na predispitnim obavezama i ispitu: < 51 51 - 60 61 - 70 71 - 80 81 - 90 91 - 100 Ocena 5 6 7 8 9 10
88
4
Uvod u raunarske mre e
Raunarske mre e - uvod
Raunarska mrea moe biti prost skup dva ili vie raunara, koji su povezani adekvatnim medijumom i koji meusobno mogu da komuniciraju i dele resurse. Prenos kako digitalnih tako i analognih podataka, koji moraju biti prilagoeni odgovarajuim sistemima za prenos. Mreom se prenose.
raunarski podaci, govor, slika, video, zahteva prenos podataka u realnom vremenu (govor, video i sl.) ili to ne mora biti uslov (elektronska pota, prenos datoteka i sl.).
Aplikacije na stranama korisnika mogu biti takve da se:
10 10
5
Raunarske mre e - uvod
Mrea se sastoji od:
raunara, medijuma za prenos (ica, optiko vlakno, vazduh i sl.) ureaja kao to su vorita, svievi, ruteri itd. koji ine infrastrukturu mree.
Neki od ureaja, kao to su mrene kartice, omoguavaju vezu izmeu raunara i mree.
11 11
Osnovna arhitektura mre e
12 12
6
Raunarske mre e - uvodSvaka mrea dve osnovne celine: Svaka mrea --dve osnovne celine: Hardversku celinu sainjavaju:
Softversku celinu mree ine:
Mreni vorovi (nods) - delovi mrea za obradu podataka. Postoje dve vrste vorova:
vorovi u kojima se vri stvarna obrada i oni predstavljaju ciljne vorove (hosts), i vorovi kojima je uloga da usmeravaju informacije (routers).
Fiziki spojni putevi Deljeni resursi su
protokoli pravila po kojima se vri komuniciranje (razmena podataka) u mrei, operativni sistemi koji su u direktnoj komunikaciji sa hardverom raunarskog sistema (i imaju podrku za mreni hardver i mrene protokole) i korisniki mreni softver.
hardverski (tampai, ploteri, faks maine, diskovi i sl.) ili softverski elementi (datoteke, baze, aplikacije i sl.).
13 13
Razlozi za umre avanje
zajedniko korienje informacija zajedniko korienje hardvera i softvera
Konkretnije, raunari koji su u mrei mogu zajedniki da koriste:
dokumenta (memorandume, tabelarne proraune, fakture, itd.) elektronsku potu softver za obradu teksta softver za praenje projekata ilustracije, fotografije, audio i video datoteke tampae faks maine modeme CD-ROM jedinice
14 14
7
Samostalne PC konfiguracije
15 15
Zajedniko korienje hardvera u mrenom okruenju
16 16
8
Prenos podataka i osnove komunikacija
Raunarska mrea kao komunikacioni sistem: Izvor (source) generie podatake za prenos. Predajnik (transmitter) transformie generisane podatke u oblik pogodan za prenos (npr. modem digitalne podatke iz PC raunara transformie u analogni signal koji se moe preneti preko javne telefonske mree - PSTN). Prenosni sistem (tramission sistem) moe biti jednostavna linija ili kompleksna mrea koja spaja izvor i odredite. Prijemnik (receiver) prihvata signal iz prenosnog sistema i transformie ga u oblik pogodan za odredite. Odredite (destination) prihvata prenete podatke.
17 17
Osnovni elementi ra unarske mrene komunikacije1. komunikacioni kanal (vod) 2. hardver raunara 3. operativni sistem 4. korisnike procese (aplikacije)
18 18
9
Pasivna mre na oprema
Pasivna mrena oprema - najjednostavnija komponenta raunarskih mrea. Atribut pasivna - potie od ciljne karakteristike komponenti ove kategorije da nad mrenim saobraajem ne izvre nikakvu izmenu. Pasivne komponente mree ine:
utinice kablovi paneli za prespajanje i za zavravanje kablova (patch panel) kablovi za prespajanje (patch cabel) rek ormani kanalice za voenje kabla
19 19
Pasivna mre na oprema
Za prenos signala izmeu raunara postoji mnogo razliitih tipova kablova koji mogu da se primene u razliitim situacijama - vie od 2000 razliitih tipova. Veina dananjih mrea koristi tri osnovne vrste kablova:
koaksijalne kablove kablove sa upredenim paricama (twistedpair) optike kablove
Kroz upredene parice i koaksijalni kabl prenose se elektrini signali, dok se kroz optika vlakna prenose signali u vidu svetlosnih impulsa. Za ispravan rad mree - kablovski sistem (kablovi i prikljuni elementi) treba da se formira od komponenti koje zadovoljavaju odreene tehnike standarde.
20 20
10
Koaksijalni kabl
Koaksijalni kablovi su u jednom periodu bili najrasprostranjeniji mreni medijum za prenos podataka: relativno su jeftini, laki, fleksibilni i jednostavni za rad.
21 21
Kabl sa upredenim paricama (twisted pair cable)
Parovi izolovanih bakarnih ica koje su obmotane (upredene) jedna oko druge. Upredanje - otklanjanja elektromagnetnih smetnji. Broj uvrtaja po metru - deo specifikacije tipa kabla - to je broj uvrtaja po metru vei, vea je otpornost kabla na elektromagnetne smetnje. Dva tipa kabla:
kabl sa neoklopljenim (Unshielded Twisted-Pair, UTP) I oklopljenim (Shielded Twisted-Pair, STP) paricama.
22 22
11
Kablovi sa neoklopljenim i oklopljenim paricama
elektrino provodna struktura koja prua znatno vei nivo zatite.
23 23
Konektori
Bakarne ice kablova sa uvrnutim paricama se sa hardverskim mrenim interfejsom raunara ne povezuju zasebno i direktno ve putem odgovarajuih konektora. Najee korieni tip konektora je RJ (Registered Jack) i - koristi kod telefonskih i raunarskih mrea.
Konektor RJ45 i utinica
24 24
12
Optiki kablovi
Optika vlakna prenose digitalne signale u obliku modulisanih svetlosnih impulsa. Ne podleu elektrinim smetnjama, Imaju najmanje slabljenje signala du kabla i Podravaju izuzetno velike brzine prenosa podataka na velikim udaljenostima. Koriste se
kada LAN mrea treba da povee vie objekata, gde se sa bakarnim kablovima mogu oekivati problemi sa uzemljenjem i atmosferskim pranjenjima. kada se predvia veliki mreni saobraaj izmeu spratnih razvoda u odnosu na centar mree.
25 25
Optiki kablovi
Sistemi prenosa sa optikim kablovima - tri osnovna funkcionalna dela:
predajnik (izvor svetlosti LED ili laserska dioda), optiko vlakno i prijemnik (foto senzor).
Standardni elektrini signal se dovodi na LED ili lasersku diodu koje vre konverziju u svetlost, zatim se svetlost ubacuje u optiko vlakno na ijem drugom kraju je prijemnik koji vri optoelektrinu konverziju posle koje se dobija standardni elektrini signal.Staklo razliit indeks prelamanja
26 26
Totalna refleksija kod prenosa kroz optiko vlakno
13
Kabl sa opti kim vlaknom
27 27
Aktivna mrena oprema
Ripiter (Repeater) Hab (hub) Mreni most (bridge) Svi (Switch) skretnica Usmeriva (Router) Mreni prolaz (gateway) Proxy
28 28
14
Ripiter (Repeater)
Na jednom portu (prikljuku) ripiter prima signal i prenosi na drugi port. U slobodnom prevodu - pojaiva - pojaanje elektrinih, beinih ili optikih signala. Signali gube na svojoj snazi sa poveanjem rastojanja - ureaj koji e primiti oslabljen signal i ponovo ga pojaati za dalji prenos. Pritom ripiteri imaju tzv. 3R funkcionalnost:
Reamply Reshape Retime
tj. obnavljaju amplitudu, oblik i vremenske reference primljenog signala pre nego to ga proslede. Ripiter nema informacija o signalu koji pojaava - podjednako se odnosi i prema ispravnom i prema neispravnom signalu.
29 29
Hab (hub)
Omoguava povezivanje vie segmenata mree u jedan segment. Moe se posmatrati kao vieportni ripiter - ono to primi na jednom svom portu hab emituje na svim ostalim portovima. Na habu postoji vie konektora - na svaki konektor se prikljuuje po jedan kabl, preko kojeg se povezuje po jedna radna stanica ili server. Polako nestaje iz raunarskih mrea zbog sve nie cene svi ureaja koji nude znatno bolje performanse.
30 30
15
Mreni most (bridge)
Povezuje udaljene mrene segmente - segmentaciju mree moemo izvriti ureajem koji se zove mreni most. Ako stanica iz jednog segmenta alje podatke stanici u drugom segmentu, tada ostalim stanicama nije dozvoljeno da komuniciraju
31 31
Svi (Switch) skretnica
Svi podatke ne alje svim segmentima mree ve samo segmentu kome su oni upueni. Pravi namenske veze izmeu segmenata. Na svaki port svia moe prikljuiti stanica, a ne segment mree. Sobraaj koji vidi stanica je samo onaj koji je direktno upuen za nju, kao i broadcast poruke.
32 32
16
Usmeriva (Router)
Rutiraju (usmeravaju) pakete kako bi oni stigli do svog odredita. - za ovu funkciju potrebna je odredina adresa smetena u paketu. Kada primi paket, ruter prvo proveri da li je adresa odredita na istoj mrei kao i adresa izvora. Ako jeste, paket se odbacuje. U suprotnom, ruter prosleuje paket odredinom ureaju ako je njegova mrea povezana na ruter ili sledeem ruteru na putanji do eljenog ureaja.
33 33
Mreni prolaz (gateway)
Mreni prolaz je hardverski ureaj i/ili softverski paket koji povezuje dva razliita mrena okruenja. Vri prepakivanje i pretvaranje podataka koji se razmenjuju izmeu potpuno drugaijih mrea, tako da svaka od njih moe razumeti podatke iz one druge.
34 34
17
Bezbednosna barijera (firewall)
Firewall je bezbednosni hardverski ili softverski ureaj, Najee smeten izmeu lokalne mree i javne mree (Interneta), titi podatke u mrei od neautorizovanih korisnika (blokiranjem i zabranom pristupa po pravilima koje definie usvojena bezbednosna politika). Kontrolisati i prava pristupa pojedinih korisnika pojedinim delovima mree.
35 35
Bezbednosna barijera (firewall)
36 36
18
Proxy
Ureaj tj. mreni servis koji omoguava klijentima da prave indirektne mree sa ostalim mrenim segmentima/servisima. Uloga indirektnih pristupa:
bezbednost - izjednaava sa naprednijim firewall ureajima, privatnost i/ili performanse mree - mogunost proksi ureaja da udaljeni resurs (kome je ve ostvaren pristup) privremeno sauva u lokalnoj memoriji i na ostale zahteve za istim resursom odgovori bez pristupa originalnom izvoru - keiranje.
37 37
Interfejsi ra unara
Mrena kartica Modem ISDN Terminal Adapter ADSL/DSL modem
38 38
19
Interfejsi ra unara
Mrena kartica je ureaj koji povezuje raunar sa raunarskom mreom. esto se naziva: mreni adapter, mreni interfejs, ranije zasebne kartice dok se danas uglavnom integriu u matine ploe raunara.
Modem - modulie nosei signal da bi enkodirao digitalnu informaciju i demodulie nosei signal da bi dekodirao preneenu informaciju. Najee se koriste za pristup Internetu putem telefonskih linija
39 39
Interfejsi ra unaraADSL/DSL modem je ureaj koji povezuje jedan ili vie raunara na telefonsku liniju u cilju korienja ADSL (DSL) usluge. ISDN Terminal Adapter je ureaj koji povezuje terminal (npr. raunar) sa ISDN mreom.
40 40
20
Tipovi mre a (kategorizacija)Podela raunarskih mrea - vie kriterijuma.1.
U skladu sa medijumom koji se koristi za prenos podataka raunarske mree mogu biti:
kablirane mree beine mree Topologija zvezde Topologija magistrale Topologija potpuno povezane mree Topologija prstena Topologija drveta fiksne privremene
2.
Topologije raunarskih mrea mogu biti:
3.
Po vremenskoj postojanosti raunarske mree mogu biti:
41 41
Tipovi mre a (kategorizacija)Podela raunarskih mrea - vie kriterijuma.1.
U skladu sa medijumom koji se koristi za prenos podataka raunarske mree mogu biti:
kablirane mree beine mree Topologija zvezde Topologija magistrale Topologija potpuno povezane mree Topologija prstena Topologija drveta fiksne privremene
2.
Topologije raunarskih mrea mogu biti:
3.
Po vremenskoj postojanosti raunarske mree mogu biti:
42 42
21
Tipovi mre a (kategorizacija)4.
Po prostoru na kome se prostiru raunarske mree mogu biti:
Personal Area Network (PAN) Local Area Network (LAN) - lokalne raunarske mree - pokrivaju ue geografsko podruje (jedna ili vie zgrada) Metropolitan Area Network (MAN) - gradske raunarske mree Wide Area Network (WAN) - mrea koja pokriva ire geografsko podruje (drava, svet) Global Network (Internet)
5. Po arhitekturi (funkcionalnom odnosu lanova) raunarske mree
mogu biti:
Host-based Klijent-server Peer-to-peer Raunarske mree - dinamina oblast - este promene - svaki pokuaj striktne kategorizacije - kratkotrajna tanost.
43 43
Struktura mre e prema prostoru na kome se prostiruNovi vor
WAN Host
LAN MAN LAN LAN
44 44
22
Lokalna raunarska mrea (Local Area Network, LAN)
45 45
Lokalna raunarska mrea (LAN) sa vezom ka Internetu prostorno ograniena
Regionalna raunarska mrea (Wide Area Network, WAN)
46 46
23
Topologije
Topologija predstavlja fiziki izgled ili oblik mree. U vorovima mree nalaze se radne stanice, koje su meu sobom povezane komunikacionim putevima. Kriterijumi za izbor topologije pri dizajnu mree se mogu grupisati u 3 kategorije:
Cena instalacije (cena fizikog povezivanja kabliranje, ureaji...) Cena komunikacije (vreme i novac koji se upotrebi za prenos informacije) Raspoloivost mree (mogunost pristupa mrenim resursima u sluaju fizikog otkaza dela mree)
47 47
Topologija magistrale
Topologija magistrale svi raunari u mrei povezani su na magistralu tj. jednu liniju. Generalno gledano nije dobra, jer ispadom jednog vora u mrei ispada iz rada cela mrea.
48 48
24
Topologija zvezde
Topologija zvezde Star topologija ili topologija zvezde predstavlja takav oblik arhitekture gde su krajnji vorovi na mrei povezani preko posebne veze na centralni hub ili svi. Dobra je zbog nezavisnosti sistema od pojedinih vorova u mrei.
49 49
Topologija prstena
Topologija prstena raunari su spojeni u krug - zatvorenom magistralom (krunom). Nain povezivanja slian kao i kod topologije magistrale.
Pricip rada je sledei: podaci idu u krug u jednom smeru i svaki vor alje ili uzima podatke iz tog kruga.
50 50
25
Topologija stabla i topologija potpuno povezane mree
Topologija stabla od centralnog vora u mrei grana se hijerarhija vorova nanie poput kronje na drvetu. Cena instalacije ovakve mree je niska. Loa strana je to se otkazom vorova na viem nivou hijerarhije, mrea raspada na dva nepovezana dela.
Topologija potpuno povezane mree svaki raunar (radna stanica) je povezan direktnom komunikacionom linijom sa svim ostalim radnim stanicama u mrei. Ovo je idealan teorijski model, koji se u praksi ne sree.
51 51
Lokalno i globalno umre avanje
Pojam internet - meusobno povezivanje individualnih mrea. Pojam Internet - ime svetske mree za prenos podataka. Engleski termin networking preveemo kao lokalno umreavanje, a termin internetworking kao globalno umreavanje. Ureaji koji se koriste za povezivanje raunara u mreu delimo na one koji vre lokalno i globalno povezivanje.
52 52
26
Kako izgleda Internet?
http://www.cybergeography.org/atlas/atlas.html
53 53
54 54
27
55 55
56 56
28
Istorijski razvoj Interneta
57 57
Istorijski razvoj Interneta
Poeci Interneta trasirani su od strane ARPANET eksperimenta prvenstveno namenjen uvoenju, u to vreme, jedne nove tehnologije - paketna komutacija (packet switching) ARPANET je postao operativan 1969. godine - povezivao je etiri paketno-komutirana vora tipa host raunar i terminale, bitskom brzinom prenosa od 50 kbps Prve dve vane aplikacije razvijene od strane ARPANET-a bile su:
TELNET - omoguava da se korisnik jednog raunara prijavi za rad na nekom drugom udaljenom raunaru i FTP - omoguava razmenu datoteka putem Internet-a
58 58
29
Internet
Ukljuenje personalnih raunara na Internet pomogao je razvoj tzv. killer-applications :
Elektronska pota - e-mail - mehanizam prenosa poruka izmeu razliitih raunara World Wide Web - globalni hipertekstualni sistem koji koristi Internet kao transportni mehanizam E-commerce elektronska trgovina
59 59
Arhitektura Interneta - Backbone network
Sve mree koje pripadaju Internetu podeljene su u hijerarhijske nivoe:
Internacionale mree najvii nivo, povezivanje svih mrea na nivou vie zemalja ili kontinenata-kima Interneta (Internet backbone) Nacionalne mree povezuju mree na nivou zemlje Regionalni Internet provajderi vre povezivanje LAN-ova jednog dela neke vee zemlje na Internet Lokalni Internet provajderi povezivanje rezidencijalnih korisnika na Internet korienjem modema ili LAN-ova
60 60
30
Globalna Internet mre a
61 61
Mrea optikih prstenova u Evropi
62 62
31
An interesting 3D VRML map of CESNET - the Czech educational and scientific network.
63 63
Mrea nacionalnog provajderaDWDM Dense Wavelength Division Multiplex Gusti multipleks talasnih duina
64 64
32
Regionalna ISP mre a June Amerike
65 65
The London MAN (metropolitan area network) mrea lokalnog ISP -a u Londonu
66 66
33
Arhitektura Interneta
67 67
Backbone tehnologije
Zahtevi
Kapacitet Pouzdanost Skalabilnost Jednostavnost
Mree sledee generacije ili NGN (Next Generation Networks) konvergentne mree koje omoguavaju, ne samo prenos podataka nego i prenos govora, a u konanoj fazi i multimedije.
68 68
34
Backbone tehnologije
Klasine tehnologije
PDH SDH ATM DWDM Gigabit ethernet 10 gigabit ethernet MPLS
Nove tehnologije
69 69
WDM - princip rada
WDM - Wavelength Division Multiplex
70 70
35
WDM - prednosti
Reava problem skalabilnosti jer omoguava prenos vie desetina talasnih duina po jednom optikom vlaknu i kapacitetom od 10Gb/s po jednoj talasnoj duini Reava problem kapaciteta po jednom paru optikih vlakana Omoguava domet reda 4000 km
71 71
Gde koristiti WDM sisteme?
Na dugakim trasama gde su potrebni veliki kapaciteti prenosa U situacijama kada ne postoji mogunost postavljanja novih optikih kablova Kada je potrebno brzo poveati kapacitet postojeih optikih sistema prenosa
72 72
36
Backbone i Access mre e
Korienjem prethodno opisanih tehnologija mogue je obezbediti komunikacioni kanal proizvoljnog kapaciteta i na proizvoljnoj lokaciji vorita backbone mrea su, po pravilu, dosta udaljena od korisnika Problem je kako veliku koliinu podataka preneti do korisnika
73 73
Access tehnologije
Klasine tehnologijeAnalogni dial-in (33.6kb/s) ISDN dial-in (64kb/s, 128kb/s)
Nove tehnologijeKablovsko distributivni sistemi (KDS) Wireless LAN ADSL
74 74
37
Kablovsko distributivni sistemi
KDS sistemi inicijalno pravljeni za distribuciju TV slike Moderni KDS koristi HFC (Hybrid Fiber Coax) sistem kabliranja Za prenos TV slike ka korisniku koristi se frekvencijski opseg od 110MHz do 862Mhz Prenos digitalne TV slike u sutini predstavlja prenos podataka Osnovna grupa standarda za digitalni prenos slike su DVB (Digital Video Broadcast) standardi
Po jednom TV kanalu potrebno je od 4 do 10Mb/s Definisani su za satelitske, kablovske, radio difuzne, ... sisteme
75 75
KDS podsistem za prenos podataka
76 76
38
Wireless LAN tehnologija
Tehnologije beinih komunikacija su u velikom usponu Velika mobilnost korisnika zahteva veliku mobilnost mrea i pristupa Internetu Posmatramo samo tehnologije koje nude velike kapacitete
77 77
Wireless LAN
WLAN tehnologija je inicijalno zamiljena za pokrivanje malih povrina; standard predvia pokrivanje rastojanja do 1600m Zbog znaaja wireless mrea za korisnike danas se intenzivno radi na reenju za kreiranje ad hoc beinih mrea
78 78
39
Wireless mre e u USA
79 79
ADSL tehnologija
Korienje standardne telefonske parice za pruanje irokopojasnih servisa (broadband services) Neophodno je zadrati postojei telefonski servis Nema dovoljno resursa u kablovima da bi se putale nove linije do korisnika Zbog toga je neophodno koristiti postojee resurse
80 80
40
ADSL princip rada
DSL pristupni multiplekser (DSLAM Digital Subscriber Line Access Multiplexer) koji se sastoji od delitelja i ADSL primopredajnika.
81 81
izdvoji osnovni opseg koji slui za telefonski razgovor
Novi Internet
Veliki komunikacioni kapaciteti Garantovanje kvaliteta servisa (QoS - Quality of Service)
IP protokol inicijalno ne garantuje QoS Korienje velikih kapaciteta u backbone delu mree U access delu mree korienje tehnologija koje mogu da garantuju QoS
Multimedijalni servisi
82 82
41