Tipovi mreža (kategorizacija)

Embed Size (px)

Citation preview

Primena Internet tehnologija

Aleksandra Klanja - Milievi Kla Mili evi

Konsultacije: Ponedeljak 18 20 h Kabinet 2

Teorijski deo

Arhitektura Interneta, Internet protokoli, Internet adrese Dizajn Web sajta, arhitektura i navigacija Klasifikacija Web sajtova Tehnologije za Web i njihov uticaj na izradu Web strana Postupak ocenjivanja lokacije Bezbednost, kriptozatita prenosa informacija na Internetu Isporuka i odravanje Web lokacija Budunost Web dizajna

22

1

Prakti ni deo -- laboratorija

Dreamweaver CS3

Razvoj osnovnih elemenata Web aplikacije: struktura i navigacija

Pozadine i korienje boja Tekst na Web stranici Grafika na Web stranici Obrasci Zvuk i animacije Tipovi hiperlinkova Tabele Aktivna grafika

33

Literatura

Materijali sa predavanja u .pdf formatu Web dizajn: Kompletan prirunik, Thomas A. Powel, Mikro knjiga, 2001. god. Uputstva za rad u Dreamweaveru sa sajta:

Kreiranje Web sajta u programu Dreamweaver Uputstvo za izradu obrasca, Foto albuma i projekcije slajdova u programu Dreamweaver

Prirunik za Dreamweaver:

Dreamweaver CS3 na dlanu, Steve Johnson, Kompjuter biblioteka, 2008. god.

44

2

Bodovanje predispitnih aktivnostiMaksimalan broj bodova za predviene oblike vrednovanja rada u toku nastave 5 10 40 10 65

Nastavna aktivnost Prisustvo na predavanjima i vebama Testovi u toku nastave Kolokvijum Praktian rad Ukupno bodova u vrednovanju u toku nastave

55

Zavrni ispitMaksimalan broj bodova za predviene oblike vrednovanja rada Vrednovanje rada u toku nastave Zavrni ispit Ukupno bodova 65 35 100

66

3

Zavrni ispit

Kvalifikacija za izlazak na ispit: 50% poena u ocenjivanju u toku nastave 33 poena Da bi uspeno poloio ispit student mora da osvoji vie od 50 % poena na zavrnom ispitu 18 poena

77

Zavrne ocene

Uspeh studenata izraava se ocenom od 5 do 10:Ukupan broj poena ostvarenih na predispitnim obavezama i ispitu: < 51 51 - 60 61 - 70 71 - 80 81 - 90 91 - 100 Ocena 5 6 7 8 9 10

88

4

Uvod u raunarske mre e

Raunarske mre e - uvod

Raunarska mrea moe biti prost skup dva ili vie raunara, koji su povezani adekvatnim medijumom i koji meusobno mogu da komuniciraju i dele resurse. Prenos kako digitalnih tako i analognih podataka, koji moraju biti prilagoeni odgovarajuim sistemima za prenos. Mreom se prenose.

raunarski podaci, govor, slika, video, zahteva prenos podataka u realnom vremenu (govor, video i sl.) ili to ne mora biti uslov (elektronska pota, prenos datoteka i sl.).

Aplikacije na stranama korisnika mogu biti takve da se:

10 10

5

Raunarske mre e - uvod

Mrea se sastoji od:

raunara, medijuma za prenos (ica, optiko vlakno, vazduh i sl.) ureaja kao to su vorita, svievi, ruteri itd. koji ine infrastrukturu mree.

Neki od ureaja, kao to su mrene kartice, omoguavaju vezu izmeu raunara i mree.

11 11

Osnovna arhitektura mre e

12 12

6

Raunarske mre e - uvodSvaka mrea dve osnovne celine: Svaka mrea --dve osnovne celine: Hardversku celinu sainjavaju:

Softversku celinu mree ine:

Mreni vorovi (nods) - delovi mrea za obradu podataka. Postoje dve vrste vorova:

vorovi u kojima se vri stvarna obrada i oni predstavljaju ciljne vorove (hosts), i vorovi kojima je uloga da usmeravaju informacije (routers).

Fiziki spojni putevi Deljeni resursi su

protokoli pravila po kojima se vri komuniciranje (razmena podataka) u mrei, operativni sistemi koji su u direktnoj komunikaciji sa hardverom raunarskog sistema (i imaju podrku za mreni hardver i mrene protokole) i korisniki mreni softver.

hardverski (tampai, ploteri, faks maine, diskovi i sl.) ili softverski elementi (datoteke, baze, aplikacije i sl.).

13 13

Razlozi za umre avanje

zajedniko korienje informacija zajedniko korienje hardvera i softvera

Konkretnije, raunari koji su u mrei mogu zajedniki da koriste:

dokumenta (memorandume, tabelarne proraune, fakture, itd.) elektronsku potu softver za obradu teksta softver za praenje projekata ilustracije, fotografije, audio i video datoteke tampae faks maine modeme CD-ROM jedinice

14 14

7

Samostalne PC konfiguracije

15 15

Zajedniko korienje hardvera u mrenom okruenju

16 16

8

Prenos podataka i osnove komunikacija

Raunarska mrea kao komunikacioni sistem: Izvor (source) generie podatake za prenos. Predajnik (transmitter) transformie generisane podatke u oblik pogodan za prenos (npr. modem digitalne podatke iz PC raunara transformie u analogni signal koji se moe preneti preko javne telefonske mree - PSTN). Prenosni sistem (tramission sistem) moe biti jednostavna linija ili kompleksna mrea koja spaja izvor i odredite. Prijemnik (receiver) prihvata signal iz prenosnog sistema i transformie ga u oblik pogodan za odredite. Odredite (destination) prihvata prenete podatke.

17 17

Osnovni elementi ra unarske mrene komunikacije1. komunikacioni kanal (vod) 2. hardver raunara 3. operativni sistem 4. korisnike procese (aplikacije)

18 18

9

Pasivna mre na oprema

Pasivna mrena oprema - najjednostavnija komponenta raunarskih mrea. Atribut pasivna - potie od ciljne karakteristike komponenti ove kategorije da nad mrenim saobraajem ne izvre nikakvu izmenu. Pasivne komponente mree ine:

utinice kablovi paneli za prespajanje i za zavravanje kablova (patch panel) kablovi za prespajanje (patch cabel) rek ormani kanalice za voenje kabla

19 19

Pasivna mre na oprema

Za prenos signala izmeu raunara postoji mnogo razliitih tipova kablova koji mogu da se primene u razliitim situacijama - vie od 2000 razliitih tipova. Veina dananjih mrea koristi tri osnovne vrste kablova:

koaksijalne kablove kablove sa upredenim paricama (twistedpair) optike kablove

Kroz upredene parice i koaksijalni kabl prenose se elektrini signali, dok se kroz optika vlakna prenose signali u vidu svetlosnih impulsa. Za ispravan rad mree - kablovski sistem (kablovi i prikljuni elementi) treba da se formira od komponenti koje zadovoljavaju odreene tehnike standarde.

20 20

10

Koaksijalni kabl

Koaksijalni kablovi su u jednom periodu bili najrasprostranjeniji mreni medijum za prenos podataka: relativno su jeftini, laki, fleksibilni i jednostavni za rad.

21 21

Kabl sa upredenim paricama (twisted pair cable)

Parovi izolovanih bakarnih ica koje su obmotane (upredene) jedna oko druge. Upredanje - otklanjanja elektromagnetnih smetnji. Broj uvrtaja po metru - deo specifikacije tipa kabla - to je broj uvrtaja po metru vei, vea je otpornost kabla na elektromagnetne smetnje. Dva tipa kabla:

kabl sa neoklopljenim (Unshielded Twisted-Pair, UTP) I oklopljenim (Shielded Twisted-Pair, STP) paricama.

22 22

11

Kablovi sa neoklopljenim i oklopljenim paricama

elektrino provodna struktura koja prua znatno vei nivo zatite.

23 23

Konektori

Bakarne ice kablova sa uvrnutim paricama se sa hardverskim mrenim interfejsom raunara ne povezuju zasebno i direktno ve putem odgovarajuih konektora. Najee korieni tip konektora je RJ (Registered Jack) i - koristi kod telefonskih i raunarskih mrea.

Konektor RJ45 i utinica

24 24

12

Optiki kablovi

Optika vlakna prenose digitalne signale u obliku modulisanih svetlosnih impulsa. Ne podleu elektrinim smetnjama, Imaju najmanje slabljenje signala du kabla i Podravaju izuzetno velike brzine prenosa podataka na velikim udaljenostima. Koriste se

kada LAN mrea treba da povee vie objekata, gde se sa bakarnim kablovima mogu oekivati problemi sa uzemljenjem i atmosferskim pranjenjima. kada se predvia veliki mreni saobraaj izmeu spratnih razvoda u odnosu na centar mree.

25 25

Optiki kablovi

Sistemi prenosa sa optikim kablovima - tri osnovna funkcionalna dela:

predajnik (izvor svetlosti LED ili laserska dioda), optiko vlakno i prijemnik (foto senzor).

Standardni elektrini signal se dovodi na LED ili lasersku diodu koje vre konverziju u svetlost, zatim se svetlost ubacuje u optiko vlakno na ijem drugom kraju je prijemnik koji vri optoelektrinu konverziju posle koje se dobija standardni elektrini signal.Staklo razliit indeks prelamanja

26 26

Totalna refleksija kod prenosa kroz optiko vlakno

13

Kabl sa opti kim vlaknom

27 27

Aktivna mrena oprema

Ripiter (Repeater) Hab (hub) Mreni most (bridge) Svi (Switch) skretnica Usmeriva (Router) Mreni prolaz (gateway) Proxy

28 28

14

Ripiter (Repeater)

Na jednom portu (prikljuku) ripiter prima signal i prenosi na drugi port. U slobodnom prevodu - pojaiva - pojaanje elektrinih, beinih ili optikih signala. Signali gube na svojoj snazi sa poveanjem rastojanja - ureaj koji e primiti oslabljen signal i ponovo ga pojaati za dalji prenos. Pritom ripiteri imaju tzv. 3R funkcionalnost:

Reamply Reshape Retime

tj. obnavljaju amplitudu, oblik i vremenske reference primljenog signala pre nego to ga proslede. Ripiter nema informacija o signalu koji pojaava - podjednako se odnosi i prema ispravnom i prema neispravnom signalu.

29 29

Hab (hub)

Omoguava povezivanje vie segmenata mree u jedan segment. Moe se posmatrati kao vieportni ripiter - ono to primi na jednom svom portu hab emituje na svim ostalim portovima. Na habu postoji vie konektora - na svaki konektor se prikljuuje po jedan kabl, preko kojeg se povezuje po jedna radna stanica ili server. Polako nestaje iz raunarskih mrea zbog sve nie cene svi ureaja koji nude znatno bolje performanse.

30 30

15

Mreni most (bridge)

Povezuje udaljene mrene segmente - segmentaciju mree moemo izvriti ureajem koji se zove mreni most. Ako stanica iz jednog segmenta alje podatke stanici u drugom segmentu, tada ostalim stanicama nije dozvoljeno da komuniciraju

31 31

Svi (Switch) skretnica

Svi podatke ne alje svim segmentima mree ve samo segmentu kome su oni upueni. Pravi namenske veze izmeu segmenata. Na svaki port svia moe prikljuiti stanica, a ne segment mree. Sobraaj koji vidi stanica je samo onaj koji je direktno upuen za nju, kao i broadcast poruke.

32 32

16

Usmeriva (Router)

Rutiraju (usmeravaju) pakete kako bi oni stigli do svog odredita. - za ovu funkciju potrebna je odredina adresa smetena u paketu. Kada primi paket, ruter prvo proveri da li je adresa odredita na istoj mrei kao i adresa izvora. Ako jeste, paket se odbacuje. U suprotnom, ruter prosleuje paket odredinom ureaju ako je njegova mrea povezana na ruter ili sledeem ruteru na putanji do eljenog ureaja.

33 33

Mreni prolaz (gateway)

Mreni prolaz je hardverski ureaj i/ili softverski paket koji povezuje dva razliita mrena okruenja. Vri prepakivanje i pretvaranje podataka koji se razmenjuju izmeu potpuno drugaijih mrea, tako da svaka od njih moe razumeti podatke iz one druge.

34 34

17

Bezbednosna barijera (firewall)

Firewall je bezbednosni hardverski ili softverski ureaj, Najee smeten izmeu lokalne mree i javne mree (Interneta), titi podatke u mrei od neautorizovanih korisnika (blokiranjem i zabranom pristupa po pravilima koje definie usvojena bezbednosna politika). Kontrolisati i prava pristupa pojedinih korisnika pojedinim delovima mree.

35 35

Bezbednosna barijera (firewall)

36 36

18

Proxy

Ureaj tj. mreni servis koji omoguava klijentima da prave indirektne mree sa ostalim mrenim segmentima/servisima. Uloga indirektnih pristupa:

bezbednost - izjednaava sa naprednijim firewall ureajima, privatnost i/ili performanse mree - mogunost proksi ureaja da udaljeni resurs (kome je ve ostvaren pristup) privremeno sauva u lokalnoj memoriji i na ostale zahteve za istim resursom odgovori bez pristupa originalnom izvoru - keiranje.

37 37

Interfejsi ra unara

Mrena kartica Modem ISDN Terminal Adapter ADSL/DSL modem

38 38

19

Interfejsi ra unara

Mrena kartica je ureaj koji povezuje raunar sa raunarskom mreom. esto se naziva: mreni adapter, mreni interfejs, ranije zasebne kartice dok se danas uglavnom integriu u matine ploe raunara.

Modem - modulie nosei signal da bi enkodirao digitalnu informaciju i demodulie nosei signal da bi dekodirao preneenu informaciju. Najee se koriste za pristup Internetu putem telefonskih linija

39 39

Interfejsi ra unaraADSL/DSL modem je ureaj koji povezuje jedan ili vie raunara na telefonsku liniju u cilju korienja ADSL (DSL) usluge. ISDN Terminal Adapter je ureaj koji povezuje terminal (npr. raunar) sa ISDN mreom.

40 40

20

Tipovi mre a (kategorizacija)Podela raunarskih mrea - vie kriterijuma.1.

U skladu sa medijumom koji se koristi za prenos podataka raunarske mree mogu biti:

kablirane mree beine mree Topologija zvezde Topologija magistrale Topologija potpuno povezane mree Topologija prstena Topologija drveta fiksne privremene

2.

Topologije raunarskih mrea mogu biti:

3.

Po vremenskoj postojanosti raunarske mree mogu biti:

41 41

Tipovi mre a (kategorizacija)Podela raunarskih mrea - vie kriterijuma.1.

U skladu sa medijumom koji se koristi za prenos podataka raunarske mree mogu biti:

kablirane mree beine mree Topologija zvezde Topologija magistrale Topologija potpuno povezane mree Topologija prstena Topologija drveta fiksne privremene

2.

Topologije raunarskih mrea mogu biti:

3.

Po vremenskoj postojanosti raunarske mree mogu biti:

42 42

21

Tipovi mre a (kategorizacija)4.

Po prostoru na kome se prostiru raunarske mree mogu biti:

Personal Area Network (PAN) Local Area Network (LAN) - lokalne raunarske mree - pokrivaju ue geografsko podruje (jedna ili vie zgrada) Metropolitan Area Network (MAN) - gradske raunarske mree Wide Area Network (WAN) - mrea koja pokriva ire geografsko podruje (drava, svet) Global Network (Internet)

5. Po arhitekturi (funkcionalnom odnosu lanova) raunarske mree

mogu biti:

Host-based Klijent-server Peer-to-peer Raunarske mree - dinamina oblast - este promene - svaki pokuaj striktne kategorizacije - kratkotrajna tanost.

43 43

Struktura mre e prema prostoru na kome se prostiruNovi vor

WAN Host

LAN MAN LAN LAN

44 44

22

Lokalna raunarska mrea (Local Area Network, LAN)

45 45

Lokalna raunarska mrea (LAN) sa vezom ka Internetu prostorno ograniena

Regionalna raunarska mrea (Wide Area Network, WAN)

46 46

23

Topologije

Topologija predstavlja fiziki izgled ili oblik mree. U vorovima mree nalaze se radne stanice, koje su meu sobom povezane komunikacionim putevima. Kriterijumi za izbor topologije pri dizajnu mree se mogu grupisati u 3 kategorije:

Cena instalacije (cena fizikog povezivanja kabliranje, ureaji...) Cena komunikacije (vreme i novac koji se upotrebi za prenos informacije) Raspoloivost mree (mogunost pristupa mrenim resursima u sluaju fizikog otkaza dela mree)

47 47

Topologija magistrale

Topologija magistrale svi raunari u mrei povezani su na magistralu tj. jednu liniju. Generalno gledano nije dobra, jer ispadom jednog vora u mrei ispada iz rada cela mrea.

48 48

24

Topologija zvezde

Topologija zvezde Star topologija ili topologija zvezde predstavlja takav oblik arhitekture gde su krajnji vorovi na mrei povezani preko posebne veze na centralni hub ili svi. Dobra je zbog nezavisnosti sistema od pojedinih vorova u mrei.

49 49

Topologija prstena

Topologija prstena raunari su spojeni u krug - zatvorenom magistralom (krunom). Nain povezivanja slian kao i kod topologije magistrale.

Pricip rada je sledei: podaci idu u krug u jednom smeru i svaki vor alje ili uzima podatke iz tog kruga.

50 50

25

Topologija stabla i topologija potpuno povezane mree

Topologija stabla od centralnog vora u mrei grana se hijerarhija vorova nanie poput kronje na drvetu. Cena instalacije ovakve mree je niska. Loa strana je to se otkazom vorova na viem nivou hijerarhije, mrea raspada na dva nepovezana dela.

Topologija potpuno povezane mree svaki raunar (radna stanica) je povezan direktnom komunikacionom linijom sa svim ostalim radnim stanicama u mrei. Ovo je idealan teorijski model, koji se u praksi ne sree.

51 51

Lokalno i globalno umre avanje

Pojam internet - meusobno povezivanje individualnih mrea. Pojam Internet - ime svetske mree za prenos podataka. Engleski termin networking preveemo kao lokalno umreavanje, a termin internetworking kao globalno umreavanje. Ureaji koji se koriste za povezivanje raunara u mreu delimo na one koji vre lokalno i globalno povezivanje.

52 52

26

Kako izgleda Internet?

http://www.cybergeography.org/atlas/atlas.html

53 53

54 54

27

55 55

56 56

28

Istorijski razvoj Interneta

57 57

Istorijski razvoj Interneta

Poeci Interneta trasirani su od strane ARPANET eksperimenta prvenstveno namenjen uvoenju, u to vreme, jedne nove tehnologije - paketna komutacija (packet switching) ARPANET je postao operativan 1969. godine - povezivao je etiri paketno-komutirana vora tipa host raunar i terminale, bitskom brzinom prenosa od 50 kbps Prve dve vane aplikacije razvijene od strane ARPANET-a bile su:

TELNET - omoguava da se korisnik jednog raunara prijavi za rad na nekom drugom udaljenom raunaru i FTP - omoguava razmenu datoteka putem Internet-a

58 58

29

Internet

Ukljuenje personalnih raunara na Internet pomogao je razvoj tzv. killer-applications :

Elektronska pota - e-mail - mehanizam prenosa poruka izmeu razliitih raunara World Wide Web - globalni hipertekstualni sistem koji koristi Internet kao transportni mehanizam E-commerce elektronska trgovina

59 59

Arhitektura Interneta - Backbone network

Sve mree koje pripadaju Internetu podeljene su u hijerarhijske nivoe:

Internacionale mree najvii nivo, povezivanje svih mrea na nivou vie zemalja ili kontinenata-kima Interneta (Internet backbone) Nacionalne mree povezuju mree na nivou zemlje Regionalni Internet provajderi vre povezivanje LAN-ova jednog dela neke vee zemlje na Internet Lokalni Internet provajderi povezivanje rezidencijalnih korisnika na Internet korienjem modema ili LAN-ova

60 60

30

Globalna Internet mre a

61 61

Mrea optikih prstenova u Evropi

62 62

31

An interesting 3D VRML map of CESNET - the Czech educational and scientific network.

63 63

Mrea nacionalnog provajderaDWDM Dense Wavelength Division Multiplex Gusti multipleks talasnih duina

64 64

32

Regionalna ISP mre a June Amerike

65 65

The London MAN (metropolitan area network) mrea lokalnog ISP -a u Londonu

66 66

33

Arhitektura Interneta

67 67

Backbone tehnologije

Zahtevi

Kapacitet Pouzdanost Skalabilnost Jednostavnost

Mree sledee generacije ili NGN (Next Generation Networks) konvergentne mree koje omoguavaju, ne samo prenos podataka nego i prenos govora, a u konanoj fazi i multimedije.

68 68

34

Backbone tehnologije

Klasine tehnologije

PDH SDH ATM DWDM Gigabit ethernet 10 gigabit ethernet MPLS

Nove tehnologije

69 69

WDM - princip rada

WDM - Wavelength Division Multiplex

70 70

35

WDM - prednosti

Reava problem skalabilnosti jer omoguava prenos vie desetina talasnih duina po jednom optikom vlaknu i kapacitetom od 10Gb/s po jednoj talasnoj duini Reava problem kapaciteta po jednom paru optikih vlakana Omoguava domet reda 4000 km

71 71

Gde koristiti WDM sisteme?

Na dugakim trasama gde su potrebni veliki kapaciteti prenosa U situacijama kada ne postoji mogunost postavljanja novih optikih kablova Kada je potrebno brzo poveati kapacitet postojeih optikih sistema prenosa

72 72

36

Backbone i Access mre e

Korienjem prethodno opisanih tehnologija mogue je obezbediti komunikacioni kanal proizvoljnog kapaciteta i na proizvoljnoj lokaciji vorita backbone mrea su, po pravilu, dosta udaljena od korisnika Problem je kako veliku koliinu podataka preneti do korisnika

73 73

Access tehnologije

Klasine tehnologijeAnalogni dial-in (33.6kb/s) ISDN dial-in (64kb/s, 128kb/s)

Nove tehnologijeKablovsko distributivni sistemi (KDS) Wireless LAN ADSL

74 74

37

Kablovsko distributivni sistemi

KDS sistemi inicijalno pravljeni za distribuciju TV slike Moderni KDS koristi HFC (Hybrid Fiber Coax) sistem kabliranja Za prenos TV slike ka korisniku koristi se frekvencijski opseg od 110MHz do 862Mhz Prenos digitalne TV slike u sutini predstavlja prenos podataka Osnovna grupa standarda za digitalni prenos slike su DVB (Digital Video Broadcast) standardi

Po jednom TV kanalu potrebno je od 4 do 10Mb/s Definisani su za satelitske, kablovske, radio difuzne, ... sisteme

75 75

KDS podsistem za prenos podataka

76 76

38

Wireless LAN tehnologija

Tehnologije beinih komunikacija su u velikom usponu Velika mobilnost korisnika zahteva veliku mobilnost mrea i pristupa Internetu Posmatramo samo tehnologije koje nude velike kapacitete

77 77

Wireless LAN

WLAN tehnologija je inicijalno zamiljena za pokrivanje malih povrina; standard predvia pokrivanje rastojanja do 1600m Zbog znaaja wireless mrea za korisnike danas se intenzivno radi na reenju za kreiranje ad hoc beinih mrea

78 78

39

Wireless mre e u USA

79 79

ADSL tehnologija

Korienje standardne telefonske parice za pruanje irokopojasnih servisa (broadband services) Neophodno je zadrati postojei telefonski servis Nema dovoljno resursa u kablovima da bi se putale nove linije do korisnika Zbog toga je neophodno koristiti postojee resurse

80 80

40

ADSL princip rada

DSL pristupni multiplekser (DSLAM Digital Subscriber Line Access Multiplexer) koji se sastoji od delitelja i ADSL primopredajnika.

81 81

izdvoji osnovni opseg koji slui za telefonski razgovor

Novi Internet

Veliki komunikacioni kapaciteti Garantovanje kvaliteta servisa (QoS - Quality of Service)

IP protokol inicijalno ne garantuje QoS Korienje velikih kapaciteta u backbone delu mree U access delu mree korienje tehnologija koje mogu da garantuju QoS

Multimedijalni servisi

82 82

41