Uvodjenje u Znanstveni Rad

  • View
    250

  • Download
    33

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Uvodjenje u Znanstveni Rad miroslav vujevićzagreb 2006

Text of Uvodjenje u Znanstveni Rad

  • dr. se. Miroslav Vujevi

    UVOENJE UZNANSTVENI RAD

    u podruju drutvenih znanosti

    VII. dopunjeno izdanje

    5k kolska kniiaaZagreb, 2006.

  • Sadraj

    PREDGOVOR VIII

    UVOD

    I. dio

    1. OPE ODREENJE ZNANOSTI 51.1. Znanost i filozofija 7

    1 .2. Znanost i tehnika (nauka) 8

    1.3. Znanost

    1 .4. Znanost

    ideologija 9

    drutvene vrijednosti 12

    1 .5. Znanost i umjetnost 131.6. Struktura spoznajnog procesa 141.7. Dualizam u znanosti 15

    1.8. Pojam istine u znanosti 16.1.8.1. Tjono, ispravno i istinito 18

    ._

    1.8.2. T^a, zabluda, poluistina 18

    1 .9. Istraivanje 191 .9.1

    .

    Znanstveno istraivanje 211 .9.2. Tehniko istraivanje 221 .9.3. Struno istraivanje 231.9.4. Akcijska istraivanja 24

    1.10. Struktura znanosti 25

    1.11. Znanstvena metoda 27

    DRUTVENE ZNANOSTI - SPECIFINOSTI 282.1. Temelj superorganske stvarnosti 302.2. Obiljeja simbolikih procesa 312.3. Obiljeja drutvenih pojava 342.4. Odnos medu drutvenim pojavama 362.5. Empirijska i normativna teorija u drutvenim znanostima 38

    2.5.1. Normativna teorija i ideologija 412.5.2. Normativna teorija i znanstvena prognoza 422.5.3. Normativna teorija i idealni tip 422.5.4. Normativna teorija i historijsko-komparativna metoda 432.5.5. Normativna teorija i funkcionalizam 44

    2.6. Kvantofrenija i kvantofobija u drutvenim znanostima 452.7. Drutvena znanost i politika 47

  • VI SADRAJ

    II. dio

    PROCES ISTRAIVANJA DRUTVENIH POJAVA 49ODNOS PREMA ZNANSTVENOM RADU 50

    IDEJNI PROJEKT ISTRAIVANJA 51

    IZVEDBENI PROJEKT ISTRAIVANJA 53

    FAZE PROCESA ISTRAIVANJA 54

    1. IZBOR I DEFINIRANJE PROBLEMA ISTRAIVANJA 562. IZBOR PODRUJA ZNANSTVENE ANALIZE 62

    2.1. Rad na literaturi 642.2. Problem interdisciplinarnih istraivanja 65

    3. DEFINIRANJE POJMOVA I POJMOVNA ANALIZA 663.1. Pojam 663.2. Definicija 71

    3.3. Divizija 723.4. Pojmovna analiza 73

    4. ODREIVANJE CILJEVA ISTRAIVANJA 784.1. Pragmatiki ili drutveni ciljevi ", 784.2. Spoznajni ili znanstveni ciljevi 79

    4.2.1. Znanstveno opisivanje ili deskripcija 794.2.2. Znanstvena klasifikacija 814.2.3. Znanstveno objanjenje ili eksplanacija 824.2.4. Znanstveno predvianje ili prognoza 83

    5. POSTAVLJANJE HIPOTEZA 845.1. Vrste hipoteza 89

    5.2. Logika obrada hipoteza 89

    6. IDENTIFIKACIJA I KLASIFIKACIJA VARIJABLI 916.1. Zavisne i nezavisne varijable 926.2. Eksplanatorne, intervenirajue i specifikatome varijable 936.3. Metrijsko definiranje varijabli 95

    7. OPERACIONALIZACIJA VARIJABLI 1007.1

    . Kriteriji pri izboru indikatora 101

    8. ODREIVANJE NACRTA ISTRAIVANJA 1068.1. Uzorak 1078.2. Deskriptivni nacrt istraivanja 1088.3. Kauzalni nacrt istraivanja 1098.4. Ostali nacrti istraivanja 1118.5. ,,EX POST FACTO" istraivanje 1138.6. Eksperiment 115

  • SADRAJ VII

    9. METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA 116Pojam i vrste mjerenja H79.1. Promatranje H99.2. Anketa

    -

    ^ 123

    9.2.1. Anketa (u uem smislu) 1259.2.1.1. Izrada upitnika 129

    9.2.1.2. Vrste pitanja 130

    9.2.1.3. Pogreke u postavljanju anketnih pitanja 134

    9.2.1.4. Redoslijed pitanja u upitniku 136

    9.2.1.5. Ljestvice u anketi 138

    9.2.1.6. Uvod u anketu 1429.2.1.7. Predispitivanje 144

    9.2.1.8. Provoenje ankete (anketiranje) 1449.2.2"Tlntervju 147

    9.2.3. Testovi 149

    9.3. Analiza sadraja 153"9.3.1. Kategorije analize sadraja 154

    9.3.2. Uzorak analize sadraja 157

    9.3.3. Jedinice analize sadraja 157

    10. TERENSKI RAD 160

    11. SREIVANJE 1 OBRADA PODATAKA 16211.1. Sredinje vrijednosti 166

    11.2. Indeksi rasprenja 167

    11.3. Testovi znaajnosti razlika 167

    11.4. Korelacije 168

    12. INTERPRETACIJA PODATAKA 16912.1. Novinski komentar 175

    13. PISANJE ZNANSTVENOG IZVJETAJA 17513.1. Izvjetaj o istraivanju 177

    13.1.1. Pisanje citata 179

    13.1.2. Popis literature 179

    13.2. Pisanje seminarskog rada 181

    13.3. Pisanje diplomskog rada 181

    13.4. Pisanje magistarskog rada 182

    13.5. Pisanje doktorske disertacije 182

    13.6. Primjer pisanja znanstvenog lanka 183

    13.7. Primjer izvedbenog projekta istraivanja 193

    LITERATURA 199

  • VIII

    PREDGOVOR VII. IZDANJUI u ovom izdanju bilo je dotjerivanja i proirenja. Aktualizirani su neki primjeri,

    donose se preporuke u navoenju literature, kao i novi primjer pisanja znanstvenoglanka o istraivanju vjerodostojnosti rezultata televizijskih referenduma. Ti rezultatizapravo nisu vjerodostojni, a esto se koriste bez adekvatne interpretacije. Na krajudonosimo primjer izvedbenog projekta istraivanja koji su na vjebama izradili stu-denti.

    U Zagrebu, oujak 2006.Autor

    PREDGOVOR VI. IZDANJUOva je knjiga prvi put objavljena 1983. godine. Rjeenjem Odbora za izdavaku

    djelatnost Sveuilita u Zagrebu od 24. lipnja 1983. prihvaena je kao sveuiliniudbenik. Od tada je doivjela pet izdanja. U svakom je izdanju dotjerivana i dopu-njavana. I u ovom je izdanju bilo dotjerivanja i proirivanja. Dotjerivanje se odnosina preciziranje pojmova i aktualizaciju primjera, proirivanje na interpretaciju po-dataka. Ova je faza sintetika. U njoj istraiva objedinjuje sve postupke u istrai-vanju kako bi osmislio rezultate, povezuje svoje rezultate sa slinim rezultatima irelevantnim teorijama odreujui mjesto svojih nalaza u logikom sustavu znanosti.U toj fazi najvanija je istinoljubivost, kritinost, hrabrost, zrelost i teorijsko znanjeistraivaa. Zato su dotjerivanje i proirivanje u toj fazi velik prilog knjizi u cjelini. Ovosu izdanje recenzirali novi recenzenti i knjiga je ponovno prihvaena kao sveuiliniudbenik.

    U Zagrebu, travanj 2002.Autor

    PREDGOVOR I. IZDANJUOva se knjiga zasniva na predavanjima to ih je autor drao na Fakultetu poli-

    tikih znanosti u Zagrebu, u sklopu kolegija Metode istraivanja politikih pojava.Prouavanju metoda istraivanja u drutvenim znanostima moe se prii sa stajalitametodologije i sa stajalita predmeta istraivanja drutvenih znanosti. Metodologijaistraivanja prouava metode, a metode istraivanja prouavaju objektivnu stvar-nost. Knjiga se bavi drutvenom i politikom stvarnou pa smo se usmjerili na pri-mjenu metoda u znanstvenom istraivanju te stvarnosti.

    Meutim, odgovarajua primjena istraivakih metoda nije mogua bez pozna-vanja njihove teorije, pa smo u izboru i nainu obrade sadraja ove knjige nastojalimetodologijsku misao uiniti djelatnom u procesu znanstvenog istraivanja. Zato

  • IX

    emo u njoj umjesto razmiljanja o metodologiji, nastojati metodoloki razmiljati,umjesto razmiljanja o dijalektici, a dijalektiki emo misliti o predmetu koji istrau-jemo. Budui da znanstveno istraivanje nije samo miljenje ve je to na miljenjuzasnovana istraivaka praksa, nastojat emo misaonu djelatnost povezati s djelat-nom milju u jedinstvenome istraivakom procesu. Zbog toga je knjiga i sastavljenaod dvaju dijelova. U prvom se dijelu razrauje teorija znanstvenog istraivanja, a udrugome se ona primjenjuje u procesu istraivanja drutvenih pojava.

    U razradi knjige, posebice u njezinu drugom dijelu, mnogo su mi pomogla preda-vanja prof. dr. Pavla Novosela, to ih je drao u sklopu spomenutoga kolegija. Trebaistaknuti i doprinos recenzenata. Profesor dr. Ivan Kuvai svojim je primjedbama iprijedlozima pridonio da se u uvodnom dijelu neke stvari preciziraju, a neke sporneizostave. Prof. dr. Josip Obradovi pomogao nam je svojim terminolokim primjed-bama. Zahvaljujem recenzentima na njihovu naporu i prilogu, a bit u zahvalan ibuduim kritiarima.

    U Zagrebu, svibanj 1983.Autor

  • UVODU programe osnovnog i srednjeg obrazovanja ukljuuju se i pedagoki se obli-

    kuju nastavni sadraji kojih istinitost nije upitna, pa se od uenika i ne trai kritikiodnos prema takvim sadrajima. Osnova stjecanja znanja u tim kolama jest uenjekoje se uglavnom zasniva na pamenju.

    Programi visokih kola i fakulteta pribliavaju studente granicama ljudskogznanja, upuuju na otvorena pitanja u znanosti, upoznaju studente s razliitim odgo-vorima na ta pitanja ... U tako nedovoljno definiranim situacijama uenjem se nemoe doi do zadovoljavajuih odgovora na pitanja koja se postavljaju. Memorijaovdje nije dovoljna, ve se trai aktivan i kritiki odnos prema onome to se proua-va. To znai da se postavljaju odgovori ondje gdje ih je vie, da se trae tamo gdje ihnema i da se postavljaju pitanja koja jo nisu postavljena. Zato se na sveuilitu pro-ces stjecanja znanja ne zove uenje ve studiranje, a subjekt tog procesa ne zove seuenik nego student. Dok je uenje zasnovano na pamenju, studij se temelji na razmi-ljanju.

    Prema tome, kako kolovanje ide prema viem stupnju, mijenja i svoju bit, takoda od uenja preko studiranja ide prema istraivanju. U osnovnom i srednjem kolstvuprevladava uenje, na visokim kolama i fakultetima na dodiplomskom studiju pre-vladava studiranje, a na poslijediplomskim studijima osposobljava se za istraivanjei istrauje se. Studenti moraju poznavati bit znanosti i znanstvenog istraivanja, ma-gistri znanosti moraju pokazati osposobljenost u znanstvenom radu, a od docenta doredovitog profesora potrebno je postizati rezultate u znanstvenom istraivanju kakobi se napredovalo u tim znanstvenonastavnim zvanjima. Prema tome, u kolama seui, na dodiplomskom studiju se studira, a na poslijediplomskim studijima se istra-uje.

    Studiranje nije mogue bez razmiljanja. Zato studenti moraju poznavati i primje-njivati zakone ispravnog miljenja. Znanstveno miljenje tei biti istinito, pa studentimoraju znati to je znanstvena istina i kako se do nje dolazi kako bi se osposobili uprosudbi znanstvene vrijednosti sadraja s kojima se susreu. Zbog toga u progra-mima pojedinih fakulteta uza sadraje o predmetu koji se studira nalaze se sadrajikoji se odnose i na naine dolaenja do istinitih spoznaja.

    Iako se metode kojima se dolazi do novih spoznaja s pravom

Recommended

View more >