Embed Size (px)
Citation preview
LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA
LOKALNE AKCIJSKE GRUPE „ZELENI
BREGI“ ZA VREMENSKO RAZDOBLJE OD
2014. DO 2020. GODINE
Treća izmjena, 2020.
Rad LAG-a sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj,
Podmjera 19.1. „Pripremna pomoć“ u okviru Mjere 19 „LEADER – CLLD“ – LAG „Zeleni bregi“ iz
Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.,
Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja
II
SADRŽAJ
1. Osnovne značajke područja LAG-a .............................................................................................................. 51
1.1 Opće zemljopisne značajke područja .......................................................................................................... 51
1.1.1 Položaj i granice područja .................................................................................................................. 2
1.1.2 Geomorfološke značajke ..................................................................................................................... 3
1.1.3 Klimatske značajke područja ............................................................................................................. 4
1.1.4 Prirodna baština LAG-a ..................................................................................................................... 4
1.1.5 Kulturno-povijesna i tradicijska baština ........................................................................................... 5
1.1.6 Komunalna infrastruktura ................................................................................................................. 5
1.1.7 Društvena infrastruktura ................................................................................................................... 8
1.2. Gospodarske značajke područja ................................................................................................................... 9
1.2.1 Poljoprivreda ..................................................................................................................................... 12
1.2.2 Tržište rada ........................................................................................................................................ 14
1.3. Demografske i socijalne značajke područja ............................................................................................... 15
2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu ........................................ 18
2.1 Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-a ................................................................................. 18
2.2 SWOT analiza ............................................................................................................................................. 19
3. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i mjerljive pokazatelje
za izlazne pokazatelje ili rezultate ..................................................................................................................... 21
3.1 Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja LAG-a „Zeleni bregi“ ............................................................................. 21
3.2 Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područja LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR 2014 – 2020 23
3.3 Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ........................................................ 28
3.4 Opis tema planiranih projektaa suradnje i način odabira projekata suradnje .............................................. 28
3.5 Inovativan i integrirani karakter Strategije ................................................................................................. 29
3.6 Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima (ŽRS, PRR) ............................................................ 30
3.7 Opis odabira projekata na razini LAG-a ..................................................................................................... 31
4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS ........................................................................................ 33
4.1 Opis partnerstva .......................................................................................................................................... 36
5. Akcijski plan provedbe LRS .......................................................................................................................... 36
6. Način praćenja i procjene provedbe LRS ..................................................................................................... 36
III
6.1 Opis praćenja i procjene provedbe LRS ..................................................................................................... 38
6.2 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS ............................................................................................. 39
7. Opis sposobnosti provedbe LRS .................................................................................................................... 41
7.1 Povijest organizacije i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata .................................................. 41
7.2 Kapaciteti za provedbu LRS ....................................................................................................................... 44
7.2.1 Ljudski kapaciteti za provedbu LRS ............................................................................................... 45
7.2.2 Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a ............................................ 47
8. Financijski plan ............................................................................................................................................... 47
9. Dodaci ............................................................................................................................................................... 50
IV
PREDGOVOR
Poštovani članovi naše Udruge Lokalna akcijska grupa „Zeleni bregi“, obraćam se Vama i svim
stanovnicima našeg lijepog područja.
Tko smo mi i što je to Lokalna akcijska grupa odnosno LAG „Zeleni bregi“?
LAG predstavlja udruženje relevatnih predstavnika javne i privatne interesne skupine lokalnih
razvojnih sudionika, odnosno predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora s područja 22
jedinice lokalne samouprave iz Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije i to gradova: Donja
Stubica, Krapina, Oroslavje, Sveti Ivan Zelina i Zlatar te općina: Bedekovčina, Bedenica, Bistra,
Đurmanec, Gornja Stubica, Jakovlje, Jesenje, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi
Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Veliko Trgovišće i Zlatar Bistrica. LAG je osnovan
u svrhu razvoja multisektorskog partnerstva i povezivanja razvojnih aktivnosti i projekata na području
koje obuhvaća.
Ovaj dokument, nazivom: lokalna razvojna strategija nastao je u dugogodišnjem razdoblju
osmišljavanja zajedničke razvojne ideje i načina kojima bismo ju ostvarili. U našem radu prvo smo
realno analizirali stanje u području prema svim sastavnicama važim za naš život i razvoj, zatim smo
zaključili što nas povezuje u jedinstvenu cjelinu, koji su nam problemi, mane i prednosti te definirali
zajedničku razvojnu viziju LAG „Zeleni bregi“ je područje koje svoj povoljan geostrateški položaj,
prirodne resurse te svoje ogromno kulturno i povijesno nasljeđe koristi za razvoj na principima
održivosti stvarajući uvjete područja poželjnog za život i rad svih stanovnika.
Tijekom planiranja razvoja područja, svi smo se usmjerili prvenstveno na uključivanje što šireg
spektra kompetentnih dionika razvoja zajednice posebno onih iz osjetljivih skupina društva a radi
aktiviranja gospodarske aktivnosti ciljem prevladavanja isključenosti, rodne i generacijske
nejednakosti. Posvetili smo se maksimizaciji održivog korištenja prostornih i prirodnih razvojnih
potencijala, međusektorsku suradnju i partnerstvo svrhu razvoja novih usluga i proizvoda te razmjene
znanja i vještina. Ovim dokumentom željeli smo ukazati široj zajednici da ćemo se posvetiti
ostvarenju planiranih ciljeva jasnim mjerenjem očekivanih rezultata koji će na naše područje privući
nove stanovnike. Svojim radom planiramo postići povećanje i diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti,
posebno onih koje se odvijaju u ruralnim naseljima, planiramo očuvati našu vrijednu kulturnu i
prirodnu baštinu za nove generacije. U općem kontekstu globalizacije, jedna od ključnih zadaća našeg
LAG-a je očuvanje jedinstvene tradicije i društvenog nasljeđa po kojem je naš kraj prepoznatljiv i
izvan granica Hrvatske.
Ova strategija, u odnosu na osnovnu, predstavlja treću izmjenu koja je ujedno i usklađenje s
odredbama novog regulatornog okvira za provedbu LEADER/CLLD-a okviru Programa ruralnog
razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. odnosno novog Pravilnika o provedbi mjera Programa
ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. (NN 91/2019) koji uključuje i daljnju
provedbu Pravilnika o provedbi Mjere 19, podmjera 19.2, 19.3, 19.4 (NN 96/2017, 53/2018) te
Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5775 potpisanim između LAG-a „Zeleni bregi“ i
bregi i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju s pripadajućim Aneksom. br.
5775/2
Ovim dokumentom smo definirali i dodatno uskladili smjer budućeg razvoja našeg područja, ali i
načine kako ćemo ga ostvariti. Što nas čini drugačijima od drugih - naš „zagorski“ duh zajedništva na
svim razinama, među svim sektorima i društvenim skupinama, briga za sve stanovnike i naš kraj.
Kako bismo bili što uspješniji u ostvarivanju naše vizije, sve vas pozivam da se aktivno uključite u
realizaciju ovog prvog strateškog razvojnog dokumenta koji nam omogućuje da sami kreiramo vlastitu
budućnost.
U ime cijelog LAG-a „Zeleni bregi“, Vaš
Žarko Miholić
Predsjednik udruge
V
1. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A
1.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA
Područje LAG-a „Zeleni bregi“ obuhvaća prostor ukupno 22 jedinice lokalne samouprave i
to: 18 jedinica lokalne samouprave s područja Krapinsko - zagorske županije: gradovi:
Donja Stubica, Krapina, Oroslavje i Zlatar, općine: Bedekovčina, Đurmanec, Gornja Stubica,
Jesenje, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj,
Stubičke Toplice, Veliko Trgovišće i Zlatar Bistrica, te 4 jedinice lokalne samouprave s
područja Zagrebačke županije: Grad Sveti Ivan Zelina, te općine: Bedenica, Bistra i
Jakovlje. LAG „Zeleni bregi“ se nalazi u sjevernom dijelu Hrvatske te pripada statističkoj
regiji Kontinentalne Hrvatske. Prema broju jedinica lokalne samouprave LAG „Zeleni
bregi“ je najveći LAG u Republici Hrvatskoj. Površina teritorijalnog područja LAG-a
„Zeleni bregi“ iznosi 1.005,13 kilometara kvadratnih. LAG „Zeleni bregi“ 2001. godine
imao je 113.451 stanovnika, odnosno 2,64% ukupnog stanovništva RH, dok se u 2011. godini
broj stanovnika, u odnosu na 2001. godinu, smanjio za 4.959 stanovnika, odnosno 4,37%. U
2011. godini na području LAG-a živjelo je 108.492 stanovnika (2,53% stanovnika RH),
odnosno 81,64% Krapinsko – zagorske, te 34,16% Zagrebačke županije.
Tablica 1: „Površina JLS unutar LAG-a „Zeleni bregi““ ( Izvor: ARKOD, DZS RH, Popis stanovništva
2001/2011)
JLS/22 Površina km2 Broj naselja Broj kućanstava Broj stanovnika Gustoća st na km2
2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.
BEDEKOVČINA 54 15 2.487 2.442 8482 8.041 165,41 156,81
BEDENICA 21,72 6 424 407 1522 1.432 70,07 65,93
BISTRA 52,74 6 1.821 2.071 6098 6.632 115,12 125,20
DONJA STUBICA 43,48 10 1.739 1.723 5930 5.680 137,20 131,42
ĐURMANEC 58,22 13 1.282 1.245 4481 4.235 77,29 73,04
GORNJA STUBICA 49,31 20 1.742 1.575 5726 5.284 118,06 108,95
JAKOVLJE 35,7 3 1.216 1.265 3952 3.930 110,64 110,02
JESENJE 23,84 5 516 492 1643 1.560 66,90 63,52
KRAPINA 47,54 23 3.979 3.944 12950 12.480 272,63 262,74
LOBOR 42,98 10 963 900 3669 3.188 86,11 74,82
MAČE 27,88 9 840 795 2715 2.534 99,20 92,58
MARIJA BISTRICA 68,01 11 2.098 1.879 6612 5.976 97,21 87,86
MIHOVLJAN 24,45 5 715 606 2234 1.938 83,39 72,34
NOVI GOLUBOVEC 15,44 5 337 312 1073 996 78,15 72,54
OROSLAVJE 31,2 5 2.061 2.025 6253 6.138 194,68 191,10
PETROVSKO 18,84 12 816 759 3022 2.656 159,98 140,60
RADOBOJ 33,21 9 1.015 996 3513 3.387 106,52 102,70
STUBIČKE TOPLICE 27,52 4 987 1.014 2752 2.805 101,55 103,51
SVETI IVAN ZELINA 184,68 62 4.841 4.907 16.268 15.959 87,78 86,11
VELIKO TRGOVIŠĆE 46,65 15 1.537 1.479 5.220 4.945 113,21 107,24
ZLATAR 75,78 19 2.047 1.963 6.506 6.096 85,54 80,15
ZLATAR BISTRICA 24,91 6 911 852 2.830 2.600 115,18 105,82
LAG 1.008,1 273 34.374 33.651 113.451 108.492 113 108
2
Vidljivo smanjenje broja stanovnika između dva popisa ukazuje na depopulaciju područja, te
se, paralelno sa brojem stanovnika smanjio i broj kućanstava, za 723 odnosno 2,10%. U 2011.
godini stanovništvo LAG-a živjelo je u 33.651 kućanstva u 273 naselja.
Gustoća stanovnika na području LAG-a u razdoblju od 2001. do 2011. se smanjila za 4,42%,
smanjenje potvrđuje izraženu depopulaciju ali i veliku ruralnost prostora. Gustoća stanovnika
LAG-a za 42,48% je veća od prosjeka RH te je jednaka gustoći naseljenosti Krapinsko –
zagorske županije (108 st/km2) i veća od prosjeka Zagrebačke županije (103,8 st/km2). Popis
JLS s brojem stanovnika u pripadajućim naseljima nalazi se u Dodatku 1.
1.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA
Slika 1: „Položaj LAG-a „Zeleni bregi“ s granicama obuhvata“
LAG „Zeleni bregi“ graniči, na zapadu, s LAG-om „Zagorje – Sutla“. Na sjeveru LAG
„Zeleni bregi“ graniči s LAG-om „Sjeverozapad“ te sjeverna granica LAG-a prati i sjevernu
granicu Krapinsko – zagorske županije. Istočni dio predmetnog LAG-a graniči s LAG-om
„Prigorje - Zagorje“ koji se, jednim svojim dijelom, nalazi na sjeveroistočnom dijelu
Krapinsko – zagorske županije pa, shodno navedenom, definira istočnu granicu LAG-a
„Zeleni bregi“. Južna granica LAG-a „Zeleni bregi“ određena je krajnjim jugoistočnim
dijelom Krapinsko – zagorske županije i južnom granicom Grada Sveti Ivan Zelina što
ukazuje da LAG, u južnom dijelu, graniči s Gradom Zagrebom. LAG se nalazi na prostoru
glavnih cestovnih prometnica odnosno paneuropskog koridora X Salzburg – Zagreb –
3
Beograd – Solun, Xa Graz – Maribor – Zagreb, koji se poklapa s autocestom A2, te sa
strateški važnim Pyhrnskim prometnim pravcem Nürnberg – Passau – Graz – Zagreb – Split –
Dubrovnik, te na području koridora Vb Budimpešta – Zagreb – Rijeka, koji se poklapa s
autocestom A4.
1.1.2 GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE
Na području LAG-a „Zeleni bregi“ razlikujemo tri osnovne vrste reljefa. Spomenute,
osnovne, vrste reljefa jesu: naplavne ravni, brežuljkasti krajevi – pobrđa i gorski masivi.
Naplavna ravan rijeke Krapine je najznačajnija i površinom najveća. Najniži naplavni dio
doline nalazi se na visini od 120 metara. Prostrana naplavna ravan rijeke Krapine bitno je
područje razvoja poslovnih zona, urbanizacije te gradnje infrastrukturnih koridora.
Brežuljkasti krajevi se sastoje od prigorskih pojaseva na prisojnim (južnim) stranama i
podgorja na osojnim stranama koji su najvećim dijelom obrasli šumom. Pobrđa su najviše
zastupljeni pojasevi koji nisu vezani uz gorske masive te predstavljaju izdvojene reljefne
cjeline, karakteriziraju ih osunčana, kvalitetna tla, značajne poljoprivredne površine za
voćarstvo i vinogradarstvo te manje šumske površine. Gorski masivi čine jednu od tri osnovne
vrste reljefa unutar LAG-a „Zeleni bregi“, to su: Maceljsko gorje, Ivančica, Strahinjčica i
Medvednica. Značajni su zbog većih kompleksa gospodarskih šuma uglavnom visokoga
uzgojnog oblika, izvora pitke vode, kamena za građevinarstvo te mogućnosti turističko-
rekreativnog korištenja.
U dijelu LAG-a koji obuhvaća područje Krapinsko – zagorske županije, javljaju se elementi
alpske građe i reljefa te manjim dijelom elementi panonske građe. Granicu Alpa predstavlja
dolina rijeke Krapine. Na površini prevladavaju klastiti i vapnenci najvećim dijelom
oligocenske i miocenske starosti te mjestimice trijaske starosti. Mjestimične su pojave
magmatskih stijena mezozoika, a paleozojske stijene su prisutne na sjevernim obroncima
Medvednice. U dolinama vodotoka prisutne su aluvijalne naslage i les. Područje karakterizira
složena geološka građa pod naglašenim utjecajem tektonike. Brojni rasjedi koji presijecaju
geološke strukture razlog su pojave brojnih mineralnih i termalnih izvora. Mineralno-termalne
vode pojavljuju se duž rasjednih linija, a imaju različiti mineralni sastav i različite
temperature.
Na području Zagrebačke županije (Općine: Bedenica, Bistra, Jakovlje, te Grad Sveti Ivan
Zelina) koja je složene geološke građe, nalaze se stijene koje se razlikuju po stratigrafskoj
pripadnosti i po litološkom sastavu. To je područje na kojem se sučeljava više tektonskih
jedinica različite starosti i jačine djelovanja. Iz tog razloga su pojedini dijelovi županije vrlo
složene tektonske građe, kao što je to područje Medvednice, dok su druga područja blago
tektonski poremećena, na primjer jugoistočni dio područja koji pripada Panonskom bazenu.
Zastupljene su stijene paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti, kao i magmatske,
sedimentne i metamorfne stijene različitih tipova.
Od mineralnih sirovina postoje pojave metala, pojave i ležišta nemetala, pojave i ležišta
ugljena, te izvori termalnih voda. Sa ekonomskog stajališta najvažnija su ležišta i pojave
nemetaličnih mineralnih sirovina i energetskih sirovina (nafta i plin). Ukupno je, na prostoru
Zagrebačke županije, zabilježeno 15 vrsta mineralnih sirovina za koje postoji dokumentacija
istraživanja ili njihovi mineraloški opisi a smješteni su na ukupno 180 lokacija. Dio ovih
lokacija su napušteni kopovi a dio su lokacije gdje su pojave utvrđene ali nisu nikad
eksploatirane. Danas se, na području Županije, eksploatiraju svega 5 vrsta čvrstih mineralnih
sirovina te nafta i plin. Čvrste mineralne sirovine koje se eksploatiraju čine građevinski
4
pijesak i šljunak, ciglarska glina, vatrostalna glina, tehničko-građevni kamen i arhitektonsko-
građevni kamen.
1.1.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
LAG „Zeleni bregi“ ima klimatska obilježja umjereno-kontinentalne klime koja pripada tipu
srednjeeuropske izrazito kontinentalne klime. Prosječna godišnja temperatura kreće se između
12-15 °C. Najtopliji mjesec je srpanj, u kojemu srednja temperatura zraka iznosi oko 21°C, a
u višim (brdskim) predjelima oko 20°C. Najhladniji mjesec je siječanj, u kojem je
temperatura oko -1°C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi između 1.000 i 1.250 mm.
Kraj je dio umjereno kišnog područja s jakim, ali kratkim, hladnim razdobljem godine.
Na klimu područja LAG-a „Zeleni bregi“ utječe opća atmosferska cirkulacija karakteristična
za geografsku širinu, utjecaj Panonske nizine, utjecaj planinskog sustava Alpa, utjecaj
planinskog sustava Dinarida te reljef kao utjecaj na lokalne klimatske različitosti. Prema
geografskom položaju te horizontalnoj i visinskoj izraženosti reljefa, područje LAG-a „Zeleni
bregi“ karakterizira kontinentalna klima s nekoliko specifičnih tipova.
Opće priznata klasifikacija W. Koeppena prostor LAG-a „Zeleni bregi“ smješta u Cfwb tip
klime: umjereno topla kišna klima s toplim ljetom i s najmanje oborina u zimskoj polovini
godine, označena tipom Cfwbx. Najmanje oborina ima zimi, a najviše u toplijoj polovici
godine, tj. u vegetacijskome razdoblju. U mjesecu lipnju, srpnju i kolovozu zabilježene su
najviše maksimalne dok su u siječnju i veljači zabilježene najniže minimalne temperature.
1.1.4 PRIRODNA BAŠTINA LAG -A
Najznačajnija prirodna baština se odnosi na NATURA 2000 Ekološku mrežu unutar koje se,
na području LAG-a „Zeleni bregi“, nalaze: Medvednica (HR2000583), Vršni dio Ivanščice
(HR2000371), Sutla (HR2001070), Strahinjčica (HR2001115) i Židovske jame (HR2001190).
Površina NATURA 2000 Ekološke mreže unutar LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 13.099,78 ha.
Područje Medvednice (park prirode) je uglavno pokriveno očuvanom šumom i šumskim
zajednicama. Uobičajeni životinjski svijet Medvednice se sastoji od srednjoeuropskih
elemenata. Područje Medvednice obiluje potocima i izvorima, oborine se slijevaju vrlo brzo
obzirom na nagib terena. Na vapnenačkim i dolomitnim stijenama koje su vodonepropusne se
ne događa odvodnja/dranaža površinskih voda iako postoje tipični kršni oblici poput šireg
područja Ponikva. Medvednica je područje u kojem se temperatura zraka smanjuje 0,5 °C
svakih 100 metara nadmorske visine. Prema karakteristikama padalina režim Medvednice
odgovara kontinentalnom oborinskom režimu s maksimalnim oborinama u toplom dijelu
godine (travanj – rujan). Na području Medvednice su zastupljene magmatske, sedimentne i
metamorfne stijene te ovo područje pripada jugozapadnom dijelu Panonskog bazena s vrlo
složenom tektonskom strukturom. Vršni dio Ivančice je područje sa najvišom točkom u
sjevernoj Hrvatskoj sa 1.061 m nadmorske visine. Ivančica se proteže su u smjeru istok –
zapad između rijeka Krapine i Bednje. Vršni dio Ivančice se nalazi na visini višoj od 800
metara nadmorske visine. Geološka osnova Ivančice se temelji na vapnencu i dolomitu i doba
mezozoika. Sutla je rijeka koja ujedno čini granicu između Hrvatske i Slovenije. Izvire u
Sloveniji i nakon 90 km se ulijeva u Savu u Hrvatskoj. Rijeka je vrlo bogata ihtiofaunom, ima
razvijeno mikrostanište te je vrlo bitna za vrste: Barbus balcanicus, Cottus gobio, Cobitis
elongata, Eudontomyzon vladykovi (Eudontomyzon spp.), Rhodeus amarus, Romano Bio
Kessler, Romano Gobio uranoscopus i Zingel streber. Strahinjčica je planina u
sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja. Proteže se u smjeru zapad – istok. Nalazi se
između Krapinice i Žutnice na zapadnoj i sjevernoj strani, Očura i Presečine na istočnoj
5
strani, te Vnučice i Lipje na južnoj strani, a na jugozapadnom dijelu Strahinjčice se nalazi
administrativno središte Krapinsko – zagorske Županije, Grad Krapina. Na maloj površini od
60 km2 Strahinjčica ima veliku vegetacijsku raznolikost. Na planini se nalazi preko 1000
biljnih vrsta te je samo uže područje Strahinjčice jedno od 94 botanički važnih područja. Na
ovo području postoji rastuća zajednica kontinentalnih travnjaka (Festuco-Brometea) koja su
važno stanište za orhideje. Na ovom području je zabilježeno oko 32 vrste orhideja, 55 vrsta
leptira i 50 vrsta ptica. Na lokalitetu Židovske jame na području Općine Gornja Stubica se
nalaze špilje i jame zatvorene za javnost koje predstavljaju važno stanište za podzemne
organizme. Ovo stanište predstavlja jedno od samo dva nalaza špiljske vrste pauka
Troglohyphantes subalpinus u Hrvatskoj.
1.1.5 KULTURNO-POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA
Područje LAG-a „Zeleni bregi“ je vrlo bogato tradicijskom i kulturno povijesnom baštinom.
U prilog navedenom govori i podatak o tome da na predmetnom području nalazimo razne
oblike zaštićenih pokretnih kulturnih dobara, zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara i
nematerijalna kulturna dobra što predstavlja razvojni potencijal osobito iz turističke
perspektive razvojnih mogućnosti. Na području LAG-a „Zeleni bregi“ trenutno možemo
pronaći 32 pojedinačno zaštićena pokretna kulturna dobra, 15 zaštićenih zbirki te 5 muzejskih
zbirki. Pojedinačno zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara je trenutno 112, zaštićenih
kulturno – povijesnih cjelina 10 te 13 zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara. Bitno za
navesti je da na području LAG-a „Zeleni bregi“ trenutno postoji nematerijalna kulturna
baština pod UNESCO zaštitom (Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječijih igračaka i
Medičarski obrt). Najdominantniji oblik zaštićene baštine na ovom području je pojedinačno
zaštićeno nepokretno kulturno dobro što se pretežito odnosi na crkve, kapelice, dvorce,
tradicijske kuće i sl. Mogućnost koja se otvara velikim brojem pojedinačno zaštićenh
nepokretnih kulturnih dobara je stvaranje atrakcijske osnove za privlačenje posjetitelja te
mogućnost korištenja bespovratnih sredstava iz raznih fondova za pravilnu obnovu i
promociju istih.
Grafikon 1: „Zaštićena baština na području LAG-a „Zeleni bregi““ (Izvor: Ministarstvo Kulture; Registar
kulturnih dobara)
1.1.6 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Geoprometni položaj područja LAG-a određen je sustavom državnih cestovnih pravaca prema
Zagrebu, Splitu, Macelju, Grazu i Nürnbergu, te sustavom županijskih i lokalnih cesta. Za
gospodarski razvoj područja od velikog je značaja transverzalni koridor sjever-jug koji čini
autocesta A2 (Zagreb – Krapina – Macelj) kao dio međunarodnog cestovnog pravca E-59
(Beč – Graz – Maribor – Zagreb) i državna cesta D1, te je najznačajniji pravac koji prolazi
Krapinsko – zagorskom županijom. Najznačajniji koridor koji prolazi područjem LAG-a je
dio tzv. „zagrebačkog prstena“ na trasi od autoceste A2, čvor Mokrice (Zabok – Oroslavje) –
6
Zlatar Bistrica (sa spojem Breznički Hum) – Marija Bistrica – Laz – Popovec (spoj na
autocestu A4 Zagreb – Goričan). Veliko prometno značenje županiji daje međunarodna trasa
Pyhrnskog cestovnog pravca koji prolazi duž cijele županije i predstavlja sastavni dio
sjeverozapadnog ulaza/izlaza Republike Hrvatske prema Europi, te budući međunarodni
željeznički koridor Xa koji će povezivati Zagreb i Graz. Javni prijevoz putnika obavljaju
ovlašteni koncesionari autobusnog prometa. Javni prijevoz nije adekvatno organiziran
(učestalost i obuhvat) samo u nekolicini jedinica lokalne samouprave, dok u većini JLS javni
linijski prijevoz obavlja Presečki grupa d.o.o. Krapina (vl. Antun Presečki), te Potočki promet
d.o.o. U nekolicini JLS općinski javni prijevoz ne postoji, te je organiziran za osnovnoškolce i
srednjoškolce, dok za ostalo stanovništvo nema organiziranog prijevoza (Gornja Stubica). Od
ostalih prijevoznika ističu se Stubaki prijevoz, Domi prijevoz, Boni promet d.o.o.,
Autoprijevoz Croline, te Čazmatrans d.o.o. koji je zastupljen u Gradu Sveti Ivan Zelina, te
ZET koji posluje na području Općine Bistra. Od svih oblika prijevoza željeznički prijevoz je
ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza koji je ujedno održiv na dugi rok. Preusmjeravanjem
dijela prometa s ceste na željeznicu, posebno teretnog prometa sačuvale bi se cestovne
prometnice.
Najznačajnije pruge koje prolaze područjem LAG-a su: pruga u pravcu Zagreb - Varaždin -
Kotoriba gdje se kao ključni problemi navode sporost na određenim dionicama, te vozni red
koji je potrebno prilagoditi učenicima, zatim pruga pravac Gornja Stubica - Zabok gdje se
javlja potreba za uvođenjem češćih linija, posebice vikendom, pruga L103; Zabok - Krapina -
Đurmanec - Hromec - Rogatec, koja je od posebnog značaja jer povezuje veći dio sjevernog
Zagorja sa Slovenijom, te postoji potreba za sanacijom dotrajale infrastrukture, te pruga
Varaždin - Golubovec, željeznički pravac Zabok - Gornja Stubica gdje je potrebno urediti
kolodvor Oroslavje i sanirati prugu.
Na području LAG-a ne postoji infrastruktura zračnog prometa, a sve potrebe u civilnom
zračnom prometu odvijaju se preko međunarodne zračne luke Zagreb – Pleso. Najbliže
zračnoj luci je Grad Sveti Ivan Zelina (41,6 km), dok je najudaljenija Općina Đurmanec (75,6
km).
Na području LAG-a postoji glavna infrastruktura prijeko potrebna za odvijanje
telekomunikacijskog prometa. Pokrivenost mobilnom telefonskom mrežom je visoka, osim
pojedinih dijelova određenim mrežama operatera ovisno o odašiljaču. Na području LAG-a
uvedena je ISDN i ADSL usluga. Mobilnu mrežu čine četiri operatera (T-com, VIP, Tele 2,
Optima), a najzastupljeniji je Hrvatski Telekom d.d. Obzirom na konfiguraciju terena stanje
pokrivenosti je zadovoljavajuće. Problemi koji se javljaju vezano za pristup internetskoj mreži
uglavnom se svode na brzinu interneta (sporost), što je vidljivo u pojedinim JLS gdje je
prosječna brzina interneta 5 Mbps (Donja Stubica).
Pokrivenost vodoopskrbnim sustavom na području LAG-a veća je od 90%. Dio kućanstava
priključen je na Zagorski vodovod d.o.o., dok su ostala kućanstva priključena na lokalne
vodovode. Na području LAG-a prisutne su značajne razlike u stupnju opskrbljenosti vodom u
pojedinim JLS (Mihovljan 17%, Stubičke Toplice, Zabok 100%). Izvorišta lokalnih vodovoda
su neistražena i nezaštićena, a vodotehnički objekti nisu u potpunosti sagrađeni u skladu s
normativima i standardima za tu vrstu objekata. Ne prate se kvaliteta i iskoristivost
zahvaćenih izvorišta. U pojedinim JLS postoji velik broj bunara za vlastitu upotrebu, što je
odraz nezainteresiranosti lokalnog stanovništva na priključivanje na javni vodovod
(Bedenica). U nekim od JLS postoje kućanstva koja nemaju vodovodnu mrežu
(Bedekovčina). Uzroci ovih problema leže u zastarjelim vodovima (azbestne cijevi), te
nedostatku precizne kontrole pritiska na svim segmentima cjevovoda. Osnovni problem koji
se javlja na području LAG-a je rascjepkanost komunalnih distributera, neriješen status
lokalnih vodovoda, nizak stupanj opskrbljenosti vodom iz lokalnih vodovoda (nestašica vode
7
u ljetnim periodima - velike suše), te dotrajalost postojeće transportne i distribucijske mreže
vodovoda. Rješenja koja se nameću kao ključna za područje LAG-a su povezivanje lokalnih
distributera, uključivanje lokalnih vodovoda u postojeće distribucijske sustave, objedinjenje
vodoopskrbnih sustava na području cijelog LAG-a, te sanacija dotrajalih građevina u
postojećem sustavu vodoopskrbe.
Komunalna mreža za odvodnju te sustavi za pročišćavanje otpadnih voda na području LAG-a
nisu riješeni. Na području LAG-a suvremeni sustav odvodnje imaju samo veća naselja poput
Krapine, Zlatara, Donje Stubice, Gornje Stubice, Stubičkih toplica, Bedekovčine, te Marije
Bistrice. Sustavi odvodnje otpadnih voda (kanalizacijski sustavi) mješovitog su tipa, a postoje
u većim urbanim dijelovima, dok ih većina manjih naselja uopće nema ili nisu riješeni na
zadovoljavajući način. Mješovitim kanalizacijskim sustavom oborinska i otpadna voda se
ispuštaju bez obrade neposredno u recipijent, a to su lokalni potoci i kanali uz prometnice.
Bakteriološki zagađene i nedovoljno pročišćene vode predstavljaju opasnost za zdravlje
čovjeka. U JLS odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se vrši
upojnim i septičkim jamama, a dio zagađene vode cestovnim i melioracionim jarcima odlazi
direktno u najbliži recipijent, te na taj način dolazi do zagađivanja podzemlja i recipijenta.
Ključni problemi komunalne infrastrukture su u nezadovoljavajućoj mreži vodoopskrbe i
kanalizacije, nedostatku uređaja za pročiščavanje otpadnih voda te nerazvijenom sustavu
prevencije zagađenja i onečišćenja te praćenja kakvoće okoliša. Dijelom javne odvodnje
upravlja Zagorski vodovod d.o.o., a u tijeku su izrada dokumentacije za Aglomeraciju Zabok,
kao i projekt gradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (Aglomeracija Krapina),
glavni projekt, te potvrda glavnog projekta za kanalizacijski sustav za Općinu Bedenica.
Zbrinjavanje otpada ne predstavlja problem na području LAG-a. Naime, otpad se velikim
dijelom reciklira na licu mjesta u domaćinstvima, a postavljeni su i zeleni otoci. Otpad se
prikuplja odvozom smetlarskim kamionima, te građani odlažu otpad u specijalizirane vlastite
kante za papir i kante za ostali otpad. Odvajanje na kućnom pragu svedeno je na tri vrste
otpada – papir, korisni otpad (plastika, tetrapak, metal) i miješani komunalni otpad. Osim
redovitog odvoza sa kućnog praga postoji i godišnji odvoz glomaznog otpada prema
rasporedu po mjesnim odborima. Organizirano skupljanje i odvoz otpada koji nastaje u
domaćinstvima na području JLS vrši nekoliko komunalnih poduzeća: „KRAKOM“ d.o.o.
Krapina, tvrtka EKO - FLOR PLUS d.o.o., i Komunalac Konjščina d.o.o.. Komunalni otpad
zbrinjava se na deponiju „Gorjak“ koji je lociran na teritoriju Općine Jesenje. Prikupljanje
miješanog komunalnog otpada vrši se na način da se isti prikuplja putem spremnika od
pojedinih korisnika (kućanstva i poslovnih subjekata) i to jednom tjedno ili po pozivu dva
puta tjedno odvozom specijalnim vozilom po principu „od kuće do kuće“ te se isti odvozi na
odlagalište Gorjak. Osigurano je i prikupljanje papira, kartona i plastike „na pragu“ od
korisnika putem plavih kanti (namijenjene se za razvrstavanje i odvojeno sakupljanje papira,
tetrapaka i plastičnih nepovratnih boca te čistih vrećica i folija, te se otpad sakuplja iz tih kanti
jedanput mjesečno po rasporedu i po pozivu korisnika.
Sustav opskrbe električnom energijom na većem području LAG-a pripada distribucijskom
području Elektre Zagreb. Elektra je organizirana u više pogona od kojih su značajniji DP
Elektra Zagreb Pogon Zelina, Jakovlje DP Elektra Zagreb, pogon Zaprešić, Igrišće i Kraljev
Vrh DP Elektra Zabok, HEP d.o.o. Zabok i PROENERGY d.o.o. Zagreb. Od ostalih
distributera ističe se Elektra Varaždin koja opskrbljuje Općinu Novi Golubovec. Pokrivenost
opskrbe električnom energijom u većini JLS je stopostotna. Kao ključni problemi javljaju se
nerazvijenost elektroopskrbne mreže, te zastarjelost mrežne infrastrukture na pojedinim
dijelovima (nedostatak kapaciteta na rubnim dijelovima mreže za industrijske priključke,
zastarjelost električnih vodova, starost i derutnost mreže). Na području LAG-a postoje
obnovljivi izvori energije na području nekoliko JLS: Krapina, Lobor, Oroslavje, Radoboj. Na
8
području Grada Krapine tvrtka Jedinstvo d.d. postavila je sunčane elektrane na krovovima
vlastitih proizvodnih i skladišnih hala, ukupno instalirana snaga cca 1 MW te tako
proizvedenu energiju koristi u vlastite svrhe. U Oroslavju su postavljeni kolektori na Kurilju i
Srednjoj školi, a fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije nalaze se na zgradi
Upravnog odjela Općine Radoboj, te na zgradi Zavičajna zbirka.
Na području LAG-a „Zeleni bregi“nalaze se 22 poslovne zone. Najveći broj poslovnih zona
nalazi se u Donjoj Stubici gdje ih ima pet od kojih su dvije aktivne (Matenačka –
Kolodvorska i Golubovec zapad). Na površini od 97,5 ha koju ove zone zauzimaju zaposlene
su 247 osobe, te je petero aktivnih poduzetnika. Od aktivnih poslovnih zona, tri se nalaze u
Krapini (Krapina Nova-Zapad, Krapina nova-Jug, te Zona malog gospodarstva) koje imaju 15
aktivnih poduzetnika, te 505 zaposlenih osoba. Jedinica lokalne samouprave u kojoj se nalaze
najveće poslovne zone po broju ha je Oroslavje. Na ovom području nalaze se tri poduzetničke
zone (Oroslavje, Mokrice i Slatina), te se u ovim zonama nalazi najveći broj aktivnih
poduzetnika (27) i zaposlenih osoba (905). Od ostalih JLS, Bedekovčinu i Bistru
karakteriziraju dvije poslovne zone (Poznanovec i Bedekovčina), dok se po jedna aktivna
zona nalazi na području Bedenice, Jakovlja, Svetog Ivana Zeline, Gornje Stubice, te Zlatar
Bistrice. U jedinicama lokalne samouprave (Bedekovčina, Donja Stubica, Novi Golubovec,
Radoboj) poslovne zone (Bedekovčina I, Hruševac i Lepa Ves, Golubovec istok, te Vučak u
Donjoj Stubici, Risnica u Novom Golubovcu ) nisu aktivne. Poslovne zone koje su izgrađene
na području LAG-a nisu međusobno povezane i loše su promovirane kao lokacije za
investicije u proizvodnim i uslužnim djelatnostima, a u nekima je potrebno dodatno ulagati u
infrastrukturu. Također, potrebno je uspostaviti i koordinirati suradnju između svih razina te
uspostaviti jedinstveni sustav podrške za promicanje ulaganja.
1.1.7 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA
Na području LAG-a postoji 13 jaslica koje su u funkciji i to na područjima JLS: Bedekovčina,
Bistra, Donja Stubica, Jakovlje, Marija Bistrica, Stubičke Toplice Zlatar, Sveti Ivan Zelina i
Veliko Trgovišće koji imaju po jedne jaslice, te Oroslavje i Krapina u kojima se nalazi po
dvoje jaslica. Osnovna škola zastupljena je u svakoj od jedinica lokalne samouprave, te ih, na
području LAG-a, ima ukupno 43. Jedinice lokalne samouprave koje, pored matične, imaju i
područne škole su sljedeće: Bistra, Donja Stubica, Lobor, Mihovljan, Oroslavje, Mače, te
Gornja Stubica i Krapina koje imaju po četiri područne škole. Srednja škola nije zastupljena u
svakoj od JLS, te ih, od ukupno 22 JLS, ima samo nekolicina (Bedekovčina, Krapina,
Oroslavje, Zlatar, Sveti Ivan Zelina). Ukupan broj srednjih škola na području LAG-a je 5.
Knjižnica na području LAG-a ima 12, dok je pučkih otvorenih učilišta/visokoobrazovanih
ustanova samo pet. Pučko otvoreno učilište nalazi se u sljedećim JLS: Donja Stubica,
Krapina, Oroslavje, Zlatar, Sveti Ivan Zelina dok na području cijeloga LAG-a postoji samo
jedna visokoobrazovna ustanova (Krapina).
Na području LAG-a postoje brojni objekti u vlasništvu općina i grada. Od toga postoji ukupno
44 vatrogasna doma u svim jedinicama lokalne samouprave i svi su u funkciji. U LAG-u ima
ukupno 51 domova/kulturnih centara. Najveći broj domova/kulturnih centara nalazi se u
Donjoj Stubici. Područje LAG-a ima šest turističko informativnih centara (TIC) u Donjoj
Stubici, Krapini, Mariji Bistrici, Oroslavju i Stubičkim Toplicama, Sveti Ivan Zelina te 8
tržnica.
Na području LAG-a nalazi se 137 sportskih građevina koje služe za rekreativne svrhe i iste su
sagrađene u svim jedinicama lokalne samouprave. Od sportskih građevina, najveći broj
zauzimaju sportska igrališta, odnosno nogometna igrališta, te su najbrojnija u Krapini. Od
ostalih sportskih građevina ističu se biciklističke staze, objekti za ribolov, košarkaška
9
igrališta, rukometna igrališta, teniski tereni, te streljane koje se nalaze u Oroslavju (ukupno
dvije).
Primarna zdravstvena zaštita organizirana je većim dijelom putem Ambulanti, te putem
Domova zdravlja koji su brojčano manji. Korištenje primarne zdravstvene zaštite na području
LAG-a omogućeno je gotovo svim jedinicama lokalne samouprave (osim Bedenice). Na
području LAG-a nalazi se ukupno 25 ljekarni te 40 stomatoloških ambulanti. Na području
LAG-a nalazi se 23 doma za starije i nemoćne osobe. Hitna medicinska pomoć nije
zastupljena u svim jednicima lokalne samouprave, te je na području LAG-a organizirana u 12
jedinica lokalne samouprave.
1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
Sukladno informacijama o vrijednosti indeksa razvijenosti na lokalnoj razini te agregiranjem
spomenutih podataka dolazimo da informacije o stupnju razvijenosti područja LAG-a „Zeleni
bregi“. Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek
više osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave te se na temelju odstupanja vrijednosti
pokazatelja od državnog prosjeka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
razvrstavaju u skupine razvijenosti.
Grafikon 2: „Indeks razvijenosti prema pokazateljima za razdoblje 2014.-2016. na području LAG-a“ (Izvor:
MRRFEU)
10
Prema službeno utvrđenim vrijednostima indeksa razvijenosti LAG „Zeleni bregi“ ima
prosječnu stopu razvijenosti jedinica lokalne samouprave u iznosu od 101,54% što bi LAG
svrstalo u 5. skupinu po novom razvrstavanja razvijenosti jedinica lokalne samouprave (8
skupina razvijenosti) razvrstavanja područne (regionalne) samouprave.
Skupina
razvijenosti
Broj JLS/naziv JLS u LAG-u „Zeleni bregi“
4 6 / Bedenica, Gornja Stubica, Lobor, Mače, Mihovljan i Petrovsko
5 9 / Bedekovčina, Đurmanec, Jakovlje, Jesenje, Marija Bistrica, Novi
Glubovec, Radoboj, Veliko Trgovišće i Zlatar;
6 3 / Donja Stubica, Sveti Ivan Zelina i Zlatar Bistrica
7 4 / Bistra, Krapina, Oroslavje i Stubičke Toplice
Također, prema novom Zakonu o brdsko-planinskim područjima1, 6 JLS u LAG-u:
Đurmanec, Jesenje, Lobor, Radoboj, Novi Glubovec i Stubičke Toplice, predstavljaju ujedno i
područja od interesa i pod posebnom zaštitom RH.
Grafikon 3: „Prosječni izvorni prihodi kn/po stanovniku za razdoblje 2014.-2016. na području LAG-a“ (Izvor:
MRRFEU)
Prosječni dohodak per capita područja LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 27.444, 54 kn i 12,16% je
veći nego u razdoblju od 2006.-2011. (kada je iznosio 24.105,00 kn). Najvišu razinu
1 Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 118/18) na snazi od 04.01.2019.
11
prosječnog dohodka per capita imaju Stubičke Toplice (33.901,26 kn/st.) i Krapina
(33.085,78 kn/st.). Prosječna stopa nezaposlenosti koja je bila aktualna prilikom izračuna
službenih vrijednosti indeksa razvijenosti za područje LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 10,9% dok
najniža stopa nezaposlenosti za predmetno područje iznosi 6,2% i odnosi se na Općinu Zlatar
Bistrica. Prosječni udio obrazovnog stanovništva u stanovništvu na području LAG-a „Zeleni
bregi“ je 11,26%.
Gospodarstvo LAG-a karakterizira relativno jaka prerađivačka djelatnost, te trgovina na
veliko i malo: popravak motornih vozila i motocikala koje bilježe pad. Od ostalih djelatnosti
značajniji udio imaju građevinarstvo, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, te prijevoz i
skladištenje. U dvije godine razvidno je kako raste broj zaposlenih osoba i poduzeća. Vidljiv
je i rast prihoda i rashoda, no rashoda u većoj mjeri – što je dovelo i do većih gubitaka i manje
ukupne dobiti. Sveukupno gledano, rast cjelokupne gospodarske aktivnosti, iako za sad
upitnim krajnjim neto efektom, može bitni je nagovještaj gospodarskog oporavka u području
LAG-a.
Grafikon 4: „Broj poduzeća i zaposleni na području LAG-a „Zeleni bregi““ (Izvor: HGK)
Grafikon 5: „Ukupni prihodi, rashodi, dobit i gubitak poslovnih subjekata u LAG-u (u mil. kn)“ (Izvor: HGK,)
Djelatnosti s najvišim udjelom u broju tvrtki i zaposlenih osoba na području LAG-a „Zeleni
bregi“ jesu: prerađivačka industrija (318 tvrtki i 6.193 zaposlene osobe) i trgovina na veliko i
malo; popravak motornih vozila i motocikala (350 tvrtki i 1.861 zaposlena osoba). Ukupan
prihod koji su generirale tvrtke na području predmetnog LAG-a u 2014. godini iznosi 5.744.
517.133 kuna dok ukupni rashodi navedenog područja iznose 5.712.885.461. Djelatnosti koje
sudjeluju s najvišim intenzitetom u formiranju ukupnog prihoda područja LAG-a „Zeleni
12
bregi“ su: prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i
motocikala, građevinarstvo te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Grafički prikaz ispod
teksta ukazuje na udjele pojedinih djelatnosti prilikom formiranja ukupnog prihoda područja
LAG-a „Zeleni bregi“.
Grafikon 6: „Ukupan prihod (HRK) područja i ukupni prihodi po određenim djeltnostima na području LAG-a
Zeleni bregi u 2014“ (Izvor: HGK)
1.2.1 POLJOPRIVREDA
Na području LAG-a „Zeleni bregi“ u 2015. godini (na datum 14.12.2015.) je djelovalo 7.207
poljoprivrednih gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Većina
poljoprivrednih gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava je u obliku
obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (98%), 1,07% poljoprivrednih gospodarstava je u
obliku obrta, dok 0,76% pripada poljoprivrednim gospodarstvima u obliku trgovačkih
društava.
Grafikon 7: „Poljoprivredna gospodarstva prema tipu na području LAG-a „Zeleni bregi““ (Izvor: APPRRR)
13
Grafikon 8: „Formiranje ukupnog broja grla stoke na području LAG-a na dan 14.12.2015.“ (Izvor: APPRRR)
Na području LAG-a na dan 14.12.2015. godine evidentirano je 2.197 poljoprivrednih
gospodarstava unutar kojih se nalazi 12.017 grla životinja navedenih u tablici iznad. Najveći
broj grla odnosi se na goveda (7.842 grla na području LAG-a), te su ona brojčano
najzastupljenija u JLS: Sveti Ivan Zelina (3.067 grla goveda) i Bedenici (760 grla). Uzevši u
obzir stanje stoke prema vrsti životinja, najmanje su zastupljeni magarci/mule/mazge koji su
na području LAG-a evidentirani u JLS: Krapina (5), Jakovlju (2) i Zlataru (1), te ih ukupno
ima 8. Najveći broj poljoprivrednih gospodarstava koji raspolaže potencijalom goveda nalazi
se na područjima JLS: Sveti Ivan Zelina (379), te Veliko Trgovišće (140), a za područje
cijeloga LAG-a iznosi 2.197.
Tablica 2: „Broj PG-a i poljoprivrednog zemljišta po JLS i unutar LAG-a“ (Izvor: APPRRR)
JLS <3 <=3 i <20 >=20 i <100 >=100 i < 1.500 >=1.500
Broj
PG
Površina
(ha)
Broj
PG
Površina (ha) Broj
PG
Površina
(ha)
Broj
PG
Površina
(ha)
Broj
PG
Površina
(ha)
Bedekovčina 297 460,69 64 318,81 2 60,24 0 0 0 0
Bedenica 173 284,88 101 469,16 2 47,69 0 0 0 0
Bistra 114 160,83 3 109 0 0 0 0 0 0
Donja Stubica 265 406,31 41 172,27 0 0 0 0 0 0
Đurmanec 145 191,65 3 30,42 0 0 0 0 0 0
Gornja Stubica 278 440,5 71 332,79 1 28,36 1 116,86 0 0
Jakovlje 140 204,98 31 153,93 352 14.192,21 42 8.980,40 0 0
Jesenje 81 128,73 8 34,94 0 0 0 0 0 0
Krapina 426 654,93 61 290,15 3 134,8 0 0 0 0
Lobor 159 262,63 55 275,41 4 171,14 0 0 0 0
Mače 110 193,2 40 189,38 0 0 0 0 0 0
Marija Bistrica 277 435,62 66 296,32 162 5.979,05 34 8.438,48 1 1.577,78
Mihovljan 91 160,58 31 172,44 2 56,52 0 0 0 0
Novi Golubovec 30 47,56 11 42,62 0 0 0 0 0 0
Oroslavje 138 205,16 64 248,85 3 68,16 0 0 0 0
Petrovsko 265 450,953557 21 83,9629535 0 0 0 0 0 0
Radoboj 252 399,785293 36 150,87465 0 0 0 0 0 0
Stubičke Toplice 58 58,3851347 7 31,6138524 0 0 0 0 0 0
Sveti Ivan Zelina 1142 1666,26369 554 2967,65263 11 373,25444 1 169,492654 0 0
14
Veliko Trgovišće 316 533,908425 88 366,81476 1 22,3566614 0 0 0 0
Zlatar 257 428,416013 112 543,959712 3 121,671026 1 110,650256 0 0
Zlatar Bistrica 54 74,4395869 40 254,625846 2 47,8599963 0 0 0 0
LAG 5068,00 7850,40 1508,00 7535,99 548,00 21303,31 79,00 17815,88 1,00 1577,78
Najveći broj poljoprivrednih gospodarstava (njih 5.068) otpada na gospodarstva koja
raspolažu sa površinom manjom od <3 ha, te za područje cijeloga LAG-a obuhvaćaju 7.850
ha. JLS sa najvećim brojem PG-a na površini <3 ha su Sveti Ivan Zelina (1.142), Krapina
(426), te Veliko Trgovišće (316). PG koji raspolažu sa zemljištem površine >=1.500 ha su
najmanje zastupljene, te postoje samo u Mariji Bistrici gdje bilježimo jedno poljoprivredno
gospodarstvo na površini od 1.577,78 ha. Uzevši u obzir podatke o površini u ha,
najzastupljenija su poljoprivredna gospodarstva koja raspolažu sa površinama >=20 i <100 ha
te takva poljoprivredna gospodarstva upravljaju sa 21.303,31 ha odnosno 18% od ukupne
površine koje zauzimaju sva poljoprivredna gospodarstva.
Navedeni podaci o poljoprivredi na području LAG-a „Zeleni bregi“ ukazuju na prikladnost
strukture takvih gospodarstava i uvjeta za realizaciju projekata financiranih iz Programa
ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020.
1.2.2 TRŽIŠTE RADA
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od datuma 31.12.2015. na
području LAG-a „Zeleni bregi“ je bilo 24.782 zaposlene osobe. Najveći broj zaposlenih osoba
otpada na radnike zaposlene kod pravnih osoba u iznosu od 19.278 radnika, broj zaposlenih
osoba kod obrtnika je 1.500 te 3.264 radnika je zaposleno kod fizičkih osoba.
Grafikon 9: „Zaposlene osobe na području LAG-a „Zeleni bregi“ na dan 31.12.2015.“ (Izvor: HZZMO)
U starosnoj strukturi stanovništva radno sposobno stanovništvo starosti 15-64 godine čini
67,21%. Najveći broj radno sposobnog stanovništva živi na području Grada Sveti Ivan Zelina
(10 464 stanovnika), dok najmanji broj radno sposobnih stanovnika obitava na području
Općine Novi Golubovec (682 stanovnika). Na nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva
utječe prosječna starost stanovništva, indeks starenja, te koeficijent starosti.
Podaci Hrvatske gospodarske komore za 2014. godinu (kraj razdoblja) pokazuje da je unutar
djelatnosti prerađivačke industrije (šifra:C) najveći broj zaposlenih na području LAG-a
„Zeleni bregi“ i to 6.193 osobe, prerađivačku industriju slijedi trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i motocikala sa 1.861 zaposlenom osobom. Grafički prikaz ispod
15
teksta pokazuje omjere u broju zaposlenih u djelatnostima koje možemo pronaći na području
LAG-a „Zeleni bregi“ u 2014. godini.
Grafikon 10: „Broj zaposlenih u pet najvećih djelatnosti na području LAG-a“ (Izvor:HGK)
Sukladno informacijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Statistika on – line) vrijednost
registrirane nezaposlenosti na području LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 5.361 u 2015. godini, u
2014 godini ta brojka je bila viša i iznosila 6.356 što ukazuje na lagani pad registrirane
nezaposlenosti. U prilog navedenom govori i trend kretnje registrirane nezaposlenosti od
2012. – 2015. godine koji je prikazan grafičkim prikazom.
Grafikon 11: „Kretanje registrirane stope nezaposlenosti na području LAG-a „Zeleni bregi“ za razdoblje 2012. -
2015.“ (Izvor: HZZ)
1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA
Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na području LAG-a živi 108.492
stanovnika što čini 2,05% stanovnika Republike Hrvatske. Najveći broj stanovnika ima Grad
Sveti Ivan Zelina (Zagrebačka županija), dok najmanji broj ima Općina Golubovec
(Krapinsko – zagorska županija). Gustoća naseljenosti područja LAG-a iznosi 104,54 što je
manje od prosjeka gustoće naseljenosti u Krapinsko – zagorskoj županiji koja iznosi 107,14,
odnosno veća od prosjeka u Zagrebačkoj županiji (103,78). Prateći broj stanovnika od 2001.
godine može se primijetiti da je došlo pada broja stanovnika za -4,37%, odnosno broj
stanovnika se smanjio za 4.959, te je u 2001. godini iznosio 113.451 stanovnika.
16
Grafikon 12: „Stanovništvo LAG „Zeleni Bregi“ u razdoblju 2001.-2011.“ (Izvor: DZS, 2001, 2011)
Uzevši u obzir kretanje stanovništva od 2001. godine, možemo primijetiti da je na području
LAG-a zabilježen negativni trend u porastu broja stanovnika, tj. došlo je do smanjenja broja
stanovnika. Negativni trend kretanja broja stanovnika odraz je negativnog prirodnog prirasta,
te negativnog migracijskog salda. LAG „Zeleni Bregi“ ima gustoću naseljenosti 107,94
st/km2, što je manje u odnosu na Krapinsko – zagorsku županiju koja ima gustoću naseljenosti
108,102 st/km2, te više u odnosu na Zagrebačku županiju koja ima gustoću 103,78 st/km2. U
starosnoj strukturi stanovništva radno sposobno stanovništvo starosti 15-64 godine čini
67,21%. Na nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva utječe prosječna starost stanovništva,
indeks starenja, te koeficijent starosti.
Grafikon 13: „Prosječna starost stanovnika na području LAG-a „Zeleni bregi“ 2011.“ (Izvor DZS)
Prosječna starost, koja odražava srednje godine života stanovništva u trenutku popisa iznosi
41,41 za područje LAG-a, te je manja od prosječne starosti stanovništva Republike Hrvatske
koja iznosi 42,2 godine (muškarci 40,3, žene 43,9), što ga svrstava među najstarije nacije
Europe.
17
Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih
0-19 godina, te za područje LAG-a iznosi 109. U 2011. godini, na području Republike
Hrvatske indeks starenja iznosio je 115,0%, te je kao takav veći u odnosu na područje LAG-a.
Obzirom da je u oba slučaja indeks starenja veći od 40% to ukazuje na činjenicu da je
stanovništvo na području LAG-a, ali i na državnoj razini zašlo u proces starenja.
Osnovni pokazatelj razine starenja je koeficijent starosti koji pokazuje postotni udio osoba
starih 65 i više godina u ukupnom stanovništvu. Za područje LAG-a „Zeleni Bregi“
koeficijent starosti u 2011. godini iznosio je 23,06%, dok je na državnoj razini taj postotak
iznosio 24,1%. Obzirom da su vrijednosti iskazane ovim pokazateljem veće od 12%, smatra
se da je stanovništvo na području LAG-a, ali i na državnoj razini zašlo u proces starenja.
Tablica 3: „Pokazatelji vitalnosti LAG „Zeleni bregi““ (Izvor: DZS)
JLS PRIRODNI PRIRAST VITALNI INDEKS
BEDEKOVČINA -22 78,2
BEDENICA -5 72,2
BISTRA -24 69,2
DONJA STUBICA -11 80,4
ĐURMANEC -16 69,8
GORNJA STUBICA -24 66,2
JAKOVLJE -19 63,5
JESENJE -17 37
KRAPINA -33 76,8
LOBOR -43 35,8
MAČE -18 52,6
MARIJA BISTRICA -35 59,3
MIHOVLJAN -27 22,9
NOVI GOLUBOVEC -2 84,6
OROSLAVJE -28 65,9
PETROVSKO -12 71,4
RADOBOJ -19 60,4
STUBIČKE TOPLICE -9 69
SVETI IVAN ZELINA -94 55,2
VELIKO TRGOVIŠĆE -27 59,1
ZLATAR -21 76,1
ZLATAR BISTRICA -25 37,5
LAG -24,14 62
Na području LAG-a živi 1.219 pripadnika nacionalnih manjina od kojih su najbrojniji Srbi (u
11 jedinica lokalne samouprave slove kao najbrojniji), te Slovenci koji su najzastupljeniji u
Bedenici, Đurmancu, Petrovskom, Radoboju i Velikom Trgovišću.
18
Grafikon 14: “Obrazovna struktura stanovništva“ (Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.)
Od ukupnog broja obrazovnog stanovništva (82.878 stanovnika) na području LAG-a relativno
je mali udio stanovništva bez završene škole (1.345 stanovnika), dok je najveći broj
stanovnika sa završenom srednjom stručnom spremom. Visoko obrazovanu strukturu čini
7.507 stanovnika od kojih najveći broj ima završeni sveučilišni studij (3.881), dok najmanji
broj ima doktorat (54 osobe). Najveći broj visokoobrazovanog stanovništva nalazi se na
području Grada Krapine.
Prema Registru Udruga Republike Hrvatske na području LAG-a „Zeleni Bregi“ djeluje 967
udruga (aktivnih) što iznosi 76,71% od ukupno registriranih udruga na području Krapinsko –
zagorske županije (1.271 udruga), te 31,11% registriranih aktivnih udruga na području
Zagrebačke županije (3.134). Najveći broj udruga nalazi se u Gradu Krapini koji bilježi 165
aktivnih udruga, te u Gradu Sveti Ivan Zelina koji bilježi 161 udrugu. Najmanji broj udruga
djeluje na području Grada Mihovljana. Velik broj udruga na području LAG-a upućuje na
važnost uloge civilnoga društva u stvaranju boljih uvjeta za stvaranje lagodnijeg života unutar
lokalne zajednice.
2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA,
UKLJUČUJUĆI SWOT ANALIZU
2.1 IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA LAG-A
Na temelju pristupa „odozdo prema gore“ te korištenjem raznih metoda poput upitnika,
radionica te usmene i elektroničke komunikacije usmjerene na lokalne dionike područja
LAG-a „Zeleni bregi“ definirani su razvojni potencijali i potrebe predmetnog područja:
Bogatstvo prirodnih resursa i termalnih izvora
Obzirom na reljefne karakteristike područja, te prirodnu raznolikost LAG-a, bogatstvo
prirodnih resursa i termalnih izvora predstavlja jednu od temeljnih snaga područja, te se u tom
pogledu najviše ističu toplice kao izvori termalne vode, odnosno nalazišta pitke vode, te
njihovo korištenje u turističke svrhe. Uzevši u obzir prikupljene upitnike od strane lokalnih
dionika nameće se nekoliko toplica: Sutinske Toplice kao potencijal za razvoj rekreativnog
19
turizma, Šemničke toplice kao potencijal za razvoj zdravstvenog turizma, te pored njih
Krapinske toplice, Stubičke toplice, bazeni Sveti Ivan Zelina, te termalni izvori Jezerčica
(koje su ujedno i Toplice) i Krečaves.
Povoljni klimatski uvjeti
Uzevši u obzir specifični geografski položaj područja LAG-a, te umjerenu kontinentalnu
klimu s toplim ljetima i oborinama koje nisu tipične za hladniji dio godine, klima se također
nameće kao jedna od temeljnih snaga ovog područja, te svojim karakteristikama pogoduje
stvaranju kvalitetnijeg tla za razvoj i uzgoj različitih poljoprivrednih kultura kao baza za
razvoj područja kroz pospješivanje poljoprivredne proizvodnje.
Udruge građana pokrivaju razna područja društvenog djelovanja
Obzirom na velik broj aktivnih udruga koje djeluju na području LAG-a (975 registriranih
aktivnih udruga) civilni sektor i njegovo djelovanje unutar ovog područja nameće se kao
jedan od ključnih faktora, tj. pokazatelja snaga, što su ujedno prepoznali i lokalni dionici
prilikom popunjavanja upitnika unutar spomenutih radionica, te je, u tom pogledu, pažnja
usmjerena na udruge i njihov doprinos lokalnoj zajednici (Udruga mladih Feniks iz Oroslavja,
Gljivarska udruga Amanita – Sveti Ivan Zelina i dr.).
Veliki broj osoba koji se bave proizvodnim obrtom, prijevozom, ugostiteljstvom i
tradicionalnim obrtom
Nastavno na uzgoj i razvoj brojnih poljoprivrednih kultura, te rađanje OPG-ova u svrhe
poticanja i razvoja poljoprivrede, obnove starih zanata, te promocije autohtonih gospodarstava
u turističke svrhe i svrhe zadržavanja lokalnog stanovništva na ovim područjima, ova snaga
nameće se sama po sebi kao logičan slijed gore navedenih radnji.
Uvjeti za razvoj turističkih djelatnosti
Usporedo sa razvojem poljoprivrede i iskorištavanjem neobradivih poljoprivrednih površina
ukazuje se još jedna snaga koju su prepoznali lokalni dionici, a koja se očituje u pogledu
razvoja turizma. Analizom prikupljenih upitnika od strane lokalnih dionika javlja se potreba
za razvojem eko etno turizma, komercijalnog turizma, seoskog turizma, te kulturnog turizma
što ujedno predstavlja bitnu snagu ovog područja.
2.2 SWOT ANALIZA
SWOT analiza (S-strenght, W-weakness, O-opportunities, T-threaths) metoda je strateškog
planiranja kojom se analiziraju snage i slabosti određene organizacije, sustava ili područja,
odnosno prilike i prijetnje koje dolaze iz vanjskog okruženja. Kako bi se utvrdile razvojne
potrebe i ključni potencijali područja LAG-a, te identificirali pojedini problemi i nedostaci
navedenog područja, potrebno je izvršiti analizu specifičnih problema, te prepoznati razvojne
karakteristike svake jedinice lokalne samouprave i na osnovu toga identificirati kvalitetnu
strategiju razvoja. SWOT analiza je rezultat procesa održavanja radionica, slanja upitnika,
usmene i elektroničke komunikacije te održavanja sastanaka od strane vanjskih stručnjaka te
šire zajednice područja LAG-a, lokalnih dionika, članova i zaposlenika LAG-a.
Tablica 4: „SWOT tablica“ (Izvor: Vlastita izrada)
20
SNAGE SLABOSTI
Bogatstvo prirodnih resursa i termalnih izvora Neučinkovito upravljanje poljoprivrednim
zemljištem, rascjepkanost i neobrađenost posjeda
Povoljni klimatski uvjeti Nedovoljno razvijena turistička infrastruktura
Udruge građana pokrivaju razna područja
društvenog djelovanja
Trend starenja stanovništva, nepovoljan omjer
mladih i starih stanovnika
Veliki broj osoba koji se bave proizvodnim obrtom,
prijevozom, ugostiteljstvom i tradicionalnim obrtom
Nepostojanje smještajnih kapaciteta za prihvat turista
i razvoj turističke destinacije
Uvjeti za razvoj turističkih djelatnosti Nedovoljno razvijena infrastruktura za rekreacijske
aktivnosti
Blizina glavnog grada i dobra povezanost s ostalim
gradovima i naseljima u regiji Visok postotak nezaposlenosti mladih osoba
Autohtone sorte vina Neriješena imovinsko pravna pitanja nerazvrstanih
cesta
Prepoznatljive kvalitetne prehrambene marke Negativni prirodni prirast stanovništva
Visoka kvaliteta zraka Nedovoljno razvijena prometna infrastruktura
Povećana svijest o dostupnosti sredstava iz EU
fondova za pripremu i provedbu razvojnih projekata
Nedovoljna iskorištenost prirodnih resursa (voda,
šume, polja, termalna voda)
PRILIKE PRIJETNJE
Porast broja mladih obitelji koje žele živjeti
kvalitetnijim životom u blizini Zagreb
Odljev stanovništva i talenata u urbane centre-
fluktuacije radne snage
Rekonstrukcija i daljnji razvoj komunalne
infrastrukture zbog dostupnosti sredstava iz EU
fondova
Neriješeni imovinsko-pravni odnosi
Uključivanje kulturno-umjetničkih manifestacija u
turističku ponudu
Smanjenje broja radno sposobnog stanovništva zbog
sve manjeg broja novorođene djece i starenja
stanovništva
Održivo korištenje prirodne i kulturne baštine Neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama
tržišta rada
Izgradnja distributivnih centara i druge tržišne
infrastrukture za poljoprivredne proizvode
Manjak financijskih sredstava za očuvanje prirodnih
resursa i okoliša uslijed smanjenja općinskog
proračuna
Razvoj vinarstva i potražnje za kvalitetnim vinima Neprovođenje mjera zaštite i održavanja zaštićenog
krajobraza
Stavljanje u funkciju djela od neiskorištenog
poljoprivrednog zemljišta Nekontrolirano korištenje prirodnih resursa
Otvaranje radnih mjesta kroz razvoj turističke
djelatnosti
Loša i neprimjerena zakonska rješenja vezana za
revitalizaciju kulturne baštine
Uključivanje kulturno-umjetničkih manifestacija u
turističku ponudu Nerazvijena svijest o potrebi cjeloživotnog učenja
Trend ugradnje ekološke i efikasne rasvjete na razini
RH Elementarne nepogode (klizište terena)
21
3. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG
KARAKTERA LRS UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE
POKAZATELJE ZA IZLAZNE POKAZATELJE ILI REZULTATE
3.1 VIZIJA, CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA LAG-A „ZELENI BREGI“
Vizija LAG-a „Zeleni bregi“ temeljena je na podacima iz osnovne analize (značajki područja)
i SWOT analize te shodno tome detektiranim razvojnim mogućnostima i ograničenjima
predmetnog područja. Prilikom definiranja vizije i strateških razvojnih ciljeva lokalne
razvojne strategije prakticiran je pristup lokalnom razvoju putem generiranja poduzetničkih
procesa iniciranih od strane ljudskih resursa lokalnog područja, razvoja ljudskog kapitala u
smislu jačanja lokalne zajednice, također se uzela u obzir potreba očuvanja okoliša, osobito u
prostorima koja se nalaze u mreži NATURA 2000, tako da planirane aktivnosti neće imati
negativan utjecaj na okoliš. Unutar šireg vremenskog horizonta razvojna vizija područja
LAG-a „Zeleni bregi“ usklađena je s ciljevima LEDAER-a i međusektorskim ciljevima
kojima se želi doprinijeti fokus području 6B zajedničke politike ruralnog razvoja Europe kao i
provedbi Mjere 19 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.
Pri planiranju strateških ciljeva, skupština LAG-a i šira zajednica je usmjerila svoje djelovanje
na postizanje:
• Uključivanja što šireg spektra kompetentnih dionika razvoja zajednice
• Aktiviranja gospodarske aktivnosti ciljnih skupina koje se trenutno nalaze u
nepovoljnom položaju s ciljem prevladavanja isključenosti, rodne i generacijske
nejednakosti
• Maksimizacije koristi razvojnih potencijala kroz održivo korištenje istih
• Razvoj međusektorske i projektne suradnje te partnerske integracije razvojnih dionika
različitih područja djelovanja u svrhu razvoja novih usluga i proizvoda te razmjene
znanja i vještina.
Definirani strateški razvojni ciljevi usklađeni su sa prioritetima Programa ruralnog razvoja
Republike Hrvatske 2014.-2020. koji su usklađeni s prioritetima drugog stupa (ruralni razvoj)
Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, a to su:
• poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim
područjima (razvoj baza podataka u ruralnim područjima; jačanje veza između
poljoprivrede, šumarstva i znanstvenog sektora) (op.a. kojem LRS indirektno
doprinosi samim djelovanjem LAG-a putem provedbe aktivnosti podmjera 19.3 i
19.4)
• jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede, promicanje
inovativnih poljoprivrednih tehnologija te davanje potpore održivom upravljanju
šumama;
• promicanje organizacije prehrambenog lanca, dobrobiti životinja i upravljanja
rizicima u poljoprivrednom sektoru;
• obnavljanje, očuvanje i jačanje poljoprivrednih i šumskih ekosustava
(bioraznolikost, voda, tlo);
• promicanje učinkovitog korištenja resursa (vode i energije) i davanje potpore
prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika (korištenjem obnovljive
22
energije, smanjenjem emisija stakleničkih plinova, očuvanjem i pohranjivanjem
ugljika);
• promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj
(jednostavnije otvaranje radnih mjesta, promicanje lokalnog razvoja, pojačana
dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija),
a koji su ujedno usklađeni s tri razvojna cilja ZPP-a:
• poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i
tehnološki inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki
moderniziranu prehrambeno-prerađivačku industriju
• osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih
promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora
• postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica,
uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.
Shodno navedenom članovi LAG-a „Zeleni bregi“ i šira zajednica predvođena s dionicima
svih relevantnih sektora definirali su razvojnu viziju LAG-a „Zeleni bregi“ za razdoblje od
2014. do 2020. godine koja glasi:
LAG „Zeleni bregi“ je područje koje svoj povoljan geostrateški položaj, prirodne resurse te
svoje ogromno kulturno i povijesno nasljeđe koristi za razvoj na principima održivosti
stvarajući uvjete područja poželjnog za život i rad
Prilikom planiranja djelovanja na ostvarivanje definirane vizije a samim time i planiranja
realizacije LRS LAG-a „Zeleni bregi“ u obzir su uzeta načela LEADER-a odnosno CLLD-a
za razdoblje 2014.-2020. Navedena načela jesu:
• Razvoj utemeljem na značajkama, potrebama i mogućnostima lokalnog područja
• Strategija je u potpunosti izrađena prema potrebama lokalnih razvojnih dionika kroz
provedbu pristupa odozdo prema gore
• Tijekom izrade LRS posebna pažnja je posvećena jačanju javno-privatnog partnerstva
odnosno integraciji LAG-a kao nositelja razvoja lokalnog područja, te razvoju i
defniranju inovativnog, integriranog i multisektorskog pristupa lokalnom razvoju,
umrežavanju i suradnji
• Načinu programiranja isporuke projekata putem odabira od strane samog LAG-a
(decentraliziran pristup lokalnom razvoju)
Za realizaciju vizije, a temeljem dugotrajnih konzultacijskih procesa kako sa članovima tako i
sa širom javnosti, LAG „Zeleni bregi“ odlučio se za nekoliko prioritetnih, glavnih razvojnih
tema odnosno općih ciljeva LRS, a to su prvenstveno:
• Razvoj konkurentskih sposobnosti proizvodnih entiteta te razvoj održivog korištenja
energija u svrhu efektivnije i efikasnije proizvodnje
• Pokretanje novih i razvoj postojećih područja djelovanja s visokom dodanom
vrijednosti temeljene na održivom korištenju kulturno-povijesne, tradicijske i prirodne
baštine
• Razvijati životne uvjete područja
Očekivani učinci općih ciljeva su prvenstveno: kvantitavni i kvalitativni razvoj lokalne
proizvodnje i usluga uz održivo korištenje resursa, razvoj životnih i uvjeta poslovanja u
lokalnom okruženju te jačanje svijesti stanovnika i razvojnih dionika o mogućem doprinosu
23
općem gospodarskom razvoju te doprinos općem povećanju kvalitete života na području
LAG-a „Zeleni bregi“.
Opći ciljevi LRS ostvaruju se putem specifičnih ciljeva odnosno strateških razvojnih
ciljeva LAG-a do 2020-te godine:
1. Razvoj gospodarske aktivnosti na području LAG-a „Zeleni bregi“.
2. Razvoj životnih uvjeta područja kroz ulaganja u lokalne temeljne usluge za
stanovništvo uključujući slobodno vrijeme te razvoj umrežavanja, suradnje i
partnerstva.
Vodeći se svim navedenim LAG „Zeleni bregi“, metodom odozdo prema gore, definirao je
prioritetne tipove operacija i mjere čijom realizacijom dolazi do ostvarivanja strateških
(specifičnih) ciljeva, shematski sažeto prikazano:
Strateški ciljevi (SC)
LAG-a u 2014.-2020
Prioritetne Mjere
(M) 2014.-2020. za
ostvarenje
strateških ciljeva
Prioritetni tipovi operacija
(TO) 2014.-2020., za
realizaciju mjera kojima se
ostvaruju strateški ciljevi
PRR TOP
SC 1 Razvoj
gospodarske aktivnosti
na području LAG-a
„Zeleni bregi“
M 1.1 Razvoj
poljoprivrednih
gospodarstava
TO 1.1.2 Unaprijeđenje
poslovne konkurentnosti malih
poljoprivrednih gospodarstava
6.3.1.
SC 2 Razvoj životnih
uvjeta područja kroz
ulaganja u lokalne
temeljne usluge za
stanovništvo
uključujući slobodno
vrijeme te razvoj
umrežavanja, suradnje
i partnerstva
M 2.1 Razvoj
društvene
infrastrukture
TO 2.1.1 Ulaganja u opće
društvenu infrastrukturu i
pokretanje, poboljšanje ili
proširenje lokalnih temeljnih
usluga za ruralno stanovništvo
7.4.1.
M 2.2 Razvoj
suradnje i
umrežavanja unutar i
izvan područja LAG-
a
TO 2.2.1 Priprema i provedba
aktivnosti suradnje LAG-a
19.3.
TO 2.2.2 Jačanje kapaciteta
LAG-a i lokalnih dionika za
provedbu LRS
19.4.
3.2 CILJEVI, MJERE I TIPOVI OPERACIJA LRS ZA PODRUČJA LAG -A
TEMELJENI NA MOGUĆNOSTIMA PRR 2014 – 2020
Strateški razvojni cilj
1
Razvoj gospodarske aktivnosti na području
LAG-a „Zeleni bregi“
Obrazloženje, svrha, cilja
Analiza razvojnih potreba i potencijala te SWOT analiza pokazale su kako prostor LAG-a ima
tradicionalnu razvojenu poljoprivredu na malim obiteljskim gospodarstvima te značajne
poljoprivredne površine koje su kroz cijelu povijest bile glavni resurs za razvoj gospodarskih
aktivnosti. LAG je područje relativno diverzificirane poljoprivredne proizvodnje koja se
zasniva na njegovoj krajobraznoj raznolikosti – „zagorskim zelenim bregima“. Cijelo
područje ima sve prirodne preduvjete za razvoj povrtlarstva, voćarstva i vinogradarstva te
ratarstva i stočarstva. Rasparceliranost i starenje stanovništva, uz opće gospodarske probleme
na nacionalnoj razini, uzrokovali su smanjenje poljoprivredne proizvodnje i u području LAG-
a. Poljoprivreda se većinom odvija kao dopunska djelatnost i proizvodnja za osobne potrebe.
Obzirom na blizinu velikog tržišta - Zagreba, razvoj vjerskog i zdravstvenog turizma u
24
području, jačanje integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje te revitalizacija
tradicijskih poljoprivrednih proizvoda imaju velike komparativne prednosti i sve veće tržište.
Aktivnostima koje će doprinijeti realizaciji ovog specifičnog cilja želi se doprinijeti razvoju
poljoprivrednih gospodarstava.
Očekivani rezultati provedbom LRS do 2023.
− Povećanje broja projekata sufinanciranih iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 66
projekata
− Povećanje zapošljavanja putem sufinanciranih projekata iz javnih sredstava PRR
2014.-2020. za 2 zaposlena
− Povećanje broja PG-a koji su dobili potporu za razvoj malih PG za 66 PG-a
Predviđena financijska alokacija do 2023.
➢ 68,89% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR (990.044,49 EUR)
Ukupno SC 1: 54,17 % ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-
2020. koji iznosi 1.827.668,89 EUR (100%)
Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF
Ukupna isplaćena sredstva
(EUR) iz podmjere 19.2
PRR 2014-2020 (javni
rashodi)
Ukupan broj
sufinanciranih projekata
iz podmjere 19.2 PRR
2014-2020
Broj kreiranih radnih mjesta putem
sufinanciranih projekata iz
podmjere 19.2 PRR 2014-2020
990.044,49 EUR 66 2
Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe „Zeleni bregi“
Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim
tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020. Broj i naziv
prioritetne Mjere
(aktivnosti)
Sukladnost s
Mjerom PRR
Broj i naziv tipa operacije za provedbu
Mjere
Sukladnost s
tipom operacije
iz PRR
M 1.1. Razvoj
poljoprivrednih
gospodarstva
6 TO 1.1.2. Unapređenje poslovne
konkurentnosti malih poljoprivrednih
gospodarstava
6.3.1
Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR 2/2A
M 1.1 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava
Obrazloženje Mjere (grupe operacija za provedbu LRS)
Putem ove mjere i pratećih tipova operacija za njezinu provedbu LAG će sufinancirati
ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost i održivost
poljoprivrednih gospodarstava, uključujući zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim
promjenama. Ulaganja se odnose na sve poljoprivredne sektore. Ulaganja u nove i inovativne
tehnologije doprinijet će smanjenju troškova proizvodnje i poboljšanje kvalitete
poljoprivrednih proizvoda, te time ostvariti pozitivan učinak na dohodak - kao i na otvaranje
novih radnih mjesta i njihovu održivost. Nadalje, ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, novu
opremu i tehnologiju imat će pozitivan utjecaj na okoliš, osobito na obiteljskim
gospodarstvima, gdje se trebaju rješavati izazovi vezani uz okoliš i klimatske promjene kroz
ulaganja u modernizaciju. S obzirom na veliki broj malih OPG-a te OPG-a čiji su nositelji
starije osobe poticat će se i preuzimanje PG od strane mladih nositelja te će se na taj način
poduprijeti i zapošljavanje mladih u ovom ruralnom području. Budući se poljoprivreda na
području LAG-a zasniva na malim poljoprivrednim gospodarstvima ovom mjerom se planira
potaknuti posebno njihov razvoj te različiti oblici udruživanja i suradnje kako bi ista postala
gospodarski održiva i tržišno konkurentna.
Predviđena financijska alokacija M1.1 za provedbu LRS do 2023.
25
➢ 68,89 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR (990.044,49 EUR)
Ukupno M1.1: 54,17% ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-
2020. koji iznosi 1.827.668,89 EUR (100%)
Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 1.1
Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi", Zagorska razvojna agencija, Regionalna razvojna
agencija Zagrebačke županije i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu,
privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama
odnosno korisnicima – nositeljima projekata. Vremensko razdoblje
za provedbu aktivnosti
do 2020.
(i broj projekata)
2014./
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A 0 0 30 0 36
Predviđena financijska
alokacija (planirana
sredstva) do 2020.
(%, 19.2)
2014./
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A 0 0 31,31 0 37,58
Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s pripadajućim
tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result indicators) i isporuka
(output indicators,) ciljanim korisnicima i kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodacima 3. i 5. te
Poglavlju 6.2 LRS.
Strateški razvojni cilj
2
Razvoj životnih uvjeta područja kroz ulaganja u lokalne
temeljne usluge za stanovništvo uključujući slobodno vrijeme te
razvoj umrežavanja, suradnje i partnerstva
Obrazloženje, svrha, cilja
Cijelo područje LAG-a „Zeleni bregi“ od kraja prošlog stojeća karakterizira smanjenje
gospodarskih aktivnosti i depopulacija, starenje i migracija stanovnika u veće urbano
područje, posebno mladih i obrazovanih, koji se, nakon školovanja, sve rjeđe vraćaju u svoj
rodni kraj. U isto vrijeme, prostor LAG-a povijesno je područje Hrvatske koje obiluje
nacionalnom kulturnom-povijesnom baštinom i karakterističnim tradicijskim vrijednostima
koji su nastali i zahvaljujući izuzetnom krajobraznoj raznolikosti i bogatstvu prirodnih
resursa. No njihovo slabo korištenje, iako se sve više razvija toplički turizam, posljedica je
nedostatka sredstava radi pada primarne proizvodnje, suvremenih znanja i nedostatka novih
vještina, ali i kao posljedica nedostatka kvalitetnih lokalnih razvojnih projekata.
Rekonstrukcijom i izgradnjom male infrastrukture u ruralnim područjima stvaraju se
preduvjeti za poticanje društveno-gospodarskog rasta i zaustavljanje negativnog
depopulacijskog trenda u ruralnim područjima. Cilj je poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim
sredinama, doprinos atraktivnosti sela i njegovom razvojnom potencijalu za druge aktivnosti
te poticanje rasta i društveno - ekonomske održivosti. Aktivnostima koje će doprinijeti
realizaciji ovog specifičnog cilja želi se doprinijeti potpori općem razvoju diverzificiranih
djelatnosti izravno povenih s povećanjem kvalitete života stanovnika.
Očekivani rezultati provedbom LRS do 2023.
− Povećanje broja projekata sufinanciranih iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 22
projekta
− 50% ruralnog stanovništva ima koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura
financiranih iz PRR 2014.-2020. putem Mjere 19
− Jačanje veza između LAG-ova i različitih razvojnih dionika ruralnih područja
razvojem implementacijom projekata suradnje na nacionalnoj razini putem 1 projekta
suradnje
26
− Jačanje upravljačkih sposobnosti organizacija koje pružaju potporu razvoju ruralnog
područja putem provedbe min. 15 aktivnosti usmjerene poticanju općeg lokalnog
razvoja, u koje je uključeno min. 150 sudionika
− Razvoj društvene uključenosti, smanjenja siromaštva, diverzifikacije malog
poduzetništva i kreiranje radnih mjesta jačanjem animacije stanovništva i sustava
cjeloživotnog učenja te stjecanja znanja i vještina putem provedbe min. 28
animacijsko-edukacijskih aktivnosti koje uključuju min. 280 sudionika
Predviđena financijska alokacija do 2023.
➢ 31,11 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020. (447.155,65 EUR)
➢ 100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.3 PRR 2014-2020 (5% od 19.2., uk. 19.3:
62.475,00 EUR)
➢ 100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.4 PRR 2014-2020 (25% od 19.2 + 25% od
19.3; 327.993,75 EUR)
Ukupno SC 2: 45,83 % (837.624,40 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera
19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.827.668,89 EUR (100%)
Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF
Ukupna isplaćena sredstva
(EUR) iz podmjera
19.2/19.3 i 19.4 PRR 2014-
2020 (javni rashodi)
Ukupan broj
sufinanciranih projekata
iz podmjere 19.2/19.3
PRR 2014-2020
Broj kreiranih radnih mjesta putem
sufinanciranih projekata iz
podmjera 19.2/19.3/19.4 PRR
2014-2020
837.624,40 EUR 23 0
Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe „Zeleni bregi“
Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim
tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020. Broj i naziv
prioritetne Mjere
(aktivnosti)
Sukladnost s
Mjerom PRR
Broj i naziv tipa operacije za provedbu
Mjere
Sukladnost s
tipom operacije
iz PRR
M 2.1 Razvoj
društvene
infrastrukture
7 TO 2.1.1 Ulaganja u opće društvenu
infrastrukturu i pokretanje, poboljšanje
ili proširenje lokalnih temeljnih usluga
za ruralno stanovništvo
7.4.1
M 2.2 Razvoj
suradnje i
umrežavanja unutar
i izvan područja
LAG-a
19 TO 2.2.1 Priprema i provedba
aktivnosti suradnje LAG-a
19.3.2
19 TO 2.2.2 Jačanje kapaciteta LAG-a i
lokalnih dionika za provedbu LRS
19.4.1
Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR 1/1A, 1B, 1C; 6/6A, 6B
M 2.1 Razvoj društvene infrastrukture
Obrazloženje Mjere za provedbu LRS
Područje LAG-a „Zeleni bregi“ izuzetno je veliko i karakterizira ga raspršenost malih i
izdvojenih ruralnih naselja, isto tako, radi velike krajobrazne raznolikosti, prostor ima
značajne rekreacijske razvojne potencijale, posebno radi blizine Zagreba, ali i činjenice kako
u područje dolazi sve veći broj posjetitelja. Također, područje karakterizira i preseljenje sve
većeg broja osoba iz urbane sredine. Provođenjem ove mjere sufinancirat će se ulaganja u
pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo,
uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu. Ulaganje u
osnivanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo,
uključujući slobodno vrijeme i kulturu, te pripadajuću infrastrukturu uključuje: Ulaganja u
gradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za sportske i zabavne aktivnosti, igrališta,
27
sportske objekte i prateće objekte, objekte za sportski ribolov, rekreacijske zone u
kontinentalnom dijelu uz rijeke i jezera, biciklističke staze, tematske puteve i parkove, objekte
za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu
školu i javne površine. Navedene aktivnosti moraju biti u skladu s važećom lokalnom
strateškom / razvojnom dokumentacijom te u skladu s lokalnim planovima razvoja.
Predviđena financijska alokacija M 2.1 za provedbu LRS do 2023.
➢ 31,11 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR (447.155,65 EUR)
Ukupno M2.1: 24,46 % ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-
2020. koji iznosi 1.827.668,89 EUR (100%)
Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 2.1
Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi", Zagorska razvojna agencija, Regionalna razvojna
agencija Zagrebačke županije i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu,
privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama
odnosno korisnicima – nositeljima projekata. Vremensko razdoblje
za provedbu aktivnosti
do 2020.
(i broj projekata)
2014./
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A 0 0 0 18 4
Predviđena financijska
alokacija (planirana
sredstva) do 2020.
(%, 19.2)
2014./
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A 0 0 0 25,04 6,06
M 2.2 Razvoj suradnje i umrežavanja unutar i izvan područja LAG-a
Obrazloženje Mjere (grupe operacija za provedbu LRS)
LAG je udruga koja predstavlja javno-privatno partnerstvo, odnosno udruženje javnog,
privatnog i civilnog sektora koji zajednički rade na lokalnom razvoju vođenog lokalom
zajednicom. Kako bi se održivo i kvalitetno pružila potpora općem razvoju područja LAG-a
važno je stalno jačati ljudske kapacitete širokog kruga razvojnih dionika područja LAG-a o
novim modelima i mogućnostima rasta i razvoja te jačanja kvalitete života, ali, u isto vrijeme,
važno je stalno istraživati njihove potrebe i viđenje razvoja kao bi se aktivnosti LAG-a jasno
ugradile u lokalnu razvoju strategiju. Jednako tako, važno je dodatno usavršavati članove
lokalnog razvojnog partnerstva i zaposlenike LAG-a kako bi mogli djelovati kao motivatori u
zajednici, ali i kako bi na kvalitetan način mogli osluškivati potrebe zajednice i osmišljavati
kvalitetne odgovore na iste. Visoka kvaliteta i iskustvo udruga na području LAG-a omogućuje
sinergijsku potporu daljnjem društveno-gospodarskom razvoju područja, a kroz daljnji razvoj
i jačanje gospodarskih subjekata moguće je stvoriti multisektorsku mrežu koja jasno ostvaruje
razvojne potrebe u okviru mogućnosti održivog korištenja razvojne resursne osnove LAG-a.
Priliku razvoju predstavlja iskustvo i velike mogućnosti cjeloživotnih edukacija koje se
pružaju putem različitih edukacijskih programa, na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj
razini. LAG predstavlja platformu koja omogućuje stvaranje kvalitetnih veza za provedbu
aktivnosti suradnje putem koje se razmjenjuju stavovi, iskustva i primjeri dobre prakse u
razvoju poljoprivrede i nepoljoprivrednih djelatnosti. Tradicijske vrijednosti, kulturna i
prirodna baština LAG-a dobra su osnova za stvaranje dodatne turističke ponude ili razvoj
dodatnih, nepoljoprivrednih, djelatnosti na području LAG-a.
Predviđena financijska alokacija M2.2 za provedbu LRS do 2023.
➢ 100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.3 PRR 2014-2020 (5% od 19.2., uk. 19.3:
62.475,00 EUR)
➢ 100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.4 PRR 2014-2020 (25% od 19.2 + 25% od
19.3; 327.993,75 EUR)
Ukupno M2.2: 23,81% (390.468,75 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera
28
19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.827.668,89 EUR (100%)
Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 2.2
Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi"
Vremensko razdoblje
za provedbu aktivnosti
do 2020. (1 realiziran
projekt suradnje, 19.3)
2014./
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A 0 0 0 0 1
Predviđena financijska
alokacija (planirana
sredstva) do 2020.
(%, 19.3)
2014./
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A 0 0 0 0 100
Predviđena financijska
alokacija (planirana
sredstva) do 2020.
(%, 19.4)
2014./
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A 4 24 24 24 24
Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s pripadajućim
tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result indicators) i isporuka
(output indicators, ciljanim korisnicima i kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodacima 4. i 5. te
Poglavlju 6.2 LRS.
3.3 OPIS MJERA UKLJUČUJUĆI DEFINIRANJE KORISNIKA, KRITERIJA
PRIHVATLJIVOSTI
Detaljan opis Mjera, definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti nalazi se u Dodacima 3.,4.
i 5.
3.4 OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKTAA SURADNJE I NAČIN ODABIRA
PROJEKATA SURADNJE
Postoje različiti oblici umrežavanja od kojih je važno spomenuti sljedeća dva tipa:
• Institucionalno umrežavanje: uključujući Europsku mrežu za ruralni razvoj (pokrenutu
od Europske komisije) i nacionalnu ruralnu mrežu, Nacionalne, regionalne i lokalne
mreže koje stvaraju veze između ljudi, projekata i ruralnih područja te tako mogu
pomoći nadjačati izolaciju s kojom su suočene neke ruralne regije i stimulirati
projektnu suradnju.
• Suradnja: uključuje lokalne akcijske grupe koje provode zajednički projekt sa drugom
LEADER grupom, ili sa grupom koja ima sličan pristup u drugoj regiji, državi članici,
ili čak u nekoj trećoj zemlji. Projekti suradnje nisu samo jednostavno izmjenjivanje
iskustava, već oni moraju uključivati konkretne zajedničke projekte idealno vođene
unutar zajedničke strukture.
Postoje dva moguća različita oblika suradnje unutar LEADER-a:
- međuregionalna suradnja koja obilježava suradnju između različitih ruralnih područja
unutar država članica ili između LEADER grupa, i također je otvorena za ostale
lokalne grupe koje koriste sličan participan pristup; i
− transnacionalna suradnja obilježava suradnju između LEADER grupa iz najmanje
dvije države članice, ili suradnju sa grupama iz trećih država koje prate sličan pristup.
LAG „Zeleni bregi“ planira umrežavanje sa LAG-ovima na području RH na temama:
29
• kvantitativni i kvalitativni razvoj lokalnih dionika u poljoprivrednoj djelatnosti –
efikasniji razvoj i promocija proizvoda, s naglaskom na osjetljive skupine društva radi
jačanja socijalne inkluzije
• razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti – jačanje specifičnih oblika ruralnog turizma s
naglaskom na osjetljive skupine društva radi jačanja socijalne inkluzije
• jačanje kapaciteta dionika u kontekstu primjena novih znanja, tehnologija i procesa
Navedene teme proizašle su iz razvojnih snaga i prilika iz okruženja uvažavajući razvojne
slabosti i prijetnje iz okruženja. LAG planira provedbu 1 projekta suradnje – na nacionalnoj
razini. Odluku o pokretanju projekta suradnje i partnerstvu na projektu suradnje donosi
Upravni odbor LAG-a. Prilikom ulaska u projekt suradnje LAG će potpisati Sporazum o
suradnji sa odabranim LAG-ovima u kojem se javno navode zadaci, prava i obveze partnera.
Shematski prikaz provedbe projekata suradnje2 je
3.5 INOVATIVAN I INTEGRIRANI KARAKTER STRATEGIJE
LRS LAG-a „Zeleni bregi“ izrađena je putem provedbe metodologije odozdo prema gore i
koncipirana je na temelju sukladnosti svakog od programiranih ciljeva, pripadajućih mjera
(aktivnosti) te provedbenih tipova operacija, što je razvidno kroz kumulativne doprinose
fokus područjima PRR, tako i maksimizaciji doprinosa horizontalnim, međusektorskim
ciljevima – poticanju inovacija s posebnim naglaskom na očuvanje okoliša te prilagodbu i
ublažavanje utjecaja klimatskih promjena.
Inovativan karakter Strategije
Sve aktivnosti koje se potiču ne smiju imati štetan utjecaj na okoliš. Odabirani tipovi
operacija u funkciji su daljnjeg jačanja ključnih razvojnih sektora – poljoprivrede za čije
jačanje postoji realna razvojna osnova odnosno potencijal. Svim operacijama odnosno
provedbenim aktivnostima potiče se primjena inovacija kroz pružanje mogućnosti
sufinanciranja nabave novih tehnologija na troškovno učinkovit način koji osigurava
2 Napomena: Postupak provedbe sukladan je nacionalnom regulatornom okviru za provedbu LEADER/CLLD-a.
30
gospodarsku održivost razvojnih dionika. Nabava moderne tehnologije doprinijet će razvoju
konkurentnijeg gospodarstva. Generacijska obnova koja se potiče kroz predviđene aktivnosti
pridonosi i stvaranju pozitivnog inovativnog okruženja na poljoprivrednim gospodarstvima,
poglavito kroz osmišljavanje novih usluga i djelatnosti, odnosno njihov razvoj i
implementaciju u poljoprivrednoj proizvodnji. Kroz projekte koji se planiraju provoditi
vrednovat će se inovativan pristup rješavanju lokalnih problema koji predviđaju dugotrajna
rješenja. Tematska područja suradnje kojima se LAG planira baviti orjentirana su upravo na
socijalnu inkluziju i inovativne pristupe u rješavanju problema ranjivih skupina društva (s
naglaskom na mlade i žene).
Zaštita okoliša
Provedbom LRS LAG-a „Zeleni bregi“ će poticati ulaganja koja su okolišno prihvatljiva i
održiva, imaju pozitivan utjecaj na okoliš i uvode tehnologije i procese koji omogućuju opće
poboljšanje okoliša te biološke raznolikosti. LAG će informirati i animirati sve lokalne
razvojne dionike, posebno prijavitelje projekata za realizaciju LRS za uporabu tehnologija i
zahvata koji koriste materijale koji nisu štetni za okoliš, prihvatljivi su za ljude i okolinu. Isto
se odnosi i na razvoj društvene infrastrukture u kojoj će se poseban naglasak dati poticanju
provedbe postupaka tzv. „zelene nabave“.
Prilagodba i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena
Mjerama porasta energetske učinkovitosti, usmjerivanjem na korištenje OIE te smanjenjem
emisija metana u stočarskoj proizvodnji koje se predviđaju provedbom LRS doprinosi se
ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena. Ulaganja u okviru potpora uvođenju
novih tehnologija i procesa u poljoprivredi omogućit će lakšu prilagodbu i ublažavanje
utjecaja klimatskih promjena unutar ruralnog prostora kroz smanjenje emisije štetnih tvari.
Kroz razvoj lokalne infrastrukture prednost se daje opremi i zahvatima koji su otporni na
klimatske promjene. Poticanjem zajedničkih projekata potiče se razvoj zajedničke logistike,
skladištenja i prijevoza čime se direktno smanjuje emisija ugljičnog dioksida u atmosferu.
Ostvarivanjem ciljeva razvoja područja LAG-a povezuju se lokalni proizvođači, udružuju se
vertikalno i horizontalno kako bi zajednički nastupili na tržištu čime se direktno utječe na
integrirani i višesektorski razvoj. Veća zastupljenost proizvoda na tržištu zahtjeva dodatna
ulaganja u podizanje kvalitete i konkurentnosti proizvoda na malim obiteljskim
gospodarstvima, a za postizanje veće konkurentnosti, potrebno je ulagati u modernizaciju i uz
poštivanje odredbi zaštite okoliša i pozitivnog utjecaja na klimatske promjene. Jačanje
kvalitete života u ruralnim područjima postiže se izgradnjom lokalne infrastrukture koja je
dostupna većem broju stanovnika LAG-a, osmišljavaju se i provode projekti s istim ciljem, a
na ovaj način postiže se atraktivnost područja LAG-a, sprečava depopulacija i osiguravaju
bolji uvjeti života.
3.6 USKLAĐENOST SA NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA
(ŽRS, PRR)
Usklađenost ciljeva sa prioritetima i fokus područjima (a time i ciljevima Zajedničke
poljoprivredne politike RH i EU) Programa ruralnog razvoja navedena je u poglavlju 3.2, dok
je usklađenost Mjera i tipova operacija dodatno detaljno prikazana u Dodacima 3. i 4. te
poglavlju 6.2 LRS, Nadređeni strateški razvojni dokumenti županijske razine kojemu
direktno doprinosi LRS LAG-a „Zeleni bregi“ je Strategija razvoja Krapinsko – zagorske
županije 2016.-2020. i Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije do 2020. Doprinos
31
LRS mjeri se putem indikatora isporuka (outputa) na razini mjera kojima se kumulativno
mjeri ostvarenje rezultata postizanja strateških ciljeva (indikatori rezultata).
Shema usklađenosti LRS s relevatnim nadređenim strateškim razvojnim dokumentima RH
LRS - SC1/M1.1 LRS - SC2/M2.1/M2.2
ZPP (opći ciljevi) C1 poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz
višenamjensku i tehnološki inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim
promjenama te tehnološki moderniziranu prehrambeno - prerađivačku
industriju
C2 Osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv
klimatskih promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje
genetskih izvora
C3 Postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i
zajednica, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.
Prioritet /Fokus
(žarišno) područje
PRR
P-2/FP-2A;
P-6/FP-6A
P-1/FP-1A, 1B, 1C;
P6/FP-6A, 6B
Strategija razvoja
turizma RH do 2020.
C3 Investicije
C4 Povećanje turističke potrošnje
C3 Investicije
C4 Povećanje turističke potrošnje
Strategija razvoja
poduzetništva u RH
2013.-2020.
C1 Poboljšanje ekonomske
uspješnosti
C3 Promocija poduzetništva
C4 Poboljšanje poduzetničkih
vještina
C1, C3
C2 Poboljšan pristup financiranju
C4 Poboljšanje poduzetničkih
vještina
C5 Poboljšano poslovno okruženje
Strategija borbe
protiv siromaštva i
socijalne isključenosti
2014.-2020.
C1 Osiguravanje uvjeta za uspješnu
borbu protiv siromaštva i socijalne
isključenosti te smanjenje
nejednakosti u društvu
C2 Osiguravanje uvjeta za
sprječavanje nastanka novih
kategorija siromašnih kao i
smanjenja broja siromašnih i
socijalno isključenih osoba
C1 , C2
C3 Uspostavljanje koordiniranog
sustava potpore skupinama u riziku
od siromaštva i socijalne
isključenosti, te sustava praćenja i
evaluacije
Strategija razvoja
Krapinsko-zagorske
županije do 2020.
SC1 Konkurentno gospodarstvo
SC 3 Održivi razvoj prostora,
okoliša i prirode
SC 2 Razvoj ljudskih potencijala i
unaprjeđenje kvalitete života
SC 3 Održivi razvoj prostora, okoliša
i prirode
Županijska razvojna
strategija Zagrebačke
županije do 2020.
SC1 Povećati konkurentnost i
društvenu odgovornost gospodarstva
SC2 Poboljšati infrastrukturu i
kvalitetu života održivim korištenjem
prirodnih resursa i kulturnih dobara
SC3 Razvijati ljudske resurse i
unaprijediti upravljanje razvojem
3.7 OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI LAG-A
Metodologija odabira projekata na razini LAG-a temeljem provedbe osmog načela CLLD
pristupa lokalnom razvoju vođenog lokalnom zajednicom (decentralizirani pristup provedbe
lokalnog razvoja) detaljno se definira internim procedurama organizacije koje odobrava
Upravni odbor LAG-a. Temelj za decentraliziran postupak upravljanja javnim sredstvima iz
podmjere 19.2 PRR od strane LAG-a, odnosno odobrenje projekata krajnjih korisnika
(nositelja projekata), predstavlja važeći nacionalni regulatorni okvir za provedbu
LEADER/CLLD-a u okviru PRR 2014.-2020. (odnosno Pravilnici za provedbu Mjera
32
PRR/M19 NN 96/17, 53/18, 91/19), (u daljnjem tekstu: Pravilnik), Ugovor za provedbu LRS,
Sporazum o suradnji u izvršavanju delegiranih administrativnih provjera s pripadajućim
prilogom, a kojim su definirane funkcije i odgovornosti LAG-a i APPRRR-a, te Smjernicama
za provedbu postupka odabira projekata objavljenim od strane APPRRR-a. U ovom poglavlju
okvirno je opisan postupak odabira projekata koji se, sažeto, sastoji od sljedećih aktivnosti:
Priprema i objava LAG Natječaja
LAG administratori (stručna služba odnosno ured LAG-a uz ev. potporu vanjskih suradnika,
prema potrebi) pripremaju dokumentaciju koja minimalno sadrži: predmet, svrhu i iznos
raspoloživih sredstava LAG Natječaja; uvjete prihvatljivosti nositelja projekta i
dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti projekta i dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti troškova
i dokumentaciju; kriterije odabira projekata i dokumentaciju za ocjenu usklađenosti projekta s
kriterijima; prag prolaznosti; prihvatljive i neprihvatljive troškove; detaljni postupak odabira
projekata; visinu i intenzitet potpore (s jasno definiranim uvećanjima); način, uvjete i rokove
prijave projekta; rokove i uvjete za podnošenje prigovora te popis priloga i obrazaca.
Dokumentacija natječaja sadržavati će i druge dokumente poput vodiča za korisnike i sl.
Nakon odobrenja ukupne natječajne dokumentacije od strane nadležnog tijela LAG-a, LAG
Natječaj, s pripadajućim obrascima, prilozima, vodičima i ostalom dokumentacijom,
objavljuje se na mrežnoj stranici LAG-a. Obzirom na regulatorni okvir za provedbu podmjere
19.2 od strane nadležnog tijela - natječaj za dodjelu sredstava za pojedini tip operacije
raspisuje se samo ukoliko je APPRRR na nacionalnoj razini raspisala najmanje jedan natječaj
za tip operacije sukladan tipu operacije LAG-a. Poziv se objavljuje i na funkcionalnim i
operativnim mrežnim stranicama svih članova LAG-a te se javnost izvješćuje preko tiskanih i
drugih medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Detaljna provedba biti će propisana samim
natječajem, dok će, u prije i u vrijeme njegova trajanja, LAG provoditi animacijske aktivnosti
kako bi korisnike što kvalitetnije pripremio za prijave.
Podnošenje, zaprimanje i stvaranje prijavnog dosjea projekta te administrativna
kontrola; ocjenjivanje i odabir projekata
Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese LAG-a. Način podnošenja prijave
projekata jasno će biti naznačen u LAG Natječaju. Otvaranje prijava projekata pristiglih na
LAG natječaj obavlja Povjerenstvo kojeg imenuje Skupština LAG-a. Povjerenstvo čini njegov
Predsjednik te LAG administratori.
Nakon zaprimanja prijava provodi se administrativna kontrola koja, ujedno, predstavlja i 1.
fazu (tzv. Analiza 1) u postupku odabira projekata za provedbu LRS. Tijekom ove faze, LAG
može zatražiti i nadopunu dokumentacije dostavljene od strane nositelja projekata koji su se
prijavili na natječaj. Cilj 1. faze je provjera: potpunosti prijave, prihvatljivosti nositelja
projekta te osnovnih uvjeta prihvatljivosti projekta. Nakon administrativne provjere, započinje
2. faza (Analiza 2) koja predstavlja kvalitativno ocjenjivanje prijava od strane Ocjenjivačkog
odbora kojeg imenuje Upravni odbor LAG-a, a koja se provodi sukladno definiranim internim
procedurama LAG-a i kriterijima odabira definiranim LRS. Rezultat ovih analiza je rang lista
projekata s pratećom dokumentacijom koja se upućuje na odlučivanje Upravnom odboru
LAG-a. Upravni odbor, zatim, provodi procjenu projektnih prijedloga prema izvješću i
privremenoj rang listi te provjere sukladnosti s kriterijima za vrednovanje i odabir projekata.
Na odluke Upravnog odbora, nositelji projekata imaju mogućnost prigovora Nadzornom
odboru LAG-a. Odluke Nadzornog odbora, kao tijela LAG-a nadležnog za prigovore, moraju
biti jasne i konačne i ne mogu ni na koji način biti promijenjene od strane Upravnog odbora
LAG-a. U slučaju da je prigovor prihvaćen, prijava projekta se vraća u administrativnu
obradu.
33
Popis projekata koji su odabrani od strane LAG-a biti će objavljen na mrežnoj stranici LAG-a
nakon utvrđivanja rang liste odabranih projekata. Objava uključuje najmanje sljedeće
podatke: naziv nositelja projekta, naziv projekta i njegov kratak opis, intenzitet potpore i iznos
potpore.
Nakon završetka natječaja i postupka odabira projekata na razini LAG-a, sva postupovna
dokumentacija i odluke o odabiru dostavljaju se na natječaj APPRRR-a za provedbu LRS,
putem AGRONET-a, pri čemu, LAG podnosi Zahtjev za potporu za svaki pojedinačni
odobren projekt. APPRRR provodi postupak provjere usklađenosti odabira projekata LAG-a s
kriterijima navedenim u LRS i LAG Natječajem, te, nakon provedenih provjera, donosi
Odluku o dodjeli sredstava za svaki pozitivno ocijenjeni Zahtjev za potporu.
Lista potvrđenih i odobrenih projekata od strane APPRRR-a objavljuje se na mrežnim
stranicama LAG-a „Zeleni bregi“.
4. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS
Proces izrade LRS LAG-a započeo je u studenom 2015. godine i trajao sve do ožujka 2016.
godine, a temeljen je na osnovnim načelima CLLD pristupa koji je korišten u izradi:
Razvoj utemeljen na osobitostima područja – temeljem SWOT analize kao podloge za
određivanje razvojnih ciljeva LAG „Zeleni bregi“ je na temelju uključivanja lokalnih dionika
i održavanja radionica u pojedinim jedinicama lokalne samouprave (Zlatar Bistrica, Krapina,
Mihovljan, Sveti Ivan Zelina, Donja Stubica.) izvršio analizu područja, te na temelju
utvrđenih prilika, prijetnji, snaga i slabosti područja odabrao ciljeve razvoja koji se temelje na
maksimiziranju snaga i na otklanjanju slabosti koje se pojavljuju uz korištenje prilika
vanjskog okruženja. Radionice u jedinicama lokalne samouprave bile su usmjerene na
susjedne gradove i općine, odnosno uključivanje dionika iz okolnih općina/gradova. U Donjoj
Stubici radionice su bile usmjerene na uključivanje lokalnih dionika iz Oroslavja, Stubičkih
Toplica, Jakovlja, Bistre, Velikog Trgovišća i Donje Stubice, u Svetom Ivanu Zelini radionice
su bile organizirane u svrhe uključivanja dionika iz Bedenice i Svetog Ivana Zeline, u
Mihovljanu su bile usmjerene na Bedekovčinu, Mače, Lobor, Novi Golubovec i Mihovljan, u
Krapini na JLS Radoboj, Jesenje, Đurmanec Petrovsko i Krapinu, dok su u Zlatar Bistrici
radionice bile usmjerene na Mariju Bistricu, Gornju Stubicu, Zlatar i Zlatar Bistricu. Pristup
odozdo prema gore – obzirom da izrada LRS počiva na uključivanju širokog kruga lokalnih
dionika, LAG „Zeleni bregi“ je na temelju i održavanja radionica usmjerenih na čitavo
područje izvršio analizu područja, te, uzimajući u obzir jedan od temeljnih načela Programa
Leader (pristup „odozdo prema gore“), uključio lokalno stanovništvo u izradu SWOT analize,
odnosno utvrdio slabosti područja koje predstavljaju ograničavajuće faktore razvoja, te
prednosti koje su sastavni dio područja i na kojima se temelji održivi razvoj. Uspostavljanje
lokalnih partnerstva – LAG u svom radu poštuje načela LEADER/CLLD pristupa, odluke
se donose većinom glasova, postoji zastupljenost svih sektora/predstavnika područja LAG-a
te se kontinuirano radi na uspostavljanju daljnjih partnerstva – kako unutar LAG-a tako i van
granica LAG-a. Inovativan pristup lokalnom razvoju – LRS sadrži inovativne pristupe u
razvoju ruralnog područja LAG-a koji su definirani kroz ciljeve, aktivnosti i tipove operacija.
Aktivnosti podrazumijevaju nabavu tehnologija i mehanizacije koja se primjenjuje u
inovativnih proizvodnim procesima, potiču se akcije koje na inovativan način rješavaju
lokalne potrebe i animiraju lokalno stanovništvo. Integrirani i multisektorski pristup –
ciljevi i aktivnosti međusobno su integrirane te ostvarenje jednog cilja doprinosi boljem i
bržem ostvarenju ostalih ciljeva. Umrežavanje i suradnja – strategijom se potiču aktivnosti
umrežavanja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, te povezivanje ponude i potražnje –
34
odnosno proizvođača i kupaca kroz kratke lance opskrbe. Suradnja se odnosi na oblikovanje i
provedbu transnacionalnih i međuteritorijalnih projekata unutar definiranih tematskih
područja, a s ciljem povezivanja LAG-ova te stanovništva LAG-a. De-centralizirana
administracija – odnosi se na isporuku projekata preko LAG-a. U vidu toga, LRS predviđa
određena sredstva kojima će financirati projekte sa svog područja. Kriteriji za odabir
projekata opisani su u LRS, jasno su definirani i u skladu sa Programom ruralnog razvoja
Republike Hrvatske 2014.-2020.
Strategija je bila rađena putem konzultacijskih procesa vanjskog stručnjaka i članova
Upravnog odbora (UO), dok se u međuvremenu, između sastanaka UO, provodio dodatni
konzultacijski proces sa širom javnosti. U proces izrade Strategije aktivno su bili uključeni i
svi članovi Skupštine kojima je prezentiran proces izrade Strategije, raspravljalo se o ključnim
pitanjima oko definiranja ciljeva razvoja, financijske alokacije, mehanizmima provedbe i
administracije LRS. Upravni odbor potvrđivao je izrađene nacrte pojedinih poglavlja te
konačni nacrt LRS.
Stručna služba LAG-a sudjelovala je u izradi LRS kroz održavanje konzultacijskih sastanaka
sa vanjskim stručnjakom usmenom komunikacijom, te putem elektroničke pošte.
Lokalni dionici, stanovnici LAG-a, predstavnici javne i privatne (gospodarski/civilni)
interesne skupine uključeni su u pripremu LRS kroz sudjelovanje na informacijskim
sastancima ali i putem web stranice LAG-a te stalnim usmenim konzultacijama od strane
izrađivača i stručne službe LAG-a, putem provedenih javnih savjetovanja a posebno kroz
postupak prikupljanja projektnih ideja za formiranje Baze projekata.
Sistematizirani prikaz izrade Strategije obzirom na sastavna poglavlja, sudionike i korištene
metode dan je u nastavku. Popis sudionika u izradi i prvoj izmjeni LRS nalazi se u Dodatku 7.
Poglavlje / tema Aktivnosti i korištene metode Broj
sudionika
Analiza stanja,
razvojnih potreba
i mogućnosti i
SWOT
U razdoblju od studenog (13.11.2015.) do prosinca 2015.
godine prikupljali su se ulazni podaci za Osnovnu analizu te
se izrađivao prvi nacrt analize. Metode koje su korištene u
prikupljanju podataka bili su anketni upitnici za
gradove/općine/institucije s područja LAG-a, provedeni su
intervjui sa predstavnicima privatnog, javnog i civilnog
sektora kako bi se utvrdilo stvarno stanje i pripremili
zaključci i ulazni podaci za SWOT analizu. Prvi nacrt
osnovne analize prezentiran je Upravnom odboru
22.12.2015. godine. Svi članovi Upravnog odbora analizu su
primili unaprijed za pripremu komentara. Temeljem nalaza
SWOT analize na sastanku su se pripremili prijedlozi ciljeva
razvoja, a temeljem mjera Programa ruralnog razvoja koje
najbolje zadovoljavaju identificirane potrebe LAG-a.
Članovi UO-a i djelatnici ureda LAG-a „Zeleni bregi“
sudjelovali su izradi analiza kroz prikupljanje dokumentacije
i statističkih podloga i intervjua. Nakon izrađene analize,
davali su svoje komentare i prijedloge za poboljšanje.
Projektni prijedlozi za izradu i provedbu LRS su se
prikupljali čitavo vrijeme izrade LRS.
više od 80
sudionika
Definiranje vizije Prema očitovanjima šire javnosti i trenutnog stanja na 17
35
razvoja i razrada
TO/M/SC
predmetnom području članovi UO definirali su aktivnosti i
tipove operacija za provođenje Strategije razvoja LAG-a.
Prema dobivenim povratnim informacijama, vanjski
stručnjaci izradili su nacrt ciljeva koji je poslan na
komentare i daljnje prijedloge. Na sastanku UO 02.03.2016.
nakon konzultacija, kreirani su i usvojeni konačni strateški
ciljevi s provedbenom shemom. Tada su definirani i kriteriji
odabira projektnih prijedloga.
sudionika
Izrada Baze
projekata
Baza projekata uspostavljena je kako bi se provela analiza
spremnosti lokalnih dionika za provedbu Strategije. Stručne
službe LAG-a pripremile su interni akt kojim se uređuje
uspostava baza i popratne procedure. Dostava projektnih
prijedloga u Bazu projekata otvoren je 25.05.2015. godine a
do 01.03.2016. pristiglo je 139 projektnih ideja.
više od 60
sudionika
Izrada akcijskog i
financijskog plana
te načina praćenja
i provedbe LRS
Stručna služba LAG-a sudjelovala je u pripremi načina
praćenja provedbe LRS. Način praćenja definiran je
sukladno postavljenim indikatorima provedbe te je osmišljen
efikasan i kvalitetan način provedbe LRS, a povezano s
obveznim izvještavanjem. Članovi UO LAG-a bili su
pojedinačno konzultrirani tijekom ovog dijela izrade LRS.
21
sudionik
Definiranje
akcijskog i
financijskog plana
provedbe LRS
Financijski okvir i Akcijski plan izrađeni su u koordinaciji s
Upravnim odborom i stručnom službom LAG-a. Temeljem
izrađenog Akcijskog plana izrađen je Financijski okvir
provedbe Strategije kojim se određuju alokacije financijskih
sredstava potrebne za provedbu definiranih ciljeva.
Financijski okvir 25.02.2016., definiran je pod mentorstvom
vanjskog stučnjaka od strane UO i stručne službe LAG-a.
Detaljna komunikacija vezana uz razradu i usuglašavanje
financijskog okvira tekla je elektronskim putem.
14
sudionika
Definiranje
ukupne LRS
Sastankom 10.03.2016. s vanjskim stručnjakom dodatno su
pregledani svi dijelovi LRS te provjerena kohezijska logika
nacrta. Provedena su konačna usuglašavanja kako bi se
dokument pripremio za prihvaćanje od strane Skupštine.
Usuglašen nacrt LRS je pripremljen za korekcije/odobrenje
14.03.2016.
16
sudionika
Definiranje prve
izmjene LRS
U svrhu prve izmjene LRS i usklađenja s odredbama novog
Pravilnika te alokacije odobrene Ugovorom, LAG „Zeleni
bregi“ proveo je niz konzultacija s dionicima (uz javnu
anketu/istupitivanje interesa), te na Skupštini održanoj
12.04.2018. prihvatio prve izmjene odobrene LRS.
185
sudionika
Definiranje druge
izmjene LRS
U svrhu druge izmjene LRS i sukladnosti s odredbama
novog Pravilnika te alokacije odobrene Ugovorom, LAG
„Zeleni bregi“ proveo je novi niz konzultacija s dionicima
(uz javnu anketu/istupitivanje interesa), te na Skupštini
održanoj 18.12.2019. prihvatio druge izmjene odobrene
LRS.
196
sudionika
36
Definiranje treće
izmjene LRS
U svrhu treće izmjene LRS i sukladnosti s odredbama novog
Pravilnika te alokacije odobrene Aneksom Ugovora, LAG
„Zeleni bregi“ proveo je novi niz konzultacija s dionicima
(uz ispitivanje interesa) te na Skupštini održanoj 23.
listopada 2020. godine prihvatio treće izmjene odobrene
LRS
146
4.1 OPIS PARTNERSTVA
Struktura i sastav partnerstva udruge LAG „Zeleni bregi“ nalazi se u Dodatku 6.
5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS
U Akcijskom planu prikazan je gantogram planiranog tijeka implementacije mjera
(aktivnosti) za postizanje očekivanih rezultata koji proizlaze iz strateških ciljeva LRS za
programsko razdoblje 2014.-2020. Na temelju provedenih konzultacija s razvojnim
dionicima, mogućnostima provedbe te ugovorene3 alokacije sredstava od strane Ministarstva
poljoprivrede kroz PRR, prikazan je i broj projekata u skladu sa gantogramom koji se
namjerava financirati kroz objavljivanje natječaja.
SC/M/TO 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno
projekata
SC1 N/A N/A4 0 0 30 0 36 66
M1.1 N/A N/A 0 0 30 0 36 66
TO1.1.2 N/A N/A 0 0 30 0 36 66
SC2 N/A N/A 0 0 0 18 5 23
M2.1 N/A N/A 0 0 0 18 4 22
TO2.1.1 N/A N/A 0 0 0 18 4 22
M2.2 N/A N/A 0 0 0 0 1 1
TO2.2.1 N/A N/A 0 0 0 0 1 1
TO2.2.2 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A
6. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS
Ostvarivanje Strategije, odnosno njena realizacija, temeljeno je na implementaciji predloženih
tipova operacija koji djeluju na ostvarivanje mjera odnosno definiranih ciljeva LRS. U svrhu
efikasnog i efektivnog praćenja provedbe, za svaku kalendarsku godinu realizacije izrađuje se
detaljan Akcijski plan provedbe. Osim sustava provedbe potrebno je uspostaviti i sustav
praćenja i izvješćivanja koji se temelji na bazi podataka o ostvarenim rezultatima te na
izvještajima koji, na jasan način pružaju informacije o realiziranim rezultatima provedbe LRS.
Sustav praćenja i pružanja informacija o ostvarenim rezultatima provedbe LRS služi kako bi
nositelj provedbe (LAG) imao dovoljno podataka za donošenje ocjene o:
- uspješnom ostvarivanju definiranih ciljeva
3 Ugovor o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5775 potpisanim između LAG-a „Zeleni bregi“ i Agencije
za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. 4 N/A – Nije primjenjivo
37
- čimbenicima koji su utjecali na eventualno nepostizanje postavljenih ciljeva
- učinkovitosti alokacije resursa (materijalnih, financijskih i ljudskih) za postizanje
ciljeva odnosno prijedlozima za eventualnu realokaciju istih
- prikladnosti definiranih prioritetnih operacija, mjera i ciljeva obzirom na moguće
eventualne promijenjene okolnosti u provedbi
- uspješnosti iz financijske perspektive (financijska učinkovitost)
Mnogi strateški planovi nisu implementirani upravo zbog toga što nisu detaljno praćeni te
nisu postavljeni jasni okviri procjene učinka nositelja provedbe. Stoga, kako bi se maksimalno
umanjila pojavnost ovog rizika, Strategija propisuje i načine provedbe i praćenja:
Svake godine izrađuje se Akcijski plan koji se odnosi na narednu godinu, a sadrži u sebi
prikaz aktivnosti i tipova operacija koje se planiraju provesti, odgovorne osobe i ciljnu
skupinu (korisnike) na koju su aktivnosti usmjerene, predviđeni broj projekata te predviđena
financijska sredstva za provedbu posebno za tekuće troškove i animaciju. Akcijski plan
usklađuje se sa ukupnim planom rada LAG-a kao udruge, sukladno regulatornom okviru za
rad OCD-a.
Jednom godišnje izrađuje se narativno i financijsko izvješće o provedbi LRS koje sadrži:
a) Kvalitativan/opisni dio provedbe LRS – opis aktivnosti koje su se provele, opis
dionika koji su bili uključeni, opis provedenih aktivnosti animacije razvojnih dionika,
opis pripreme projekata suradnje i implementiranih projekata suradnje, opis procesa
objave i provedbe natječaja te vrednovanja zaprimljenih projekata, opis problema koji
su se pojavili prilikom provedbe i implementirana rješenja, preporuke za naredno
razdoblje, doprinos zadanim indikatorima te izvješće o medijskoj
pojavnosti/promidžbeno-informativnim aktivnostima putem medija.
b) Kvantitativan/financijski dio provedbe LRS – izvještaj o planiranim i utrošenim
sredstvima prema izvorima (vlastita sredstva i javna ulaganja) po aktivnostima i
tipovima ulaganja.
Praćenje LRS provodi i organizira stručna služba (ured) LAG-a (LAG administrator), a
pregled aktivnosti, dionika i odgovornosti te vremenski okvir za predaju izvješća dan je u
sljedećoj tablici.
Aktivnost Tko provodi? Tko je
odgovoran? Kada? Kako?
Izrada
Akcijskog
plana
LAG
administrator5
LAG
administrator, a
potvrđuju Upravni
odbor i Skupština
U tekućoj godini
za narednu
godinu, a
najkasnije do 31.
prosinca tekuće
godine
Prema zadanoj formi Akcijskog
plana i u skladu s akcijskim
planom predstavljenim u
Strategiji.
Izrada
izvješća o
provedbi
Strategije
LAG
administrator
LAG
administrator, a
potvrđuju -
Upravni odbor i
Skupština
Najkasnije do 30.
ožujka tekuće
godine za
prethodnu godinu
Prema zadanom sadržaju izvješća
koje sadrži:
Opis aktivnosti koje su se provele
te usporedba s planiranim
aktivnostima;
Opis uključenih dionika u
provedbu;
Opis provedenih aktivnosti
animacije;
Opis provedenih natječaja za
dodjelu sredstava;
5 LAG administrator ppodrazumijeva stručnu službu, ured, LAG-a te potencijalne vanjske stručnjake koji
sudjeluju u administrativnim zadaćama LAG-a.
38
Broj zaprimljenih projekata i
rezultati vrednovanja;
Opis problema koji su se pojavili
u godini za koju se priprema
izvješće, a odnose se na provedbu
LRS te primijenjena rješenja;
Preporuke za provedbu za
naredno razdoblje;
Doprinos zadanim indikatorima
LRS.
6.1 OPIS PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS
Praćenje i procjena provedbe (vrednovanje) LRS sastoji se od primjene interne i eksterne
kontrole provedbe i upravljanja LRS u svrhu određivanja sukladnosti ostvarenog u odnosu na
planirano unutar LRS. Provedba procesa vrednovanja uzima u obzir provjeru prijelomnih
točki definiranih u ovom poglavlju u svrhu izrade izvješća o kvaliteti LRS, ostvarivanja
planiranog tijeka realizacije ili izradi prijedloga za njezinu reviziju. Funkcioniranje sustava
vrednovanja ima za cilj: unaprijediti sustav upravljanja Strategijom; detektirati nove
mogućnosti financiranja kroz LRS; koordinirati se s nacionalnom politikom i Programom
ruralnog razvoja RH te pripremiti za novo programsko razdoblje. Vrednovanje provedbe
Strategije provodi se na dvije razine:
1) Interno vrednovanje provodi se na razini svake godine kroz pripremu Akcijskog plana i
sastavljanje izvješća o radu. Ovom vrstom postupka na provedbenoj razini se prati
uspješnost realizacije Strategije kroz identificirane indikatore te se daje osvrt na sam
proces provedbe sa aspekta LAG-a kao upravljačkog tijela.
2) Vanjsko vrednovanje provodi neovisni stručnjak, minimalno 2x tijekom i nakon provedbe
LRS (2018./2019.; 2023./2024., ex-post), koristeći metode:
a) Analize dokumenta – analiza dokumenta provodi se kako bi se utvrdila njegova
usklađenost s nacionalnim programima i nacionalnom politikom ruralnog razvoja.
Prilikom analize potrebno je izraditi i analizu stanja područja LAG-a kojom se
utvrđuju promjene u odnosu na originalni dokument, a što dovodi do zaključka o
potrebi redefiniranja postavljenih ciljeva, mjera ili tipova operacija.
b) Analiza godišnjih izvješća o provedbi LRS – potrebno je analizirati godišnja izvješća
kako bi se utvrdio doprinos zadanim indikatorima na razini ciljeva, mjera i tipova
operacija, razmotrili izneseni stavovi i zapažanja o postupcima provedbe te
identificirani izazovi u provedbi. Analizu godišnjih izvješća provodi i APPRRR.
c) Intervjui – nužno je provesti intervjue sa stručnom službom LAG-a (LAG
administratorom) da se ispitaju njihovi stavovi o uspostavljenim procedurama
upravljanja LRS-om te analiziraju povratne informacije o provedbi LRS na razini
svake godine. Intervjue je potrebno provesti i s lokalnim dionicima – na ciljanom
skupu predstavnika javne i privatne interesne skupine kako bi se prikupile informacije
širokog kruga dionika o dojmu koji ostavlja LRS, aktivnostima LAG-a te njihovom
mišljenju o poboljšanju Strategije. Upravni odbor i Skupština također predstavlja
ciljnu skupinu od koje je potrebno prikupiti informacije o njihovom viđenju LRS i
njezine uspješnosti. Dodatnu analitičku metodu vrednovanja predstavlja anketno
istraživanje među lokalnim dionicima kako bi se utvrdila potreba za daljnjim
financiranjem, područjima financiranja te osjećajem doprinosa kvaliteti života na
području koje obuhvaća LAG.
39
d) Izrada preporuka – na temelju prikupljenih ulaznih podataka, vanjski stručnjak mora
izraditi izvješće o vrednovanju koje će sadržavati prikaz korištene metodologije,
obuhvat ciljne skupine, prikupljene podatke, izvješće o postignuću zadanih indikatora
na razini godine i za razdoblje evaluacije, preporuke o potrebi revizije strategije i
daljnjeg rada na provedbi LRS te osvrt na ljudske kapacitete koji upravljaju
provedbom Strategije.
Godišnja izvješća o radu i nalazi vanjskog vrednovanja objavljuju se, javno, na stranicama
LAG-a te stranicama uključenih partnera. Potrebno je predvidjeti tematsku sjednicu Skupštine
na kojoj će se prezentirati nalazi vrednovanja. Nužno je organizirati informativno-animacijske
radionice za dionike LAG-a - ciljne skupine LRS, kako bi se prezentirali nalazi provedenog
procesa. Za potrebe provedbe vrednovanja potrebno je planirati određene resurse:
Vrednovanje Interno Vanjsko
Tko provodi? LAG administrator priprema
Akcijski plan i godišnje izvješće te
prezentira Upravnom odboru i
Skupštini koja oba dokumenta
potvrđuje i usvaja
Vanjski stručnjak
Kada se
provodi?
Jednom godišnje 2018./2019.; 2023./2024. (ex-post)
Vrsta troška Postotak rada stručnih službi na
pripremi Akcijskog plana i izvješća
o provedbi;
Organizacija i troškovi Upravnog
odbora, Skupštine (osigurati
prostor i osvježenje);
Administrativni troškovi.
Trošak vanjskog stručnjaka –
honorar/račun;
Organizacija info-dana – osiguranje
prostora i osvježenja za sudionike;
Organizacija tematske sjednice
Skupštine – prostor i osvježenje za
sudionike.
Procijenjeni
iznos troška
do 40.000,00 kuna do 80.000,00 kuna
6.2 INDIKATORI ZA MJERENJE UČINKA PROVEDBE LRS
Krovni pokazatelji očekivanih rezultata (Pravilnik6, CMES/CMEF) navedeni su na razini
ciljeva u LRS te u Dodacima 3 i 4., dok se ovdje nalazi njihov sažetak te cjelokupan pregled
detaljnih pokazatelja učinka LRS putem pokazatelja rezultata i izlaznih pokazatelja
(pokazatelji isporuka) strateških razvojnih ciljeva, mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima
operacija. Pokazatelji učinka ukupne LRS promatraju se u kontekstu njezina doprinosa
postizanja ciljeva ZPP-a. Indikatori učinka na postizanje ciljeva ZPP-a (CAP evaluation and
monitoring indicators7 - 168 indikatora) koje možemo izdvojiti na mjerljiv način primjenjiv
putem ove LRS su slijedeći:
• Porast prihoda iz poljoprivrednog poduzetništva putem sufinanciranih projekata: za
10%
• Povećanje zapošljavanja koje utječe na smanjenje nezaposlenosti: 2 kreirana radna
mjesta putem provedbe LRS
6 Sukladno Pravilnicima odnosno nacionalnom regulatornom okviru za provedbu LEADER/CLLD-a u okviru
PRR te Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5775 potpisanim između LAG-a „Zeleni bregi“ i
Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju s pripadajućim Aneksom. Izmjena je
provedena i radi kašnjenja provedbe LRS na nacionalnoj razini. 7 Uredba (EU) 834/2014 od 22.06.2014, Uredba (EU) 808/2014 od 17.06.2014. 8 http://ec.europa.eu/agriculture/cap-indicators/index_en.htm
40
• Povećanje BDP-a u ruralnom području obuhvaćenom LAG-om: do 1%
Vrednovanje provedbe ukupne LRS putem krovnih pokazatelja (indikatora) rezultata 2018.
(provedba vrednovanja 2019.) i do kraja programskog i realizacijskog razdoblja 2023.
(provedba vrednovanja 2024., ex-post):
Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators) - Pravilnik, CMES/CMEF
Godina vrednovanja
(odobreno, 2018. /
isplaćeno 2023.)
Planirana
financijska
alokacija (%),
odobreno/isplaćeno
Ukupan broj
odobrenih/
sufinanciranih
projekata
Ukupna odobrena/isplaćena
sredstva (EUR), javni rashodi
Broj kreiranih
radnih mjesta
putem
odobrenih/
sufinanciranih
projekata
Odobr. Ispl. Odobr. Ispl. Odobr. Ispl. Odobr. Ispl.
2018. 2023. 2018. 2023. 2018. 2023. 2018. 2023.
UKUPNO
LRS
Ukupno LRS
(19.2/19.3/19.4)
37,84 100 30 89 620.556,75 1.827.668,89 2 2
Strateški cilj LRS / Podmjera PRR M19
SC 1 Ukupno LRS 27,44 54,17 30 66 450.000,00 990.044,49 2 2
19.2 36,01 68,89 30 66 450.000,00 990.044,49 2 2
SC 2 Ukupno LRS
(19.2/19.3/19.4)
10,44 45,83 22 23 170.556,75 837.624,40 0 0
19.2 0 31,11 22 22 0,0 447.155,65 0 0
19.3 0 100 0 1 0,0 62.475,00 0 0
19.4 52 100 N/A N/A 170.556,75 327.993,75 0 0
Praćenje provedbe LRS putem pokazatelja isporuka (output indicators) za praćenje postizanja
pokazatelja rezultata. LEADER pokazatelji u okviru ZPP indikatora9 označeni su:(*): P10
PRR
FP 11
PRR
Naziv pokazatelja CVP 12
2018.
CVP
2023.
TO13
LRS
TO
PRR
M
LRS
M/PM14
PRR
SC
LRS
1 1A Broj animacijskih aktivnosti prijenosa
znanja i inovacija u poljoprivredi,
šumarstvu i ruralnim područjima
0 2 2.2.1 19.3.2 2.2 19/19.3 2
1 1A Broj sudionika u animacijskim
aktivnostima prijenosa znanja i
inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i
ruralnim područjima
0 20 2.2.1 19.3.2 2.2 19/19.3 2
1 1A Broj animacijskih aktivnosti prijenosa
znanja i inovacija u poljoprivredi,
šumarstvu i ruralnim područjima
3 10 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2
1 1A Broj sudionika u animacijskim
aktivnostima prijenosa znanja i
inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i
30 100 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2
9 http://ec.europa.eu/agriculture/cap-indicators/index_en.htm 10 Prioritet 11 Fokus (žarišno) područje 12 Ciljana vrijednost pokazatelja 13 Tip operacije 14 Mjera/podmjera
41
ruralnim područjima
1 1B* Broj projekata međuteritorijalne
suradnje (nacionalna razina) (19.3.-
19.3.1 + 19.3.2) Članak 35(1c),
Uredbe (EU)1303/2013
0 1 2.2.1 19.3.2 2.2 19/19.3 2
1 1C Broj organiziranih aktivnosti
cjeloživotnog učenja u svrhu
osposobljavanja/stjecanja znanja i
vještina
1 4 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2
1 1C* Broj sudionika u sudionika u
programima cjeloživotnog učenja u
svrhu osposobljavanja/stjecanja
znanja i vještina
10 40 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2
2 2A* Broj PG-a koja su dobili potporu za
razvoj malih PG
30 66
1.1.2 6.3.1 1.1 6/6.3 1
6 6A Broj animacijskih aktivnosti LAG-a u
svrhu promicanja društvene
uključenosti, smanjenja siromaštva te
jačanja diverzifikacije, razvoja malog
poduzetništva i kreiranja radnih
mjesta
0 2 2.2.1 19.3.2 2.2 19/19.3 2
6 6A Broj sudionika animacijskih
aktivnosti LAG-a u svrhu promicanja
društvene uključenosti, smanjenja
siromaštva te jačanja diverzifikacije,
razvoja malog poduzetništva i
kreiranja radnih mjesta
0 20 2.2.1 19.3.2 2.2 19/19.3 2
6 6A Broj animacijskih aktivnosti LAG-a u
svrhu promicanja društvene
uključenosti, smanjenja siromaštva te
jačanja diverzifikacije, razvoja malog
poduzetništva i kreiranja radnih
mjesta
2 10 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2
6 6A Broj sudionika animacijskih
aktivnosti LAG-a u svrhu promicanja
društvene uključenosti, smanjenja
siromaštva te jačanja diverzifikacije,
razvoja malog poduzetništva i
kreiranja radnih mjesta
20 100 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2
6 6B Broj animacijskih aktivnosti
usmjerenih poticanju lokalnog razvoja
u ruralnim područjima
5 15 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2
6 6B Broj sudionika animacijskih
aktivnosti usmjerenih poticanju
lokalnog razvoja u ruralnim
područjima
50 150 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2
6 6B* Postotak ruralnog stanovništva koje
ima koristi od poboljšanih
usluga/infrastruktura
0 50 2.1.1 7.4.1 2.1 7/7.4 2
7. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS
7.1 POVIJEST ORGANIZACIJE I DOSADAŠNJA ISKUSTVA LAG -A U
PROVEDBI PROJEKATA
Temeljem članka 13. Zakona o udrugama („Narodne novine“ broj 74/14), Skupština udruge
Lokalna akcijska grupa „Zeleni bregi“ na izvanrednoj izbornoj sjednici Skupštine dana 26.
42
svibnja 2015. godine, donijela je Statut Lokalne akcijske grupe „Zeleni bregi“, kojim se
uređuju pitanja naziva, sjedišta, zastupanja ciljeva i djelatnosti, članstva te prava i obveza
članova, tijela udruge, sastav, izbor i opoziv istih te sva važna pitanja za djelatnost i rad
UDRUGE.
LAG je osnovan u cilju: donošenja i provođenja lokalne razvojne strategije, djelovanjem u
skladu s načelima LEADER programa i CLLD smjernicama za integrirani lokalni razvoj u
ruralnom području jedinica lokalne samouprave koje su članice UDRUGE. LAG „Zeleni
bregi“ okuplja građane, jedinice lokalne samouprave, organizacije civilnog društva,
organizacije iz privatnog sektora i druge oblike organiziranja u svrhe promicanja održivog
ruralnog razvoja i unapređenja inicijativa i interesa koje su od značaja za razvoj područja
jedinica lokalne samouprave koje su u članstvu UDRUGE. Područja djelovanja sukladno
postavljenim ciljevima su: socijalno poduzetništvo (promicanje razvoja socijalnog
poduzetništva te ostale djelatnosti socijalnog poduzetništva) i održivi razvoj: razvoj ruralnih
područja (edukacija za održivi razvoj ruralnih područja, planiranje razvoja ruralnih područja,
LEADER/CLLD pristup razvoju ruralnih područja, ostale aktivnosti vezane za razvoj ruralnih
područja, zaštita javnih dobara u ruralnim područjima te ostale djelatnosti razvoja ruralnih
područja) te održivi gospodarski razvoj (razvoj društvenog kapitala, održivi turizam te ostale
djelatnosti održivog gospodarskog razvoja), razvojna suradnja (demokratska tranzicija,
obrazovanje, ravnopravnost spolova, smanjenje siromaštva, zaštita okoliša, i prirode te ostale
djelatnosti međunarodne razvojne suradnje), odgoj i obrazovanje (razvoj i promicanje odgoja
i obrazovanja, cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih, izvaninstitucionalni odgoj i
obrazovanje, potpora obrazovanju djece i mladih s posebnim potrebama, odgoj i obrazovanje
za zaštitu i promicanje ljudskih prava, poticanje kreativnosti i stvaralaštva u odgoju i
obrazovanju, odgoj i obrazovanje za promicanje povijesno-kulturne baštine i nacionalnog
identiteta, odgoj i obrazovanje za održivi razvoj, zdrave načine života i očuvanje prirode,
međunarodna suradnja i mobilnost u obrazovanju te djelatnosti odgoja i obrazovanja
Ciljane skupine na koje su usmjerene aktivnosti LAG-a su: djeca (opća populacija), građani
(lokalna i regionalna samouprava, opća populacija), mladi, lokalna i regionalna samouprava,
ruralno stanovništvo, odgojno-obrazovne ustanove, osobe starije životne dobi, osobe u riziku
od siromaštva i siromašne osobe, poljoprivrednici i ribari, poslodavci, mali i srednji
poduzetnici i obrtnici, udruge i građanske inicijative, poslovne organizacije, potrošači, žene,
žene poduzetnice i žene ruralnih područja, volonteri.
U svrhu ostvarivanja ciljeva definirane su i djelatnosti LAG-a: provedba LEADER programa i
smjernica CLLD metodologije integralnog razvoja na području jedinica lokalne samouprave
koje su članice UDRUGE, izrada i provedba Lokalne razvojne/CLLD strategije temeljene na
načelima održivog razvoja prema LEADER pristupu odozdo prema gore primjenom CLLD
metodologije za integrirani razvoj ruralnih područja jačanjem ruralno-urbanih veza, nadzor i
vrednovanje provođenja Lokalne razvojne/CLLD strategije, provođenje procjene razvojnih
potreba i mogućnosti područja na kojem djeluje Udruga, poticanje uključivanja građana i
ostalih zainteresiranih dionika u rad Udruge, uspostava i razvoj mreže višesektorskih
partnerstava na području jedinica lokalne samouprave koje su članice Udruge te na
nacionalnoj i međunarodnoj razini, osnivanje i briga o radu i usavršavanju projektnih timova
Udruge, organiziranje stručne izobrazbe članova Udruge i ostalih dionika, briga o stvaranju
stručnih, operativnih, materijalnih i fizičkih preduvjeta za višedioničko planiranje i provedbu
razvojnih projekata u LAG području određivanje prioriteta za razvoj gospodarstva,
poljoprivrede, turizma, zaštite prirode i okoliša te drugih djelatnosti u ruralnom prostoru,
provođenje posebnih programa i aktivnosti za korisničke skupine poput mladih, žena, djece,
starijih i nemoćnih ili osoba kojima prijeti socijalna isključenost na području JLS koje su
članice Udruge te na nacionalnoj i međunarodnoj razini, praćenje zakonske regulative i
43
obavještavanje javnosti u vezi natječaja vezanih uz razvojne mogućnosti, suradnja s
obrazovnim institucijama i nadležnim tijelima radi stručnog obrazovanja svojih članova i
članova lokalne zajednice, u suradnji s resornim ministarstvima RH i drugim nadležnim
institucijama na nacionalnoj i međunarodnoj razini, aktivno sudjelovanje u unapređenju i
promicanju ruralnog poduzetništva i drugih ruralnih programa, razmatranje zakonskih
prijedloga koji se odnose na gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima te davanje
prijedloga za njihovo unapređenje, poticanje suradnje s drugim organizacijama i lokalnim
zajednicama u cilju razmjene iskustva, prijenosa znanja i rješavanja stručnih pitanja iz
područja poduzetništva, poljoprivrede, turizma, zaštite prirode i okoliša te društvenih
djelatnosti u ruralnom području radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih Statutom, pomoć u
izgradnji kapaciteta lokalnih udruga, javnih ustanova, tijela vlasti, predstavnika gospodarskog
sektora te članova lokalne zajednice, pomoć dionicima na području JLS koje su članice
Udruge u organizaciji događaja i konferencija za informiranje javnosti o ciljevima i
djelovanju Udruge i LEADER programu i CLLD smjernicama integralnog razvoja ruralnih
područja i ruralno-urbanih poveznica, informiranje i edukacija članova lokalne zajednice u
svrhe promidžbe integralnog razvoja ruralnog područja te pomoć članovima Udruge u
organizaciji sajmova i izložbi iz područja djelovanje Udruge, izdavačka djelatnost u skladu s
posebnim propisima radi ostvarivanja ciljeva Udruge, izvršavanje ostalih poslova utvrđenih
ovim Statutom, općim aktima i tijelima udruge.
LAG nema iskustva u provedbi LEADER-a 2007. – 2013, međutim postoje iskustva u
provedbi projekata koji nisu povezani s LEADEROM, te su navedeni u sljedećoj tablici: Rbr. Članice LAG-a Projekt Izvor Iznos
1. Grad Oroslavje „Radovi na izolaciji krovišta na
Domu kulture Oroslavje“
Ministarstvo
gospodarstva
84.407,00 kn
2. Grad Oroslavje 1. „Zagorsko obrtnički-
gospodarski sajam“
Ministarstvo
gospodarstva
17.000,00 kn
3. Općina Bedekovčina „Gospodarska zona u
Bedekovčini“
Ministarstvo
gospodarstva
372.000,00 kn
4. Udruga mladih Feniks „Put igračaka“ Zaklada za
poticanje
partnerstva i razvoj
civilnog društva
13.000,00 kn
5. Općina Bedekovčina „Rekonstrukcije ceste
Magdalenićeve ulice u Općini
Bedekovčina“
-projektna dokumentacija
Krapinsko-
zagorska županija
78.893,58 kn
6. Grad Oroslavje „Društveni dom Stubička
Slatina“
-projektna dokumentacija
Krapinsko-
zagorska županija
55.470,94 kn
7. Grad Oroslavje „Prostori (su)djelovanja“ –
društveno-kulturni centar u
Oroslavju
Nacionalna
zaklada za razvoj
civilnog društva
20.000,00 kn
8. Grad Oroslavje Lokalni program djelovanja za
mlade u Oroslavju
Ministarstvo
socijalne politike i
mladih
49.120,00 kn
9. LAG “Zeleni bregi“ i
Grad Zlatar
2. Sajam domaćih proizvoda i
zdrave hrane „100% domaće,
100% eko, 100% etno“
Ministarstvo
poljoprivrede
15.000,00 kn
10. Grad Donja Stubica Srednjovjekovna utvrda Donja
Stubica
Ministarstvo
kulture
30.000,00 kn
11. Matica umirovljenika
grada Oroslavja
Dnevne aktivnosti za zlatnu dob Ministarstvo
socijalne politike i
mladih
50.000,00 kn
12. Grad Oroslavje Dom kulture Ministarstvo
kulture
300.000,00 kn
44
13. Grad Donja Stubica Dom kulture Ministarstvo
kulture
400.000,00 kn
14. KUD “Kaj“ , Zlatar
Bistrica
Nabava instrumenata Ministarstvo
kulture
11.000,00 kn
15. LAG “Zeleni bregi“ Zeleni bregi za čiste brege Krapinsko-
zagorska županija
9.000,00 kn
16. Udruga mladih Feniks 9. O'ROCK FEST Krapinsko-
zagorska županija
9.000,00 kn
17. Udruga muški
pjevački zbor
„Magdalenić“
Bedekovčina
Etno za sve generacije Krapinsko-
zagorska županija
5.000,00 kn
18. Udruga mladih Feniks Prehrana učenika u OŠ
Oroslavje
MSPM15 50.000,00 kn
19. Udruga mladih Feniks Lokalni volonterski centar
„Orkas“
MSPM 146.660,00 kn
20. Udruga mladih Feniks Jednake prilike za sve MSPM 199.900,00kn
21. Udruga mladih Feniks Put igračaka Zaklada Istra 13.000,00 kn
22. Udruga mladih Feniks Dnevne aktivnosti u Oroslavju
za zlatnu dob (2016.g)
MSPM 45.000,00 kn
23 LAG Podmjera 19.1.
100.000,00 eura
24. LAG TELI 2 – Transnational
education in LEADER
implementation 2
ERASMUS + 274.960,00 eura
Skupština LAG-a danas obuhvaća cca. 90 članova iz 22 jedinice lokalne samouprave. Od
ukupnog broja članova Skupštine LAG-a žene su zastupljene sa 37,77 %. Tijela LAG-a čine
Skupština, Upravni odbor i Nadzorni odbor uz Ured za tehničku i stručnu podršku (LAG
administrator), operativnog karaktera, čiji rad organizira voditelj ureda LAG-a, a upravlja
Predsjednik LAG-a. Organigram LAG-a „Zeleni bregi“ prikazan je u nastavku:
Popis članova i članica organizacijskih tijela LAG-a prema njihovoj pripadnosti različitim
sektorima nalazi se u prilogu Strategije – Dodatak 6.
7.2 KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS
Provedba LRS može se pratiti kroz nekoliko međusobno ovisnih radnih paketa u kojem svako
tijelo LAG-a ima svoju ulogu. Radni paketi su:
15 MSPM – kratica za Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
45
1. Prikupljanje i priprema projektnih dosijea za vrednovanje – priprema dokumentacije
i natječaja te poziva za dostavu projekata, a prema dinamici danoj u Akcijskom planu
za svaku godinu i u skladu s dinamikom raspisivanja natječaja na nacionalnoj razini u
sklopu PRR, u okviru pripremnih aktivnosti provode se radionice za potencijale
prijavitelje koje za cilj imaju upoznati korisnike sa uvjetima natječaja te procedurama
odabira, ugovaranja i odabira projekata te načina provedbe.
2. Odabir projekata – podrazumijeva administrativnu i kvalitativnu kontrolu projekata,
odabir projekata od strane Upravnog odbora, izradu rang listi te moguću provedbu
prigovora, konačno odlučivanje o odabiru od strane LAG-a, upućivanje odabira prema
APPRRR-u - odobrenje zahtjeva za potporu.
3. Provedba projekata – pretpostavlja kontrolu provedbe projekata na terenu
(monitoring) te sukladnost s nacionalnim propisima vezanim za provedbu projekata
koji su financirani kroz PRR i LRS LAG-a, suradnja s nositeljima projekata kako bi
im se olakšala provedba i objasnile provedbene procedure, upravljanje projektima na
razini LAG-a kao pružatelja potpore. Kontrola i isplata nakon završetka projekata od
strane APPRRR-a i LAG-a te praćenje projekta od strane LAG-a još 5 godina od
zadnje isplate.
4. Animacijske aktivnosti – odnose se na motiviranje i animiranje lokalne zajednice za
uključivanje u aktivnosti LAG-a, ispitivanje stavova o razvojnim prioritetima LAG-a
te prikupljanje ideja i prijedloga za daljnje funkcioniranje LAG-a, poticanje na
suradnju u radu LAG-a;
5. Aktivnosti suradnje – uključuju pripremu i provedbu projekta među teritorijalne
suradnje u tematskim područjima definiranim u strateškim razvojnim ciljevima.
Horizontalni elementi koji su ključni za uspješnu provedbu svakog radnog paketa su
administracija i praćenje i evaluacija. Administracija se odnosi na osiguravanje dovoljnog
ljudskog kapaciteta za (1) provedbu strategije sukladno definiranim provedbenim okvirom i
procedurama te (2) upravljanje projektnim ciklusom projekata koji su predviđeni za
financiranje kroz LRS. Određeni ljudski kapaciteti nužni su i za provođenje interne i eskterne
evaluacije provedbe LRS sukladno postavljenim procedurama u cilju praćenja učinkovitosti i
svrsishodnosti LRS.
7.2.1 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS
Organizacijska struktura LAG-a „Zeleni bregi“ je prilagođena zahtjevima za provedbu LRS
odnosno realizaciju definiranih aktivnosti potrebnih za provedbu LRS. Zaposlenici LAG-a i
stručni suradnici (LAG administratori) posjeduju kompetencije potrebne za navedena radna
mjesta. Odgovornost i zadaci pojedinog tijela LAG-a obzirom na provođenje aktivnosti
potrebnih za provedbu LRS su navedeni u tablici niže.
Radni paket Odgovorno tijelo Područje odgovornosti
Prikupljanje i
priprema
projektnih
dosijea za
vrednovanje
LAG administrator16 Priprema dokumentacije za objavu natječaja,
organizacija i održavanje info-dana, administriranje
Baze projekata sukladno internim pravilnicima
Upravni odbor Odobrenje dokumentacije za objavu LAG natječaja
Odabir
projekata
LAG administrator Zaprimanje projekata, provedba administrativne
kontrole, priprema projektnih dosjea za ocjenjivanje,
priprema rang liste, upućivanje prema Upravnom
16 LAG administrator podrazumijeva stručnu službu, ured, LAG-a te potencijalne vanjske stručnjake koji
sudjeluju u administrativnim zadaćama LAG-a.
46
odboru, priprema dokumentacije o odabranim
projektima i slanje prema APPRRR
Ocjenjivački odbor Ocjenjivanje pristiglih projekata prema zadanim
kriterijima u natječajnoj dokumentaciji, priprema
rang liste projekata
Upravni odbor Imenovanje Ocjenjivačkog odbora, razmatranje i
odabir projekata prema izrađenoj rang listi projekata
od strane odbora te odlučivanje o odabiru nakon
odluka o prihvaćanju ili odbijanju prigovora
donesenih od strane Nadzornog odbora
Nadzorni odbor Odlučivanje o prigovorima na odluke Upravnog
odbora o odabiru projekata
APPRRR Provjera provedbe postupka natječaja i odabira
projekata te odabranih projekata LAG-a, odobravanje
zahtjeva za potporu i zahtjeva za isplatu provedenih
projekata
Provedba
projekata
LAG administrator Organizacija i provedba radionica za krajnje
korisnike, praćenje provedbe projekata, stručna
pomoć u provedbi projekata
Animacijske
aktivnosti
LAG administrator Organizacija tematskih radionica i info dana LAG-a,
intervjui s lokalnim stanovništvom, organizacija
konferencija, specijalizirane edukacije za djelatnike,
volontere i članove LAG-a kako bi podigli svoje
kapacitete i prenijeli znanja i iskustva na lokalnu
zajednicu, promoviranje suradnje
Aktivnosti
suradnje
LAG administrator Priprema projekata suradnje, provedba projekta
suradnje, umrežavanje LAG-a sa strukovnim
organizacijama, lokalnim i regionalnim tijelima,
drugim LAG-ovima radi prijenosa dobre prakse i
primjenu načela razvoja „odozdo prema gore“
Upravni odbor Priprema i prihvaćanje prijedloga projekta suradnje
Upravni odbor Prihvaćanje provedbe projekta suradnje i završnog
izvješća
APPRRR Odobrenje provedbe projekta suradnje, odobrenje
isplate prihvatljivih troškova provedbe projekta
suradnje
Administracija LAG administrator Priprema Provedbenog i godišnjeg Akcijskog plana
provedbe Strategije, priprema izvješća o radu LAG-a,
priprema plana rada LAG-a za naredno razdoblje,
komunikacija s nacionalnom Agencijom za plaćanja,
koordinacija članstva LAG-a u strukovnim
udruženjima
Upravni odbor Odobravanje prijedloga plana provedbe LRS,
godišnjeg izvješća o radu i plana rada
Skupština Odobrenje plana provedbe LRS, godišnjeg izvješća o
radu i plana rada
APPRRR Kontrola prihvatljivosti troškova provedbe LRS,
isplata, monitoring rada LAG-a sukladno nacionalnoj
regulativi
Vrednovanje i
praćenje
LAG administrator Izrada godišnjeg i ad-hoc izvješća o provedbi LRS
prema zadanim parametrima (godišnje)
Upravni odbor Odobravanje prijedloga svih izvješća o provedbi LRS
Skupština Odobrenje godišnjeg izvješća o provedbi LRS
APPRRR/Ministarstvo Smjernice za vrednovanje na razini PRR, kontrola
47
poljoprivrede vrednovanja i provedbe (učinaka i rezultata LRS)
Vanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRS
temeljem zadanih parametara vrednovanja te izrada
preporuka za daljnju provedbu
7.2.2 FINANCIJSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS I FINANCIRANJE
RADA LAG-A
Financijski kapaciteti za provedbu LRS17 temelje se na iskorištavanju sredstava koji su na
raspolaganju LAG-u kroz provedbu podmjere 19.2. Programa ruralnog razvoja – Provedba
operacija unutar CLLD strategije, podmjere 19.3. – Priprema i provedba aktivnosti suradnje
LAG-a, podmjere 19.4. – Tekući troškovi i animacija, unutar mjere 19 – Potpora lokalnom
razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice). Dio
tekućih troškova planira se podmiriti kroz redovne prihode LAG-a (prihodi iz članarina na
godišnjoj razini u prosjeku su oko 300.000,00 kn). Ovakva struktura financiranja provedbe
LRS zadana je obzirom da se ova Strategija temelji na pristupu jednom fondu (EPFRR) kojeg
je Republika Hrvatska odabrala kroz Program ruralnog razvoja, a za provedbu projekata pod
mjerom LEADER. Troškovi su planirani za provedbu projekata korisnika, projekata suradnje
te tekuće troškove i animaciju. Obzirom da je ciljana vrijednost bespovratnih potpora koje se
žele pružiti kroz LRS ugovorena na 1.827.668,89 EUR (ciljani iznos u okviru podmjere
19.2.), sukladno odredbama Programa ruralnog razvoja, ugovorena vrijednost troškova za
projekte suradnje iznosi 5% sredstava osiguranih kroz podmjeru 19.2. (62.475,00 EUR), a
tekući troškovi te troškovi animacije ugovreni su na 25% sredstava osiguranih kroz podmjere
19.2. + 19.3 (327.993,75 EUR). Proračun troškova izrađen je temeljem identifikacije lokalnih
potreba sukladno analizi stanja i SWOT analizi te iskazom zainteresiranosti samih korisnika
kroz formiranje Baze projekata.
U izradi proračuna i potrebnih financijskih kapaciteta vodilo se računa o načelu učinkovitosti
ugovorenih sredstava, njihovoj svrsishodnosti te načelu multiplikatora uloženih sredstava.
Kod izrade proračuna u obzir su uzeti i identificirani rizici u SWOT analizi (analiza prijetnji)
pri čemu je posebna pozornost usmjerena na one mjere i TO za koje su potencijalni korisnici,
donsono lokalni razvojni dionici izrazili najviše potreba. LAG planira dio svojih troškova
pokriti i kroz iskorištavanje drugih, alternativnih izvora financiranja putem prijave na
otvorene natječaje Zaklade za razvoj civilnog društva, Zadruge za etično financiranje/Etične
banke i drugih financijskh institucija, sudjelovanjem u nacionalnim i međunarodnim
natječajima i provedbom projekata kroz te fondove, a za što se planira izraditi poseban
Akcijski plan provedbe i identifikacije područja djelovanja, a sukladno izrađenoj Osnovnoj
analizi u ovoj LRS. Ovi izvori financiranja stoga nisu uključeni u financijski okvir provedbe
LRS koji je prikazan u sljedećem poglavlju.
8. FINANCIJSKI PLAN
Planirana i ugovorena provedba LRS u vremenskom razdoblju od 2014. – 2020 godine
sukladno definiranim strateškim ciljevima, mjerama i tipovima operacijama se nalazi unutar
tablice financijskog plana. Financijski plan prikazuje planirano vrijeme raspisivanja natječaja
za financiranje projekata koji su sukladni pojedinim ciljevima, mjerama i operacijama. Pored
planiranih godina provedbe operacija, mjera i ciljeva (raspisivanja natječaja na temelju
17 Sukladno Ugovoru o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5775 potpisanim između LAG-a „Zeleni bregi“ i
Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju s pripadajućim Aneksom.
48
operacija a samim time i ostvarivanja mjera te djelovanje na ostvarivanje ciljeva) naznačen je
i postotak sredstava u odnosu na ukupna financijska sredstva za provedbu LRS (sredstva
ugovorena unutar 19.2) koji se planira plasirati raspisivanjem pojedinog natječaja za provedbu
operacija LRS. Tipovi operacija 2.2.1 i 2.2.2 su specifični zbog toga što se njihovo
financiranje realizira iz zasebnih izvora (podmjere 19.3. i 19.4. PRR RH 2014.-2020.) te se
sagledavaju zasebno unutar financijskog plana.
Sistematiziran prikaz financijskog plana i potrebnih financijskih sredstava za provedbu
planiranih natječaja za provedbu pojedinih tipova operacija, mjera a time i ostvarivanja ciljeva
nalazi se u tablici:
SC/M/T
O,
%/EUR
2014./
2015./
2016.
2017. 2018. 2019. 2020. Ukupno
%
Ukupno
EUR po
podmjerama
PRR
Ukupno
EUR po SC
LRS
SC1,% * 0,00% 0,00% 30,79% 0,00% 38,10% 68,89 %
EUR 0,00 0,00 442.454,70 0,00 547.589,7
9 990.044,49 990.044,49
M1.1, %
* 0,00% 0,00% 30,79% 0,00% 38,10% 68,89 %
EUR 0,00 0,00 442.454,70 0,00 547.589,7
9 990.044,49 990.044,49
TO1.1.2
* 0,00% 0,00% 30,79 % 0,00% 38,10 % 68,89 %
EUR 0,00 0,00 442.454,70 0,00 547.589,7
9 990.044,49 990.044,49
SC2,% * 0,00% 0,00% 0,00% 25,04 % 6,06 % 31,11 %
EUR 0,00 0,00 0,00 360.000,0
0 87.155,65 447.155,65 837.624,4
M2.1, %
* 0,00% 0,00% 0,00% 25,04 % 6,06 % 31,11 %
EUR 0,00 0,00 0,00 360.000,0
0 87.155,65 447.155,65 447.155,65
TO2.1.1,
% * 0,00% 0,00% 0,00% 25,04 % 6,06 31,11
EUR 0,00 0,00 0,00 360.000,0
0 87.155,65 447.155,65 447.155,65
UKUPNO PODMJERA 19.2 1.437.200,14
M2.2 Valorizira se prema zasebnim doprinosima 2.2.1 i 2.2.2 – prikazuju se zasebno
EUR 390.468,75
TO2.2.1,
% ** 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 100%
100%
podmjer
a 19.3
(5% od
iznosa za
podmjeru
19.2)
EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 62.475,00 62.475,00 62.475,00
UKUPNO PODMJERA 19.3 62.475,00
TO2.2.2,
% *** 4% 24% 24% 24% 24%
100%
podmjer
a 19.4
(25% iznosa
za podmjere
19.2+19.3)
EUR 13.119,7
5
78.718,5
0 78.718,50 78.718,50 78.718,50 327.993,75 327.993,75
UKUPNO PODMJERA 19.4 327.993,75
UKUPNO LRS 1.827.668,89
*Obuhvaća provedbu projekata iz podmjere 19.2
**Obuhvaća sredstva namijenjena provedbi projekta suradnje kroz podmjeru 19.3.2. u iznosu od 5% ukupne
alokacije podmjere 19.2 – ukupno 62.475,00 EUR
***Obuhvaća sredstva namijenjena tekućim troškovima i animaciji, odnosno uredu LAG-a, u ukupnom postotku
od 25% od zbroja podmjera 19.2+19.3 – 327.993,75 EUR
49
Od SC1 do SC2 su strateški ciljevi u sklopu podmjere 19.2 dok je SC2 strateški cilj usmjeren i na sam LAG gdje
se sredstva distribuiraju u navedenim omjerima i za navedene troškove.
Sistematiziran prikaz očekivane financijske realizacije provedbe odabranih projekata na
razini tipa operacije, mjere i cilja nalazi se u tablici:
SC/M/TO,
%/EUR 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.
Ukupno
%
Ukupno
EUR po
podmjerama
PRR
Ukupno EUR
po SC LRS
SC1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 30,79 % 0,00% 38,10 % 68,89 %
EUR 0,00 0,00 0,00 442.454,70 0,00 547.589,79 990.044,49 990.044,49
M1.1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 30,79 % 0,00% 38,10 % 68,89 %
EUR 0,00 0,00 0,00 442.454,70 0,00 547.589,79 990.044,49 990.044,49
TO1.1.2,%
* 0,00% 0,00% 0,00% 30,79 % 0,00% 38,10 % 68,89 %
EUR 0,00 0,00 0,00 442.454,70 0,00 547.589,79 990.044,49 990.044,49
SC2,% * 0,00% 0,00% 0,00% 25,04 % 0,00% 6,06 0,00% 31,11
EUR 0,00 0,00 0,00 360.000,00 0,00 87.155,65 447.155,65 837.624,40
M2.1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 25,04 % 0,00% 6,06 % 31,11
EUR 0,00 0,00 0,00 360.000,00 0,00 87.155,65 447.155,65 447.155,65
TO2.1.1,%
* 0,00% 0,00% 0,00% 25,04 % 0,00% 6,06 % 31,11 %
EUR 0,00 0,00 0,00 360.000,00 0,00 87.155,65 447.155,65 447.155,65
UKUPNO PODMJERA 19.2 1.437.200,14
M2.2 Valorizira se prema zasebnim doprinosima 2.2.1 i 2.2.2 – prikazuju se zasebno
EUR 390.468,75
TO2.2.1,%
** 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 100% 0,00%
100%
podmjera
19.3
(5% iznosa
za podmjeru
19.2)
EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 62.475,00 0,00 62.475,00 62.475,00
UKUPNO PODMJERA 19.3 62.475,00
TO2.2.2,%
*** 0,00% 0,00% 0,00% 66,66% 4,76% 28,58%
100%
podmjera
19.4
(25% iznosa
za podmjere
19.2+19.3)
EUR 0,00 0,00 0,00 218.625,00 15.618,75 93.750,00 327.993,75 327.993,75 UKUPNO PODMJERA 19.4 327.993,75 UKUPNO LRS 1.827.668,89
*Obuhvaća provedbu projekata iz podmjere 19.2
**Obuhvaća sredstva namijenjena provedbi projekta suradnje kroz podmjeru 19.3.2. u iznosu od 5% ukupne
alokacije podmjere 19.2 – ukupno 62.475,00 EUR
***Obuhvaća sredstva namijenjenih tekućim troškovima i animaciji, odnosno uredu LAG-a, u ukupnom postotku
od 25% od zbroja podmjera 19.2+19.3 – 327.993,75 EUR
Od SC1 do SC2 su strateški ciljevi u sklopu podmjere 19.2 dok je SC2 strateški cilj usmjeren i na sam LAG gdje
se sredstva distribuiraju u navedenim omjerima i za navedene troškove.
50
9. DODACI
Dodatak 1. Popis stanovnika prema naseljima JLS LAG-a „Zeleni bregi“
Dodatak 2. Natura 2000 u LAG-a „Zeleni bregi“
Dodatak 3. Razrada SC1 LRS LAG-a „Zeleni bregi“
Dodatak 4. Razrada SC2 LRS LAG-a „Zeleni bregi“
Dodatak 5. Kriteriji odabira projekata za provedbu LRS LAG-a „Zeleni bregi“
Dodatak 6. Struktura partnerstva LAG-a „Zeleni bregi“
Dodatak 7. Struktura sudionika izrade i izmjena LRS
