Ljetni programi Hrvatske matice iseljenika Oplemenjen

untitledMONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION
BROJ/NO. 5
SVIBANJ/MAY 2009.
Razgovor s fra
MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION
BROJ/NO. 5
SVIBANJ/MAY 2009.
Razgovor s fra
Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation
Godište / Volume LIX Broj / No. 5/2009
Nakladnik / Publisher Hrvatska matica iseljenika /
Croatian Heritage Foundation
Uredništvo / Editorial Staff eljka Leši, Vesna Kukavica
Tajnica / Secretary Snjeana Radoš
Tisak / Print: Vjesnik, Zagreb
Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora
tel. (+385 1) 61 15 116 fax. (+385 1) 61 11 522
mob. 099 61 15 116 E-mail: [email protected]
Internet marketing HMI osmislio je nekoliko naina oglašavanja:
BANERI SPONZORIRANI LANAK SPONZORIRANE RUBRIKE
Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!
Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim
iseljenikim zajednicama, uglednim poslovnim
Posjetite stranice web portala Hrvatske matice iseljenika!
Web stranice
HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radia 3, pp 241
10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933
www.matis.hr
Naslovnica:
Sudionici Task Forcea
na Plitvikim jezerima
Naruite i vi svoju MATICU jer MATICA je most hrvatskoga zajedništva elite li primati MATICU kao dar koji e stizati na Vašu kunu adresu? Jedino što trebate uiniti jest poslati nam popunjenu narudbenicu i uplatiti na naš raun odgovarajui novani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA e potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naruite, itajte i preporuite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIINE misije: biti vrsti most izmeu Hrvatske i Hrvata diljem svijeta.
HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radia 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr
GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION (zranom poštom / airmail) SAD / USA 60 USD, Kanada / Canada 65 CAD, Australija / Australia 80 AUD, Novi Zeland / New Zealand 60 USD, Juna Afrika / South Africa 60 USD, Juna Amerika / South America 60 USD (obinom poštom / regular mail) Europa / Europe 25 EUR, Hrvatska / Croatia 100 kn
DEVIZNI RAUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 IBAN HRO6 2340 0091 5102 96717 Privredna banka Zagreb, Rakog 6
IRO RAUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT IN KUNA: Acc. No. 2390001-1100021305 Hrvatska poštanska banka
Ime i prezime / Name and surname
Adresa / Address
Grad / City
Tel. Fax.
4 Predstavljena knjiga “Šport u ivotu iseljenika”
7 Zbirka pjesama Malkice Duge iz Stuttgarta 8 Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina 12 Marijan Beki, hrvatski kipar iz Australije 14 Drvna industrija Klana u rijekom zaleu 15 Povratnik iz Kanade Trpimir Reni 17 Plehan: Proslavljen blagdan sv. Marka 20 Francuski Hrvat generalni direktor Bina Istre 24 Razgovor: fra J. Bebi - Delegat za hrvatsku
pastvu u Njemakoj 27 Vatrogasci iz Šibenika posjetili kalifornijske
Hrvate 28 Njemaka: Uspješni poduzetnici Ante i
Mario Šimunovi 31 Hrvatska knjiga godine 32 Split: Rezultati istraivanja genetskog
podrijetla Hrvata 34 Ljetni programi Hrvatske matice iseljenika 37 Pula: Susreti s hrvatskim iseljenicima u Istri 38 U spomen: Dr. Jure Prpi (1920. – 2009.) 41 Vjeroka Miloš Dequal, Hrvatica iz Njemake 45 “Blistava no klasike” Saveza hrvatskih
društava Berlina 46 Bolivija: Marinkovi na elu autonomaškog
pokreta
KOLUMNE
48 Pismo i fotografije iz Chaco (Argentina) 49 “Ivan pl. Zajc” u gostima kod peruanskih
Hrvata 50 Iz povijesti hrvatskog iseljeništva u
Argentini 52 Povratnik iz SAD-a i pjesnik Ivan Dobra 56 Petar Miloš “Legende o rodijaku ipi” (4. izdanje) 58 Rabljanin suprug posljednje havajske
kraljice
37
IGRANJE NA BALOTE I POTEZANJE KONOPCA “U vrijeme prvih iseljavanja na daleke kontinente Hrvati su sa sobom ponijeli navike iz domovine gdje se tjelesnoj kulturi pridavao veliki znaaj. Ve poetkom 20. stoljea Split je bio pravi šport- ski grad gdje se plivalo, veslalo, jedrilo, jahalo, igralo nogomet”, navodi autorica u predgovoru svoje knjige. Tjelesne aktivnosti provodile su se i u malim seoskim sredinama odakle je dolazila veina iseljenika. Ljudi su se natjecali kako su zna- li, bilo bacanjem kamena s ramena, po- tezanjem konopca ili su igrali na balote odnosno bue. To bi se radilo u vrijeme dokolice, uglavnom nedjeljom. Neima- štinom, trbuhom za kruhom, doslovce otjerani u svijet, naši ljudi sa sobom su ponijeli i te obiaje pa su im nedjeljna okupljanja u tuini uz športske aktivnosti znaila mnogo više od prijateljskog druenja i “ašice razgovora”. Igranje na balote ili potezanje konopca znailo je i povratak na rodni škoj, na svoju ledinu i svoje polje u Dalmatinskoj zagori.
Ivan Florio Lupis, autor mnogobrojnih lanaka o iseljeništvu, izrekao je po-
U SPLITU PREDSTAVLJENA KNJIGA “ŠPORT U IVOTU ISELJENIKA” AUTORICE BRANKE BEZI FILIPOVI
I u športu je domovina na prvome mjestu
“Ohrabrena vrlo dobrim reakcijama na moju knjigu o vezama splitskog Hajduka i dijaspore, odluila sam se pozabaviti znaajem i drugih športova u ivotu naših iseljenika”, rekla je autorica Bezi
Filipovi
Napisala: Ana Kaštelan
H rvatima – sve uspješni- jim u meunarodnim športskim natjecanjima, šport je bio i ostao nain iskazivanja nacionalnog
identiteta, ali i ponos zbog pripadnosti jednom narodu. Uz Coubertenovu izre- ku Vano je sudjelovati, hrvatski športa- ši – bilo u domovini bilo u iseljeništvu, svaki svoj športski uspjeh najprije po- veu s trobojnicom, a tek onda s obitelji. Ta velika ivotna istina ponovljena je nedavno u Splitu, prigodom predstavlja- nja knjige “Šport u ivotu iseljenika” autorice Branke Bezi Filipovi.
U Gradskoj knjinici Marka Marulia knjigu su predstavili splitski dogradonaelnik Boidar apalija i športski novinar Radio Splita Sran Fabjanac.
“Ohrabrena vrlo dobrim reakcijama na moju knjigu o vezama splitskog Haj- duka i dijaspore, a na nagovor nekadaš- njeg nogometaša bijelih Ante Ivkovia, odluila sam se pozabaviti znaajem i drugih športova u ivotu naših iseljenika”, rekla je autorica Bezi Filipovi, voditeljica splitskog ogranka HMI-ja. Pre-
4 M AT IC A sv ibanj /may 2009 .
ma njezinim rijeima, nije pisala knjigu o povijesti športa meu iseljenicima jer bi to zbog opširnosti bilo gotovo nemogu- e. Namjera je bila, kako navodi, prika- zati šport kao svojevrstan lijek kojim su naši ljudi u dalekome svijetu vrlo esto pobjeivali sami sebe kad je trebalo ot- kloniti nostalgiju, a posebice kad je trebalo iskazati ponos na svoje podrijetlo i baštinu. To se vidi iz sudjelovanja Hrvata u svim moguim športovima kojima su se bavili u mjestima doseljenja.
Dogradonaelnik Splita Boidar apalija, Branka Bezi Filipovi, novinar Sran Fabjanac
Nastupila je klapa ‘’Frii’’
ENG Sports In The Life Of Emigrants, a book by Branka Bezi Filipovi, the head of the CHF branch in Split, was presented in Split.
etkom 20. stoljea jednu misao, primje- njivu za sva vremena i sve situacije: “Iste sile koje djeluju u domovini, djeluju i u iseljeništvu.” im se pojavio sokolski pokret u Hrvatskoj, u iseljeništvu su nakon tamburaških i pjevakih društava ve 1900. poeli nicati “Hrvatski sokoli” na svim kontinentima. Promicali su na- cionalno jedinstvo, te gotovo revoluci- onarno bili usmjereni protiv austrijske hegemonije. Poslije je došlo do osnivanja mnogobrojnih športskih klubova. S vremenom su se u hrvatskim društvima poela osnivati športska društva ili športske sekcije. Isto tako, s domovinom ih je po- vezivala i pripadnost nekom od klubova za koje su kao djeca navijali. Dalmatinci su, poznato je, u srcu nosili i nogometni klub Hajduk pa su svoja društva u novim prebivalištima po njemu nazivali. Ljubav prema domovini, izraena i nogometom, u nekim krajevima svijeta izašla je iz lo- kalnih okvira pa su od pedesetih godina 20. stoljea poeli nicati mnogobrojni klubovi koji su u nazivu nosili ime Croa- tia, u Australiji, Kanadi i SAD-u.
Knjiga je inae popraena mnoštvom fotografija i podijeljena na etiri poglav- lja: Australija, Novi Zeland, Juna Ame- rika te Sjeverna Amerika i Kanada. Iako je na stotinjak stranica obuhvaeno veliko prostorno razdoblje, ali i vremen- sko, od 19. stoljea do danas, te iako bi se o svakom poglavlju mogla napisati posebna knjiga, autorica uspijeva zao- kruiti cjelinu. Donosi podatke o šport- skim aktivnostima iseljeništva za itav niz športova poput atletike, automobi- lizma, biciklizma, do amerikog nogometa, ragbija i bejzbola.
“NE SMIJEMO SE POKAZATI KUKAVICE” Prvi športovi u iseljeništvu bili su bori- laki jer je veina bila zaposlena na fi- zikim poslovima. Ve poetkom dolaska na Novi Zeland, kako se navodi u knjizi, Hrvati su se natjecali u borilakim športovima koji su zapravo bili de- monstracija snage sirovih kopaa smo- le. Borilakim športovima dralo se u to vrijeme ak i šaketanje. Jedno takvo na- tjecanje opisao je Pavo Mihaljevi, rodom iz Suurja na Hvaru, u pismu koje je po- slao Pukom listu u Splitu. Bilo je objav- ljeno 15. listopada 1893. pod naslovom “Iz dalekih strana”, a u njemu je pisalo: “Kad jedan Englez poeo nas izazivati,
da neka mu izae jedan po jedan Hrvat na megdan na šake, svi smo bili spravni poginuti za ast našeg naroda. Od na- šeg društva izae mu Petar Kovaevi s Trpnja te mu ree - Ne na šake, ve iza- beri što hoeš, evo me. Kad Englez vidi našeg Kovaevia, podvio rep, išao kui. Još su jedan drugi put kušali zvati Ko- vaevia na megdan na šake. Prvim mahom što je zamahnuo, posrnuo Englez poljubi zemlju. Mi smo Hrvati mirni sa svakim, ali kada nas izazivaju ne smijemo se pokazati kukavice, a naš hrvatski narod do krvi emo braniti. Da ste nam zdravo i veselo brao Hrvati. ivili!”
JOE SAKIC NAJBOLJI HOKEJAŠ SVIJETA S vremenom su, nakon asimilacije, Hr- vati prihvatili i druge športove. Najpopu- larniji je bio i ostao nogomet. Australski Hrvati i danas spominju 1949. godinu i gostovanje nogometaša Hajduka koji su za 67 dana odigrali 21 utakmicu. U toj zemlji inae danas postoje 52 hrvatska nogometna kluba. Hrvatski doseljenici okušali su se i u automobilizmu. Tako je ameriki Hrvat Garry Gabelich (1940. – 1984.), iji su roditelji bili iz Splita, po- stavio u veljai 1970. godine brzinski rekord svojim vozilom na raketni pogon Blu Flame. Vozei po osušenome jezeru u amerikoj dravi Utah postigao je br- zinu od 1.000 kilometara na sat. Njegov rekord oboren je tek 13 godina poslije. Poginuo je u prometnoj nesrei, a nje- govim imenom nazvan je park u gradu
Long Beachu u Kaliforniji. Od ivuih športaša po uspjesima prednjai Kana- anin hrvatskog podrijetla Joe Sakic, najbolji profesionalni hokejaš svijeta, sin Imoanina i Lianke. Tu su i klizai, brat i sestra Val i Sandra Bezi - djeca kanadskih Hrvata podrijetlom sa Šolte, koji su na zimskoj Olimpijadi u Sappo- ru 1972. godine osvojili deveto mjesto. Sandra, roena 1956. u Torontu, i njezin etiri godine stariji brat Val bili su peterostruki seniorski prvaci Kanade u umjetnikom klizanju. Sandra je napisala i knjigu “Strast za klizanjem” u kojoj, meu ostalim, kae: “Šport daje usmjere- nje, ui vas kako se odreuju i ostvaruju ciljevi. Takoer, i kako se prihvaa neu- spjeh. To su vane ivotne lekcije. Djeca koja od malih nogu nemaju neko polje aktivnosti, bio to šport ili nešto drugo što ih apsorbira, moraju sve to nauiti u kasnijem ivotu.” A tu su lekciju naši iseljenici vrlo rano nauili. Za razliku od prošlih vremena kad ih je esto odravao u ivotu - šport ih danas, posebice kad zaigra hrvatska crveno-bijela vrsta, ponovno vrati u domovinu predaka. “A baš tu sam dimenziju iseljenikog ivota e- ljela pokazati ovom knjigom. Sve uspješ- ne športaše iz dijaspore stoga nije bilo prijeko potrebno spomenuti, a nije bilo ni mogue. Meutim, sve što je zapisano uvijek se moe nadopuniti”, zakljuila je Branka Bezi Filipovi, autorica knjige “Šport u ivotu iseljenika”, iju je naslov- nu stranicu likovno osmislio 12-godiš- nji djeak Vicko Bezi.
Nazoni su bili i Hajdukovi veterani
VIJESTI
ZAGREB/HMI - Iznimno zanimljiv i konstruktivan radni sastanak na temu Promocija Hrvatske u Linzu odran je u ponedjeljak, 20. travnja, u Hrvatskoj matici iseljenika. Na inicijativu Hrvatskog doma Linz i velike trgovake neprofitne udruge LINZER CITY, predloena je turistika, gospodarstvena i kulturološ- ka promidba Hrvatske u Linzu i to slje- dee godine poetkom svibnja. Ovaj promotivni sajamski nastup vaan je za uspostavljanje novih gospodarskih veza Austrije i Hrvatske, kao i predstav- ljanje naše bogate turistike ponude i ljepota naše obale buduim poten- cijalnim austrijskim turistima. Ujed- no je to i dobra prigoda za promociju malih hrvatskih obrtnika te autenti- nih hrvatskih proizvoda, iji su najbolji kupci upravo gosti iz susjednih drava.
ŠIROKI BRIJEG - Akademija likovnih umjetnosti u Široko- me Brijegu, lanica Sveuilišta u Mostaru, 17. travnja 2009. godine primila je svjetski uglednu nagradu “Lider u presti- u i kvaliteti” grupacije ACTUALIDAD iz Madrida. Ta nagrada je utemeljena 1995. godine kao “priznanje za izvrsnost u businessu i ekonomiji na europskom trištu”, koje je toliko zahtjevno da priznaje samo najbolje. Magazin ACTUA- LIDAD distribuira se u 70 zemalja, a dodjelu prenose radio, TV, internacionalni tisak i daju kompletan profil nagraene organizacije, a za 2008. godinu to je ALU u Širokome Brije- gu, lanica Sveuilišta u Mostaru, jedina visokoškolska institucija na kojoj se nastava u Bosni i Hercegovini izvodi na hrvatskom jeziku i prema hrvatskom programu. Sveanost predaje svjetski priznate nagrade odrana je u dvorani ALU 17. travnja 2009. godine, a tome inu nazoili su Alejandro Alvargonzalez, veleposlanik Republike Špa- njolske u BiH, eljana Zovko, veleposlanica BiH u Španjol- skoj, Gavrilo Grahovac, ministar kulture u Vladi Federacije BiH, dr. Pero Marjanovi, prorektor Sveuilišta u Mostaru, osnivai ALU akademski kipar Stipe Sikirica, akademski slikar Josip Vasi- lije Jordan, hercegovaki franjevci te predstavnici kulturnog i politikog ivota. Bila je to prigoda da se nazone podsjeti na dane tuge i ponosa, na vrijeme kada je ALU osnivana u Mostaru u kojem su grmjeli topovi. I došlo je vrijeme da ALU s radošu i ponosom prima svjetsku nagradu za svoj uspjeh. Naglasio je to fra Jozo
Meunarodna nagrada Akademiji likovnih umjetnosti u Širokome Brijegu
Peji, ravnatelj ALU i dodao da je ta ustanova trudom herce- govakih franjevaca niknula u Širokome Brijegu i smjestila se u zgradu nekadašnjega franjevakog konvikta. Fra Jozo Peji govorio je o vezama hercegovakog kraja sa Španjol- skom u vrijeme ratnih stradanja. Na izlobe u Franjevakoj galeriji dolazili su vojnici i asnici španjolskog bataljuna iz Meugorja, a 1996. godine prireena je u Galeriji izloba “Španjolska tako daleko, a tako blisko” splitske slikarice Meri Katunari Kudri, koja je u bataljunu bila prevoditelji- ca, a izlobu je otvorio general IFOR-a Javier Palacios. Go- dine 2007. magistar slikarstva Josip Miji, neko student a danas asistent na ALU, nagraen je samostalnom izlobom “27 Mini print internacional of Cadaques” kraj Barcelone, a 2008. bio je lan irija toga anala. Nagradu je fra Jozi Pejiu uruio španjolski veleposlanik Alejandro Alvargonzalez uz estitke ALU na postignutome uspjehu. Svoje estitke uputili su i dr. Pero Marjanovi u ime Sveuilišta u Mostaru istaknuvši da je to priznanje cijeloj sveuilišnoj zajednici. Ministar Gavril Grahovac je esti gost
ALU i ponovio je svoje uenje nad uspjehom ALU, koji prelaze granice BiH i dodao da je Akademija zajedniko dobro svih triju naroda Bosne i Hercegovine. U svojoj zahvalnoj rije- i akademski slikar i v.d. dekan ALU, Anto Kajini, obavijestio je nazone o injenici da je u proteklih 14 godina na ALU diplomiralo 133 studenta i da na njoj djeluje raritetni poslijedi- plomski studij ARS SACRA.
Sastanak je kao moderator organizi- rao HMI, a nazoili su: predsjednik Hr- vatskog doma Linza Miroslav Jaki, direktor LINZER CITYJA Werner Prodl i menader Hildegard Weber, Ines Obra- dovi, regionalna koordinatorica iz HGK, pomonik direktora HTZ-a Milo Sršen, Sani Ljubii, ravnatelj Uprave za poticanje ulaganja i izvoz Ministar- stva gospodarstva, rada i poduzetniš- tva, šef Odjela za organizaciju cehova HGK Ivica Štambuk. HMI su, uz ravnateljicu Daniru Bili, predstavljale: Vesna Kukavica, Ivana Rora, Srebrenka Šera- vi i Gordana Vojvodi. - Hrvatska matica iseljenika s radošu je doekala ovu dobru ideju Hrvatskog doma u Linzu. Kao glavna poveznica hrvatskog iseljeništva s domovinom organizirali smo sastanak kako bismo
Promocija Hrvatske u Linzu
povezali sve potencijalne sudionike projekta te sudjelovali u organizaciji koordinacijskog odbora u Zagrebu – naglasila je Danira Bili. Sama ideja promocije Hrvatske u Lin- zu ocijenjena je izvrsnom. Svi sudionici pokazali su veliki interes u realizaciji ovoga zajednikog projekta. No sada je na nadlenim ministarstvima i gos- podarskim tijelima hrvatske drave da donesu konanu odluku o sudjelova- nju, kako bi se osnovao koordinacijski odbor, kojem e kao moderator svojim dosadašnjim iskustvom na raspolaga- nju biti HMI te Hrvatski dom u Linzu. (Ivana Rora; foto: . Paro)
PREDSTAVLJENA ZBIRKA PJESAMA MALKICE DUGE, HRVATSKE PJESNIKINJE IZ STUTTGARTA
ENG Tragovima bezdomnosti (On The Trail Of Homelessness), a collection of poems by Malkica Duge, was presented at the Croatian Heritage Foundation building on Wednesday, 6 May. The author’s 16th book was presented at the gala promotion by CHF director Danira Bili, literary critic and vice president of the Croatian Writers’ Society Boidar Petra, and the author of this noteworthy book, Malkica Duge, a poet of Croatian extraction from Stuttgart.
Napisala: eljka Leši Snimio: ori Paro
U nazonosti velikog broja štovatelja pisane rijei, u Hrvatskoj matici iseljenika u srijedu, 6. svibnja, promovirana je zbirka
pjesama Malkice Duge simbolinog naziva “Tragovima bezdomnosti”. Ovu 16. autoriinu knjigu na sveanoj pro- mociji predstavili su Danira Bili, ravnateljica HMI-ja, mr. sc. Boidar Petra, knjievni kritiar i dopredsjednik Druš- tva hrvatskih knjievnika, te autorica ovoga vrijednog uratka, Malkica Duge, hrvatska pjesnikinja iz Stuttgarta. Na- slovnicu knjige likovno je opremio An- ton Cetin, priznati hrvatski umjetnik iz Kanade. Knjigu je izdala biblioteka Fe- niks, dok je nakladnik Naklada K. Kre- šimir d.o.o. Urednik je mr. sc. Vjekoslav Boban. Stihove iz zbirke pjesama nadahnuto je interpretirao Joško Ševo, dram- ski umjetnik iz Zagreba. Promociju je vodila voditeljica Odjela za nakladniš- tvo, Vesna Kukavica.
“Od 1978., sa svojim suprugom (danas pokojnim) publicistom Boom, pjesnikinja Duge predstavlja kultni asopis Republiku Hrvatsku na Meunarodno- me sajmu knjiga u Frankfurtu. Taj europski renomirani sajam knjiga davao je našim hrabrim prognanim intelektual- cima - izloenim pogibelji Udbinih age- nata, štand gdje su Dugei organizirali nastupe hrvatskih emigrantskih pisaca sa svih kontinenata pod nazivom Rije iseljene Hrvatske. Stoga je Malkica Du- ge iznimno zasluna za hrvatsku knji- evnu prisutnost u svijetu”, naglasila je Danira Bili, ravnateljica HMI-ja citi- rajui na kraju pjesnikinjine poruke u ovoj knjizi, da nas Daljine ne otuuju, ve nas Ue da srce jae tue / Predamo li se snima / u kojima Domovina / jedina mjesto ima.
O autoriinu pjesništvu i o autorici, kao i o emigrantskim pjesnicima, studio-
“Tragovima bezdomnosti” “Posve se moemo sloiti s ocjenama Dubravka Horvatia i Vjekoslava Bobana da meu
mnogobrojnim pjesmama Malkice Duge ima antologijskih stihova, po njima e ostaviti svoje jasne tragove, i kao pjesnik emigrant i kao pjesnik domovinac”, rekao je mr. Boidar Petra
znu analizu dao je mr. Pe- tra. “Posve se moemo sloiti s ocjenama Du- bravka Horvatia i Vje- koslava Bobana da meu mnogobrojnim pjesmama Malkice Duge ima antologijskih stihova, po njima e ostaviti svoje jasne tragove, i kao pjesnik emigrant i kao pjesnik
domovinac”, rekao je u svome izlaganju mr. Petra.
Na kraju promocije nazonima se obra- tila autorica Malkica Duge zahvalivši na- kladniku te Hrvatskoj matici iseljenika koja je organizirala pred- stavljanje njezine nove zbirke pjesama. Posebno se zauzela za sustavnu prezentaciju inozemne Croatice u Republici Hrvatskoj, kako bi djela naših pi-
saca koja nastaju diljem svijeta bila do- stupna najširem itateljstvu.
Takoer je istaknula kako HMI ve intenzivno djeluje na udomljenju hrvatske knjige iz tuine te kako najve- a zahvalnost u tome radu pripada Ve- sni Kukavici.
Malkica Duge roena je 1936. u Za- vidoviima (BiH). Diplomirala je na Fi- lozofskom fakultetu u Za grebu. Zbog politikih razloga emigrirala je 1972. u Njemaku. Objavila je šesnaest knjiga pjesama i jednu knjigu proze. Prevo- ena je na strane jezike, a zastupljena je u mnogobrojnim antologijama. Na- graena je Nagradom “Du bravko Hor- vati” za ciklus pjesama Sebe ne vidiš nika da, i knjievnom nagradom Druš- tva hrvatskih knjievni ka Herceg Bosne “Antun Branko Šimi” za zbirku U rije unjedrena. lanica je Društva hrvatskih knjievnika i Društva hrvatskih knjievnika Herceg Bosne te njemakog Druš- tva za kroatistiku. Stalno ivi i djelu je u Stuttgartu.
d u P
k
Pjesnikinja Malkica Duge i slikar Anton Cetin, autor naslovnice knjige
spoznaje proširiti i produbiti”, kae prof. dr. Vlado Šaki.
Kakve su posljedice za personarij, za saetak jednoga povijesnog razdoblja, za aktualni trenutak?
— Prije svega, skupljanje objektivnih spoznaja pridonosi procesima integracije iseljene i domovinske Hrvatske koji su zbog nagomilanih stereotipa još uvijek usporeni. Za to nije vana samo knjiga, ve i prepoznatljivost temeljne ideje. To je za mene u projektu i najpo- ticajnije. Hrvatske manjine meusob- no se slabo znaju, iseljenike zajednice Amerike malo znaju o onima u Švedskoj, europske ili australske o latinoameri- koj. Isto vrijedi i za istaknute iseljenike, a Hrvatska nedovoljno zna i o jednima i o drugima.
Hoe li u uklanjanju neznanja o sebi i drugima pomoi Leksikon?
— Znaaj dajemo ljudima, organiza- cijama, institucijama, dogaajima i rele- vantnim pojmovima, bez obzira na to iz kojega povijesnog razdoblja dolazili. A u natuknicama objavljujemo i povijesno razdoblje. Nudimo višeslojnost informacija na temelju objektivnih kriterija koji su jasni svima i provjerljivi.
Procjenjujui vrijednost injenica i vrijednost grae, osjeate li i zamke takvog posla?
— Da, zbog mogunosti pogreške, ne- dostatka uzora ili literature. Struni tim ima dvostruki posao: ostvaruje projekt koji dovodi do sadraja Leksikona, zatim se prebacuje u uredniku funkciju. Obavili smo protokol procesa, postupak zahvaanja razliitih kategorija i podruja te osigurali multidisciplinarni pristup. Ekspertna skupina proces e dovesti do radne verzije Leksikona, slijedi redigi- ranje i dopunjavanje radne verzije, što e obaviti iskusni suradnici i poznava-
RAZGOVOR S PROF. DR. VLADOM ŠAKIEM O LEKSIKONU HRVATSKOG ISELJENIŠTVA I MANJINA
Prepoznavanje cjeline Voditelj projekta i ravnatelj Instituta Ivo Pilar prof. Šaki naglašava da Leksikon spada u projekte
od posebne nacionalne vanosti. Izvoau je suradnika institucija Leksikografski zavod Miroslav Krlea, surauje i s Hrvatskom maticom iseljenika, a angairano je više od dvadeset znanstvenika i
znanstvenih novaka Instituta
Razgovarala: Klara Kovai Snimio: ori Paro
I z neuredne hrpe jakih ideja koja uvijek prati stvaranje drave i nje- zino oblikovanje u svakidašnjicu teško je izdvojiti jednu, onu koja presudno pomae u traenju od-
govora na pitanje tko smo, gdje smo sve naseljeni i raseljeni, što znaimo sebi, što drugima te je znanstveno obraditi i po- nuditi nacionalnom korpusu odnosno dovesti Hrvatsku na mjesto susreta sa sa- mom sobom. To je zahtjevan posao kojemu smo se uspješno godinama odupirali sve dok ga nije Hrvatska matica iseljenika povjerila Institutu Ivo Pilar. Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina jedan je od naših najozbiljnijih znanstvenih pro-
jekata, u potpunoj medijskoj tišini traje više od dvije godine, a idue bi ga trebalo predati javnosti. Voditelj projekta, ravnatelj Instituta Ivo Pilar prof. dr. Vla- do Šaki, naglašava da spada u projekte od posebne nacionalne vanosti. Izvo- au je suradnika institucija Leksiko- grafski zavod Miroslav Krlea, surauje i s Hrvatskom maticom iseljenika, angairano je više od dvadeset znanstvenika i znanstvenih novaka Instituta što je na ovoj razini prvorazredni znanstveni i pi- onirski posao. “Postoje objavljeni uvidi koji se odnose na pojedine aspekte ise- ljeništva i mi smo se njima koristili kao izvorima, ali naša je dominantna ideja ne samo prikupljanje postojeih spoznaja, nego i istraivanje kojim emo te
ENG As the head of the Croatian Emigrant and Minority Lexicon project, Professor Vlado Šaki has been leading a large team of researchers for the past three years. The project, which should be wrapped up next year, intends to offer readers a verified and versatile picture of the emigrant and minority communities through information concerning people, events, organisa- tions and institutions. The Croatian Heritage Foundation has encouraged and is participating in this national project.
telji hrvatskog iseljeništva iz Hrvatske i cijeloga svijeta.
Kako suraujete s Leksikografskim zavodom Miroslav Krlea?
— Oni obavljaju svoj dio posla kao naša suradnika institucija, a ponajprije su zadueni za abecedarij baze podataka i strukturu natuknica te sve rade prema standardima struke. Još jednom napo- minjem da nakon nekoliko razina unu- tarnje provjere podataka i konstrukci- je Leksikona slijedi i vrlo vana vanjska provjera. Bit e povjerena širokom krugu naših suradnika ovdje i u svijetu. elimo postii konsenzus o Leksikonu još prije njegova izlaska iz tiska. To svi koji su ukljueni u projekt dre vanim.
Inzistirate na višestrukoj provjeri sadraja. Zašto?
— Ne strepimo za objektivnost informacija, bez pristranosti, subjektivnosti i ideologiziranja jer svoj posao znamo raditi. Provjere su nune jer je to osjetlji- vo podruje, prema kojemu postoji sklo- nost javnim dvojbama i polemikama, zbog ega je u Hrvatskoj esto percipi- rano na pogrešan nain. Moda je bio i neiji interes da se o hrvatskome iselje- ništvu i manjinama nedovoljno zna, Hr- vatska se tako odvajala od svojih manjina i iseljeništva, što je slabilo Hrvatsku
ne samo u sklopu druge Jugoslavije, ve i u odnosima meu hrvatskim graani- ma u Hrvatskoj.
Je li nešto od grae za vas bilo iznenaenje, bez obzira na višegodišnje iskustvo, prethodni znanstveni i publicistiki rad?
— Jedino iznenaenje vezano uz ise- ljenu Hrvatsku i uz manjine, koje manje znam, iznenaenje je bogatstvom, širi- nom i dubinom – dakle ne ponajprije brojnošu i rasprostranjenošu – do- prinosa tih ljudi zemljama u kojima su ivjeli ili ive. Njihova prisutnost u tim kulturama je iznenaujua, a mi, i danas esto optereeni ideološkim, politikim i mnogim drugim razlozima, ne koristi- mo se tim bogatstvom u dovoljnoj mjeri za razvojne procese. Naravno, to se po- boljšava, a integrativni procesi instituci- onalno se potiu pri emu istiem kao primjer Hrvatsku maticu iseljenika i njezinu ravnateljicu s naglašenom motiva- cijom i dobrim smjerom u upravljanju Maticom. Rado suraujemo na institu- cionalnoj razini i osobnoj.
Zašto ve sada za Leksikon kaete da je antistereotip, najavljujete ga, griješim li, kao sredstvo borbe protiv stereotipa i predrasuda?
— Znanstvenici, kao i svi ostali, pri- padaju odreenoj kulturi i ne mogu biti apsolutno nepristrani. Nisu to ni fizia- ri, pa ne mogu ni društveni znanstvenici. Ali, dok rade, uvjerenja koja se odnose na predmet koji istrauju moraju zanemariti, sve dok se time bave. Leksi- kon je informacija. Pristranost u staja- lištima pripada itatelju, mi emo informacijom izazivati itatelja, ne nameui svoja stajališta. Predrasude i stereotipi se ruše informacijom, naš projekt je u tom poslu svojevrsno oruje i alat.
Leksikon Marina Dria na jednome mjestu citira Vinka Nikolia koji je prije pedeset godina rekao: “Mi, politiki emigranti, kao što je i Ma- rin Dri bio...” Takve knjige po- mau u saimanju povijesnih razdoblja, injenicama podravaju integrativnost?
— Iako eše nesvjesni nego svjesni toga, neki oblici integracije domovinske i iseljene Hrvatske su i te kako prisutni – na primjer naša reprezentacija u nogometu koja nas tako uspješno predstavlja i s kojom se svi ponosimo, sastavljena je u veem dijelu od nogometaša iz iseljenikog korpusa. To je prije bilo nezamislivo. Pa i znanost nudi zanimljive aktu- alne primjere zajedništva.
Hoe li ovaj projekt ostaviti trajniji trag i u Institutu Ivo Pilar?
— Ekipa ovoga projekta funkcionira kao mali institut, mnoge su kolateralne koristi, a jedna je od najvanijih okuplja- nje mnogobrojnih suradnika, posebno mlaih. Svi veliki projekti prilike su i za nove znanstvene radove, koncentrira se i mnogobrojna literatura. U oima ise- ljeništva Leksikon e još više Institut Ivo Pilar uiniti poznatim, a to je vrlo vano. Pomišljamo i na enciklopediju kao nastavak suradnje s Maticom jer sve to treba narodu s jakom dijasporom i mnogobrojnim manjinama.
“Neki oblici integracije domovinske i iseljene Hrvatske su i te kako prisutni – na primjer naša reprezentacija u nogometu koja nas tako uspješno predstavlja i s kojom se svi ponosimo, sastavljena je u veem dijelu od nogometaša iz iseljenikog korpusa. To je prije bilo nezamislivo”.
NJEMAKA - Prema podacima njemakoga Statistikog ureda u Wiesbadenu, koji je objavljen krajem oujka, broj hrvatskih dravljana u ovoj zemlji 31. 12. 2008. godine iznosio je 223.056 (108.798 muških, 114.258 enskih) tj. 3,3% svih stranaca. U odnosu na prethodnu godinu broj je manji za 2.253 osobe. Najvei broj hrvatskih dravljana u dobi je od 25 do 65 godina (162.584), maloljetnih je 17.617, od 18 do 21 godine je 5.393, od 21 do 25 godina je 9.222, dok
SAD - Tradicionalna proslava blagdana sv. Jurja Hrvatske brat- ske zajednice odrana je 24. - 26. travnja u Cokeburgu, u ne- kadašnjem rudarskom naselju jugozapadno od Pittsburgha. Pokrovitelji ove velebne proslave, koja se odrava neprekid- no od 1950. godine, je HBZ-ov odsjek 354 “St. George” i Omla- dinski zbor “Sveti Juraj”. U tri dana slavlja, na stotine Hrvata i prijatelja našega naroda nazoilo je svetkovini svetog Jurja. Tradicijsko slavlje zapoelo je u subotu poslijepodne velikim tamburaškim i plesnim koncertom u Bentworthu u kojem su sudjelovali Omladinski tamburaš- ki zbor “Jadran” hrvatske upe Naše Gospe Kraljice Hrvata iz Toronta, Folklorni ansambl “Hrvatska” iz Mississauge te domai Tambu- raški zbor “St. George” odsjeka 354 HBZ-a. Na pozornici su izvedeni plesovi i pjesme iz Like, Meimurja, Prigrade i Ogulina. Uoi proslave, predsjednik odsjeka i predsjednik HBZ-a Bernard Luketich je istaknuo: “Bit e to tipina starokrajska, seljaka proslava, koja e zasigurno ostati u trajnom sjeanju, kako našim gostima iz ove okolice tako i svim osta- lima koji dolaze iz udaljenijih mjesta i gradova naših dviju drava.” (Amerike i Kanade) Uz bo- gati kulturno-umjetniki program, narodnu i
domau zabavu tijekom subote i nedjelje, koja je bila prot- kana pukim obiajima i prelijepim zvucima hrvatske glaz- be, zdušno su svirali sastavi “Trubaduri” iz Pittsburgha, TS “Zaplet” iz Aliquippe, Orkestar “Zabava” iz Pittsburgha te “Ba- rabe”, takoer iz Pittsburgha s pjevaem Darijem Barišiem. Završno, i jednako sveano slavlje odrano je u nedjelju 26. travnja s procesijom i svetom misom u crkvi Ave Maria u Bentleyvillu. Sv. misu su sluili upnik vl Gary W. Krum- mert i vl Gabrijel Badurina. (Franjo Bertovi)
Broj hrvatskih dravljana u Njemakoj 2008.
je broj osoba starijih od 65 godina 28.240. ak 64,1% naših dravljana ili 143.081 osoba ivi više od 20 godina u ovoj zemlji, a 9,28% ili 20.710 je 40 i više godina u ovoj zemlji. Prošle godine u Njema- ku se doselilo 2.825 Hrvata, a od- selilo se 7.520. Najvei broj hrvatskih dravljana zabiljeen je u sljedeim sa- veznim pokrajinama/zemljama: Baden-Württembergu 73.904, Bavarskoj 51.204, Sjevernoj Rajni- Vestfaliji 35.963 i Hessenu 30.049. Od svih Hrvata u Njemakoj 22% ih je tu roeno. Prosjena starost iznosila je 44,6 godine, a duljina
boravka od 27 godina jedna je od najveih u stranaca. Broj dravljana BiH u Njemakoj prošle godine iznosio je 156.804 osoba. Meu njima se nalazi takoer jedan dio Hrvata. Ukupan broj stranaca prošle godine iznosio je 6.727.618, tj. 8,19% svih stanovnika Njemake (82.098.534), dok je broj osoba s migrantskom pozadinom skoro 15,3 milijuna. (Ured./ Izvor: www.destatis.de)
HBZ: Tradicionalna proslava sv. Jurja u Cokeburgu
ISELJENIKE VIJESTI
GLOBALNA HRVATSKA
ENG Although Croatian women living in the emigrant communities, most highly educated, have nowadays abandoned many ingrained so- cial patterns, skilfully balancing between a successful career and family – they often take part in traditional emigrant community humanitarian activities that aim to provide help to the old country.
U spješna poslovna ena Jagoda Sto- ši Pike glavni je menader najpro- davanijih kanadskih novina Toronto Star, ija prodaja radnim danom do- see 440.000 primjeraka, a subotom
više od 640.000. Zahvaljujui umijeu upravljanja ove Šibenanke Toronto Star godinama odolijeva bespoštednoj konkurenciji na nacionalnoj razini od strane dnevnika Global Mail. Sudei prema prii Jagode Pike, put od emigrantice iz Hrvatske do uspješne kanadske poslovne ene dug je malo više od dva desetljea. Domovinu je s obitelji na- pustila s devet godina, tonije 1969., a iako tad nije znala ni rijei engleskoga, danas je lider najtirani- jih kanadskih novina!
- Medijsko trište Sjeverne Amerike prebogato je i zasieno, sta- novnici ovoga kontinenta imaju nevjerojatnu mogunost izbora, a kad tome dodamo i internet, zapravo je fantastian uspjeh zadrati toliko itateljstvo. Radnim danima imamo 60 do 80 stranica, subotom ak 200! Poslovni izazov doivljavam kao mogunost da u izda- vaštvu novina ostavim traga. Za supruga i dva sina - Alexandera (16) i Luku (20) odvajam itav vikend. Znam da je teško pomiriti obitelj i posao, ali kad bih ikad morala birati, ne bih razmišljala ni sekunde. Uvijek bih izabrala obitelj! Oni me upotpunjuju, bez djece i bez supruga, u ovih skoro tridesetak godina braka, nikad ne bih postigla to što jesam. Svaki slobodan trenutak provodim s obitelji, a trenutno išekujem zajedniki ruak za Majin dan koji se obiljeava druge nedjelje u svibnju, kae J. Pike.
ene koje migriraju danas su u prosjeku obrazovanije od svojih baka i mogu biti neovisno pokretne, ali njihova novopronaena sloboda ima svoju cijenu: ene koje migriraju suoavaju se s mnogo više opasnosti nego muškarci. Ovo ljeto, kako bi pomogao enama u pokretu da izbjegnu opasne poslovne situacije, Odbor za ljudska prava UN-a poziva industrijalizirane zemlje koje imaju gospodarske koristi od migracije da ratificiraju Meunarodnu konvenciju o zašti- ti prava svih radnika migranata i njihovih obitelji, koja je stupila na snagu prošlog srpnja. Do sada je tek 40 zemalja lanica UN-a ratifi- ciralo sporazum koji eli zaštititi migrantice, rekla je G. Gencianos, meunarodna koordinatorica organizacije Migrant Rights Interna- tional. Doznake iz inozemstva migrantica, kljuni izvor prihoda za mnoge obitelji, mogle bi u 2009. u prosjeku pasti pet posto, nakon godina snanog rasta, upozorio je M. Cirasino, elnik razvoja platnih sustava Svjetske banke. U svijetu je svakoga dana 88 milijuna ena u pokretu, meu kojima su i brojne Hrvatice koje odlaze traei jednostavno bolje ekonomske prilike, a te mlade obrazovane osobe sve
Piše: Vesna Kukavica
Iseljenice – izmeu poslovnog uspjeha i obitelji
U svijetu je svakoga dana 88 milijuna ena u pokretu, meu kojima su i brojne Hrvatice koje odlaze traei jednostavno bolje ekonomske prilike, a te mlade obrazovane osobe sve eše putuju same,
mijenjajui obrazac migracija i uvrijeenu socijalnu dinamiku
eše putuju same, mijenjajui obrazac migracija i uvrijeenu socijalnu dinamiku. Taj je globalni so- ciološki fenomen privukao pozornost znanstvenice Martine Cvajner, ija je disertacija o imigranticama u konkurenciji za doktorat godine u Italiji. Otišav- ši na studij na talijansko sveuilište u Trentu mlada Puljanka Martina, 2001. godine magistrira na inter- kulturalnim komunikacijama, izuavajui ih u sklopu europskog programa u Madridu, Veneciji i Mon- tpellieru. Godine 2004. se vratila u Trento i napisala, temeljem izvornog istraivakog uvida u ivot imi- grantica, doktorsku disertaciju, koja je u veljai ove godine nagraen kao najbolji doktorat iz sociologije na sveuilištu u Trentu, ime je Cvajnerova uvrštena
u nominaciju za najboljeg mladog sociologa. Razumljivo je stoga što Cvajnerova istie kako se nigdje dosad nije osjeala strancem.
Iako današnje hrvatske iseljenice odustaju od uvrijeenih druš- tvenih obrazaca, mahom visokoobrazovane, vješto balansiraju izmeu poslovnog uspjeha i obitelji poput ostalih svjetskih putnica – esto se pridruuju tradicionalnim iseljenikim humanitarnim akcijama za pomo starome zaviaju. Najsvjeiji takav primjer je iz New Yorka humanitarna akcija amerikih Hrvatica meu kojima su dominirale Liliana Muskardin, Dusanka Marusic, Ines Kucic, Marie Urem, Maria Cividini, Jasna Dobrila, Ivanka Eror, Adriana Mikicic Gladitz, Rose Maracic, Melissa Muskardin, Anita Pagan i Nives Ma- ttiasich. Te su gospoe sa svojim brojnim sunarodnjacima lanice Dobrotvorne i neprofitne Udruge Islands Medical Assistance Society – IMAS. Ta njujorška Udruga, koja ovih dana obiljeava prvi roen- dan, pomae zdravstvenim ustanovama na otocima Cresu, Lošinju, Iloviku, Susku, Unijama, Malim i Velim Srakanama. Naše su se do- brotvorke posebno angairale u pomoi pri osnivanju odjela za he- modijalizu u Malom Lošinju. Do sada je Udruga IMAS organizirala niz dobrotvornih projekata na kojima je odaziv iseljenica bio velik. U travnju na posljednjoj dobrotvornoj zabavi koja je odrana u dvorani restorana La Fortuna okupilo se 420 gostiju, od kojih je veina porijeklom s cresko-lošinjskog otoja, a pridruili su im se i iseljenice porijeklom iz Istre i Dalmacije. Udruga je ve prikupila 50 tisua dolara, a trenutno prikupljaju sredstva za nabavu rendgen apa- rata za lošinjski Dom zdravlja koji košta 80 tisua dolara, zakljuila je Rose Maracic.
ovjeka, kao slike i prilike Boga, koji je vrhunac Boje kreacije, a na vrhu sunca ugravirana je moja zahvalnost Bogu koji me obdario ovim talentom koji mogu dijeliti s drugima, što me ini iznimno sretnim. Jedna strana odraava muš- karca, a druga lik ene, majke. Dodatni detalji imaju svoju simboliku, a u kraj- nosti sve se odnosi na ivot, opstojnost,
MARIJAN BEKI, HRVATSKI KIPAR IZ AUSTRALIJE
Hrvatski doprinos australskoj kulturi
‘Hrvatski farmer’ je osam metara visok i sedamdeset tona teak granitni kip koji je dosad najvee Bekievo djelo, ali i najvee djelo monumentalne umjetnosti u cijeloj Australiji
Napisala: eljka Leši
Snimke: fotoarhiva M. Beki
U malome australskom mjestu Wudinna, smještenom na autocesti izmeu Ade- laida i Pertha, oko 220 km sjeverno od Port Loncol-
na, kipar Marijan Beki završio je svoj golemi projekt “Australski farmer”. Ovaj veliki umjetnik podrijetlom iz Modrana, nedaleko od Dervente u Bosanskoj Posavi- ni, naglasio je kako je rije o osam metara visokom i sedamdeset tona teškome gra- nitnom kipu koje je dosad njegovo najvee djelo, ali najvjerojatnije i najvee monumentalno djelo u itavoj Australiji.
— Sveanost otkrivanja ovoga goro- stasa bila je upriliena u petak, 17. travnja. Ime “Australski farmer” osobno sam predloio, što je bilo s oduševljenjem prihvaeno, kao i dizajn u koga nisu za- dirali niti bilo što pokušavali mijenjati. Bila je to velika fešta za ovo malo mjesto. Nazoilo je oko tisuu ljudi. Program je zapoeo još u etvrtak na veer uz ve- eru u prostorijama kluba odakle se nastavio trosatni izravni prijenos radiopo- staje ABC. Sutradan, u petak, paralelno su se dogaali zanimljivi sadraji, kao što je prijevozom organizirano obila- enje okolnih znamenitosti i prirodnih blagodati, a sveanost je kulminirala na veer otkrivanjem skulpture, uz vatro- met. Vrpcu sam na prijedlog odbora ja prerezao, budui da su istaknuli da sam najzasluniji za projekt. Odbor je pripremio pive, vina i pjenušca s naljepni- cama Australskog farmera, u grafikoj izradi Davida Bekia. Bilo je tu puno uglednih gostiju iz politike i kulture. Ne mogu opisati kako sam se osjeao i do koje visine je moj ‘ego’ narastao pri- majui pohvale i estitke za obavljeni posao. U nedjelju je odrana ekumen- ska sveanost i blagoslov spomenika. 12
M AT IC A sv ibanj /may 2009 .
Recite nam nešto više o ovome velikom projektu. Kako je stvaran, dizajniran?
— Što se tie dizajna same skulpture, nastojao sam ivot ovih ljudi simbolizi- rati elementima i detaljima koji su povezani u jednu cjelinu. Sastoji se, meu ostalim, od tri stilizirana elementa sunca, klasja i ovaca, a završava u obliku ovjeka.
Postavljanje gorostasnog granitnog kipa u mjestu Wudinna
ENG Sculptor Marijan Beki has completed his massive undertaking, the Australian Farmer, a statute situated in the small town of Wudinna, on the highway from Adelaide to Perth. The art- ist, whose roots are in Modrana (Bosnia) has created his largest work yet, an 8 metre tall, 70 tonne granite statute.
ustrajnost te duhovnu i fiziku snagu, op- timizam i zahvalnost Bogu. Stalnu bor- bu za opstanak. Naime, trebalo je voditi rauna da svi ovi elementi budu sklad- no posloeni u harmonian odnos jed- ne cjeline ne narušavajui samu formu i kako ne bi sve djelovalo pretrpano. Za izvedbu ovoga gorostasnog kipa košta- lo je mene i moga dvadeset šestogodiš- njeg sina Davida dvije godine ivota i našega zajednikog kreativnog i tea- kog rada. Ovo djelo zbog nekoliko razloga nema cijene kojom bi se moglo plati- ti. Ovo je projekt uz udio cijele ove male farmerske zajednice. Uz to, uz moju za- molbu i hrvatska zajednica diljem Au- stralije je priskoila u pomo s otprili- ke dvadeset tisua dolara. Zauzvrat e uz ime moje malenkosti biti uklesana i njihova imena za povijest, neka se pamti, što je i bila moja motivacija. To me ini veoma ponosnim, a siguran sam i svakoga Hrvata koji ovamo svrati. S ponosom mogu ustvrditi da Wudinna od sada svijetom pronosi glas o maloj zajednici i velikome srcu, o hrvatskome bilu na ovim prostorima i hrvatskome dopri- nosu australskoj kulturi.
Uza sve ostalo, za mene je najvanija injenica da smo moj sin i ja zajedniki postigli uspjeh koji neemo zaboraviti dok smo ivi. U današnje vrijeme kada je teško uskladiti meugeneracijske odnose, a kamoli nešto zajedniko poduzeti, Boji je blagoslov ovakav doivljaj, koji vrijedi više nego sav novac ovoga svijeta. Ionako ništa neemo ponijeti sa sobom kada nas Svevišnji pozove k sebi! A u povijesti nee biti zapameno koliko nov- ca smo zaradili, kakve kue smo imali ili kakve automobile smo vozili, nego ka- kva djela smo iza sebe ostavili!
Je li i David krenuo vašim kiparskim stopama?
— David je inae grafiki dizaj- ner i uz spretnost rukovanja rauna- lom bio je od velike pomoi u izved- bi svih moguih vizualnih izriaja, od izrade internetske stranice ovoga projekta do izrade imena svih sponzora u zidovima koji su sastavni dio skulpture. Kada sam ga nakon završetka upitao bi li mi se ponovno pridruio na novome projektu, uz osmjeh je odgovorio - Da, ali uz malo bolju plau jer ovo nije bio bogzna kakav financijski uspjeh. Meu- tim, ovo je bio uspjeh u svakome dru- gom pogledu.
Kada dolazite u Australiju i koji su vaši kiparski radovi u toj zemlji?
— U Australiju odlazim 1989. godine, a u Adelaideu ostvarujem svoje prve kontakte s Hrvatima i prvim prijateljima. ivotno kolo sree odvelo nas je, mene i moju obitelj, i do maloga ribarskog mjesta Port Lincoln (Juna Australija) gdje po narudbi izraujem dva i pol metarski granitni spomenik ribarima nestalima u moru, meu kojima je, na alost, bilo i Hrvata. Spomenik je postavljen u marini uz sam kanal kojim ribari prolaze svojim brodo- vima. Inspiraciju za ovaj rad dobio sam prilikom estih susreta s hrvatskim udovi- cama na misama gdje odjevene u crno godinama tuguju za izgubljenim lanovima svojih obitelji. Usputno se raaju mnoge ideje od kojih su neke došle do svoje rea- lizacije, kao npr. “Vila Velebita”. Nakon e- tiri godine rada na ovoj skulpturi, na po- suenome kamionu, predstavljao sam je i proputovao hrvatskom zajednicom da bih napokon kao naš zajedniki dar domovini u ime svih Hrvata Australije, a kao simbol našeg zajedništva, završila u Hrvatskom veleposlanstvu u Canberri. “Vila Velebita” posveena je hrvatskim majkama, stvar- nim junakinjama, koje su podnijele mnoge rtve tijekom krvave povijesti, te su za- pisane u temelje slobode. Tu je i skulptura “Vukovar” koja je svoje mjesto našla u pe- rivoju Bonyton uz rijeku Torens u Adelai- deu. Ovaj rad obiljeava tadašnju aktivnost Hrvata Adelaidea kad su u spomenutome drvoredu posadili 200 domaih stabala kao simbol nove nade, nakon masakra u gradu heroju - Vukovaru.
Pozdravno slovo umjetnika uz nazonost i blagoslov sveenika Marijan Beki i sin David uz svoje monumentalno djelo
Kipar prigodom završetka skulpture
njem narudbi i otpuštanjima. Drvna industrija Klana smještena je
na samoj granici Gorskog kotara, petnaest kilometara od Rijeke i šezdeset kilometara od Trsta. Kako sami istiu, djeluju u brdskom dijelu u unutrašnjosti Kvar- nera poznatom kao “zeleno srce Hrvat- ske”, sa šumovitim brdima, bogatim liva- dama i jamama, endeminim biljkama i rijetkim ivotinjskim vrstama. Stanov- ništvo koje je velikim dijelom zaposleno u drvnoj industriji s ponosom naglaša- va kako se u ovome mjestu do današnjih dana odralo staro narodno poštovanje za prostor i tradiciju te se tako spaja- ju potrebe moderne tvrtke s paljivim pošumljavanjem i selektivnom sjeom trupaca kako bi se odrali izvrsni pri- rodni resursi.
Proizvodnja stolaca poinje dola- skom trupaca iz Hrvatskih šuma koji se skladište i tako ekaju prvu kontrolu kvalitete. Nakon toga slijedi klasifikacija na osnovi duine, debljine, boje, vora- vosti i oblika. Paljivo klasificirani trup- ci odlaze na rezanje prvih grubih dasaka u raznim debljinama, što ovisi o njiho- voj daljnjoj namjeni. Grubo rezane da- ske odlaze na sušenje, da bi kasnije kre- nule na odlamanje i profiliranje, ime se dobivaju grubi poluproizvodi koji e kasnije dati oblik gotovom stolcu.
U tvrtki istiu kako su osim na mo- dernu tehnologiju koja u suvremenim pogonima obavlja finiširanje proizvoda procesima blanjanja, glodanja i laštenja, izrazito ponosni na majstore stolare koji svojim rukama daju onaj posljednji peat proizvodima. Uz runi nadzor i kontrolu obavlja se posljednje brušenje i laki- ranje, a pojedine vrste stolaca dobivaju i podstavu.
DRVNA INDUSTRIJA KLANA U RIJEKOME ZALEU
Kvalitetnu proizvodnju kriza ne pogaa
Rije je o jednoj od naših najboljih tvornica u segmentu proizvodnje stolaca, koja e i ove godine, ako je suditi prema sadašnjoj situaciji, imati odline poslovne rezultate
Napisao: Luka Capar
S vi govore o krizi i recesiji, a proizvodnja još jednom poka- zuje kako se upravo industri- jom, kvalitetnim i postojanim proizvodom moe izbjei kri-
za. Drvna industrija (DI) Klana najbolji je primjer za to. DI Klana, jedna od na- ših najboljih tvornica u segmentu proizvodnje stolaca, i ove e godine, ako je suditi po sadašnjoj situaciji, imati odline poslovne rezultate, i kamo sree da je takvih primjera više u Hrvatskoj.
Kompletan asortiman tvrtka izvozi, od ega 60 posto na francusko trište, 34 posto u Njemaku, te 6 posto na trište susjedne Italije. Treba naglasiti kako vei- nu svoje sirovine nabavljaju od domaih dobavljaa, uglavnom Hrvatskih šuma, a gotovo cjelokupan asortiman trenutno se radi od bukova drveta.
“Manju krizu osjetili smo poetkom prošle godine, kada je sve i poelo na glo- balnoj razini, no nakon toga moram biti iskren i rei kako problema u poslova- nju nismo imali, a nemamo ih niti sada”,
kae direktor DI Klane Miladin Marko- vi, dodajui kako pojedina trišta poput Njemake ak i rastu. Prema sadašnjoj situaciji rezultati za prvih šest mjeseci ove godine trebali bi biti bolji nego u istom razdoblju lani. Ono što se moe primi- jetiti jest da narudbe idu ipak prema niem cjenovnom razredu stolaca, no posao ide dobro.
Markovi istie kako e i ove godine, kao i u deset proteklih, na godišnjoj razini u modernizaciju i proizvodnju uloiti oko milijun eura, a planira se i prošire- nje pogona i proizvodnih kapaciteta, im za to stignu potrebne dozvole. “Ove smo godine zaposlili dvadesetak novih radnika, a za optimalnu proizvodnju trebalo bi nam još dvadesetak novih”, naglaša- va Markovi. Zakljuuje ipak kako nitko ne zna kada e globalna kriza završiti, te ako se nastavi i dalje, nitko nee ostati neokrznut, pa niti oni, te razumije kole- ge iz branše koji su suoeni s otkaziva-
ENG Drvna industrija Klana (the Klana Wood Company), situated in the hinterland of the city of Rijeka, is one of our top factories in the chair production business. Based on its current results it will again this year, in spite of the global economic crisis, see excellent operating results.
Klana se nalazi u zaleu grada Rijeke na prijelazu u Gorski kotar
Drvna industrija Klana
Iz kanadske prerije u Solin “U Hrvatsku sam se vratio 1996., a godinu dana kasnije sam se zaposlio u Dalmacijacementu. Ovdje sam se oenio, a sa suprugom Vesnom u sretnom braku imamo troje djece”, pria nam Trpimir Reni
POVRATNIK IZ KANADE TRPIMIR RENI USPJEŠNO VODI TVRTKU ‘DALMACIJACEMENT’
ENG Trpimir Reni, a successful manager and the CEO of the Dalmacijacement Company, was born to Croatian economic emigrants. He was born in Vienna, and grew up in Canada playing the Croatian tamburitza and ice hockey, getting his university degree at the University of Mani- toba where he graduated civil engineering and earned an MBA. He returned to Croatia in 1996, is married and has three children.
Napisao i snimio: Nedjeljko Musulin
Z acijelo su rijetki strunja- ci odnosno menaderi ne samo u Hrvatskoj koji su se tako mladi potvrdili u svojoj struci, dosegnuvši sami vrh
svoje profesije, kao Trpimir Reni, predsjednik Uprave Dalmacijacementa na podruju grada Solina, dijete hrvatskih ekonomskih emigranata, majke Nade iz Zagorja i oca Karla iz okolice Tomisla- vgrada. Roen je u Beu, a odrastao u Kanadi uz hrvatsku tamburicu i hokej, školujui se i studirajui na Sveuilištu Manitoba gdje je diplomirao graevi- narstvo, a zatim na matinom fakultetu završio i MBA-studij.
“Moji roditelji upoznali su se u Za-
grebu i otišli su raditi u Austriju. Rodio sam se u Beu dok su roditelji ekali odgovor na svoj zahtjev za odlazak u SAD ili Kanadu. Prvi pozitivan odgovor im je stigao iz Kanade kamo smo otišli kada sam imao samo šest mjeseci. Najprije smo ivjeli u Ottawi odakle smo se pre- selili u Winnipeg, baš usred kanadske prerije, a tu su i danas majka, dva brata i sestra. Pokojni otac je u poetku radio kao graevinar, a poslije kao liilac. Maj- ka je pazila nas etvero, a zatim se zapo- slila u tvornici namještaja. Ja sam dvije godine, kao graevinski inenjer radio u komunalnoj tvrtki. Inae, studirao sam i diplomirao i menadment, a u Hrvat- sku sam se vratio 1996., a godinu dana kasnije sam se zaposlio u Dalmacijace- mentu gdje sam od 2001. do 2005. ob- našao dunost direktora financija. Tada, nakon pripajanja matine tvrtke ‘Dal- macijacement’ CEMEX-u, prešao sam u CEMEX-ovu regionalnu podrunicu u Londonu na mjesto direktora odgo- vornog za proces kontinuiranog razvoja integracijskih procesa nakon akvizaci- ja. Tu sam dunost obnašao dvije godine da bi mi tvrtka sredinom 2007. ponudi- la mjesto predsjednika Uprave Dalma- cijacementa, što sam i prihvatio te tu dunost obnašam i danas. U Hrvatskoj sam se oenio i sa suprugom Vesnom u sretnom braku imamo troje djece”, pria nam Trpimir Reni tek djeli svoga za- nimljivog ivotopisa. U slobodno vrijeme, naješe vikendima, sa suprugom i djecom rado posjeuje svoje korijene u Tomislavgradu i Zagorju.
Reni istie kako je tvrtka ‘Dalmaci- jacement’ vodei proizvoa cementa u Hrvatskoj i regiji, kojim je izgraen najvei dio autoceste Zagreb-Split. Tim je cementom izgraena i veina najvanijih mostova u cijeloj regiji.
Predsjednik Uprave ‘Dalmacijace- ment’ s više od 650 zaposlenih (samo na podruju Hrvatske), koji je zadovo- ljan svime što je dosad postignuto u toj tvrtki, naglašava da je godišnji kapaci- tet Dalmacijacementa oko 2,5 milijuna tona cementa te da je rije o tvrtki koja, uz zadravanje vodee pozicije na trištu cementa, svakim danom snanije ulazi i na trište betona. Kae kako je ‘Dalma- cijacement’ vodei hrvatski proizvoa cementa i lider na trištima BiH i Crne Gore, te da tvrtka svoje poslovanje te- melji na poštovanju smjernica odri- vog razvoja, ulaganju i u zaposlenike, te poštovanju najviših standarda kvalitete proizvoda.
Svoj poslovni rast tvrtka gradi na par- tnerskom odnosu prema zaposlenicima i zajednici, a da je na pravome putu po- tvruje i nagrada ‘Indeks DOP-a’ koju je ‘Dalmacijacement’ dobio sredinom pro- sinca prošle godine od Hrvatske gospodarske komore.
Povratnik iz Kanade Trpimir Reni, predsjednik Uprave Dalmacijecementa
Zaposlenici i detalj Dalmacijecementa
MOSTARSKO PROLJEE 2009. MOSTAR - U Mostaru se od 15. travnja do 1. lipnja odrava manifestacija Mo- starsko proljee 2009. - XI. dani Matice hrvatske kojom je Mostar postao ne samo kulturni centar, nego i lan Sa- veza europskih festivala. Jednodnevna manifestacija otprije 11 godina, pretvo- rila se u prvorazredni kulturni doga- aj u trajanju od mjesec i pol dana u kojemu nastupaju simfonijski orkestri Zagreba i Mostara; kazališta Zagreba, Mostara, Splita, Dubrovnika, Sarajeva i Banje Luke; ansambli; puhaki orkestri; izlobe slika i fotografija; promocije knjiga te lutkarska kazališta itd. Na sa- mom otvorenju ovoga prvorazredno- ga kulturnog dogaaja naješe rijei koje su se ule bile su one koje su po- tencirale potrebu da ovaj kulturni do- gaaj promovira suradnju i dijalog kako u Mostaru tako i u cijeloj BiH.
HRVATSKI KANAL U BIH SARAJEVO - Poznato je da se hrvatski predstavnici u BiH ve više od 10 godina pokušavaju izboriti za trei radiotelevizijski program na hrvatskome jeziku. Dok je potpuno normalno po- stojanje televizije i radija na srpskome i bošnjakome jeziku, naalost, bošnja- ki politiari blokirali su odluku o tree- mu hrvatskom kanalu pozivajui se na zaštitu vitalnoga nacionalnog intere- sa. Tako ispada da trei hrvatski kanal ugroava nacionalne bošnjake intere- se. Budui da se pretplata za radiotele- viziju u BiH plaa zajedno s telefonskim raunom, 83.000 hrvatskih korisnika te- lefona odbija plaati radiotelevizijsku pretplatu na kojoj ne postoji njihov nacionalni program na njihovu jeziku i zbog toga su na popisu za prisilnu sud- sku naplatu RTV-pristojbe. U BiH, zemlji apsurda, kao nigdje u svijetu pretplata za televiziju plaa se ne zbog toga što gledate televiziju, nego zbog toga što imate telefon. Ipak, ustrajna borba za nacionalni program mogla bi, ako ne na federalnoj razini, zaivjeti na razini BiH, jer je Povjerenstvo za izradu ela- borata “Radiotelevizijski kanal na hrvatskom jeziku” završilo posao i eka se natjeaj ako ga, naravno, odobri Vi- jee ministara.
VIJESTI BiH
KATOLIKE ŠKOLE KAO PRIMJER SARAJEVO - Još davne 1994. godine u doba rata na podruju BiH, Katolika crkva BiH zapoela je gotovo futuristiki projekt osnivanja i povezivanja suvreme- nih škola pod nazivom Škola za Europu. U to vrijeme u duhovno podijeljenoj BiH, dok su Bošnjaci išli u bošnjake, Srbi u srpske, Hrvati u hrvatske škole, nagla-
sak ovog projekta bio je na odgoju i obrazovanju djece u specifinom ambijentu kakav je bosanski. Nakon Sarajeva, takve škole otvorene su i u drugim dijelovima BiH, koje su moda jedine u BiH bile multietine i dostupne ne samo katolicima. Sadašnjih 13 takvih škola pohaa 4.500 uenika razliitih nacija zbog ega je Europski parlament, govorei o situaciji u BiH, katolike škole oznaio kao jedinu svijetlu toku koja moe posluiti kao primjer i drugim europskim zemljama.
POPIS STANOVNIŠTVA 2011. SARAJEVO - Odluka je donesena - popis stanov- ništva u BiH bit e 2011. godine. Iako se, pozna- to je, popis stanovništva u normalnim zemljama odrava svake 10. godine, zbog rata i zbog pro- klamirane politike povratka nije se odrao redo- viti popis stanovništva 2001. godine. Spol, kuan- stvo, nacionalna pripadnost, starost, pismenost i
školska sprema bit e glavne sastavnice ovog popisa. Podaci iz popisa odnose se na stanovništvo iz BiH koje stalno tu stanuje, kao i na one koji imaju prebivalište u BiH, a trenutno su negdje u inozemstvu. Ako se pogleda prošle popise stanov- ništva, lako je uoiti da se broj Hrvata kretao od 720.000 do 770.000 s udjelom u ukupnom stanovništvu od 21,7 % 1961. godine do 17,4 % 1991. godine. Ipak, rat i ratna protjerivanja kao i slab povratak, dapae, kao i iseljavanja poslije rata daju naslutiti da e broj Hrvata drastino opasti. Mnogi se s pravom boje da bi nas ovaj popis mogao od naroda pretvoriti u nacionalnu manjinu.
KOMŠI PRIJETI SUDOM U HAMBURGU SARAJEVO - Predsjedništvo BiH uputilo je pismo hrvatskim dunosnicima kojima otvoreno prijete zaustavljanjem gradnje Pelješkog mosta zbog, kako kau, neriješenoga graninog spora oko poluotoka Kleka kraj Neuma. Zanimljivo je kako upravo hrvatski lan tog predsjedništva eljko Komši, koji je na tu funkciju izabran ponajviše glasovima Bošnjaka, prijeti Hrvatskoj Meunarodnim sudom u Hamburgu.
VL ZLATKO SUDAC OKUPIO 30.000 VJERNIKA HUMAC / BUGOJNO - Od 18. do 24. travnja katoliki karizmatik vl Zlatko Sudac odrao je trodnevni seminar duhovne obnove u mjestu Humcu kraj Bugojna. Seminaru je nazoilo više od 30.000 ljudi iz raznih dijelova BiH. Vl Sudac je na seminaru, izmeu ostalog, istaknuo da je najvee zlo modernoga svijeta neznanje. “Neznanje ini da je ovjek toliko stisnut u svoj mali svijet, da ne prihvaa drugoga zato što ga ne poznaje.” Osvrui se na stanje u BiH, poruuje kako narodu u BiH nee pomoi nitko izvana i kako “moramo pomoi sami sebi”. Napo- menuo je da je oduševljen spontanošu, iskrenošu i dobrom voljom tih “malih ljudi” iju elju da se krene naprijed treba podrati.
Pripremio: Petar Buljan
brinula se za to poslijeratna stvarnost. Usred maloga grada - ije je dotadašnje vizure krasio park u samome središtu - dignuto je, gotovo ugurano, novo zdanje, velika pravoslavna crkva. Katolika je bila srušena do temelja, no sagraena je ponovno na istim temeljima.
STIGLI IZ CIJELE EUROPE Na devet kilometara dalje cestom, uz koju se prostiru nepregledni breuljci i buja pitoma priroda, smjerokaz upuu- je prema “Samostanu Plehan”. Skreemo na novu asfaltiranu cestu gdje nas nakon dvjestotinjak metara doekuje ne- pregledno parkiralište automobila i autobusa: registracijske oznake govore da je za Markovo na Plehan stiglo mnoštvo njegovih mještana iz Njemake, Švicar- ske, Austrije, Hrvatske... Prepoznaju se i pozdravljaju prijatelji, roaci, znanci; ujemo kako dolaze odasvud. Za dobro- došlicu šargija, tipian iani instrument naših Posavljaka. Taj svijet voli pjesmu, a tko pjeva ima duha i slavi ivot.
Miriše priroda, još cvjetaju jabuke i trešnje… Pred nama na pitomome brijegu, s kojeg puca impresivan pogled, pred novom crkvom visokom 25 m – tisue vjernika. Misno slavlje predvodi fra
“U Plehanu ispuni se duša” I ove godine 25. travnja, na blagdan svetoga Marka, tisue Plehanana posjetilo je svoj Plehan, duhovno i kulturno središte Hrvata derventskoga kraja, simbol stradanja, ali i dizanja iz pepela
Napisala i snimila: Mira uri
N akon prelaska granine crte na Savi u Bosanskom Brodu pozornije proma- tramo slike koje promi- u pokraj ceste. Prošlo je
ve etrnaest godina od završetka rata, no njegov rukopis i dalje je svje i pre- poznatljiv na proeljima kua; irilini natpisi upozoravaju da smo u gostima -
u Republici Srpskoj. No, crkve su podignute pa se lijepo ureene uzdiu iz pro- ljetnih pejzaa. Ve prema Derventi reljef se mijenja, iza nas ostaje ravnica, prola- zimo laganim udolinama. Zeleno, što vo- lim zeleno, pjevao je pjesnik…
Derventa - prije rata veinski hrvatski grad, govore prijatelji suputnici podrijetlom iz toga kraja, promijenio je svoje statistiko lice, no i sama razgled- nica grada ima jednu novu vedutu. Po-
DOJMOVI I SLIKE IZ BOSANSKE POSAVINE
Ovako e izgledati novo svetište u Plehanu kad bude u potpunosti dovršeno
Kada zasvira šargija i violina Posavljaci se hvataju u kolo
Staro svetište porušeno
je u ratu
hvaljuje zagrebakome gradonaelniku Milanu Bandiu koji je sponzorirao au- tobuse za KUD-ove i Plehanane iz Za- greba, slavonskobrodskome gradonaelniku Marki Duspari u ijem su gradu mnogi pronašli svoj novi dom, dervent- skome Miloradu Simiu te Zaviajnom klubu Plehan iz Zagreba i Stipi iku na organizaciji 6. smotre folklora… No kako posla ima napretek, svi su pozva- ni da i dalje budu uz Plehan.
U dvorišnoj kui ive tri franjevca; u njezinu je sastavu i kapelica koja slu- i za bogosluje, a u kojoj mnogobrojne umjetnine ekaju primjereni prostor. Na- ime, Plehan je imao bogatu zbirku likovnih djela, ija je sudbina bila neizvjesna, no lokalne vlasti su prije godinu-dvije zbirku vratile tamo gdje pripada.
Iza samostana podignute su pomo-
Marijan Karaula, zamjenik provincijala franjevake provincije Bosne Srebrene, nadahnuto propovijeda fra Mirko Filipo- vi, gvardijan. Uz pozdrav svima koji su Plehanu stigli u pohode, uz ovogodišnju 800. obljetnicu franjevakoga reda, daje kratki presjek njihova djelovanja u Bosni Srebrenoj, ivot s narodom i za narod. A to se posebno potvrdilo, i danas se po- tvruje upravo na tome mjestu.
Naime, tu u proljee 1992. nije ostao ni kamen na kamenu; crkva i samostan do temelja su srušeni, kue redom mi- nirane, a narod doivio strašni egzo- dus. No, oni se prvi vraaju pokazujui kako se za svoje treba boriti. Ono što je fra Ivan uri, prvi poslijeratni gvardijan samostana, zapoeo na ruševinama, nastavio je fra Mirko Filipovi, a rezultati su oiti.
NOVA VELEBNA CRKVA Na Plehanu danas opet dominira crkva iji je kamen temeljac blagoslovio Ivan Pavao II. za svog posjeta Sarajevu 1997., a projekt je osmislio Zlatko Ugljen, pro- fesor na Arhitektonskom fakultetu u Sa- rajevu. Vjernicima, emotivno vezanima za svoju staru crkvu, a time i svoju proš- lost, trebalo je vremena da se priviknu na suvremeno graditeljsko zdanje. Oni bi najradije Plehan kakav je neko bio. No, vrijeme je nemogue vratiti, a sjeanje je naše bogatstvo. Njezinu gradnju podra- li su mnogobrojni mještani, darovatelji, udruge, umjetnici… Na kraju mise fra Mirko zahvaljuje svima, posebice Vladi Republike Hrvatske koja je prošle godine asfaltirala put od glavne prometnice do samostana, kao i veliko igralište te podsjea na daljnja obeanja, zatim za-
Na mladima baština ostaje
Plehanani grade montane kue u blizini crkve. Jeli to novi poetak?
Groblje – mjesto susreta nakon godina odvojenosti
Nepregledne kolone autobusa oko Plehana
ENG Again this year, on the 25th of April, on St. Mark’s day, thousands of Plehan natives visited the Plehan monastery. The monastery is a spiritual and cultural centre for the Croatians of the Derventa region and all of Bosanska posavina (the Bosnian Sava River basin) and is a symbol both of suffering and of rising up again from the ashes.
ne zgrade i farma; franjevci imaju sve potrebno za ivot na Plehanu. I ne samo to: oni promiu i proizvodnju ekološke hrane te konkretnim projektima pruaju primjer moguega ivota na svojoj zemlji svakome povratniku. S njima surauje Udruga povratnika “Feniks”. Doista, Ple- han je trebalo dii iz pepela, “graditi iz ljubavi”, a to je i naziv trajne akcije.
SNAGA HRVATSKOG DUHA Poslije bogosluja mijenja se mjesto dogaaja. Mladost je na pozornici na Šestoj smotri folklora koju organizira Zaviaj- na udruga Plehan iz Zagreba. Raskošne nošnje tridesetak razliitih KUD-ova Plehanana i njihovih gostiju iz nekoliko drava pokazuju bogatstvo hrvatske baštine; pjesma i ples svjedoe snagu hrvatskog duha neslomljivih Posavljaka.
Nitko nema što Derventa ima, ima Ple- han, ljepši je od Rima, pjevalo se nekad ovdje, kau, a mi elimo vjerovati da taj ponos nije samo prošlost.
Stariji njeguju sjeanje na blinje; na lijepo ureenome groblju mramorne nadgrobne ploe prezimenima pišu povijest - Jekovi, Filipovi, Zubak, Begi, Andrijani te zanimljivi spomenici stari- jeg datuma svjedoe hrvatski i katoliki kontinuitet. iste se grobnice, pale svije- e. Susreu se i razgovaraju susjedi. Iva Jerkovi iz Zagreba govori kako je “Ple- han bio njezin ivot, pa e biti i poiva- lište”. Svi s kojima u prolazu razgovara- mo došli su tek u posjet. A djeca? Djeca imaju novi ivot, nove adrese.
Prijatelji Filipovii, u ulozi vodia – domaini su jer potjeu iz Plehana, a gosti jer su i sami tek u posjetu - vode nas u nekadašnje središte ovoga mjesta. Poka- zuju ledinu na kojoj je bio dom kulture, kua s uiteljskim stanovima, trgovina, ambulanta, ali i ruševinu škole, kue koje poput kostura strše iz zarasloga granja. Sve je redom srušeno 1992., a do sada obnovljeno tek ponešto. Od prijeratnih 7.000 stanovnika na podruju upe (Bo- inci, Brezici, Bukovac, Bunar, Danica, Komarica, Kovaevci, Lug/Riteši, Lu- pljanica, Modran, Poljari, Siine, Stani- i, Šušnjari, Vinogradine, Vrhovi, Zasika i Zelenike), danas ih je u prosjeku oko 170, uglavnom starije dobi. Iznimka je jedna obitelj s djecom koja u školu pu-
tuju u Derventu. U Komarici, primjerice, nije obnovljena niti jedna kua, govore. No, Plehanani diu montane drvene kue blizu crkve. Petnaest je godina od slubenog završetka rata, a posjetiteljima se ini - juer. Svijet koji se nema kamo vratiti i danas je njegova rtva.
U hladu pod dudom objeduje obitelj iz Zagreba: baka, majka i djeca. Za- poinjemo razgovor, pa na pitanje što im znai dolazak u Plehan, starija gospoa tiho ree - “Ispuni se duša.” U tri rijei sve je stalo. Pod tim dojmom odlazimo prema Lugu/Ritešiu, gdje nas ekaju prijatelji. Ispraa nas smotra folklora, vesela pjesma, šareno tradicijsko ruho, duhom bogata Posavina i njezini mnogobrojni gosti. Nadaleko se uje smijeh i amor, no na veer e sve utihnuti, veina e otii na nove adrese. Ipak, i dalje e ostati hrabra nekolicina i s njima oni koji Bosnu vole i nad njom bdiju dugi niz stoljea.
Posavina nee ostati pusta Plehan je dio derventske opine, a Ilija Zirdum, dosadašnji predsjednik Udruge povratnika “Feniks”, odnedavno je i predsjednik Skupštine opine Derventa (što je velika novost), a na pitanje o povratku Hrvata govori: “Optimist sam, ljudi se ele vraati; trenutano je više od 1.100 prijava za povratak na podruju derventske opine. Naj- vanije je donijeti odluku o povratku, onda se sve rješava jednostavnije. Republika Hrvatska znaajno nam pomae: ove godine donira materijal za 73 kue, a BiH još nije poela ni deset koje je odobrila prošle godine. Trebat e nam više pomoi za rješava- nje infrastrukture. Zasad se samo kue obnavljaju. Udruga Feniks ve pet godina radi na pronalaenju sredstava za infrastrukturu, struju, vodu; ide sporo, jer su potrebna velika sredstva, ali ide. Sada radimo na stvaranju uvjeta za bavljenje poljoprivredom na malim seoskim gospodarstvima. Uskoro emo otvoriti i edukacijski centar za te potrebe. U Boincima smo obnovili školu, a obnovit emo i školu u Plehanu. No, ipak je problem u neemu drugome. Dok nije bilo škole, govorilo se – gdje emo se vratiti, nema škole, a danas se govori – šta e nam škola kad nema djece. Mnogi su zapoeli i- vot drugdje. Ali ipak se kree. Vidimo to svakoga dana. Posavina nee ostati pusta”, optimistino zakljuuje Ilija Zirdum.
Ovako izgleda veina hrvatskih kua
Gvardijan fra Mirko Filipovi i zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi
Obitelj iz Zagreba: “U Plehanu ispuni se duša”
du: kupanje u rijeci, nogometne utakmi- ce, šetnje poljem...
Rat u Hrvatskoj jako je zbliio hrvatsku zajednicu u Parizu. Organizirale su se razne akcije kako bi se pomoglo domovini te su stoga u tome razdoblju veze s Hrvatskom još dodatno ojaale. Inae sam u djetinjstvu gradio vrste veze s ro- acima i prijateljima iz Hrvatske, a njih i dandanas odravam. Sestre i brat ive u Parizu, roditelji su sada umirovljenici te tijekom proljea i ljeta borave u Imot- skome ili u Omišu gdje imaju vikendicu, a tijekom jeseni i zime su u Parizu.
Imate sretnu obitelj koja ivi zajedno s Vama u Hrvatskoj. I supruga vam je ‘gastarbajtersko’ dijete…
— Supruga je roena u Stuttgartu gdje je provela cijelu mladost. Njezin otac rodom je iz Hrvatskog zagorja, a ona naravno govori hrvatski. Upoznali smo se tijekom njezina studija u Parizu i od 2003. zajedno ivimo u Zagrebu, iako ja esto putujem u Istru. Imamo dvoje djece, Benedicte (6) i Dorijana (2).
RAZGOVOR: FRANCUSKI HRVAT DAVID GABELICA, GENERALNI DIREKTOR BINA ISTRE
Mladi povratnik gradi istarske autoceste
Francuska je zemlja koju iznimno poštujem, ne samo zbog svega što mi je pruila, nego zato što je izvor raznih kulturnih i ostalih bogatstava. Meutim, srce mi više kuca u ritmu ‘Lijepe naše’ nego uz
Marseljezu, što je vjerojatno razlog zbog kojeg sam i došao ivjeti u Hrvatsku
Razgovarala: Jasminka Kali
Snimke: iz albuma D. Gabelice
V ozite li Istarskim ipsilonom vidjet ete da su radovi na dijelu te poluautoceste izmeu Kanfanara i Uma- ga u punome jeku. Moni
strojevi lome naizgled neslomljivi istarski kamen sivac, bageri krcaju, a kamioni od- voze tisue tona crvene zemlje. Dana 26. rujna 2008. poelo je ‘dupliranje’ ipsilona i pretvaranje poluautoceste u moder- nu autocestu punoga profila.
Istarski ipsilon gradi koncesionar Bi- na-Istra, hrvatska tvrtka u koju su oko 50 posto temeljnoga kapitala uloila hrvatska poduzea, a drugu polovicu francuska tvrtka Bouygues. Zanimljivo je da je generalni direktor Bina Istre David Ga- belica, mladi Hrvat iz Francuske koji je svoju poslovnu karijeru uspješno nastavio graditi u zemlji svojih roditelja.
Gospodine Gabelica, iako ste roeni u Francuskoj oduvijek ste bili povezani sa sunarodnjacima, zar ne?
— Da. Roen sam 1972. godine u Pa- rizu, djetinjstvo sam proveo u jednome malome gradiu koji se zove Le Perre- ux i koji se nalazi šest kilometara isto- no od Pariza. Veza s Hrvatskom je uvijek postojala s obzirom na to da su nas, mene, brata i dvije sestre, roditelji upisali na vjeronauk u hrvatskoj katolikoj mi- siji gdje smo svake nedjelje išli na misu. I kasnije sam se druio s pariškim Hr- vatima. Imali smo tradicionalne sastan- ke nedjeljom poslijepodne uvijek u isto- me kafiu.
Takoer smo svakog ljeta išli na go- dišnji odmor u Hrvatsku, gotovo da je postojalo pravilo da dva ljetna mjeseca boravimo u Imotskoj krajini, rodnom kraju mojih roditelja. Kako sam ivio u gradu, meni je selo znailo veliku slobo-
David Gabelica
ENG An interview with David Gabelica, a young Croatian from France who has continued his successful career in the native land his parents, natives of Imotski, came from. He is currently serv- ing as general manager of the Bina Istra Company, building modern highways in Istra County. He lives with his wife and two children in Zagreb.
Što Vam znai Francuska, zemlja u kojoj ste odrasli, a što Hrvatska?
— Francuska je zemlja koju iznimno poštujem, ne samo zbog svega što mi je pruila, nego zato što je izvor raznih kulturnih i ostalih bogatstava koja bih mogao danima nabrajati. Meutim, srce mi više kuca u ritmu ‘Lijepe naše’ nego uz Marseljezu, što je vjerojatno razlog zbog kojeg sam i došao ivjeti u Hrvatsku.
Kako ste se obrazovali, gdje ste stjecali struno obrazovanje? Kako ste nauili ovako dobro hrvatski jezik?
— Studirao sam ekonomiju u Pari- zu i zatim sam pohaao poslijediplom- ski studij, smjer financija, na Sveuilištu Paris XII. A hrvatski jezik sam nauio uz roditelje, to je bio hrvatski jezik kojim su govorili Imoani pedesetih godina. Nakon dolaska u hrvatski poslovni svijet, brzo sam shvatio da ne govori- mo ‘isti jezik’.
S kim se druite u slobodno vrijeme otkad ste u Hrvatskoj?
— Veina prijatelja su nam Hrvati, što je i prirodno, a s Francuzima se takoer druimo s obzirom na to da nam ki pohaa francusku školu u Zagrebu. Budui da nam je glavni dioniar francuska tvrtka Bouygues, takoer sam lan grupe predsjednika Uprave Francuskog društva u Zagrebu koje se sastaje svaki mjesec, a s nekima od njih razvio sam i prijateljski odnos.
Što mislite koje su razlike odnosno slinosti izmeu Hrvata i Francuza, od obiaja do temperamenta i radišnosti?
— Francuska je zemlja koja se jako otvorila i gdje su migracijski tijekovi in- tenzivni, uz to zemlja je jako prostrana tako da su obiaji raznoliki i sve je tee definirati tipinog Francuza. Obiaji su potpuno drukiji primjerice u Provansi gdje vladaju mediteranski obiaji za razliku od Mozela gdje susreemo tipine njemake obiaje. Doduše, to je kao u Hrvatskoj gdje e vam Zagorac rei da je tradicionalno jelo purica s mlincima, a Dalmatinac peena janjetina.
Biste li mogli trajno ivjeti u Hrvatskoj, koji Vam se njezin dio najviše svia i zašto?
— Sigurno da bismo mogli trajno ivjeti u Hrvatskoj, iako svaka upanija nudi svoje ari, osobno su mi Istra i Dalmacija najljepše regije. Meutim, ja sam odrastao u gradu i potrebna mi je dinaminost tako da mi je za ivot najbolji odabir grad Zagreb.
Što Vam se ne svia u Hrvatskoj. I zašto?
— Puno toga, ali je bitno da postoji još više stvari koje mi se sviaju. A neke stvari koje mi se ne sviaju su dio druš- tva. S obzirom na to da ne mogu oeki- vati da e se društvo prilagoditi meni, na meni je da se njemu ja prilagodim.
Što mislite o radnim navikama Hrvata? Jesu li struni, radišni ili ne?
— Mislim da su Hrvati struni, ali im je u poslu iskustvo moda u nekim sluajevima vanije od znanja. Ponekad, pak, imam dojam da odluke kroje ljudi koji imaju puno teoretskog znanja, ali potpuno ignoriraju praksu, što nikako nije dobro. Moram rei da su Francu- zi radišniji od Hrvata, što esto ostavlja posljedice na njihov privatni ivot gdje su odnosi u obitelji puno hladniji nego što su u Hrvatskoj.
Što openito mislite o cestogradnji u Hrvatskoj?
— Mislim da je jako puno toga ui- njeno posljednjih godina, što je bilo vano da bi se stvorila homogenost u razvitku zemlje. Autocesta je, primjerice, znatno pridonijela razvitku podruja kojima bi prolazila, što je bitno jer al- ternative poput eljeznica gotovo da ne postoje, a u tome je velika razlika s Fran- cuskom. Mislim da je moda došlo vrijeme smanjenja gradnje jer iako je dobro graditi, poslije se treba brinuti i o odravanju. Stoga sada sredstva treba- mo polako preusmjeriti prema pobolj- šanju kvalitete postojee mree i to posebice dravnih cesta od kojih su neke dotrajale. Prosjeno su autoceste sigurno kvalitetnije i bolje opremljene u Hr- vatskoj, što je posljedica novije koncep- cije izgradnje.
Sa bakom prigodom posjeta Imotskom
Prigodom sveanosti otvaranja radova na punom profilu Istarskog ipsilona
D OMOVINSKE VIJESTI
HRVATSKA PRIHVAA REHNOV PRIJEDLOG ZAGREB - Hrvatska prihvaa novi prijedlog povjerenika Eu- ropske unije za proširenje Ollija Rehna o rješenju graninog pitanja sa Slovenijom, zakljueno je u utorak, 5. svibnja, na sastanku dravnog vrha u Zagrebu. Na sastanku na kojem su uz predsjednika Stjepana Mesia, predsjednika Hrvatskog sa- bora Luku Bebia te premijera Ivu Sanadera bili i predsjedni- ci svih parlamentarnih stranaka, u otvorenoj i argumentira- noj raspravi postignut je, reeno je, visok stupanj suglasnosti. “Usuglasili smo stajališta i u roku 24 sata emo o njima oba- vijestiti Rehna”, rekao je nakon sastanka predsjednik Mesi.
Premijer Ivo Sanader je posebno izrazio zadovoljstvo, kako je rekao, visokim stup- njem suglasja postignutim na sastanku. Dok Hrvatska prihvaa Rehnov prijedlog Slovenija trai njegovu izmjenu te prijeti daljnjom blokadom hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom ukoliko se ne udovolji njihovim zahtjevima.
POELA IZGRADNJA NOVE LUKE U ZADRU ZADAR - U Gaenici su 4. svibnja sveano otvore- ni radovi na izgradnji Nove luke Zadar - Gaeni- ca, projekta ukupno vrijednog 235 milijuna eura. Tim e se sredstvima financirati projekt premje- štanja trajektnog terminala smještenog u sredi- štu stare gradske jezgre Zadra i izgradnja nove trajektne luke u Gaenici, udaljene 3,5 kilometra juno od gradskog središta. Projekt e se veim dijelom financirati zajmom, a od ukupno 220 milijuna eura zajma 120 milijuna je zajam Njemake razvojne banke KWF, a 100 milijuna eura zajam Europske investicijske banke. Izgradnja putnike luke obav- ljat e se u tri faze, a završetak svih radova planiran je za drugu polovicu 2013. godine. U lukim pogonima posao bi trebalo nai oko tisuu radnika.
OTVORENA DIONICA AUTOCESTE OD OSIJEKA DO AKOVA OSIJEK - Dionicu autoceste Beli Manastir – Osijek -Svilaj, od Osijeka do akova, duine 32,5 kilometara, sredinom travnja je kraj naplatne postaje Osijek pustio u promet predsjednik Vlade RH dr. Ivo Sanader. Ukupna vrijednost investicije u dionicu autoceste Osijek - akovo je 2,2 milijarde kuna bez PDV-a. Radove je izvodilo 15 izvoaa koji su izgradili i 29 objekata (tri vijadukta, osam mostova, 17 nadvonjaka i jedan podvonjak) i pratee sadraje (dva odmorišta i Centar odravanja i kontrole prometa). Autocesta Beli Manastir - Osijek - Svilaj, duine 88,6 kilometara, iji je dio dionica Osijek - akovo, dio je paneuropskog promet- nog 5C koridora od Budimpešte do Ploa. Nova prometnica skratit e Osjeani- ma put do Zagreba za 40 minuta.
MESI ODLIKOVAO SCHUESSELA I DZURINDU ZAGREB - Austrija i Slovaka spadaju u red zemalja koje moemo smatrati našim tradicionalnim prijateljima, a to je dijelom posljedica i postojanja mnogih po- veznih elemenata u višestoljetnoj zajednikoj povijesti. Posebna potpora koju su nam vlade tih zemalja pruale na našemu europskom putu dok su na njihovu elu bili Schuessel i Dzurinda glavni je razlog za dodjelu ovih odlikovanja. Rekao je to predsjednik Stjepan Mesi na sveanoj dodjeli odlikovanja bivšem austrijskom kancelaru Wolfgangu Schuesselu te bivšem predsjedniku slovake Vlade Mikulašu Dzurindi. Dvojica politiara odlikovana su Veleredom kraljice Je- lene s lentom i Danicom za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Hrvatske te izniman osobni doprinos razvitku odnosa Hrvatske s drugim dravama i na- rodima. 5 (izrei Sanadera)
U ZADRU OTVOREN MUZEJ ANTIKOG STAKLA ZADAR - Ministar kulture Boo Bišku- pi 5. svibnja je u Zadru na prigodnoj sveanosti, pred oko više stotina nazo- nih, otvorio Muzej antikog stakla, jedinstvenu kulturnu instituciju ne samo u Hrvatskoj, ve i u svijetu, u iju je iz- gradnju Ministarstvo uloilo 45 milijuna kuna. Muzej je specijaliziran sa svojim postavom i predstavlja jedinstvenu zbirku od oko 2.000 razliitih staklenih predmeta iz doba antike, koji potjeu od I. stoljea prije Krista do V. stoljea poslije Krista.
HRVATSKA MEU NAJIŠIM ZEMLJAMA U EUROPI NEW HAVEN - Hrvatska je nedavno do- bila ekološku estitku svjetske teine koja bi trebala pridonijeti da u skoroj vrlo vanoj turistikoj sezoni postigne- mo što bolje rezultate. Ugledni ameriki poslovni asopis Forbes objavio je popis ekološki najiših zemalja svijeta na kojem je Hrvatska zauzela 20. mjesto i prvo mjesto u podruju istone Europe i srednje Azije. Raspored drava odre- en je prema indeksima utvrenim na poznatim amerikim sveuilištima Ya- leu i Columbiji. S indeksom ekoloških rezultata (EPI) 84,6 od moguih 100, Hrvatska zauzima visoko 20. mjesto u svijetu na popisu ekološki najiših zemalja, koji predvode Švicarska i skan- dinavske zemlje. Meu prvih 20 ak je 14 europskih zemalja, dok, na primjer, nekad po ekološkoj zaštiti vodee Sje- dinjene Amerike Drave sada dosta zaostaju za Europom jer su tek na 39. mjestu s indeksom 81.
ODLIAN UVOD U GLAVNU TURISTIKU SEZONU ZAGREB - Nakon dobrog Uskrsa, uslijedio je i dobar prvosvibanjski vikend, pro- cjenjuju direktori turistikih zajednica primorskih upanija. Na Jadranu je tada bilo više od 100.000 turista, a Slovenci su prevladavali u gotovo svim priobal- nim upanijama. Produljeni prvosvibanjski vikend i dani koji su mu prethodili bili su na razini prošlih godina kada se nije osjeala globalna ekonomska kriza. Samo je u Istri bilo 60.000 gostiju, a na susjednom Kvarneru 25.000. “Kao u dobra stara vremena”, rei e Vladimir Baki, direktor Turistike zajednice Dubro- vako-neretvanske upanije, gdje su te dane, prije svih ostalih, obiljeili Fran- cuzi i Slovenci.
POELI RADOVI NA IZGRADNJI PODRAVSKOBILOGORSKOG IPSILONA VRBOVEC - Autocesta koja e doi u Koprivnicu i Bjelovar znait e novi gospodarski poticaj, novi ivot i poslat e poruku ljudima ovoga kraja da su dio te uspješne Hrvat- ske koja zna rješavati svoje probleme, juer u ratu, danas u miru i u kriznim vremenima koja tresu cijeli svijet, rekao je premijer Ivo Sanader na sveanosti u blizini mjesta Cu- govca gdje je obiljeen poetak radova na izgradnji Podravsko-bilogorskog ipsilona. Tim projektom predviena je izgradnja autoceste od Svete Helene preko Vrbov- ca i Krievaca do Koprivnice, a zatim do Gole na maarskoj granici, dok bi se drugi krak ipsilona pruao od Vrbovca do Bjelovara, a kasnije i do Virovitice i Terezi- nog polja. Ukupna duina ipsilona trebala bi biti 172 kilometra.
POTPUNA ZABRANA PUŠENJA U SVIM ZATVORENIM PROSTORIMA ZAGREB - 6. svibnja u Hrvatskoj na snagu je stupio Zakon o potpunoj zabrani pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, od ega su izuzete samo psihi- jatrijske ustanove. Vrijeme prilagodbe za javne ustanove i ugostiteljske objekte trajalo je od studenoga. Kafii i restorani otad su, naime, bili pošteeni pola godine da bi u tom razdoblju osigurali posebne prostorije za pušenje, no u njima se nee moi naruiti pie ili hrana. Veliina tih prostorija ovisit e o kvadraturi kafia, odnosno restorana. Ministar zdravstva Darko Milinovi prilikom donoše- nja zakona istaknuo je kako je intencija tog akta da utjee na pušae kako bi pro- mijenili svoje navike, ali i zaštita nepušaa od posljedica pasivnoga pušenja.
IZLOBA “SLAVONIJA, BARANJA I SRIJEM” ZAGREB - Izlobu “Slavonija, Baranja i Srijem - vrela europske civilizacije”, koja pri- kazuje kulturno i prirodno bogatstvo tih regija od prapovijesti do danas, otvorio je u Klovievim dvorima predsjednik Vlade RH Ivo Sanader. Na otvorenju toga velikoga kulturološkoga izlobenog projekta Ministarstva kulture RH nazoan je bio i predsjednik Republike Stjepan Mesi, potpredsjednica vlade Jadranka Kosor te drugi mnogobrojni uzvanici. Inicijator izlobe je ministar kulture Boo Biškupi, a otvorena je dvije godine nakon prve velike tematski sline izlobe “Dalmatinska zagora - nepo- znata ze

Ljetni programi Hrvatske matice iseljenika Oplemenjen

Text of Ljetni programi Hrvatske matice iseljenika Oplemenjen

Ljetni Twist

500 godina - HRVATSKA MATICA ISELJENIKA

za ljetni semestar 2018./19. - maia.ffzg.unizg.hrmaia.ffzg.unizg.hr/raspored_DIPLOM/raspored.pdf · Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Raspored za diplomsku nastavu ljetni

Ljetni kamp mladih matematičara 2014

Silabusi (ljetni semestar 2015/2016.)

Matica iseljenika Hrvatske 1964. - 1968. - Srce

seff.unsa.ba/files/19_20/rasporedi/ljetni/romanistika.pdf · 2020-01-29 · UNIVERZITET U SARAIEVU _ FILOZOFSKI FAKULTET RASPORED NASTAVE ZA LJETNI SEMESTAR STUDIJSKE 2OI9 /ZO2O

Izvedbeni Plan Ljetni Ar B-1011

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ 12 … 12_2012.pdf · issn 1330-2140 broj / no. 12 prosinac / december 2012. mjeseČna revija hrvatske matice iseljenika monthly magazine

RASPORED SATI ZA LJETNI SEMESTAR AKADEMSKE GODINE …pvzg.hr/wp-content/uploads/2019/03/1god_pred_MIK_redovni.pdf · organizacija poduzeĆa. raspored sati za ljetni semestar akademske

Vozni Red - Ljetni

Ljetni jelovnik “A di ti jedeš?!”

Raspored Nastave Ljetni Sem Sale Tekuci

poslovanje > ljetni kamp ericssona nikole tesle > aktualni

PRAVILA STUDIRANJA NA GEOLOŠKOM ODSJEKU LJETNI … · 2018-02-26 · PRAVILA STUDIRANJA NA GEOLOŠKOM ODSJEKU LJETNI SEMESTAR 2017./18. Preddiplomski sveučilišni studij GEOLOGIJA

Tocka 1.- IZVEDBENI PLAN LJETNI GEODEZIJA I …

Ljetni Tart Sa Kobasicom

IZVEDBENI PLANOVI NASTAVE ZA LJETNI SEMESTAR ZA …

PROGRAM RADA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA ZA 2020. … · 2019. 12. 30. · zemlja domaćin. Cilj susreta je jačanje kulturnog identiteta potomaka hrvatskih iseljenika i povezivanje

LJETNI AKCIJSKI PAKET - rovinj.fm

LJETNI TURIZAM ALPA

PRAVILA STUDIRANJA NA GEOLOŠKOM ODSJEKU LJETNI … · PRAVILA STUDIRANJA NA GEOLOŠKOM ODSJEKU LJETNI SEMESTAR 2016/17. Preddiplomski sveučilišni studij GEOLOGIJA D. Ilišević

za ljetni semestar 2018./19. - maia.ffzg.hrmaia.ffzg.hr/raspored_predd/raspored.pdfSveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Raspored za preddiplomsku nastavu ljetni semestar 2018./2019

Ljetni tečajevi stranih jezika

Plakat Ljetni karneval 2016 07web - Senj

Katalog MANA: Ljetni popust

Ljetni roštilj i Riblja jela - Kuharica

Ljetni stanovi na planinama Vranu, Čabulji i Čvrsnici

Glava Lijepih Djela Iseljenika

Ljetni-radni-listovi Za Prvi Razred

Documents

Ljetni programi Hrvatske matice iseljenika Oplemenjen

Text of Ljetni programi Hrvatske matice iseljenika Oplemenjen