of 31 /31

Upisi u ljetni semestar

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Poznavanje stranog jezika oduvijek je bilo bitno za svakog profesionalca, suvereno vladanje stranim jezicima osobito je važno danas, kada je Hrvatska na pragu ulaska u Europsku uniju Svatko tko je internacionalno aktivan svjestan je važnosti znanja jezika, a oni koji posluju s domaćim tržištem ubrzo će se naći na internacionalnom tržištu i u situaciji da brzo, kvalitetno i na ugodan način moraju usavršiti svoje znanje jezika i brzo nadoknaditi možda i godine nekorištenja stranog jezika. Dobro znanje stranih jezika, osobito engleskog, te znanje o tome kako se najbolje predstaviti i komunicirati u međunarodnom poslovanju preduvjet je uspješnog poslovanja. To vrijedi za tvrtke, ali i za pojedince koji žele uspjeti u karijeri. Pavuna d.o.o. nudi fleksibilne i individualne tečajeve i seminare u skladu s potrebama svakog klijenta. Individualni pristup koji njegujemo, učenje stranog jezika pretvara u ugodno vrijeme, ali prije svega u vrlo korisno utrošeno vrijeme. PRIJEVODI I TEČAJEVI STRANIH JEZIKA Za najbolje predstavljanje, komuniciranje i razvijanje u međunarodnom poslovanju. Usmeni i pisani prijevodi na više od 25 jezika. Grupni, redovni i individualni tečajevi stranih jezika. usmeni prijevodi na sastancima, konferencijama, poslovnim putovanjima, tijekom telefonskih razgovora pisani prijevodi web stranica, promidžbenog materijala, cjenika, brošura, letaka, privatnih i poslovnih dokumenata, ugovora, po potrebi s ovjerom sudskog tumača redovni, individualni ili konverzacijski tečajevi engleskog, njemačkog, talijanskog, ruskog, francuskog, španjolskog, slovenskog i ruskog (specijalizirani poslovni tečajevi, mjestom, vremenom i satnicom u potpunosti prilagođeni Vašim potrebama)

Text of Upisi u ljetni semestar

  • 1. Europska unija je nadnacionalnazajednica europskih drava nastala1951. godine izmeu est drava Belgije, Francuske, Njemake, Italije,Luksemburga i Nizozemske. Formalnoje uspostavljana 1. studenog 1993.stupanjem na snagu Ugovora oEuropskoj uniji. EU danas ima 27drava lanica.

2. Zemlje lanice Europske unije 1. Austrija Austrija je srednjoeuropska drava koja na sjeveru granii s Njemakom i ekom, na istoku sa Slovakom i Maarskom, na jugu sa Slovenijom i Italijom, te na zapadu savicarskom i Lihtentajnom. Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznihdrava (Bundeslnder): Gradie, Koruka, Donja Austrija, Gornja Austrija, Salzburg,tajerska, Tirol, Vorarlberg, Be. Austrija je lanica organizacije Ujedinjenih naroda od1955. godine, a Europske unije od 1995. godine. Slubeni jezik Austrije je njemaki jezik, ali u svakodnevnom ivotu najvei dio ljudigovori dijalektom koji pripada ili bavarsko-austrijskoj ili, u Vorarlbergu, alemanskoj grupi dijalekata. 3. 2. BelgijaKraljevina Belgija drava je u zapadnoj Europi, granii s Nizozemskom nasjeveru, Njemakom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom najugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Belgija je dobila ime po keltskom plemenuimena Balgae te od rimske provincije na sjeveru Galije Gallia Belgica. Belgija je od samog poetka jedan od najveih zagovaraa politike i ekonomskeintegracije Europe i jedna je od zemalja potpisnica Parikog ugovora iz 1951. oosnivanju Europske zajednice za ugljen i elik.Bruxelles je glavni grad Belgije i slubeno sjedite Europske komisije, Parlamenta i Vijea Europske unije.Slubeni jezici Belgije su nizozemski, francuski i njemaki. 4. 3. Bugarska Bugarska drava nalazi se u jugoistonoj Europi. Glavni grad Bugarske je Sofija. Granii s Grkom na jugu, Turskom na jugoistoku, Srbijom na zapadu, Makedonijomna jugozapadu i Rumunjskom na sjeveru. Na istoku izlazi na Crno more.Od 2007. godine lanica je Europske unije. Slubeni jezik je bugarski. Bugarski jezik pripada junoslavenskoj jezinoj skupini inajblii je makedonskome jeziku (u Bugarskoj se smatra da je makedonski jezik drugavarijanta bugarskog jezika). 5. 4. CiparCipar je otona zemlja u istonom Sredozemlju.Cipar je dugo bio raskrije Europe, Azije i Afrike, i jo uvijek su prisutni mnogi tragovidrevnih civilizacija. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovaka mornarica, izvoz odjee i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Cipar je 1992. potpisao Ugovor o pridruivanju EU, a punopravni lan postao je 1. svibnja 2004.Zahtjev za lanstvo slubeno je predan 1990., a 31. oujka 1998. u Londonu su slubeno zapoeli pregovori koji su zavreni 2003. potpisivanjem Ugovora iz Atene.Raspravljajui o zahtjevu za lanstvo, Europsko vijee, odrano u Luksemburgu od 12.do 13. prosinca 1997., htjelo je da u pregovorima sudjeluju i predstavnici junog dijelaotoka. Turska se usprotivila takvoj mogunosti. Na istom je zasjedanju Europsko vijeeodbilo zahtjev Turske za ulazak u EU.Slubeni jezici Cipra su grki i turski. 6. 5. DanskaDanska - najmanja nordijska zemlja. Danska je dio Skandinavije, na sjeveruEurope, granii s Njemakom. Prije nego to su je nastanili Skandinavci, Danska je bila dom Keltima. Danska je postala lanicom EU zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom iIrskom 1. sijenja 1973., nakon referenduma na kojem se 63,3% biraa izjasnilo za ulazak u EU.Zanimljivost: Danska je zemlja s 8 jezika, od kojih je 7 ivih, a za jednog nije poznatoda itko njime govori, pa se smatra izumrlim, to je putniki danski (rodi, rotwelsch). Danski je nacionalni jezik u Danskoj i Grenlandu, a njemaki standardni iferojski, regionalno slubeni u Danskoj.Popis jezika: danski, danski znakovni jezik, ferojski, grenlandski kalaallisut (grenlandski inuktitut), jutski, njemaki standardni, putniki danski, vedski. 7. 6. EstonijaRepublika Estonija je drava na sjeveroistoku Europe, na obali Baltikog mora iFinskog zaljeva. Granii s Rusijom na istoku i Latvijom na jugu, a od Finske je odvajaFinski zaljev. Estonija je lanica Europske unije i NATO-a od 2004. godine. Estonski jezik slubeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj dravi te u susjednoj Finskoj. Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika. Iako je kroz povijest bio podutjecajem susjednih jezika vedskog, latvijskog i ruskog, s njima ne dijeli indoeuropsko podrijetlo. Postoji vrlo velika razina razumljivosti izmeu govornika finskog iestonskog jezika. 8. 7. FinskaRepublika Finska je nordijska drava u sjeveroistonoj Europi, ograniena Baltikimmorem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botnikim zaljevom nazapadu. Finska ima granice sa vedskom, Norvekom i Rusijom. landski Otoci, uz jugozapadnu obalu su pod Finskom vrhovnom vlau dok uivaju ekstenzivnu autonomiju. 1995. godine Finska je postala lanicom Europske unije. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom.Uz finski slubeni jezik je i vedski. 9. 8. FrancuskaFrancuska Republika je drava u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska granii sBelgijom, Luksemburgom, Njemakom, vicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i panjolskom. Francuska je jedna od zemalja osnivaica Europske Unije i svojim teritorijem najvea lanica.Francuski jezik je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj injenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemaki), Luksemburgu (uz luksemburki i njemaki), Monaku i vicarskoj (uznjemaki, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Qubec) te ubivim francuskim i belgijskim kolonijama. Njime se koristi 77 milijuna stanovnika naZemlji kao prvim jezikom i 52 milijuna ljudi kao drugim jezikom, pa je s ukupno 129milijuna frankofona (prema procjeni iz 1999. godine) po brojnosti govornika francuskijezik deseti na svijetu. 10. 9. GrkaGrka je drava u jugoistonoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskogmora i Sredozemnog mora. Granii s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom.Grka je prva zemlja koja je sa Zajednicom potpisala Ugovor o pridruivanju. Meutim, proces pridruivanja usporen je izmeu 1967. i 1974. kad je na vlast dola diktatura koja je naglo prekinula pregovore s Europskom zajednicom. Grki jezik je jedan od est helenskih jezika, indoeuropske jezine porodice. 11. 10. IrskaIrska je otona europska drava, granii s Velikom Britanijom. Prema ustavnomureenju Irska je parlamentarna demokracija, podjeljena je na 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. lanica je Europske Unije od 1973. Irski ili irski gaelski jezik jedan je od dva slubena jezika u Republici Irskoj. Pripada keltskoj grani indoeuropskih jezika i najstariji je u toj grupi. Iako je ovaj jezik, sabrojnim dijalektima, nekada govorila cjelokupna irska populacija, danas ga u svakodnevnom govoru upotrebljava svega 30-tak tisua Iraca, koji mahom ive uzapadnim dijelovima zemlje. Od 1922. g. bio je obvezan jezik u dravnim kolama. Nopolaganom gaenju irskog jezika je ilo na ruku i odluka politikog vrha zemlje da, kaoslubeni jezik komunikacije u Europskoj uniji, Irska koristi engleski jezik. Od 1.sijenja 2007., irski je jedan od slubenih jezika Europske unije. 12. 11. ItalijaItalija je drava na jugu Europe. Sastoji se od poluotoka i dva velika otoka naSredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje granii s Francuskom u zapadnom dijelu, vicarskom nasjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom nasjeveroistonom Dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom.Neovisne drave San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okruene dravnimpodrujem Talijanske Republike. Italija je 1957. godine bila jedna od utemeljiteljica EU.Talijanski jezik je romanski je jezik, ue italo-dalmatske skupine. Govori ga oko 62milijuna ljudi, od kojih veina ivi u Italiji. Talijanski je peti po redu jezik na svijetukoji se ui u kolama (poslije engleskog, francuskog, panjolskog i njemakog). 13. 12. LatvijaLatvija, esto zvana i Letonija, je pribaltika europska drava. Granii s Estonijom nasjeveru, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, te Litvom na jugu. Na zapaduizlazi na Baltiko more.U hrvatskim izvorima, pored oblika Letonija i Latvija, nailazimo i na starije oblike Letonska te Lotika. Punopravna lanica Europske unije Latvija je postala je 1. svibnja 2004.Latvijski jezik spada u grupu baltikih jezika i slubeni je jezik u Latviji, no u Latvijivie ljudi govori ruski (81%) nego latvijski (29%). 14. 13. LitvaLitva je drava na sjeveroistoku Europe, na obali Baltikog mora. Granii na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu sRusijom. Litva je najvea baltika drava. U srednjem vijeku bila je jedna od najmonijih drava istone Europe. Tijekom 15. stoljea sklopila je savez s Poljskomto se danas vidi po vjerskom sastavu Litva je jedina baltika drava u kojoj su stanovnici najveim dijelom rimokatolici. Od 1. svibnja 2004. Litva je lanicaEuropske unije. Osim toga, lanica je Europskog vijea, NATO-a i Ujedinjenih naroda.Slubeni jezik Litve je litavski. Litavski jezik, zajedno s latvijskim i izumrlimstaropruskim spada u baltiki ogranak indoeuropske jezine skupine. Njime govori oko3 600 000 Litavaca u Litvi i do pola milijuna u SAD-u (Chicago) i drugim iseljenikimdravama. 15. 14. LuksemburgLuksemburg je drava u zapadnoj Europi. Granii s Njemakom na istoku, Francuskomna jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Zametak dananjeg Luksemburga nastao je jo963. kada je grof Siegried dobio u posjed utvrdu Ltzenburg. Luksemburg je 1659. morao Francuskoj odstupiti lorenski dio vojvodstva, pa je izmeu 1689. i 1697. itavteritorij bio pod francuskom vlau. Od 1714. bio je dio Nizozemske te ponovno uposjedu Habsburgovaca, a 1795. opet ga je prikljuila Francuska. Odlukom Bekog kongresa Luksemburg je 9. rujna 1815. postao autonomno veliko vojvodstvo.Luksemburg je jedan je od 6 drava osnivaa Europske unije. Slubeni jezici: luksemburki, njemaki i francuski. Luksemburki jezik je mjeavinafrancuskog i moselsko-franakog njemakog dijalekta. 16. 15. Maarska Maarska je republika u Srednjoj Evropi, a granii sa Slovakom, Ukrajinom,Rumunijom, Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom. Povrina Maarske je93.030 km, dok broj stanovnika prema popisu iz 2001. iznosi 10.198.315, uglavnommaarske nacionalnosti. Glavni grad je Budimpeta. Maarska je postala lanica Europske Unije 1. svibnja 2004. godine.Maarski jezik pripada ugro-finskoj jezinoj skupini i slubeni je jezik u Maarskoj i vojvodini te u tri Slovenske opine: Hodo, Dobrovnik i Lendava. Pored toga, maarskim se govori i u dijelovima Rumunjske, Slovake, Ukrajine, Hrvatske i Austrije, ali u njima nema status slubenog jezika. 17. 16. MaltaRepublika Malta otona je drava u Sredozemnom moru. Ova drava sastoji se odnekoliko otoka i otoia, od kojih su tri naseljena. Najvei otok je Malta na kojem ivi najvei dio stanovnitva zemlje. Ova zemlja u kojoj ivi manje od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na povrinu, jedna od najgue naseljenih zemalja svijeta. Malteko otoje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obaleAfrike. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. lanica Europske unije. Malteki jezik je semitski jezik iz afrazijske obitelji jezika. Najsliniji je arapskom, a danas ga govori oko 330 000 tisua ljudi. 18. 17. Nizozemska Nizozemska je zemlja koja ini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a granii s Njemakom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemskeje Amsterdam, a sjedite vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, teSaba takoer ine dio posebne opinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska je jedna odzemlja osnivaa prvo Europske zajednice za ugljen i elik, a kasnije i drugih zajednica: Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju.Nizozemski jezik pogreno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, izijih se narjeja nizozemski knjievni jezik (donjonjemaki standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemaki jezik u germansku granu indoeuropskih jezika. Nizozemski jezik se veinom koristi u Nizozemskoj, Belgiji te nekim bivim isadanjim nizozemskim kolonijama. Varijanta nizozemskog koja se koristi u Belgijiponekad se naziva flamanskim jezikom. 19. 18. NjemakaNjemaka je demokratska parlamentarna savezna drava, koja se sastoji od 13 saveznih drava i tri samostalna grada pokrajine. Glavni grad je Berlin i u njemu su smjeteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Najvea je europska zemlja po broju stanovnika te ima najsnanije europsko gospodarstvo. 1950. Federalna RepublikaNjemaka postala je lanicom Vijea Europe. Iste je godine objavljen Schumanov plansa ciljem ostvarivanja zajednike proizvodnje ugljena i elika u Francuskoj i Njemakoj. Inicijativa je imala dobar odjek meu drugim drava, to je dovelo dostvaranja Europske zajednice za ugljen i elik. Njemaki jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika i njime govori 90 milijuna ljudi u 38 drava svijeta. Nazivgornjonjemaki jezik je sinonim za opeprihvaeni knjievni i standardni njemakijezik. 20. 19. Poljska Poljska je drava u srednjoj Europi. Granii s Njemakom na zapadu, ekom najugozapadu, Slovakom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom naistoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltikim morem na sjeveru. Ime Polska, koje se pojavljuje sredinom 11. stoljea, dolazi od drevnog slavenskog plemena Polanie ("Oni koji ive napolju", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama izmeu Odre i Visle nakon padaRimskog Carstva, u 5. stoljeu. Poljska je 16. prosinca 1991. godine potpisala Europski ugovor koji je stupio na snagu 1994. godine. lanicom EU postala je 1. svibnja 2004.Poljski jezik je slubeni jezik Republike Poljske. Zajedno sa ekim, slovakim, luinosprskim i drugim jezicima ini skupinu zapadnoslavenskih jezika. 21. 24. Portugal Portugal je drava na zapadu Europe, na istoku i sjeveru granii sa panjolskom, a nazapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean. me Portugal, samo po sebi otkriva dijelove ranepovijesti ove zemlje - ono potie od rimskog imena Portus Cale, mogue mjeavine grkog i latinskog imena koje znai "Lijepa luka". Portugal je postao kraljevina 1139.g., a prvi kralj je bio Afonso I. Portugalski. Portugal je tijekom 15. i 16. stoljeaproirio svoj utjecaj. Slavne osobe tih stoljea su: Fernando Magellan koji je oploviosvijet, Bartolomeo Diaz koji je dospio do Rta dobre nade i istonog kraja Afrike, Vascoda Gama i ostali. Krajem 16. stoljea, Portugal je prvi put u povijesti izgubionezavisnost, naavi se pod vlau panjolske ime je poelo propadanje Portugala kaovelesile. Slubeni zahtjev za lanstvo u Zajednici Portugal je predao 1977., a Europska je zajednica dala pozitivno miljenje. Pregovori su zavreni 1985., a lanom je postao1. sijenja 1986. Portugalski jezik je romanski jezik kojim se slui oko 200 milijunaljudi. Slubeni je jezik u Brazilu i Portugalu, te nekim afrikim zemljama. 22. 20. Republika eka Republika eka je drava u Srednjoj Europi koja granii s Poljskom na sjeveroistoku, Slovakom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemakom na zapadu isjeverozapadu. Glavni grad eke je Prag. Dananja eka sastoji se od dvije povijesneregije, eke i Moravske, te dijela tree povijesne regije, leske. eko ministarstvovanjskih poslova objavilo je 1993. da se u svim meunarodnim situacijama osimslubenih dokumenata kao engleski naziv drave treba koristiti Czechia u svijetu se idalje koristi naziv "Czech Republic". Republika eka potpisala je Europski sporazum 4. listopada 1993., a zahtjev za lanstvo u Uniji predala je 1996. Pregovori se otvaraju31. oujka 1998., a dovreni su potpisivanjem Ugovora iz Atene. Postaje lanicom 1. svibnja 2004. eki jezik je nacionalni jezik eke. Specifinog ekog jezika je postojanje jasneopreke izmeu pisanog i govorenog jezika koji se koristi u neslubenoj i poluslubenojusmenoj komunikaciji. 23. 27. Rumunjska Rumunjska je drava u jugoistonoj, djelomino u srednjoj Europi. Rumunjski jezik je najraireniji po broju govornika, najsnaniji iz graneistonoromanskih jezika. Materinji je jezik za oko 23.351.000. ljudi, a ima statusslubenog jezika u Rumunjskoj, Moldaviji i Autonomnoj Pokrajini Vojvodini (uz srpski, hrvatski, maarski, slovaki i rusinski).Rumunjski jezik ima vie dijalekata meu kojima sumoldavski, vlaki, transilvanijski, banatski i bajaki. 24. 21. Slovaka Republika Slovaka (slovaki: Slovensk republika) drava je u Srednjoj Europi, koja granii sa ekom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku,Maarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu. Republika Slovaka nastaje 1. sijenja1993. nakon odvajanja od Republike eke. Slovaka postaje lanicom 1. svibnja 2004. Slovaki jezik je slubeni je jezik Republike Slovake. Slovaki se, kao skupinadijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga jo u 10. stoljee. Prije 10. stoljeapanonski Slaveni sjeverno od Drave su govorili jezikom junoslavenskih karakteristika. 25. 22. SlovenijaRepublika Slovenija je podalpska, a manjim dijelom i sredozemna i panonska drava na jugu Srednje Europe, koja na zapadu granii s Italijom, na sjeveru s Austrijom, nasjeveroistoku s Maarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.Slovenija je lanica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i savezaNATO. Slovenski jezik je slubeni jezik u Sloveniji, a govori se jo i u Austriji i Italiji. 26. 23. panjolskaKraljevina panjolska suverena je europska drava, po ustavnom ureenjuparlamentarna monarhija. Od 1986. godine lanica je Europske Unije.panjolski jezik pripada meu pet najveih jezika svijeta. Spada u skupinuindoeuropskih romanskih jezika, uu podskupinu kastiljskih jezika. Najraireniji jejezik u svijetu poslije kineskog. 27. 25. vedskaKraljevina vedska je drava na sjeveru Europe, na obali Baltikog mora. Na kopnugranii s Norvekom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. vedska ima i iskljuivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemakom i Rusijom. vedska je etvrtazemlja po veliini u Europi i zauzima jugoistoni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. vedska je lanica Europske unije od 1. sijenja 1995.Standardni vedski jezik se naziva Rikssvenska (dravni vedski) ili hgsvenska (visoki vedski) i najei je govorni naziv u vedskoj i Finskoj. Meu jezikoslovcima je pakraireniji izraz standardsvenska (standardni vedski). 28. 26. Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je drava u zapadnojEuropi, obino poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje tono kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji suujedinili Englesku, kotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj. lanicom EU Velika Britanija postala je 1973. Engleski jezik je nastao iz jezika germanskih plemena koja su se u kasnom starom vijeku naselila na jugoistoku otoka Velike Britanije. S razvojem britanskog kolonijalnogcarstva, u podrujima koja je kolonizirala njen je jezik postajao dominantan, a esto i slubeni. U Sjedinjenim Amerikim Dravama na saveznoj razini ne postoji slubeni jezik, ali de facto slubeni jezik je engleski. 29. UPISI U TIJEKU!!! grupni teajeviengleskog, njemakog, talijanskog, francuskog, panjolskog, slovenskog zadjecu i odrasle individualni teajevi specijalizirani teajevi poslovnog engleskog specijalizirani teajevi poslovnognjemakog konverzacijski teajevi engleskog konverzacijski teajevi njemakog igraonica na njemakom jeziku igraonica na engleskom jeziku poduke i instrukcije pripreme za dravnu maturu teajevi za tvrtke