of 107 /107
II. SEMESTAR Silabus za kolegij „Uvod u arheologiju II“ 1. Datum i vrijeme 27. veljače 2008., 12,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar tema Grčka kolonizacija Nastavnik Mate Parica – Grčke kolonije na istočnoj obali jadrana – Najvažnija nalazišta Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. Datum i vrijeme 27. veljače 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje tema Grčka kolonizacija Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – Prve kolonije – Odnos grčkog i autohtonog stanovništva – Materijalni ostaci Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. J. BRUNŠMID, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji, Split 1998. Z. BRUSIĆ, Vrste importa helenističke i rimske keramike u Liburniju, Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije, Rijeka 1993, 8190. 2. Datum i vrijeme 5. ožujak 2008., 12,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar tema Romanizacija Ilirika Nastavnik Mate Parica – teme vezane za romanizaciju Ilirika Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. J. BRUNŠMID, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji, Split 1998. Datum i vrijeme 5. ožujak 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje tema Romanizacija Ilirika Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – povijesni pregled romanizacije Ilirika – najvažnija nalazišta i materijalni ostaci Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. J. BRUNŠMID, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji, Split 1998. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. 3. Datum i vrijeme 12. ožujak 2008., 12,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar tema Antička arhitektura Nastavnik Mate Parica – teme iz arhitekture Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. Datum i vrijeme 12. ožujak 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje tema Antička arhitektura

Silabusi Za Kolegije Ljetni

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Silabusi Za Kolegije Ljetni

II. SEMESTAR

Silabus za kolegij „Uvod u arheologiju II“ 1. Datum i vrijeme 27. veljače 2008., 12,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Grčka kolonizacija Nastavnik Mate Parica – Grčke kolonije na istočnoj obali jadrana – Najvažnija nalazišta Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. Datum i vrijeme 27. veljače 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Grčka kolonizacija Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – Prve kolonije – Odnos grčkog i autohtonog stanovništva – Materijalni ostaci Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. J. BRUNŠMID, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji, Split 1998. Z. BRUSIĆ, Vrste importa helenističke i rimske keramike u Liburniju, Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije, Rijeka 1993, 8190.

2. Datum i vrijeme 5. ožujak 2008., 12,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Romanizacija Ilirika Nastavnik Mate Parica – teme vezane za romanizaciju Ilirika Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. J. BRUNŠMID, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji, Split 1998. Datum i vrijeme 5. ožujak 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Romanizacija Ilirika Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – povijesni pregled romanizacije Ilirika – najvažnija nalazišta i materijalni ostaci Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. J. BRUNŠMID, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji, Split 1998. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003.

3. Datum i vrijeme 12. ožujak 2008., 12,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Antička arhitektura Nastavnik Mate Parica – teme iz arhitekture Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002.

Datum i vrijeme 12. ožujak 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Antička arhitektura

Page 2: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – antička arhitektura – opći pojmovi – primjeri sa različitih nalazišta – primjeri prezentacije arheoloških nalazišta Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. L. Mumford, Grad u historiji, Naprijed, Zagreb 1988. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, Zagreb 1936

4. Datum i vrijeme 19. ožujak 2008., 13,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Političko uređenje Nastavnik Mate Parica – teme vezane za organizaciju provincije Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. Datum i vrijeme 19. ožujak 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Političko uređenje Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – općenito o institucijama i pojmovima vezanim za iste – javni službenici – plitičko uređenje – primjeri na natpisima Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije, (disertacija –rukopis), Zadar 2001. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, Zagreb 1936

5. Datum i vrijeme 26. ožujak 2008., 13,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Antička religija Nastavnik Mate Parica – teme vezane za religiju Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. B. GABRIČEVIĆ, Studije i članci o religijama i kultovima antičkog svijeta, Split 1987. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, Zagreb 1936 Datum i vrijeme 26. ožujak 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Antička religija Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – religija i kultovi rimskog doba – procesi širenja kultova – osnovna ikonografija – osnovni pojmovi vezani za religiju Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. B. GABRIČEVIĆ, Studije i članci o religijama i kultovima antičkog svijeta, Split 1987. J. MEDINI, Rimske i orijentalne religije na istočnoj obali Jadrana, Materijali, 12, Zadar, 1976. Ž. MILETIĆ, Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji, [disertacija], Zadar, 1996

Page 3: Silabusi Za Kolegije Ljetni

6. Datum i vrijeme 2. travanj 2008., 13,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Sitni nalazi antičkog doba Nastavnik Mate Parica – Teme vezane za sitne nalaze Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. Z. BRUSIĆ, Italska terra sigillata iz Liburnije, DIADORA 12, Zadar 1990. 79105.

Datum i vrijeme 2. travanj 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Sitni nalazi antičkog doba Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – opći pregled pokretnih nalaza – keramički nalazi – domaće radionice – primjeri prezentacije Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. Đ. BASLER, Rimski metalurški pogon i naselje u dolini Japre, GZM 30/31, Sarajevo 1977, 121171. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. Z. BRUSIĆ, Italska terra sigillata iz Liburnije, DIADORA 12, Zadar 1990. 79105. Z. BRUSIĆ, Vrste importa helenističke i rimske keramike u Liburniju, Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije, Rijeka 1993, 81­90. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I – Histrija. Društveno i pravno uređenje prema literarnoj, natpisnoj i arheološkoj građi, Pula 1999. I. FADIĆ, Antičko staklo u Liburniji, [disertacija], Zadar 2001.

7. Datum i vrijeme 9. travanj 2008., 13,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Razdoblje kasne antike Nastavnik Mate Parica – Teme iz razdoblja kasne antike Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. Datum i vrijeme 9. travanj 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Razdoblje kasne antike Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – promjene u kasnoj antici – najvažniji procesi Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I, Pula 1999; II, Pula 2000.

8. Datum i vrijeme 16. travanj 2008., 13,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Pojava kršćanstva Nastavnik Mate Parica – teme vezane za pojavu kršćanstva Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb 1991. Datum i vrijeme 16. travanj 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113

Page 4: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Predavanje ­ tema Pojava kršćanstva Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – pojava kršćanstva – ikonografija starokršćanskih spomenika – najvažniji pojmovi Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. N. Cambi, Krist i njegova simbolika u likovnoj umjetnosti starokršćanskog doba u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LXXLXXI,Split 1977., str. 57107. J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb 1991. J. ChevalierA. Gheerbant, Rječnik simbola. Mitovi, sni, geste, oblici, likovi, boje, brojevi, Zagreb 1989.

9. Datum i vrijeme 23. travanj 2008., 13,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Starokršćanska arheologija Nastavnik Mate Parica – teme iz starokršćanske arheologije Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. A. Uglešić, Ranokršćanska arhitektura na području današnje zadarske nadbiskupije, Zadar 2002. Datum i vrijeme 23. travanj 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Starokršćanska arheologija Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – razvoj starokršćanske kulture – graditeljstvo – najvažnij pojmovi Literatura: N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. N. Cambi, Područje šibenske biskupije u starokršćansko doba, Sedam stoljeća Šibenske biskupije, Zbornikradova sa znanstvenog skupa Šibenska biskupija od 1298. do 1998., Šibenik 2001., str. 921. B. Migotti, Ranokršćanska topografija na području između Krke i Cetine, Zagreb 1990. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. A. Uglešić, Ranokršćanska arhitektura na području današnje zadarske nadbiskupije, Zadar 2002.

10. Datum i vrijeme 30. travanj 2008., 13,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Seoba naroda Nastavnik Mate Parica – teme vezane za seobu naroda Literatura: Z. VINSKI, Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400800.godine, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3.s, 5, Zagreb 1971. A. UGLEŠIĆ, Nazčnost Istočnih Gota u jugoistočnoj Europi u svjetlu arheološke i povijesne izvorne građe. Disertacija. Zadar 1996. Datum i vrijeme 30. travanj 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Seoba naroda Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – obilježja kasnoantičke materijalne kulture – arheološka baština barbarskih naroda – najvažniji pojmovi – pojmovi o sitnoj materijalnoj kulturi (nakit) Literatura: Z. VINSKI, Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400­800.godine, Vjesnik Arheološkog

Page 5: Silabusi Za Kolegije Ljetni

muzeja u Zagrebu, 3.s, 5, Zagreb 1971. A. UGLEŠIĆ, Nazčnost Istočnih Gota u jugoistočnoj Europi u svjetlu arheološke i povijesne izvorne građe. Disertacija. Zadar 1996. J. KOVAČEVIĆ, Avarski kaganat, Beograd 1977.

11. Datum i vrijeme 7. svibanj 2008., 13,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Rani srednji vjek Nastavnik Mate Parica – teme vezane za rani srednji vjek Literatura: J. BELOŠEVIĆ, Materijalna kultura Hrvata od 7.­9.stoljeća, Zagreb 1980; T. MARASOVIĆ, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994. Datum i vrijeme 7. svibanj 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Rani srednji vjek Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – dalmatinskohrvatska materijalna kultura – groblja i nalazi – važnost antropologije u arheološkim istraživanjima Literatura: J. BELOŠEVIĆ, Materijalna kultura Hrvata od 7.­9.stoljeća, Zagreb 1980; T. MARASOVIĆ, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, Split 1976. Šlaus M (1998) Kraniometrijska analiza srednjovjekovnih populacija središnje Europe s posebnim osvrtom na polozaj hrvatskih nalazišta. SHP 25: 81­107.

12. Datum i vrijeme 14. svibanj 2008., 13,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Rani srednji vjek Nastavnik Mate Parica – teme vezane za rani srednji vjek Literatura: J. BELOŠEVIĆ, Materijalna kultura Hrvata od 7.­9.stoljeća, Zagreb 1980; I. PETRICIOLI, Od Donata do Radovana, Split 1990. Ž. RAPANIĆ, Predromaničko doba u Dalmaciji, Split 1987. Datum i vrijeme 14. svibanj 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Rani srednji vjek Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – predromanička sakralna arhitektura – pojmovi vezani predromaničku sakralnu arhitekturu – prezentacija arheološke građe Literatura: T. MARASOVIĆ, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994. J. BELOŠEVIĆ, Materijalna kultura Hrvata od 7.­9.stoljeća, Zagreb 1980; I. PETRICIOLI, Od Donata do Radovana, Split 1990. Ž. RAPANIĆ, Predromaničko doba u Dalmaciji, Split 1987.

13. Datum i vrijeme 21. svibanj 2008., 13,00 – 14,00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Razvijeni srednji vjek Nastavnik Mate Parica – teme iz razvijenog srednjeg vjeka Literatura: I. PETRICIOLI, Od Donata do Radovana, Split 1990. Ž. KRNČEVIĆ, Novija istraživanja srednjovjekovnih arheoloških lokaliteta šibenskog kraja, Sedam

Page 6: Silabusi Za Kolegije Ljetni

stoljeća Šibenske biskupije, Šibenik 1998. Datum i vrijeme 21. svibanj 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Razvijeni srednji vjek Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – povijesni pregled razvijenog srednjeg vijeka – najvažniji pojmovi i nalazišta Literatura: I. PETRICIOLI, Od Donata do Radovana, Split 1990. Ž. KRNČEVIĆ, Novija istraživanja srednjovjekovnih arheoloških lokaliteta šibenskog kraja, Sedam stoljeća Šibenske biskupije, Šibenik 1998.

14. Datum i vrijeme 28. svibanj 2008., 13,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Srednji vjek Nastavnik Mate Parica – teme vezane za srednji vjek Literatura: T. Marasović, Graditeljsko nasljeđe, Zagreb Split1983. T. Marasović, Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split 1985. Datum i vrijeme 28. svibanj 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Srednji vjek Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – povijest arheoloških istaživanja – zaštita arheološke baštine – arheološke institucije i časopisi Literatura: T. Marasović, Graditeljsko nasljeđe, Zagreb Split1983. T. Marasović, Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split 1985.

15. Datum i vrijeme 4. lipanj 2008., 13,00 – 14.00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema Elementi arheološkog rada Nastavnik Mate Parica – teme vezane za elemente arheološkog rada Literatura: Ph. Barker, Tehnike arheološkog iskopavanja, MHAS, Katalozi i monografije 8, Split 2000. C. Renfrew – P. Bahn, Archaeology: theory, methods and practice, London 1991. Datum i vrijeme 4. lipanj 2008., 14,00 – 16.00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema Elementi arheološkog rada Nastavnik Prof. dr. Zdenko Brusić – pojmovi vezani za arheološka istraživanja – pregled pomoćnih znanstvenih disciplina – interpretacija i prezentacija arheoloških nalazišta Literatura: Ph. Barker, Tehnike arheološkog iskopavanja, MHAS, Katalozi i monografije 8, Split 2000. C. Renfrew – P. Bahn, Archaeology: theory, methods and practice, London 1991.

Page 7: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Silabus za kolegij „Neolitik“ 1. Datum i vrijeme 28. veljače, 2008., 9.00­9,45 h Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema NEOLITIK BLISKOG ISTOKA Nastavnik Mr. sc. Dario Vujević – Teritorijalna podjela – Komparativna stratigrafija – Natufijenska kultura (Ain Malaha, Jerihon,…) – Pretkeramički neolitik (Jerihon, Beidha, Ain Malaha, Ain Ghazal, Mughara, Shanidar,…) Literatura: The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. I. Kuijt, Life in Neolithic farming communities, New York, 2002. O. Bar­Yosef – F. Valla, The Natufian culture in the Levant, 1991. E. D. Banning, The Neolithic Period: Triumphs of Architecture, Agriculture, and Art, Near Eastern Archaeology, Vol. 61, No. 4., 1998, 188­237.

Datum i vrijeme 28. veljače, 2008., 10,00­12,00 Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema NEOLITIK – uvod u razdoblje Nastavnik Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović ­ Pojam i termini ­ Periodizacija neolitika ­ Relativna kronologija neolitika ­ Apsolutna kronologija neolitika (niska i visoka kronologija) Literatura: H. MÜLLER – KARPE, Handbuch der Vorgeschichte, Band II, München, 1974. The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. (Anatolia before c. 4000 B.C. ; str. 304­326, Palestine during the Neolithic and Chalcolithic periods, str. 499­ 537; Cyprus in the Neolithic and Chalcolithic periods, str. 539­555; The Stone Age in the Aegean, str. 557­608). I. KUIJT, Life in Neolithic farming communities, New York, 2002. E. D. BANNING, THE Neolithic Period: Triumphs of Architecture, Agriculture, and Art, Near Eastern Archaeology, Vol. 61, No. 4., 1998, 188­237.

2. Datum i vrijeme 06. ožujka, 2008., 9.00­9,45 h Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema PRETKERAMIČKI NEOLITIK ANATOLIJE Nastavnik Mr. sc. Dario Vujević ­ Rasprostranjenost i važnija nalazišta ­ Cayönü, Asikli Höyük, Hallan Cemi, Gobekli Tepe, Cafer Höyük, Nevali Çori ­ Arhitektura ­ Kultne građevine ­ Pokopi Literatura: The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. M. Ozdogan, Neolithic in Turkey, Istanbul, 1999. Tay project: http://tayproject.org/ Datum i vrijeme 06. ožujka, 2008., 10,00­12,00 Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema „NEOLITIČKA REVOLUCIJA“ Nastavnik Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović

Page 8: Silabusi Za Kolegije Ljetni

­ „Neolitička revolucija“ – pojam i sadržaj ­ Mezolitičke osnove „neolitičke revolucije“ ­ Centri „neolitičke revolucije“ ­ Podrijetlo domestikata i pregled razvoja produktivne privrede ­ Arheološki aspekti produktivne privrede Literatura: The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. (Anatolia before c. 4000 B.C. ; str. 304­326, Palestine during the Neolithic and Chalcolithic periods, str. 499­ 537; Cyprus in the Neolithic and Chalcolithic periods, str. 539­555; The Stone Age in the Aegean, str. 557­608). I. KUIJT, Life in Neolithic farming communities, New York, 2002. E. D. BANNING, The Neolithic Period: Triumphs of Architecture, Agriculture, and Art, Near Eastern Archaeology, Vol. 61, No. 4., 1998, 188­237. D. ZOHARY–M. HOPF, Domestication of Plant in the Old World: The origin and spread of cultivation Plant in West Asia, Europa, and the Nile Valley, Oxford,1993. H. MÜLLER – KARPE, Handbuch der Vorgeschichte, Band II, München, 1974.

4. Datum i vrijeme 13. ožujka, 2008, 9,00­9,45 h Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema KERAMIČKI NEOLITIK ANATOLIJE Nastavnik Mr. sc. Dario Vujević ­ Rasprostranjenost i važnija nalazišta ­ Središnji plato (Catal Höyük, Can Hassan) ­ Jugozapadna Anatolija (Hacilar, Beycesultan) ­ Cilicija (Marsin) ­ Arhitektura i organizacija naselja ­ Svetišta i predmeti kulta Literatura: The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. M. Ozdogan, Neolithic in Turkey, Istanbul, 1999. J. Mellaart, Catal Huyuk, London 1967. Catal Höyük: www.catalhoyuk.com Tay project: http://tayproject.org Datum i vrijeme 13. ožujka, 2008., 10,00­12,00 Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema „NEOLITIČKI PAKET“ – posljedice razvoja produktivne privrede Nastavnik Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović – Ekonomski aspekti – privreda i način života – Sociološki aspekti – naselja i društvo – Kulturološki aspekti – matrijalna kultura – Kulturološki aspekti – duhovna kultura Literatura: E. D. BANNING, The Neolithic Period: Triumphs of Architecture, Agriculture, and Art, Near Eastern Archaeology, Vol. 61, No. 4., 1998, 188­237. The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. (Anatolia before c. 4000 B.C.; str. 304­326, Palestine during the Neolithic and Chalcolithic periods, str. 499­ 537; Cyprus in the Neolithic and Chalcolithic periods, str. 539­555; The Stone Age in the Aegean, str. 557­608). I. KUIJT, Life in Neolithic farming communities, New York, 2002. M. OZDOGAN, Neolithic in Turkey, Istanbul, 1999. J. MELLAART, Çatal Hüyük, London 1967. K. M. KENYON, Archaeology in the Holy Land, London, 1979. K. M. KENYON, Excavations at Jericho, London, British Shool of Archaeology in Jerusalem, 1981.

Page 9: Silabusi Za Kolegije Ljetni

V. MILOJČIĆ, Präkeramisches Neolithikum auf der Balkanhalbinsel. Germania, 38(3/4), Frankfurt a. M., 1960. S. SWINY, The Earliest prehistory of Cyprus, Boston, 2001. C. PERLES, The Early Neolithic in Greece, Cambridge, 2001. D. THEOCHARIS, Neolithic Greece, National Bank of Greece, 1973. H. MÜLLER – KARPE, Handbuch der Vorgeschichte, Band II, München, 1974.

5. Datum i vrijeme 20. ožujka, 2008., 9,00­9,45 h Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema NEOLITIK CIPRA Nastavnik Mr. sc. Dario Vujević ­ Važnija nalazišta ­ Periodizacija ­ Pretkeramički neolitik (Aetokremnos, Shillourokambos, Khirokitija) ­ Keramički neolitik (kultura Sotira) ­ Arhitektura i organizacija naselja Literatura: The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. S. Swiny, The Earliest prehistory of Cyprus, Boston, 2001. Alan H.Simmons, Last Hunters and First Farmers on Cyprus, Encyclopedia of the barbarian world, vol. I., 229­233. Datum i vrijeme 20. ožujka, 2008., 10,00­12,00 Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema NEOLITIZACIJA JUGOISTOČNE EUROPE Nastavnik Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović ­ Širenja produktivne privrede u jugoistočnu Europu ­ Problemi dinamike, pravaca i mehanizama prijenosa znanja (autohtonistički i difuzionistički pristupi) ­ Arheološke potvrde Literatura: C. PERLES, The Early Neolithic in Greece, Cambridge, 2001. A. J. AMMERMAN, Looking Back, The Widening Harvest; The Neolithic Transition in Europe: Looking Back, Looking Forward, Boston, Massachusetts, 1998. M. KORKUTI, Neolithikum und Chalkolithikum in Albanien, Heidelberger Akademie der Wissenschaften, Mainz, 1995. J. CHAPMAN, The Origins of Farming in South East Europe, Préhistoire Europé, 6, Liège, 1994. T. D. PRICE, Europe’s first farmers: an introduction, Europe’s first farmers, Cambridge, 2000. M. R. RICHARDS–V. MACAULAY–H. J. BANDELT, Analayzing genetic data in a model­based Fremework: inferences about European Prehistory, Examing the Farming/Language Dispersal Hypothesis, Cambridge, 2002. C. RENFREW, Alternative models for excange and spatial distribution, Excange Systems in Prehistory, Academic Press, New York, 1977. P. ROWLEY­CONWY, Early Domestic Animal in Europe: Imported or Locally Domesticated? The Widening Harvest; The Neolithic Transition in Europe: Looking Back, Looking Forward, Boston, Massachusetts, 1998. M. LOUIS SÉFÉRIADÈS, The European Neolitisation Proces, Poročilo o raziskovanju paleolitika, neolitika in eneolitika v Sloveniji, Ljubljana, 1995. R.TRINGHAM, Southeastern Europa in the transition to agriculture in Europe: bridge, buffer or mosaic, Europe’s First Farmers, Cambridge, 2000. D. ZOHARY– M. HOPF, Domestication of Plant in the Old World: The origin and spread of cultivation Plant in West Asia, Europa, and the Nile Valley, Oxford, 1993. M. ZVELEBIL, Neolithization in Eastern Europe: A View from Frontier. Poročilo o raziskovanju paleolitika, neolitika in eneolitika v Sloveniji, Ljubljana, 1995. M. ZVELEBIL, The agricultural transition and the origin of Neolithic society in Europe, Documenta

Page 10: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Praehistorica, XXVIII, Ljubljana, 2001. M. ZVELEBIL, Transition to agriculture in eastern Europe, Europe’s First Farmers, Cambridge, 2000. M. LILLIE, Transition to agriculture in eastern Europe, Europe’s First Farmers, Cambridge, 2000. Grupa autora, Praistorija jugoslavenskih zemalja II, Sarajevo, 1979.

6. Datum i vrijeme 27. ožujka, 2008., 9,00­9,45 h Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema NEOLITIK EGEJSKOG PODRUČJA Nastavnik Mr. sc. Dario Vujević ­ Periodizacija ­ Kreta ­ Egejski otoci ­ Peloponez Literatura: The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. D. Theocharis, Neolithic Greece, National Bank of Greece, 1973. C. Perles, The Early Neolithic in Greece, Cambridge, 2001. S. Milisauskas, European prehistory: a survey, Springer Books, 2002. Datum i vrijeme 27. ožujka, 2008., 10,00­12,00 Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema NEOLITIZACIJA ISTOČNOG JADRANA Nastavnik Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović ­ Širenja produktivne privrede na područje istočnog Jadrana ­ Problemi dinamike, pravaca i mehanizama prijenosa znanja ­ Arheološki aspekti neolitizacije istočnog Jadrana (ključna arheološka nalazišta) Literatura: Š. BATOVIĆ, Origines du néolithique à ľAdriatique et les rapports avec la Méditerannée occidentale, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 14, Sarajevo, 1978. A. BENAC,Mlađi praistorijski slojevi u Crvenoj Stijeni, Crvena stijena, Zbornik radova, Nikšić,1975. A. BENAC, Les thèses fondamentales sur ľorigine du néolithique dans les Balkans et les régions avoisinantes, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 14, Sarajevo, 1978. J. CHAPMAN– J. MÜLLER, Early farmers in the Mediterranean Basin: the Dalmatian evidence, Antiquity, 64, Oxford, 1990. M. BUDJA, Neolitizacija Evrope. Slovenska perspektiva, Poročilo o raziskovanju paleolitika, neolitika in eneolitika v Sloveniji, XXI, Ljubljana, 1993. M. BUDJA, Paleoenvironment ­ the determinant of the archaeological interpretative models introduction, Histria Antiqua, 1, Pula, 1995. B. BASS, The maritime expansion of Early Neolithic agro­pastoralism in the eastern Adriatic Sea, Atti dela Societa per la preistoria e protostoria regione Friuli­Venezia Giulia, XIV (2003), Trieste, 2004. P. BIAGI–E.STARNINI, Some Aspects of the Neolitisation of the Adriatic Region, Atti dela Società per la preistoria della regione Friuli­Venezia Giulia, XI, 1997­1998, Tieste, 1999.

7. Datum i vrijeme 03. travnja, 2008., 9,00­9,45 h Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema NEOLITIK TESALIJE Nastavnik Mr. sc. Dario Vujević ­ Periodizacije ­ Pretkeramički neolitik

Page 11: Silabusi Za Kolegije Ljetni

­ Keramički neolitik ­ Sesklo ­ Dimini Literatura: The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. D. Theocharis, Neolithic Greece, National Bank of Greece, 1973. C. Perles, The Early Neolithic in Greece, Cambridge, 2001. S. Milisauskas, European prehistory: a survey, Springer Books, 2002. Datum i vrijeme 03. travnja, 2008., 10,00­12,00 Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema „NEOLITIČKI PAKET“ – naseobinski aspekti pretkeramičkog

neolitika Nastavnik Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović ­ Vrste i tipovi neolitičkih naslja na Bliskom Istoku i jugoistočnoj Europi ­ Prostorna organizacija ­ Materijali i tehnike građenja nastambi ­ Pojave u komparativnoj etnologiji Literatura: E. D. BANNING, The Neolithic Period: Triumphs of Architecture, Agriculture, and Art, Near Eastern Archaeology, Vol. 61, No. 4., 1998, 188­237. K. M. KENYON, Archaeology in the Holy Land, London, 1979. K. M. KENYON, Excavations at Jericho, London, British Shool of Archaeology in Jerusalem, 1981. M. OZDOGAN, Neolithic in Turkey, Istanbul, 1999. S. SWINY, The Earliest prehistory of Cyprus, Boston, 2001. V. MILOJČIĆ, Präkeramisches Neolithikum auf der Balkanhalbinsel. Germania, 38(3/4), Frankfurt a. M., 1960. The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. (Anatolia before c. 4000 B.C. ; str. 304­326, Palestine during the Neolithic and Chalcolithic periods, str. 499­ 537; Cyprus in the Neolithic and Chalcolithic periods, str. 539­555.

8. Datum i vrijeme 10. travnja, 2008., 9,00­9,45 h Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema NEOLITIČKE KULTURE U BUGARSKOJ I RUMUNJSKOJ Nastavnik Mr. sc. Dario Vujević ­ Teritorijalna podjela i periodizacije ­ Rani neolitik (Karanovo I i II, Ovčarovo, Conevo i Zapadno­bugarska slikana keramika) ­ Srednji i kasni neolitik (Karanovo III­Veselinovo, Kurilo, Karanovo IV­Kalojanovec, Hotnica,

Usoe, Topolnica­Akropotamos i Hamangia) ­ Stariji neolitik (Circea­Gura Baciului, Criş, Dudeşti) ­ Srednji i kasni neolitik (Vadaştra, Boian, Petreşti) Literatura: Atlas du Neolithique Europeen, Liege,1993 Datum i vrijeme 10. travnja, 2008, 10,00­12,00 Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema „NEOLITIČKI PAKET“ – naseobinski aspekti keramičkog neolitika Nastavnik Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović ­ Vrste i tipovi neolitičkih naslja na Bliskom Istoku i jugoistočnoj Europi ­ Prostorna organizacija ­ Materijali i tehnike građenja nastambi ­ Pojave u komparativnoj etnologiji Literatura: J. MELLAART, Çatal Hüyük, London 1967.

Page 12: Silabusi Za Kolegije Ljetni

J. MELLAART, The Neolithic of the Neart East, London, 1975. M. OZDOGAN, Neolithic in Turkey, Istanbul, 1999. M. V. CUTTING, The Neolithic and Early Chalcolithic Farmers of Central and Southwest Anatolia, Houshold, community and the changing use of space, BAR, 2005. D. THEOCHARIS, Neolithic Greece, National Bank of Greece, 1973. H. MÜLLER – KARPE, Handbuch der Vorgeschichte, Band II, München, 1974. Grupa autora, Praistorija jugoslavenskih zemalja II, Sarajevo, 1979.

9. Datum i vrijeme 17. travnja, 2008., 9,00­9,45 h Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema NEOLITIK MAKEDONIJE Nastavnik Mr. sc. Dario Vujević ­ Teritorijalna podjela ­ Periodizacija ­ Anzabegovo­Vršnik ­ Velušina­Porodin ­ Zelenikovo Literatura: M. Garašanin, Centralnobalkanska zona, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, II, Sarajevo, 1979., 79­ 213. I. KOLIŠTRKOSKA NASTEVA, Prehistoric Macedonian Ladies (katalog izložbe), Skopje, 2005. Datum i vrijeme 17. travnja, 2008., 10,00­12,00 Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema „NEOLITIČKI PAKET“ – keramička produkcija u neolitiku Bliskog

Istoka Nastavnik Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović ­ Tehnološka, tipološka i stilska obilježja keramike u neolitičkim kulturama Bliskog Istoka

Literatura: M. OZDOGAN, Neolithic in Turkey, Istanbul, 1999. J. MELLAART, Çatal Hüyük, London, 1967. J. MELLAART, The Neolithic of the Neart East, London, 1975. H. MÜLLER – KARPE, Handbuch der Vorgeschichte, Band II, München, 1974.

10. Datum i vrijeme 24. travnja, 2008., 9,00­9,45 h Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema NEOLITIK PANONSKOG I PERIPANONSKOG PODRUČJA Nastavnik Mr. sc. Dario Vujević ­ Periodizacija ­ Stariji neolitik (Körös, kultura linearne keramike) ­ Srednji neolitik (kultura linearne keramike) ­ Kasni neolitik (Langyelska kultura, Potiska kultura, Herpaly­Csöszhalom, Moravska slikana

keramika) Literatura: Atlas du Neolithique Europeen, Liege,1993 Hungarian archeology at the end of Millenium, The Neolithic, Budapest, 2003., 97­121. E. Banffy, Cult objects of the neolithic Lengyel culture, Budapest, 1997. Datum i vrijeme 24. travnja, 2008., 10,00­12,00 Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema „NEOLITIČKI PAKET“ – keramička produkcija u neolitiku

jugoistočne Europe

Page 13: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Nastavnik Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović ­ Tehnološka, tipološka i stilska obilježja keramike u neolitičkim kulturama jugoistočne Europe

Literatura: D. THEOCHARIS, Neolithic Greece, National Bank of Greece, 1973. M. KORKUTI, Neolithikum und Chalkolithikum in Albanien, Heidelberger Akademie der Wissenschaften, Mainz, 1995. B. BRUKNER, Neolit Vojvodine, Beograd, 1968. Grupa autora, Praistorija jugoslavenskih zemalja II, Sarajevo, 1979. T. TEŽAK­GREGL, Kultura linearnotrakaste keramike u središnjoj Hrvatskoj, Zagreb, 1993. B. MARIJANOVIĆ, Ravlića pećina, GZM 3536, Sarajevo 1981. B. MARIJANOVIĆ, Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale, Zadar, 2000. B. MARIJANOVIĆ, Gudnja, Dubrovnik, 2005. B. ČEČUK – D. RADIĆ, Vela spilja Vela spila, Višeslojno pretpovijesno nalazište – Vela Luka, otok Korčula, Vela Luka, 2005. Hungarian archeology at the end of Millenium, The Neolithic, Budapest, 2003., 97­121. Atlas du Neolithique Europeen, Liege,1993.

11. Datum i vrijeme 08. svibnja, 2008., 9,00­9,45 h Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema NEOLITIK SRBIJE Nastavnik Mr. sc. Dario Vujević ­ Periodizacije ­ Rani i srednji neolitik (Protostarčevo i starčevačka kultura) ­ Kasni neolitik (Vinčanska kultura) ­ Rasprostranjenost i važnija nalazišta ­ Naseobinski elementi ­ Pokopi ­ Plastika Literatura: M. Garašanin, Centralnobalkanska zona, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, II, Sarajevo, 1979., 79­ 213. B. Brukner, Neolit Vojvodine, Beograd, 1968. B. Čović, Rezultati sondiranja u praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli, Sarajevo, 1961. Datum i vrijeme 08. svibnja, 2008., 10,00­12,00 Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema KULTOVI I VJEROVANJA U NEOLITIKU – antropomorfna plastika Nastavnik Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović ­ Tipološka, ikonografska i stilska obilježja antropomorfne plastike ­ Značenje antropomorfne plastike Literatura: M. GIMBUTAS, The Language of the Goddess, London, 2001. M. GIMBUTAS, The Goddesses and Gods of the Old Europe, Miths and cult images, Los Angeles, 1996. I. KOLIŠTRKOSKA NASTEVA, Prehistoric Macedonian Ladies, (Katalog izložbe), Skopje, 2005. E. BANFFY, Cult objects of the neolithic Lengyel culture, Budapest, 1997. D. SREJOVIĆ, Neolitska plastika, centralnobalkanskog područja, Neolit centralnog Balkana, Beograd, 1968. D. GARAŠANIN, Religija i kult neolitskog čoveka na centralnom Balkanu, Neolit centralnog Balkana, Beograd, 1968. J. VLADAR, Praveká plasatika, Tatran, 1979. Grupa autora, Praistorija jugoslavenskih zemalja II, Sarajevo, 1979.

Page 14: Silabusi Za Kolegije Ljetni

12. Datum i vrijeme 15. svibnja, 2008., 9,00­9,45 h Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema NEOLITIK BOSNE Nastavnik Mr. sc. Dario Vujević ­ Teritorijalna podjela (sjeveroistočna i središnja Bosna) ­ Periodizacije ­ Sjeveroistočna Bosna (starčevačka i vinčanska kultura) ­ Rani neolitik središnje Bosne (starčevo­impresso) ­ Srednji neolitik (Kakanjska kultura) ­ Kasni neolitik (Butmirska kultura) ­ Važnija nalazišta ­ Naseobinski elementi ­ Pokopi ­ Kultna mjesta i predmeti kulta ­ Plastika ­ Keramografija Literatura: A. Benac, Prelazna zona, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, II, Sarajevo, 1979., 363­473. A. Benac, Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu, Sarajevo, 1964. A. Benac, Obre I – Neolitsko naselje stračevačkoimpresso i kakanjske kulture na Raskršću, GZM XXVIIXXVIII, Sarajevo, 1973. A. Benac, Obre II – Neolitsko naselje butmirske kulture na Gornjem polju, GZM XXVI, Sarajevo, 1971. B. Čović, Od Butmira do Ilira (poglavlja o neolitiku i eneolitiku), Sarajevo 1976. B. Čović, Rezultati sondiranja u praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli, Sarajevo, 1961. Datum i vrijeme 15. svibnja, 2008., 10,00­12,00 Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema KULTOVI I VJEROVANJA U NEOLITIKU – grobovi i pokapanje Nastavnik Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović Literatura: M. OZDOGAN, Neolithic in Turkey, Istanbul, 1999. J. MELLAART, Çatal Hüyük, London, 1967. J. MELLAART, The Neolithic of the Neart East, London, 1975. D. THEOCHARIS, Neolithic Greece, National Bank of Greece, 1973. D. GARAŠANIN, Religija i kult neolitskog čoveka na centralnom Balkanu, Neolit centralnog Balkana, Beograd, 1968. H. MÜLLER – KARPE, Handbuch der Vorgeschichte, Band II, München, 1974. Grupa autora, Praistorija jugoslavenskih zemalja II, Sarajevo, 1979. C. PERLES, The Early Neolithic in Greece, Cambridge, 2001. K. FOWLER, Neolithic mortuary practices in Grees, BAR is.1314, 2004. E. DERWICH ed., Prehistorie des praqtiques mortuaires, Leuver, 1999.

13. Datum i vrijeme 29. svibnja, 2008., 9,00­9,45 h Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema NEOLITIK KONTINENTALNE HRVATSKE Nastavnik Mr. sc. Dario Vujević ­ Periodizacija i kulturna zastupljenost ­ Rani neolitik (Starčevačka kultura) ­ Srednji neolitik (Kultura Malo Korenovo) ­ Kasni neolitik (Sopotska kultura i Brezovljanski tip sopotske kulture) ­ Važnija nalazišta

Page 15: Silabusi Za Kolegije Ljetni

­ Naseobinski elementi ­ Plastika ­ Keramografija Literatura: S. Dimitrijević, Sjeverna zona, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, II, Sarajevo, 1979., 229­363. S. Dimitrijević – N. Majnarić–Pandžić – T. TežakGregl, Prapovijest, Zagreb, 1998. S. Dimitrijević, Neolit u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Izdanja HAD­a, 2, 1978., 71­128 K. Minichreiter, Starčevačka kultura u sjevernoj Hrvatskoj, 1992. T. Težak­Gregl, Kultura linearnotrakaste keramike u središnjoj Hrvatskoj, Zagreb, 1993. Z. Marković, Sjeverna Hrvatska od neolita do brončanog doba, Koprivnica, 1994. K. Minichreiter, The architecture of early and Middle Neolithic settlements of the Starčevo culture in northern Croatia, Documenta praehistorica, XXVIII Datum i vrijeme 29. svibnja, 2008., 10,00­12,00 Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema KULTOVI I VJEROVANJA U NEOLITIKU ISTOČNOG JADRANA Nastavnik Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović Literatura: Š. BATOVIĆ, Neolitske kultne posude iz Smilčića, Arheološki vestnik, IX­X/2, Ljubljana, 1959. Š. BATOVIĆ, Pokapanje pokojnika u Smilčiću i kult mrtvih u neolitu Dalmacije, Arheološki radovi i rasprave JAZU 4­5, Zagreb, 1967. Š. BATOVIĆ, Jadranska zona, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, II, Sarajevo, 1979. S. PERIĆ, Kulth­Rhytone der neolitishen Vierhzüchter der Balkanhalbinsel, Starinar, 47, Beograd, 1996. B. MARIJANOVIĆ, Neki aspekti pokapanja u neolitiku Dalmacije, Radovi, Razdio povijesnih znanosti, sv./vol. 33 (20), Filozofski fakultet, Zadar, 1994. A. BENAC, Tragovi kultnog sahranjivanja u neolitu Jadranske oblasti, Diadora 2, Zadar, 1962. B. MARIJANOVIĆ, Kultni riton s Crnog vrila – prilog problematici kultnih ritona u neolitiku istočnog Jadrana, Situla 44, Ljubljana, 2007

14. Datum i vrijeme 05. lipnja, 2008., 9,00­9,45 h Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema NEOLITIK ISTOČNOG JADRANA I ZALEĐA Nastavnik Mr. sc. Dario Vujević ­ Periodizacija i kulturna zastupljenost ­ Rani neolitik (Impresso kultura) ­ Srednji neolitik (Danilska kultura, Gudnja, Vela špilja) ­ Kasni neolitik (Hvarsko­lisičićka kultura) ­ Rasprostranjenost i važnija nalazišta ­ Početak neolitika na području istočnog Jadrana ­ Naseobinski elementi kroz neolitik ­ Plastika ­ Keramografija ­ Predmeti kulta Literatura: Š. Batović, Jadranska zona, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, II, Sarajevo, 1979., 473­635. S. Dimitrijević – T. Težak­Gregl – N. Majnarić­Pandžić, Prapovijest, Zagreb, 1998. Š. Batović, Stariji neolit u Dalmaciji, Zadar, 1966. B. Marijanović, Prilog daljnjem poznavanju starijeg neolitika u Dalmaciji, Radovi, 39 (26), Zadar, 2001. B. Marijanović, Gudnja, Dubrovnik, 2005. B. Čečuk–D. Radić, Vela špilja – preliminarni rezultati dosadašnjih istraživanja, Arheološka istraživanja na području otoka Korčule o Lastova, Znanstveni skup HAD (Vela Luka, Korčula 1820.4.1991.), Zagreb, 2001.

Page 16: Silabusi Za Kolegije Ljetni

B. Čečuk, Markova špilja, Hvar višeslojno prehistorijsko nalazište, AP, 12, Beograd, 1970. B. Marijanović, Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale, Zadar, 2000. B. Marijanović, Ravlića pećina, GZM 3536, Sarajevo 1981. G. Novak, Grapčeva spilja, Zagreb, 1955. G. Novak, Prehistorijski Hvar, Grapčeva spilja, Zagreb, 1955. A. Benac, Neolitsko naselje u Lisičićima kod Konjica, Sarajevo, 1958. M. Menđušić, Neolitička naselja na šibenskodrniškom području, Izdanja HADa, 19, Zagreb, 1998. Datum i vrijeme 05. lipnja, 2008., 10,00­12,00 Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema NEOLITIK – povijesna interpretacija Nastavnik Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović – društvo – privreda – religija Literatura:

Page 17: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Silabus za kolegij „Arheologija antičke Grčke„ 1. Datum i vrijeme 27. veljače 2008.; 15­17 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Uvod – grčka civilizacija geometrijskog razdoblja Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić ­ Grčka civilizacija: kratak historijat istraživanja, terminologija i kronologija, sadržaj kolegija. ­ Grčka civilizacija geometrijskog razdoblja: povijesne prilike, društvene prilike, obredni ritusi, materijalna kultura: keramički stilovi, sitna plastika, metalna industrija. Literatura (odgovarajuća poglavlja!): J. Boardman, Greek Art, Thames&Hudson, London­New York, 1996. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001. J. Boardman, Early Greek Vase Painting (11th­6th centuries BC), London 1998. G. Hafner, Kreta i Helada, Rijeka 1970. H. W. Janson – A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Varaždin 2003. Datum i vrijeme 28. veljače 2008.; 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Uvodno predavanje Nastavnik Mr. sc. Igor Borzić ­ upoznavanje studenata sa sadržajem kolegija ­ upoznavanje studenata s osnovnom literaturom ­ objašnjavanje načina izlaganja i pisanja seminarske radnje ­ podjela seminarskih tema Literatura:

2. Datum i vrijeme 05. ožujka 2008.; 15­17 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grčka civilizacija arhajskog razdoblja ­ graditeljstvo Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić ­ podrijetlo grčkog hrama, ­ prijelaz s drvenog na kameno graditeljstvo, ­ pojava dorskog, jonskog i eolskog stila i njihove karakteristike, ­ tipologija grčkih hramova (Vitruvije, De architectura). Literatura (odgovarajuća poglavlja): J. Boardman, Greek Art, Thames&Hudson, London­New York, 1996. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001. A. W. Lawrence, Greek Architecture, New Heaven/London, 1996 Datum i vrijeme 6. ožujka 2008.; 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Povijest istraživanja antičke Grčke Nastavnik mr.sc. Mr. sc. Igor Borzić ­ interes rimskih pisaca za grčku civilizaciju (Plinije Stariji, Pauzanije i dr.) ­ oživljavanje interesa za umjetninama u vrijeme Renesanse ­ uloga britanskih, francuskih i njemačkih antikvara u istraživanju antičke Grčke ­ moderna istraživanja civilizacije antičke Grčke Literatura: J. Boardman, Greek Art, Thames and Hudson, London­New York, 1996. Pauzanija, Vodič po Heladi, Split 1989 (prijevod U. Pasini). Plinije Stariji, Naturalis Historia J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001.

Page 18: Silabusi Za Kolegije Ljetni

3. Datum i vrijeme 12. ožujka 2008.; 15­17 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grčka civilizacija arhajskog razdoblja ­ skulptura Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić ­ podrijetlo i značenje grčke monumentalne skulpture, ­ skulptorske tehnike: spirelata tehnika, tehnika izgubljenog voska, kamena skulptura, ­ kurosi i kore, dorske i jonske kore, peplos i hiton kore, ­ nadgrobni reljefi, ­ arhitektonska skulptura. Literatura (odgovarajuća poglavlja): J. Boardman, Greek Art, Thames&Hudson, London­New York, 1996. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001. G. Hafner, Kreta i Helada, Rijeka 1970. J. Boardman, Greek Sculpture: The Archaic period, Thames&Hudson 1978. Datum i vrijeme 13. ožujka 2008.; 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Kronologija civilizacije antičke Grčke Nastavnik Mr. sc. Igor Borzić ­ definiranje osnovnih pojmova u kronologiji grčke civilizacije (arhaika, klasika, helenizam) ­ kronološki principi ­ prikaz kronološke tablice Literatura: G. Hafner, Atena i Rim, Rijeka 1970. H. W. Janson – A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Varaždin 2003. (odabrana poglavlja; može i neko drugo izdanje). J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001.

4. Datum i vrijeme 19. ožujka 2008.; 15­17 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grčka civilizacija arhajskog razdoblja ­ slikarstvo Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić ­ podjela, tehnike i značenje, ­ slikarstvo orijentalizirajućeg perioda: protoatički i protokorintski stil, ostali stilovi, ­ karakteristike, razvoj i predstavnici atičkoga crnofiguralnog slikarstva, ­ atičko crvenofiguralno slikarstvo arhajskog perioda: nastanak, karakteristike i predstavnici. Literatura (odgovarajuća poglavlja): J. Boardman, Greek Art, Thames&Hudson, London­New York, 1996. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001. G. Hafner, Kreta i Helada, Rijeka 1970. J. Boardman, Athenian Black Figure Vases, Thames&Hudson 1985. Datum i vrijeme 20. ožujka 2008.; 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Rano željezno doba antičke Grčke (1000­700 BC) Nastavnik Mr. sc. Igor Borzić ­ povijesni razvoj ­ naselja (Lefkandi, Nichoria, Kavousi i dr.) ­ načini pokapanja ­ karakteristike keramičke proizvodnje Literatura: J. Boardman, Early Greek Vase Painting (11th­6th centuries BC), London 1998. J. Boardman, Greek Art, Thames and Hudson, London­New York, 1996. G. Hafner, Kreta i Helada, Rijeka 1970.

Page 19: Silabusi Za Kolegije Ljetni

J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001.

5. Datum i vrijeme 02. travnja 2008.; 15­17 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grčka civilizacija klasičnog razdoblja ­ graditeljstvo Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić ­ glavne tendencije i razvoj graditeljstva, ­ izgradnja atenske akropole, ­ eksperimentiranje bogate klasike, ­ jonska renesansa i „redukcija“ kasne klasike. Literatura (odgovarajuća poglavlja): J. Boardman, Greek Art, Thames&Hudson, London­New York, 1996. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001. G. Hafner, Kreta i Helada, Rijeka 1970. A. W. Lawrence, Greek Architecture, New Heaven/London, 1996. Datum i vrijeme 03. travnja 2008.; 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Arhitektura geometrijskog i orijentalnog perioda antičke Grčke Nastavnik Mr. sc. Igor Borzić ­ definiranje svetišta ­ pojava prvih hramova(Lefkandi – Eubeja; Heraion na Samosu; Heraion u Perachori kod Korinta;

hram Apolon Daphnephoros – Eretria; Heraion – Argos; svetište Thermon; hram Artemis Orthia ­Sparta; Apolonov hram – Gortyn i dr.).

­ osnovne karakteristike gradnje ovih perioda Literatura: A. W. Lawrence, Greek Architecture, New Heaven/London, 1996., str. 61 – 65. H. Stierlin, Greece – from Mycenae to Parthenon, Taschen, 2001., str., 41 – 46. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001.

6. Datum i vrijeme 09. travnja 2008.; 15­17 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grčka civilizacija klasičnog razdoblja ­ skulptura Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić ­ izvori za poznavanje grčke skulpture, ­ definicija ethosa, tehnike, ­ strogi stil rane klasike, ­ veliki majstori visoke klasike: Fidija, Miron, Poliklet, ­ nadgrobni reljef i arhitektonska skulptura Literatura (odgovarajuća poglavlja): J. Boardman, Greek Art, Thames&Hudson, London­New York, 1996. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001. G. Hafner, Kreta i Helada, Rijeka 1970. J. Boardman, Greek Sculpture: The Classical Period, Thames&Hudson 1985. Datum i vrijeme 10. travnja 2008.; 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Arhitektura arhajskog perioda – Dorski red i primjeri hramske

arhitekture VI. st. pr. Kr. na tlu Grčke Nastavnik Mr. sc. Igor Borzić ­ nastanak i razvoj dorskog stila sa svim njegovim karakteristikama ­ hramska arhitektura VI. st. pr. Kr. (Artemidin hram na Krfu; Herin hram u Olimpiji; Apolonov

hram u Korintu; hram Zeusa Olimpijskog u Ateni)

Page 20: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Literatura: J. Boardman, Greek Art, Thames and Hudson, London­New York, 1996. A. W. Lawrence, Greek Architecture, New Heaven/London, 1996. W. Müller – G. Vogel, Atlas arhitekture, Zagreb, 1999. H. Stierlin, Greece – from Mycenae to Parthenon, Taschen, 2001. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001.

7. Datum i vrijeme 16. travnja 2008.; 15­17 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grčka civilizacija klasičnog razdoblja ­ skulptura Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić ­ iluzionizam i predstavnici bogate klasike: Alkamen, Agorakrit, Pajonije i Kalimah, ­ nadgrobni reljef i arhitektonska skulptura. Literatura (odgovarajuća poglavlja): J. Boardman, Greek Art, Thames&Hudson, London­New York, 1996. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001. G. Hafner, Kreta i Helada, Rijeka 1970. J. Boardman, Greek Sculpture: The Classical Period, Thames&Hudson 1985. Datum i vrijeme 17. travnja 2008.; 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Arhitektura arhajskog perioda – primjeri dorske hramske arhitekture

na području južne Italije i Sicilije Nastavnik Mr. sc. Igor Borzić ­ razvoj hramske izgradnje na području Magnae Graeciae i razlike u odnosu na matično grčko

područje ­ primjeri hramske arhitekture VI. st. pr. Kr. (Megaroni u Selinuntu; Demetrin hram tzv.

„Gaggera“ kod Selinunta; Apolonov hram u Sirakuzi; Olympeion u Sirakuzi; hramovi C, D, F i G u Selinuntu; hram Apolona Alaios u Krimisi (Punta Alice); Herino svetište na ušću Silarisa; „Basilica“ u Paestumu; Cerin (Atenin) hram u Paestumu).

Literatura: J. Boardman, Greek Art, Thames and Hudson, London­New York, 1996. A. W. Lawrence, Greek Architecture, New Heaven/London, 1996. W. Müller – G. Vogel, Atlas arhitekture, Zagreb, 1999. H. Stierlin, Greece – from Mycenae to Parthenon, Taschen, 2001. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001.

8. Datum i vrijeme 23. travnja 2008.; 8­9 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grčka civilizacija klasičnog razdoblja ­ skulptura Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić ­ novi kanon i predstavnici zrele klasike: Lizip, Praksitel, Skopas, Leohar, Brijaksid i dr., ­ nadgrobni reljef i arhitektonska skulptura, ­ nasljeđe zrele klasike.

Literatura (odgovarajuća poglavlja): J. Boardman, Greek Art, Thames&Hudson, London­New York, 1996. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001. G. Hafner, Kreta i Helada, Rijeka 1970. J. Boardman, Greek Sculpture: The Late Classical Period, Thames&Hudson 1995. Datum i vrijeme 24. travnja 2008.; 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Arhitektura arhajskog perioda – Jonski red i primjeri hramske i druge

Page 21: Silabusi Za Kolegije Ljetni

arhitekture ovog stila Nastavnik Mr. sc. Igor Borzić ­ nastanak i razvoj jonskog reda u grčkoj arhitekturi ­ osnovne karakteristike jonskog reda ­ eolski red ­ primjeri hramske i druge arhitekture jonskog i eolskog reda (hram u Neandrii; 2. hram u Klopedi

na Lesbosu; hram u Irii na Naxsosu; Herin hram na Samosu; Artemidin hram u Efezu; Apolonov hram u Didimi; Artemidin hram u Magnesiji; riznica Siphnosa u Delfima; Thesmophorion na Delosu; hram u Locri)

Literatura: J. Boardman, Greek Art, Thames and Hudson, London­New York, 1996. A. W. Lawrence, Greek Architecture, New Heaven/London, 1996. W. Müller – G. Vogel, Atlas arhitekture, Zagreb, 1999. H. Stierlin, Greece – from Mycenae to Parthenon, Taschen, 2001. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001.

9. Datum i vrijeme 30. travnja 2008.; 15­17 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grčka civilizacija klasičnog razdoblja – slikarstvo na vazama Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić ­ kronologija i predstavnici crvenofiguralnog slikarstva, ­ odnos prema zidnom slikarstvu i monumentalnoj umjetnosti.

Literatura (odgovarajuća poglavlja): J. Boardman, Greek Art, Thames&Hudson, London­New York, 1996. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001. G. Hafner, Kreta i Helada, Rijeka 1970. J. Boardman, Athenian Red Figure Vases: The Classical Period, Thames&Hudson 1985. Datum i vrijeme 30. travnja 2008.; 17­18 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Arhitektura klasičnog perioda Nastavnik Mr. sc. Igor Borzić ­ hramska arhitektura klasičnog perioda (Afajin hram u Egini; Viktorijin hram u Himeri; Atenin

hram u Sirakuzi; Hram Olimpijskog Zeusa u Agrigentu; Neptunov (Herin) hram u Paestumu; Zeusov hram u Olimpiji, Hefestov hram u Ateni; Posejdonov hram na rtu Sunion; hram Apolona Epikurejskog u Bassai; hram Konkordije u Agrigentu; Apolonov hram u Delosu; dorski hram u Segesti)

­ riznice klasičnog perioda (Atenska riznica na Delfima i dr.) ­ tholosi u grčkoj arhitekturi (tholos u Delfima; tholos u Epidaurusu; Philippeion u Olimpiji;

Lisikratov spomenik u Ateni; tholos u Samotraci) Literatura: J. Boardman, Greek Art, Thames and Hudson, London­New York, 1996. A. W. Lawrence, Greek Architecture, New Heaven/London, 1996. W. Müller – G. Vogel, Atlas arhitekture, Zagreb, 1999. H. Stierlin, Greece – from Mycenae to Parthenon, Taschen, 2001. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001.

10. Datum i vrijeme 07. svibnja 2008.; 15­17 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grčka civilizacija klasičnog razdoblja – zidno slikarstvo Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić

Page 22: Silabusi Za Kolegije Ljetni

­ kronologija i škole (predstavnici) zidnoga slikarstva. Literatura (odgovarajuća poglavlja): A. Cermanović­Kuzmanović, Grčke slikane vaze, Beograd 1980. G. Hafner, Kreta i Helada, Rijeka 1970. Datum i vrijeme 08. svibnja 2008.; 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Arhitektura helenističkog perioda Nastavnik Mr. sc. Igor Borzić ­ definiranje pojma „helenizam“ ­ hramska i ostala helenistička arhitektura na području Grčke i Makedonije (hram Metroon u

Olimpiji, Dodethakeon u Delfima, Artemidin hram u Epidaurusu, Propileji u Samotraci, groblje u Vergini, Artemidin hram na Delosu, hram sirijskoj božici na Delosu, hram Zeusa Olimpijskog u Ateni, Asklepijevo svetište na Kosu, Agripin spomenik kod atenskih Propileja

­ hramska i ostala helenistička arhitektura na području Male Azije i ostalog dijela helenističkog svijeta (grobnica u Belevi kod Efeza, Zeusov oltar u Pergamu, hram Atene Polias Nikephoros u Pergamu, Dionizijev hram u Pergamu, , hram Atene Basileia u Pergamu, Apolonov hram u Didimi, Serapeion u Aleksandriji, hram Zeusa Olbios u Uzuncaburc, hram Artemide Leukophryene u Magnesiji)

Literatura: J. Boardman, Greek Art, Thames and Hudson, London­New York, 1996. W. Müller – G. Vogel, Atlas arhitekture, Zagreb, 1999. A. W. Lawrence, Greek Architecture, New Heaven/London, 1996. H. Stierlin, Greece – from Mycenae to Parthenon, Taschen, 2001.

11. Datum i vrijeme 14. svibnja 2008.; 15­17 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grčka civilizacija helenističkog razdoblja ­ graditeljstvo Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić ­ urbanistički razvoj novih kulturnih centara: Aleksandrija, Antiohija, Pergam, ­ glavne odlike i primjeri helenističke arhitekture, ­ pergamska akropola. Literatura (odgovarajuća poglavlja): T. B. L. Webster, Helenizam, Novi Sad 1970. A. W. Lawrence, Greek Architecture, New Heaven/London, 1996. Datum i vrijeme 15. svibnja 2008.; 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Proces urbanizacije na tlu antičke Grčke i prostora grčke kolonizacije Nastavnik Mr. sc. Igor Borzić ­ predhipodamski, hipodamski i posthipodamski modeli urbanizacije ­ organizacija gradskog prostora s najznačajnijim urbanim sadržajima ­ raster komunikacija ­ bedemi akropola ­ agora ­ javni sadržaji i sl. Literatura: A. W. Lawrence, Greek Architecture, New Heaven/London, 1996. B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća I, Zagreb1994. F. Haverfield, Ancient town planning, Oxford, 1913. L. Mumford, Grad u historiji. Njegov nastanak, njegovo mijenjanje, njegovi izgledi, Zagreb 1968. W. Müller – G. Vogel, Atlas arhitekture, Zagreb, 1999. H. Stierlin, Greece – from Mycenae to Parthenon, Taschen, 2001.

Page 23: Silabusi Za Kolegije Ljetni

12. Datum i vrijeme 21. svibnja 2008.; 15­17 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grčka civilizacija helenističkog razdoblja ­ skulptura Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić ­ nasljeđe kasne klasike i skulptura ranog helenizma, ­ škole, stilovi, razvoj portreta, ­ Aleksandrovi portreti, numizmatički portreti. Literatura (odgovarajuća poglavlja): R. R. R. Smith, Hellenistic sculpture, Thames&Hudson 1991. Datum i vrijeme 21. svibnja 2008.; 17­18 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Državna i Panhelenska svetišta Nastavnik Mr. sc. Igor Borzić ­ pojam svetišta i njegova uloga u grčkom svijetu ­ državna svetišta (Heraion u Perachori, Heraion u Argu i Asklepijevo svetište u Epidauru) ­ panhelenska svetišta (Zeusovo svetište u Olimpiji, Apolonovo svetište u Delfima i Apolonovo svetište na Delosu) Literatura: A. W. Lawrence, Greek Architecture, New Heaven/London, 1996. A. Maranti, Delphi, Athena 2000. H. Stierlin, Greece – from Mycenae to Parthenon, Taschen, 2001. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001.

13. Datum i vrijeme 28. svibnja 2008.; 15­17 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grčka civilizacija helenističkog razdoblja ­ skulptura Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić ­ skulptura srednjeg helenizma, stilovi, škole, ­ pergamska i rodska škola, barokne grupe, ­ friz Zeusova oltara u Pergamu Literatura (odgovarajuća poglavlja): R. R. R. Smith, Hellenistic sculpture, Thames&Hudson 1991. Datum i vrijeme 29. svibnja 2008. Predavaonica 113 Seminar ­ tema Grčki teatar Nastavnik Mr. sc. Igor Borzić ­ razvoj i uloga teatra u grčkoj civilizaciji ­ arhitektonske karakteristike grčkog teatra ­ primjeri grčkih teatara na području rasprostiranja grčke/helenističke civilizacije (Dionizijevo

kazalište u Ateni; teatar u Thorikosu; teatar u Epidaurusu; teatar u Prieni; teatri u Delosu, Efezu, Segesti)

Literatura: A. W. Lawrence, Greek Architecture, New Heaven/London, 1996. W. Müller – G. Vogel, Atlas arhitekture, Zagreb, 1999. H. Stierlin, Greece – from Mycenae to Parthenon, Taschen, 2001.

14. Datum i vrijeme 04. lipnja 2008.; 15­17 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grčka civilizacija helenističkog razdoblja ­ skulptura

Page 24: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Nastavnik Doc. dr. Dražen Maršić ­ skulptura kasnog helenizma, ­ industrijalizacija i kopistička industrija, ­ skulptura otoka Dela, ­ odnos helenističke i rimske skulpture. Literatura (odgovarajuća poglavlja): R. R. R. Smith, Hellenistic sculpture, Thames&Hudson 1991. Datum i vrijeme 05. lipnja 2008.; 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Topografija starogrčke Atene Nastavnik Mr. sc. Igor Borzić ­ organizacija prostora u Ateni ­ građevine na području gradskog areala ­ građevine atenske Akropole (Propileje, Parthenon, hram Atene Nike, Erechteion i dr.) Literatura: A. W. Lawrence, Greek Architecture, New Heaven/London, 1996. H. Stierlin, Greece – from Mycenae to Parthenon, Taschen, 2001. J. Whitley, Archaeology of Ancient Greece, Cambridge, 2001. Pauzanija, Vodič po Heladi, Split 1989 (prijevod U. Pasini).

Page 25: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Silabus za kolegij „Institucije rimskog svijeta“ 1.

Datum i vrijeme 29. veljače 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Uvodno predavanje – upute za izvođenje seminara Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ održavanje usmenog dijela seminara ­ predaja pismenog dijela seminara: izgled seminara (Word document, font, literatura..)

Teme predmeta izlažu se u preglednom obliku, u manjoj mjeri studenti analiziraju izvore (povijesnu, epigrafičku i arheološku građu). Predavanja i seminarske vježbe odvijaju se u učionici, prostorijama arheološkog praktikuma, u muzejskim ustanovama i na terenu (na arheološkim lokalitetima). Od didaktičkih pomagala koristi se episkop, grafoskop, dijaprojektor, video, DVD, kompjuter i LCD projektor. Literatura:

Obvezna: P. CONOLLY, Rimska vojska, Ljubljana – Zagreb 1990. J. FERGUSON, The religions of the Roman Empire, London 1970. P. GRIMAL, Rimska civilizacija, Beograd 1968. A. M. LIBERATI – F. BOURBON, Drevni Rim. Povijest civilizacije koja je vladala svijetom, Zagreb

2000. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, Zagreb 1936 (ili neko drugo izdanje). A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»] A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I – Histrija. Društveno i pravno uređenje prema literarnoj, natpisnoj i arheološkoj građi, Pula 1999. Datum i vrijeme 29. veljače 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema UVODNO PREDAVANJE Nastavnik Željko Miletić, docent

­ upoznavanje sa sadržajem kolegija, načinom rada, ciljevima Predmet je temeljan. Sluša se tijekom jednog semestra, tjedno je 1 sat predavanja i 1 sat

proseminara [P/S]. Program obuhvaća glavne socijalne procese, razvoj društvenog uređenja i vladarskih ustrojstava

(kraljevstvo, republika, principat i dominat). Pojašnjavaju se pojmovi poput: regnum, res publica, ager Romanus, coloniae, municipii, socii, civitates foederate, Italia, provinciae, optimates, populares, principatus, pax Romana, exercitus, bellum, damnatio memoriae, religio, dominatus, consilium principis. Rimsko društvo je raslojeno na slobodne i neslobodne, na niz hijerarhijski postavljenih redova, na brojne interesne grupacije, religijska i strukovna udruženja. Objasnit će se pojmovi poput: civis, civitas, peregrinus, libertus, manumissio, servus, ordo senatorius, ordo equester, ingenuus, praetexta, feminae, mancipium, patricii, plebeii, tribus, nobilitas, ius imaginum, ordo publicanorum, collegium. Osobito je važan cursus honorum senatora i vitezova zbog moći, ovlasti i utjecaja kojima su ti redovi gradili povijest Rima.

Pregledno se izlažu osnovni pojmovi rimskog prava; razvoj rimskog ustava od običajnog prava, preko Zakonika dvanaest tabli do Justinijanove kodifikacije; zakonodavno djelovanje narodnih skupština, pretora i drugih magistrata, senata i careva; Opisuju se tijela središnje, provincijalne i municipalne vlasti i uprave, njihov postanak, izbor, ovlasti i djelokrug; sudstvo i financije (Termini su: lex, edictum, senatus consultum, decretum, mandatum, praescriptum, candidatus, suffectus, prorogatio, fasces, imperium, potestas, comitiae, contiones, magistratus, dictator, consul, interrex, praetor, magister equitum, censor, aedilis, tribunus plebis, quaestor, vigintivir, tribunus militum, rex, princeps, dominus, consilium, regio, administratio, praefecti, procuratores, curatores, apparitores, servi publici, legatus, proconsul, IIvir, praepositus, ordo decurionum, conventus iuridicus, quaestiones perpetuae, consulares, iuridici, correctores, aerarium, fiscus, census, tributum, stipendium, vectigal, portorium, alimentum, vigesima).

Sažeto se opisuje početak uporabe novca kod Rimljana; težinske mjere i novčane vrijednosti. Kovanje u republikanskom periodu; uloga Senata i monetarnih kvatuorvira; as, sestertius, denarius,

Page 26: Silabusi Za Kolegije Ljetni

aureus. Emitiranje pod carskom ingerencijom. Disperzija kovnica izvan Rome; inflacija cijena i devalvacija; uvođenje antoninijana. Dioklecijanove novčano­financijske reforme (novi monetarni standardi, maksimacija cijena); «barbarizacija kasnoantičkog novca».

Vojska u doba republike. Odnos cenzitivnog poretka i mjesta u postrojbi. Legije i savezničke ale. Konzuli, legati, centurioni. Promjene od Gaja Marija do Augusta: uvođenje kohorte kao osnovne taktičke postrojbe umjesto manipula, profesionalizacija, vojnička blagajna, stalnost postrojbi. Carski exercitus. Legije, augzilijarne postrojbe, pretorske kohorte, vigile i urbane kohorte, flote; logori; dnevni vojnički život; oprema i naoružanje; opsjedanje; limes. Zapovjedna struktura; mogućnost napredovanja u više društvene slojeve; regionalno načelo služenja vojske; razdvajanje civilne i vojničke karijere; rast zapovjedne uloge vitezova. Kasnoantičke promjene: tvornice oružja i opreme, poljske vojske i granične postrojbe; nova zapovjedna struktura; barbarizacija.

Rimska religija. Politeizam, eklekticizam; grčki i etruščanski utjecaji; uloga Senata i sibilinskih sacerdota u uvođenju kultova. Svećenički kolegiji, kultna mjesta, obredi, votivni spomenici, kalendar. Rimska klasična religija (kult Kapitolijske trijade, Dii sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja, vjerovanja o zagrobnom životu, koncept duše) i štovanje carske osobe; mitraizam; autohtoni, metroački i drugi maloazijski i orijentalni kultovi, egipatska božanstva u Rimu. Ikonografija bogova. Privatni i javni obredi; fatum i soterija; sinkretizam, monoteističke silnice. Propast poganstva i kristijanizacija rimskog svijeta.

• LITERATURA: Obvezna: P. CONOLLY, Rimska vojska, Ljubljana – Zagreb 1990. J. FERGUSON, The religions of the Roman Empire, London 1970. P. GRIMAL, Rimska civilizacija, Beograd 1968. A. M. LIBERATI – F. BOURBON, Drevni Rim. Povijest civilizacije koja je vladala svijetom, Zagreb

2000. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, Zagreb 1936 (ili neko drugo izdanje). A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»] A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I – Histrija. Društveno i pravno uređenje prema

literarnoj, natpisnoj i arheološkoj građi, Pula 1999. Preporuča se pročitati: F. F. ABBOT ­ A. Ch. JOHNSON, Municipal Administration in the Roman Empire, Princeton 1926. B. GABRIČEVIĆ, Studije i članci o religijama i kultovima antičkog svijeta, Split 1987. M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije,

(disertacija – rukopis), Zadar 2001. F. de MARTINO, Intorno alľorigine della repubblica romana e delle magistrature, ANRW I/1, 217­249. P. KOS, Leksikon antičke numizmatike, Zagreb 1998. Roman Fortresses and their Legions [ed. R. J. BREWER], London – Cardiff, 2000. P. SOUTHERN – K. RAMSEY DIXON, The Late Roman Army, London 1996. J. M. C. TOYNBEE, Death and Burial in the Roman World, London, 1970.

Korisno je konsultirati iduće edicije: ANRW (Aufstieg und Niedergang der römischen Welt), Berlin – New York, od 1972 nadalje. CIL (Corpus Inscriptionum Latinarum), Leipzig – Berlin: Acad. Litt. Boruss., od 1893 nadalje. The Oxford Classical Dictionary [ed. M. CARY et alii], Oxford 1950. RE (Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft [ed. PAULLY ­ WISSOWA – KROLL – MITTELHAUS – ZIEGLER i dr.]), Stuttgart, od 1893. nadalje.

Page 27: Silabusi Za Kolegije Ljetni

2.

Datum i vrijeme 07. ožujka 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema kolonija

municipij Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ colonia civium Romanorum, coloniae latinae (prve kolonije: Ostia, Rimini…), veteranske kolonije; osnivanje kolonija, magistrati…kolonije na istočno jadranskoj obali ­ municipij (autonomni rimski grad, Lex Iulia 89. pr. Kr, magistrati…), municipiji na istočnoj jadranskoj obali

Literatura: M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije, doktorska disertacija, 2002. A. KURILIĆ, Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. st. po Kristu: antoponimija, društvena struktura, etničke promjene, gospodarske uloge, doktorska disertacija, 1999. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, 1942. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. B. MILIĆ, Razvoj grada kroz stoljeća, 1994. P. LISIČAR, Grci i Rimljani, 1971. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. R. MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, 2002. A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»] H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Datum i vrijeme 07. ožujka 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema RAZVOJ RIMSKOG DRUŠTVA, DRUŠTVENA UREĐENJA,

USTROJSTVO VLASTI Nastavnik Željko Miletić, docent Glavni socijalni procesi, razvoj društvenog uređenja i ustrojstva vlasti. Kraljevstvo, republika, principat i dominat. Odnos patricija i plebejaca. Pojašnjavaju se pojmovi: regnum, res publica, ager Romanus, coloniae, municipii, socii, civitates foederate, Italia, provinciae, optimates, populares, principatus, pax Romana, exercitus, bellum, damnatio memoriae, religio, dominatus, consilium principis. Literatura: P. GRIMAL, Rimska civilizacija, Beograd 1968. A. M. LIBERATI – F. BOURBON, Drevni Rim. Povijest civilizacije koja je vladala svijetom, Zagreb 2000. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, Zagreb 1936 (ili neko drugo izdanje). A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»]. F. de MARTINO, Intorno alľorigine della repubblica romana e delle magistrature, ANRW I/1, 217­249. H. E. STIER, Augustusfriede und römische Klassik, ANRW II,2, Berlin – New York, 1975, 3­54. L. WICKERT, Neue Forschungen zum römischen Principat, ANRW II.1, Berlin – New York 1974, 3­76. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 5, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007.

Page 28: Silabusi Za Kolegije Ljetni

3. Datum i vrijeme 14. ožujka 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema latinsko pravo

rimsko građansko pravo tribus

Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­ latinsko pravo (ius Latium; niže i više lat. pravo) – ius conubii, ius suffragi…, kome se dodjeluje… ­ rimsko građansko pravo – ius honorem, ius provocationis…ograničeno rim. građansko pravo; kako se moglo izgubiti, 212. g. Constitutio Antotoniniana ­ tribus (važniji tribusi na području provincije Dalmacije)

Literatura: M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije, doktorska disertacija, 2002. A. KURILIĆ, Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. st. po Kristu: antoponimija, društvena struktura, etničke promjene, gospodarske uloge, doktorska disertacija, 1999. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, 1942. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. R. MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, 2002. A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»]. B. MILIĆ, Razvoj grada kroz stoljeća, 1994. P. LISIČAR, Grci i Rimljani, 1971. H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Datum i vrijeme 14. ožujka 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema DRUŠTVENI SLOJEVI, OSOBNI STATUS Nastavnik Željko Miletić, docent Rimsko društvo je raslojeno na slobodne i neslobodne, na niz hijerarhijski postavljenih redova, na brojne interesne grupacije, religijska i strukovna udruženja. Objasnit će se pojmovi poput: civis, civitas, peregrinus, libertus, manumissio, servus, ordo senatorius, ordo equester, ingenuus, praetexta, feminae, mancipium, patricii, plebeii, tribus, nobilitas, ius imaginum, ordo publicanorum, collegium. Literatura: P. GRIMAL, Rimska civilizacija, Beograd 1968. A. M. LIBERATI – F. BOURBON, Drevni Rim. Povijest civilizacije koja je vladala svijetom, Zagreb 2000. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, Zagreb 1936 (ili neko drugo izdanje). A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»]. L. WICKERT, Neue Forschungen zum römischen Principat, ANRW II.1, Berlin – New York 1974, 3­ 76. P. CHARANIS, Observations on the Transformation of the Roman World in the Third Century, ANRW, II.2, Berlin – New York 1975, 551­559. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 5, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007.

Page 29: Silabusi Za Kolegije Ljetni

4. Datum i vrijeme 28. ožujka 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Rimski magistrati Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ državni dužnosnici (podjela magistrata: redovni (viši:konzul pretor, cenzor; niži: edil, tribun, kvestor), izvanredni), dobna granica, trajanje dužnosti

Literatura: M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije, doktorska disertacija, 2002. A. KURILIĆ, Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. st. po Kristu: antoponimija, društvena struktura, etničke promjene, gospodarske uloge, doktorska disertacija, 1999. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, 1942. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. R. MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, 2002. A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»]. H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. B. MILIĆ, Razvoj grada kroz stoljeća, 1994. P. LISIČAR, Grci i Rimljani, 1971. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Datum i vrijeme 28. ožujka 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema CURSUS HONORUM SENATORA I VITEZOVA Nastavnik Željko Miletić, docent Cursus honorum senatora i vitezova značajan je zbog moći, ovlasti i utjecaja kojima su ti redovi gradili povijest Rima. Pojmovi: magistratus, dictator, consul, interrex, praetor, magister equitum, censor, aedilis, tribunus plebis, quaestor, vigintivir, tribunus militum, militia, curator, procurator, praefectus. Literatura: A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, Zagreb 1936 (ili neko drugo izdanje). A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»]. P. GRIMAL, Rimska civilizacija, Beograd 1968. H. G. PFLAUM, Les Carrières Procuratoriennes Équestres sous le Haut­Empire Romain, II, Paris 1960; III, Paris 1961. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, P. Cornelius Dolabella legatus pro praetore provinciae Dalmatiae, proconsul provinciae Africae Proconsularis. Problèmes de chronologie, Akte des IV. internationalen Kongresses für griechische und lateinische epigraphik (Wien, 17. bis 22. September 1962),Wien 1964, 338­347. T. R. S. BROUGHTON, Senate and Senators of the Roman Republic: The Prosopographical Approach, ANRW I.1, Berlin – New York 1972, 250­265. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 5, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007.

Page 30: Silabusi Za Kolegije Ljetni

5. Datum i vrijeme 04. travnja 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema ordo decurionum

Zakoni 12 ploča comitia

Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­ gradsko vijeće (ordo decurionum)­ broj članova, kako se biraju, dobna granica, povlastice… ­ Zakoni 12 ploča (kad su doneseni, od čega se sastoje, zbog čega su važni…) ­ narodna skupština (comitia) – c. curata, c. centuriata, comitia tributa

Literatura: M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije, doktorska disertacija, 2002. A. KURILIĆ, Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. st. po Kristu: antoponimija, društvena struktura, etničke promjene, gospodarske uloge, doktorska disertacija, 1999. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, 1942. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. R. MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, 2002. A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»]. B. MILIĆ, Razvoj grada kroz stoljeća, 1994. P. LISIČAR, Grci i Rimljani, 1971. H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Datum i vrijeme 04. travnja 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema DRŽAVA, ITALIJA, PROVINCIJA, GRADOVI Nastavnik Željko Miletić, docent Širenje rimske države, latinski savez, stvaranje Italije i podjela na regije, provincije: propretorske i prokonzulske, carske, senatorske i prokuratorske. Uprava provincija. Status naselja, odnos grada i sela, teritorij, limitacija agera, legijski logori. Uprava gradova. Literatura: F. F. ABBOT ­ A. Ch. JOHNSON, Municipal Administration in the Roman Empire, Princeton 1926. B. MILIĆ, Razvoj grada kroz stoljeća, 1994. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. R. MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, 2002. M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije, doktorska disertacija, 2002. H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. A. M. LIBERATI – F. BOURBON, Drevni Rim. Povijest civilizacije koja je vladala svijetom, Zagreb 2000. R. CHEVALLIER, Cité et territoire. Solutions romaines aux problèmes de l'organisation de l'espace. Problématique 1948­1973, ANRW, II.1, Berlin New York 1974, 649­788. F. F. ABBOT ­ A. Ch. JOHNSON, Municipal Administration in the Roman Empire, Princeton 1926. A. J. MARSHALL, The Lex Pompeia de provinciis (52 B. C.) and Cicero's Imperium in 51­50 B. C.: Constitutional Aspects, ANRW, I.1, Berlin – New York, 1972, 887­921. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 5, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. M. SUIĆ, 1955 ­ Limitacija agera rimskih kolonija na istočnoj jadranskoj obali, Zbornik Instituta za historijske nauke u Zadru, 1, str. 1­36, Zadar. M. ZANINOVIĆ, 1985 ­ Prata legionis u Kosovom polju kraj Knina s osvrtom na teritorij Tilurija,

Page 31: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Opuscula archaeologica, 10, str. 63­79, Zagreb. F. VITTINGHOFF, 1977 ­ Zur römischen Municipalisierung der lateinischen Donau­Balkanraumes. Methodische Bemerkungen, ANRW, II.6, str. 3­51, Berlin – New York.

6. Datum i vrijeme 11. travnja 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Rimski svećenici Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ Rimski svećenici(Pontifex Maximus, Haruspex, Augur, Vestalke,, Flamines, Sacerdos) Literatura: M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije, doktorska disertacija, 2002. A. KURILIĆ, Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. st. po Kristu: antoponimija, društvena struktura, etničke promjene, gospodarske uloge, doktorska disertacija, 1999. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, 1942. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. R. MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, 2002. H. KAEHLER, Rim A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»]. sko Carstvo, 1970. B. MILIĆ, Razvoj grada kroz stoljeća, 1994. P. LISIČAR, Grci i Rimljani, 1971. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, doktorska disertacija Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. J. WILKES, Dalmatia, 1969. Datum i vrijeme 11. travnja 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema POVIJEST RIMSKOG USTAVA Nastavnik Željko Miletić, docent Pregledno se izlažu osnovni pojmovi rimskog prava; razvoj rimskog ustava od običajnog prava, preko Zakonika dvanaest ploča do Justinijanove kodifikacije; zakonodavno djelovanje narodnih skupština, pretora i drugih magistrata, senata i careva. Pojašnjavaju se termini: lex, edictum, senatus consultum, decretum, mandatum, praescriptum, candidatus, suffectus, prorogatio, fasces, imperium, potestas, comitiae, contiones, magistratus, rex, princeps, dominus, consilium, regio, administratio, apparitores, servi publici, legatus, proconsul, IIvir, praepositus, quaestiones perpetuae, consulares, iuridici, correctores, aerarium, fiscus, census. Literatura: A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I – Histrija. Društveno i pravno uređenje prema literarnoj, natpisnoj i arheološkoj građi, Pula 1999. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, Zagreb 1936 (ili neko drugo izdanje). A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»]. P. GRIMAL, Rimska civilizacija, Beograd 1968. A. GUARINO, Gli aspetti giuridici del principato, ANRW II.13, Berlin – New York 1980, 3­60. G. MacCORMACK, The Liability of the Judge in the Republic and Principate, ANRW II.14, Berlin – New York 1982, 3­28. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 5, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007.

Page 32: Silabusi Za Kolegije Ljetni

7. Datum i vrijeme 18. travnja 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Senatski stalež

Viteški stalež Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ cursus honorum pojedinih staleža Literatura: M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije, doktorska disertacija, 2002. A. KURILIĆ, Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. st. po Kristu: antoponimija, društvena struktura, etničke promjene, gospodarske uloge, doktorska disertacija, 1999. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, 1942. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»]. R. MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, 2002. B. MILIĆ, Razvoj grada kroz stoljeća, 1994. H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. P. LISIČAR, Grci i Rimljani, 1971. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. J. WILKES, Dalmatia, 1969. Datum i vrijeme 18. travnja 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema RIMSKI NOVAC, MONETARNA POLITIKA I FINANCIJE Nastavnik Željko Miletić, Docent Sažeto se opisuje početak uporabe novca kod Rimljana; težinske mjere i novčane vrijednosti. Kovanje u republikanskom periodu; uloga Senata i monetarnih kvatuorvira; as, sestertius, denarius, aureus. Emitiranje pod carskom ingerencijom. Disperzija kovnica izvan Rome; inflacija cijena i devalvacija; uvođenje antoninijana. Dioklecijanove novčano­financijske reforme (novi monetarni standardi, maksimacija cijena); «barbarizacija» kasnoantičkog novca. Literatura: N. CAMBI, Marginalije uz Edictum Diocletiani et collegarum de pretiis rerum venalium(35, 1­107), RFFZd 39(26), Zadar 2001. M. CRAWFORD, Finance, Cionage and Money from the Severans to Constantine, ANRW, II:2, Berlin ­ New York, 1975, 560­593. P. KOS, Leksikon antičke numizmatike, Zagreb 1998. J. BABELON, Antička numizmatika, 1970. H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. H. ZEHNACKER, La numismatique de la République romaine. Bilan et perspectives, ANRW, I.1, Berlin – New York, 1972, 266­296.

8. Datum i vrijeme 25. travnja 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Republika

Principat Dominat

Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­ kada započinje, kakvo je vladanje, opće karakteristike… Literatura:

Page 33: Silabusi Za Kolegije Ljetni

M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije, doktorska disertacija, 2002. A. KURILIĆ, Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. st. po Kristu: antoponimija, društvena struktura, etničke promjene, gospodarske uloge, doktorska disertacija, 1999. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, 1942. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. R. MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, 2002. H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»]. B. MILIĆ, Razvoj grada kroz stoljeća, 1994. P. LISIČAR, Grci i Rimljani, 1971. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. J. WILKES, Dalmatia, 1969. Datum i vrijeme 25. travnja 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema VOJSKA U DOBA REPUBLIKE Nastavnik Željko Miletić, docent Vojska u doba republike. Odnos cenzitivnog poretka i mjesta u postrojbi. Legije i savezničke ale. Konzuli, legati, centurioni. Promjene od Gaja Marija do Augusta: uvođenje kohorte kao osnovne taktičke postrojbe umjesto manipula, profesionalizacija, vojnička blagajna, stalnost postrojbi. Literatura: M. C. BISHOP ­ J. C. N. COLUSTON, Roman military equipment : from the Punic Wars to the fall of Rome, Oxford 2006. P. CONOLLY, Rimska vojska, Ljubljana – Zagreb 1990. E. GJERSTAD, Innenpolitische und militärische Organisation in frührömischer Zeit, ANRW, I.1, Belrin – New York, 1972, 136­188. A. GOLDSWORTHY, Complete Roman Army, London, 2003. P. GRIMAL, Rimska civilizacija, Beograd 1968. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, Zagreb 1936 (ili neko drugo izdanje). Roman Fortresses and their Legions [ed. R. J. BREWER], London – Cardiff, 2000. E. RITTERLING, 1925 ­ Legio, RE, XII, stupac 1211­1829, Stuttgart.

9. Datum i vrijeme 02. svibnja 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Provincije Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ kako ih dijelimo, tko im je na čelu, provincija Ilirik (kad se osniva, granice, kako se dijeli…)

Literatura: M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije, doktorska disertacija, 2002. A. KURILIĆ, Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. st. po Kristu: antoponimija, društvena struktura, etničke promjene, gospodarske uloge, doktorska disertacija, 1999. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, 1942. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. R. MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, 2002. H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. A. ROMAC, Rimsko pravo, Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»]. B. MILIĆ, Razvoj grada kroz stoljeća, 1994.

Page 34: Silabusi Za Kolegije Ljetni

P. LISIČAR, Grci i Rimljani, 1971. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. J. WILKES, Dalmatia, 1969. Datum i vrijeme 02. svibnja 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema CARSKA VOJSKA Nastavnik Željko Miletić, docent Carski exercitus. Legije, augzilijarne postrojbe, pretorske kohorte, vigile i urbane kohorte, flote; logori; dnevni vojnički život; oprema i naoružanje; opsjedanje; limes. Zapovjedna struktura; mogućnost napredovanja u više društvene slojeve; regionalno načelo služenja vojske; razdvajanje civilne i vojničke karijere; rast zapovjedne uloge vitezova. Kasnoantičke promjene: tvornice oružja i opreme, poljske vojske i granične postrojbe; nova zapovjedna struktura; barbarizacija. Diploma. Literatura: P. CONOLLY, Rimska vojska, Ljubljana – Zagreb 1990. R. W. DAVIES, The Daily Life of the Roman Soldier under the Principate, ANRW, II.1, Berlin – New York 1974, 299­338. A. GOLDSWORTHY, Complete Roman Army, London, 2003. P. GRIMAL, Rimska civilizacija, Beograd 1968. E. RITTERLING, 1925 ­ Legio, RE, XII, stupac 1211­1829, Stuttgart. Roman Fortresses and their Legions [ed. R. J. BREWER], London – Cardiff, 2000. D. B. SADDINGTON, The Development of the Roman Auxiliary forces from Augustus to Trajan, ANRW II.3, Berlin ­ New York, 1975, 176­201. P. SOUTHERN – K. RAMSEY DIXON, The Late Roman Army, London 1996. J. H. SPAUL, 1994 ­ Ala 2 , 327 str., Andover. J. H. SPAUL, 2000 ­ Cohors 2 . The evidence for and a short history of the auxiliary infantry units of the Imperial Roman Army, [= BAR 841], 581 str., Oxford. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007.

10. Datum i vrijeme 9. svibnja 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Legija Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIČ

­ Legija (republikanska, carska l.­ zapovjedna struktura legije, njezin ustroj…, važnije legije kod nas (XI. Claudia Pia fidelis, VII.)

Literatura: P. CONOLLY, Rimska vojska, 1990. S. DUŠANOVIĆ, Rimska vojska u istočnom Sremu, Zbornik Fil. fakulteta u Beogradu, X­1, 1968. H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. P. LISIČAR, Grci i Rimljani, 1971. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, 1942. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. J. WILKES, Dalmatia, 1969. Datum i vrijeme 9. svibnja 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema RIMSKO ORUŽJE I VOJNA OPREMA Nastavnik Željko Miletić, docent Razvoj oružja i opreme rimskog vojnika u republikansko i carsko doba. Izvori (literarni, epigrafički, sitni materijal, javni spomenici). Kaciga, štit, oklop, obuća. Mač, bodež, sulica, koplje, luk i strijela, projektili. Ruksak. Bojne sprave. Konjska oprema. Oprema za turnire i vježbe.

Page 35: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Literatura: M. C. BISHOP ­ J. C. N. COLUSTON, Roman military equipment : from the Punic Wars to the fall of Rome, Oxford 2006. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, Zagreb 1936 (ili neko drugo izdanje). I. RADMAN­LIVAJA, Militaria Sisciensia: nalazi rimske vojne opreme iz Siska u fundusu Arheološkoga muzeja u Zagrebu, Zagreb 2004. P. SOUTHERN – K. RAMSEY DIXON, The Late Roman Army, London 1996. A. GOLDSWORTHY, Complete Roman Army, London, 2003.

11. Datum i vrijeme 16. svibnja 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Cohorta

Auxilia Alae

Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­ cohorta (ustroj, vrste kohorti, važnije cohorte kod nas) ­ alae (konjaničke jedinice) ­ auxilia (pomoćne jedinice)

Literatura: P. CONOLLY, Rimska vojska, 1990. S. DUŠANOVIĆ, Rimska vojska u istočnom Sremu, Zbornik Fil. fakulteta u Beogradu, X­1, 1968. P. LISIČAR, Grci i Rimljani, 1971. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, 1942. H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Povijest, 4, Rimsko Carstvo, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. J. WILKES, Dalmatia, 1969. Datum i vrijeme 16. svibnja 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema ADMINISTRACIJA RIMSKE PROVINCIJE Nastavnik Željko Miletić, docent Sudstvo, financije, carina, beneficijariji, koncesije. Literatura: A. DÓBO, Publicum Portorium Illyrici, Dissertationes Pannonicae, 2, Budapest 1940. JAGENTEUFEL, A., 1958, ­ Die Statthalter der römischen Provinz Dalmatia von Augustus bis Diokletian, Schriften der Balkankommision, Antiquarische Abteilung, XII, Wien 1958. Alka STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I – Histrija. Društveno i pravno uređenje prema literarnoj, natpisnoj i arheološkoj građi, Pula 1999. F. F. ABBOT ­ A. Ch. JOHNSON, Municipal Administration in the Roman Empire, Princeton 1926. S. J. De LAET, Portorium, Brugge 1949. P. ØRSTED, Roman Imperial Economy and Romanisation. A study in Roman imperial administration and the public lease system in the Danubian provinces from the first to the third century A. D., Copenhagen 1985. H­G. PFLAUM, Les carrières procuratoriennes équestres sous le Haut­empire Romain, Paris 1960­ 1961. A. ŠKEGRO, Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije, Zagreb 1999. J. WILKES, Dalmatia, 1969.

Page 36: Silabusi Za Kolegije Ljetni

12. Datum i vrijeme 23. svibnja 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Novac (republikanski novac, carski novac, kasnoantički novac) Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­ Literatura: P. KOS, Leksikon antičke numizmatike J. BABELON, Antička numizmatika, 1970. B. MIMICA, Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske, 1992. H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, 1942. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, doktorska disertacija Datum i vrijeme 23. svibnja 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema RIMSKA KLASIČNA RELIGIJA Nastavnik Željko Miletić, docent Rimska religija. Politeizam, eklekticizam; grčki i etruščanski utjecaji; uloga Senata i sibilinskih sacerdota u uvođenju kultova. Svećenički kolegiji, kultna mjesta, obredi, votivni spomenici, kalendar. Rimska klasična religija (kult Kapitolijske trijade, Dii sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja, vjerovanja o zagrobnom životu, koncept duše). Sinkretizam, monoteističke silnice. Propast poganstva i kristijanizacija rimskog svijeta. Literatura: M. BEARD, J. NORTH, S. PRICE, Religions of Rome, Vol. I: A History, Cambridge ­ New York ­ Melbourne 1998. N. CAMBI, Dioklecijanova palača i Dioklecijan (lik i ličnost), Dioklecijanova palača (katalog izložbe), Split, 1994. J. FERGUSON, The religions of the Roman Empire, London 1970. J. H. W. G. LIEBESCHUETZ, Continuity and change in Roman religion, New York, 1979. J. MEDINI, Rimske i orijentalne religije na istočnoj obali Jadrana, Materijali, 12, Zadar, 1976. M. MILIČEVIĆ, Rimski kalendar, Zagreb, 1990. Jorg Rüpke, Religion of the Romans, Cambridge 2007. E. SIMON, Die Götter der Römer, München, 1990. J. M. C. TOYNBEE, Death and Burial in the Roman World, London, 1970.

13. Datum i vrijeme 30. svibnja 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Kovnice novca

Dioklecijanove novčane i ekonomske reforme Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ Kovnice Carstva (kod nas: Siscia, Sirmium…) Literatura: P. KOS, Leksikon antičke numizmatike J. BABELON, Antička numizmatika, 1970. B. MIMICA, Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske, 1992. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, 1942. H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, doktorska disertacija

Datum i vrijeme 30. svibnja 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema CARSKI KULT – GENEZA, KOLEGIJI, DRUŠTVENA ULOGA Nastavnik Željko Miletić, docent

Page 37: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Kult rimskih rodova i helenističke sakralne monarhije u genezi carskog kulta. Princeps. Carske sodalitates. Provincijski kultovi, građanski i oslobođenički kolegiji carskog kulta. Uloga patrona u širenju kulta, spona središte – periferija. Literatura: N. CAMBI, Svetište (Augusteum) u Oneu (Oneum)?, RFFZd, 35(22), 1997, 71­81. N. CAMBI, Skupine carskih kipova u rimskoj provinciji Dalmaciji, Histria antiqua, 4, 1998, 45­61. J. DEININGER,Die Provinziallandtage der römischen Kaiserzeit von Augustus bis zum Ende des dritten Jahrhunderts n. Chr., München, 1965. D. FISCHWICK, The imperial cult in the Latin West, Leiden 1987­ D. FISCHWICK, Numina Augustorum, The Classical Quarterly, N. S. XX/1, 1970, 191­197. K. HARTER­UIBOPUU, Kaiserkult und Kaiserverehrung in den Koina des griechischen Mutterlandes, Die Praxis der Herrscherverehrung in Rom und seinen Provinzen [Hrsg. H. Cancik – K. Hitzl], Tübingen, 2003, 209­231. F. MILLAR, The Emperor in the Roman World, London 2001. J. RÜPKE, Religion of the Romans, Cambridge 2007.

14. Datum i vrijeme 06. lipnja 2008., 16 – 17 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema rimski kalendar (Fasti, Svečanosti…) Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­ Rimski kalendar (Fasti, Svečanosti rimskog kalendara…), Literatura: M. MILIČEVIĆ, Rimski kalendar, 1990. A. MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina, 1942. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. R. MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, 2002. H. KAEHLER, Rimsko Carstvo, 1970. Datum i vrijeme 06. lipnja 2008., 14­16 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema AUTOHTONI KULTOVI, MISTERIJSKE I ORIJENTALNE

RELIGIJE Nastavnik Željko Miletić, docent Odnos klasične rimske religije i autohtonih kultova. Procesi kontaminacije, sinkretizma i interpretatio romana. Rimski utjecaj na imenovanje i ikonografiju autohtonih božanstva i izgled kultnih mjesta. Geneza i disperzija mitraizma. Uvoz orijentalnih božanstva i smještanje u rimski panteon. Svećenička tijela i kolegiji vjernika. Literatura: R. BECK, Mithraism since Franz Cumont, Aufstieg und Niedergang der römischen Welt, 2,17,4, Berlin – New York, 1984. N. CAMBI, Nove potvrde egipatskih kultova u antičkoj provinciji Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 65­67, Split, 1965. J. FERGUSON, The religions of the Roman Empire, London 1970. B. GABRIČEVIĆ, Studije i članci o religijama i kultovima antičkog svijeta, Split 1987. R. KATIČIĆ, Illyricum mythologicum, Zagreb, 1995. J. H. W. G. LIEBESCHUETZ, Continuity and change in Roman religion, New York, 1979. J. MEDINI, Rimske i orijentalne religije na istočnoj obali Jadrana, Materijali, 12, Zadar, 1976. J. MEDINI, Autohtoni kultovi u razvoju antičkih religija u rimskoj provinciji Dalmaciji, Dometi 17, 1984, 7­32. J. MEDINI, Maloazijske religije u rimskoj provinciji Dalmaciji, disertacija, Zadar, 1981. J. MEDINI, Salonitanski arhigalat, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Zadar, 1982. J. MEDINI, Cognationes salonitanae, Godišnjak ANUBiH, 23, Sarajevo, 1985. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Iliri i antički svijet, Split, 1989. [Napomena: članci o Silvanu i Medauru]. Religions and cults in Pannonia [ed. F. JENŐ], Székesfehérvár, 1996. J. RÜPKE, Religion of the Romans, Cambridge 2007.

Page 38: Silabusi Za Kolegije Ljetni

P. SELEM, Izidin trag – egipatski kultni spomenici u rimskom Iliriku, Split, 1997. M. SUIĆ, Orijentalni kultovi u antičkom Zadru, Diadora, 3, Zadar, 1965. M. ŠAŠEL KOS, Pre­Roman divinities of the eastern Alps and Adriatic, Ljubljana 1999. M. J. VERMASEREN, Corpus Cultus Cibelae Attidisque, Leiden, 1979. M. J. VERMASEREN, Cybele and Attis. The Myth and the Cult, London, 1977.

Page 39: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Silabus za kolegij „Kolonizacija i romanizacija antičkog Ilirika“

1. Datum i vrijeme 29. veljače 2008., 8 – 9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Uvodno predavanje – upute za izvođenje seminara Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ održavanje usmenog dijela seminara ­ predaja pismenog dijela seminara: izgled seminara (Word document, font, literatura..)

Teme predmeta izlažu se u preglednom obliku, u manjoj mjeri studenti analiziraju izvore (povijesnu, epigrafičku i arheološku građu). Predavanja i seminarske vježbe odvijaju se u učionici, prostorijama arheološkog praktikuma, u muzejskim ustanovama i na terenu (na arheološkim lokalitetima). Od didaktičkih pomagala koristi se episkop, grafoskop, dijaprojektor, video, DVD, kompjuter i LCD projektor. Literatura:

G. ALFÖLDY, Noricum, London 1974. I. BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Djela ANUBiH 66, CBI knj. 2, Sarajevo 1974. P. CABANES, Iliri od Bardileja do Gencija, Zagreb 2002. N. CAMBI, Gardunski tropej, Izdanja HAD­a 8, Zagreb 1984, 77­90. N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. S. ČAČE, Prilozi proučavanju političkog uređenja naroda sjeverozapadnog Ilirika, RFFZd 18(8), 1979,

43­125. M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije,

(disertacija – rukopis), Zadar 2001. N. CAMBI, S. ČAČE I B. KIRIGIN, ed Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, Split 2002. A. KURILIĆ, Obitelj u ranorimskoj Liburniji, RFFZd 34(21), Zadar, 1995. J. MEDINI, Epigrafički podaci o munificijencijama i ostalim javnim gradnjama iz antičke Liburnije,

RFFZd, 6(3), 1969, 45­74. J. MEDINI, Ordines decurionum Liburniae, RFFZd 12(5), Zadar 1974, 27­56. J. MEDINI, Autohtoni kultovi u razvoju antičkih religija u rimskoj provinciji Dalmaciji, Dometi 17,

1984, 7­32. Š. MLAKAR, Istra u antici, Pula 1966. A. MOCSY, Pannonia and Upper Moesia, London 1974. G. NOVAK, Topografija i etnografija rimske provincije Dalmacije, BASD 39 Suppl., 1918. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Iliri i antički svijet, Split 1990. M. SANADER, Tilurium I, Istraživanja / Forschungen / 1997.­2001., Zagreb 2003. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I, Pula 1999; II, Pula 2000. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. M. SUIĆ, Limitacija agera rimskih kolonija na istočnoj jadranskoj obali, Zbornik Instituta za historijske

nauke u Zadru 1, 1­36. M. SUIĆ, Pravni položaj grčkih gradova u Manijskom zalivu za rimske vladavine, Diadora 1, Zadar

1960, 147­174. J. J. WILKES, Dalmatia, London 1969. M. ZANINOVIĆ, Od Helena do Hrvata, Zagreb 1996.

Datum i vrijeme 29. veljače 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema UVODNO PREDAVANJE Nastavnik Željko Miletić, docent Predmet je obvezatan (izboran). Sluša se tijekom jednog semestra, tjedno je 1 sat predavanja i 1 sat seminara. Predmet se odnosi na razdoblje od kraja 3. st. pr. Krista do severskog perioda. Topografija i etnografija italskog poluotoka i podunavsko – jadranskog prostora u predrimsko vrijeme. Grčka naselja na Jadranu,

Page 40: Silabusi Za Kolegije Ljetni

materijalni ostaci civilizacije. Ilirski ratovi, sukob s Histrima i Delmatima. Diplomatski odnosi Rima s Norikom. Cezarov prokonzulat i Augustova osvajanja. Ustanak Batona i Skribonijanova pobuna. Vojnički centri u Iliriku, Panoniji i Meziji, osobito Burnum, Tilurij, Karnuntum i Akvinkum. Logori i utvrđenja: osobine arhitekture, teritorij, odnos prema civilnim naseljima. Rimske vojne postrojbe na iliričkom prostoru. Dunavski limes: počeci izgradnje i razvoj do severskog perioda. Uloga vojske u procesu romanizacije.

Romanizacija, uzroci i načini njenog provođenja. Integracija u rimski svijet. Organizacija i razvoj sustava uprave u provincijama. Gradska uprava i predrimske retencije u municipalnoj organizaciji autohtonih zajednica; značenje naslova princeps i praepositus. Sudstvo i financije. Teritorijalna organizacija autohtonih zajednica u rimsko doba. Limitacija agera. Razvoj rimske agrarne proizvodnje. Primjena shema rimsko­helenističke kastrametacije u urbanističkoj rekonstrukciji domaćih naselja i kod osnivanja novih (osobito na primjerima Pole, Emone, Petovija, Akve Jasa, Karnuntuma, Akvinkuma, Sirmija, Senije, Enone, Jadera, Aserije, Burnuma, Salone, Narone, Dokleje i municipija D. D.). Nove građevinske tehnike. Municipalizacija provincija, stjecanje civilnog statusa, uvođenje rimskog onomastika. Latinski jezik i latinično pismo na na natpisima. Munificijencije, počasni i javni natpisi, vojničke diplome, nadgrobni i votivni spomenici. Prodor rimske religije u autohtone sredine u prvim stoljećima Carstva.

LITERATURA:

Obvezna: G. ALFÖLDY, Noricum, London 1974. I. BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Djela ANUBiH 66, CBI knj. 2, Sarajevo 1974. P. CABANES, Iliri od Bardileja do Gencija, Zagreb 2002. N. CAMBI, Gardunski tropej, Izdanja HAD­a 8, Zagreb 1984, 77­90. N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. N. CAMBI, S. ČAČE I B. KIRIGIN, ed Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, Split 2002. S. ČAČE, Prilozi proučavanju političkog uređenja naroda sjeverozapadnog Ilirika, RFFZd 18(8), 1979,

43­125. M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije,

(disertacija – rukopis), Zadar 2001. A. KURILIĆ, Obitelj u ranorimskoj Liburniji, RFFZd 34(21), Zadar, 1995. J. MEDINI, Epigrafički podaci o munificijencijama i ostalim javnim gradnjama iz antičke Liburnije,

RFFZd, 6(3), 1969, 45­74. J. MEDINI, Ordines decurionum Liburniae, RFFZd 12(5), Zadar 1974, 27­56. J. MEDINI, Autohtoni kultovi u razvoju antičkih religija u rimskoj provinciji Dalmaciji, Dometi 17,

1984, 7­32. Š. MLAKAR, Istra u antici, Pula 1966. A. MOCSY, Pannonia and Upper Moesia, London 1974. G. NOVAK, Topografija i etnografija rimske provincije Dalmacije, BASD 39 Suppl., 1918. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Iliri i antički svijet, Split 1990. M. SANADER, Tilurium I, Istraživanja / Forschungen / 1997.­2001., Zagreb 2003. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I, Pula 1999; II, Pula 2000. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003 2 . M. SUIĆ, Limitacija agera rimskih kolonija na istočnoj jadranskoj obali, Zbornik Instituta za historijske

nauke u Zadru 1, 1­36. M. SUIĆ, Pravni položaj grčkih gradova u Manijskom zalivu za rimske vladavine, Diadora 1, Zadar

1960, 147­174. J. J. WILKES, Dalmatia, London 1969. M: ZANINOVIĆ, Od Helena do Hrvata, Zagreb 1996. Preporuča se pročitati: G. ALFÖLDY, Die Auxiliartruppen der Provinz Dalmatien, Acta Antiqua Academiae Sientiarum

Hungaricae, 14, 1962, 259­296. J. BRUNŠMID, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji, Split 1998. E. ČERŠKOV, Rimljani na Kosovu i Metohiji, Beograd, 1969. B. GABRIČEVIĆ, Bilješke uz prvi ilirski rat, RFFZd 12(5), Zadar 1974, 5­26.

Page 41: Silabusi Za Kolegije Ljetni

R. KATIČIĆ, Illyricum mythologicum, Zagreb, 1995. B. KIRIGIN, Greeks in Dalmatia – Some New Evidence, Greek Colonists and Native Populations.

Proceedings of the First Australian Congress of Classical Archaeology Held in Honour of Emeritus Professor A. D. Trendall, Canberra – Oxford, 1990.

M. KOZLIČIĆ, Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku, Split 1990. A. KURILIĆ, Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. st. po Kristu: antroponimija, društvena struktura, etničke

promjene, gospodarske uloge, [disertacija], Zadar 1999. D. MARŠIĆ, Portretne stele na obalnom području rimske provincije Dalmacije, [disertacija], Zadar 2002. R. MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, Pula 2002. E. PAŠALIĆ, Period rimske vladavine do kraja III vijeka naše ere, Kulturna istorija Bosne i

Hercegovine, Sarajevo 1984, 191­308. M. ŠAŠEL KOS, Caesar, Illyricum, and the Hinterland of Aquileia, Ľultimo Cesare, Cividale del Friuli,

2000. Z. VISY, Der pannonische Limes in Ungarn, Budapest 1988. F. VITTINGHOFF, Zur römischen Municipalisierung des lateinischen Donau­Balkanraumes. Metodische

Bemerkungen, ANRW II.6, Berlin – New York 1977, 3­51.

Potrebno je konsultirati iduće edicije: ANRW (Aufstieg und Niedergang der römischen Welt), Berlin – New York, od 1972 nadalje. CIL (Corpus Inscriptionum Latinarum), Leipzig – Berlin: Acad. Litt. Boruss., od 1893 nadalje. RE (Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft [ed. PAULLY ­ WISSOWA – KROLL –

MITTELHAUS – ZIEGLER i dr.]), Stuttgart, od 1893. nadalje

2. Datum i vrijeme 07. ožujka 2008., 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Topografija i etnografija na istočnojadranskoj obali u predrimsko vrijeme

Knidska kolonija na Korčuli, Corcyra Nigra Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­1 općenito o Iirima, podjela plemena i njihove teritorijalne granice… ­3 Knidska kolonija na Korčuli (antički izvori, gdje se se smješta…)

Literatura: M. KOZLIČIĆ, Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku, 1990. A. STIPČEVIĆ, Iliri, 1991. F. PAPAZOGLU, Porjeklo i razvoj Ilirske države, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, 3, 1967. P. CABANES, Iliri od Bardileja do Gencija, 2002. M. ZANINOVIĆ, Antički Grci na hrvatskoj obali, ARR, 14, 2004. M. ZANINOVIĆ, Od Helena do Hrvata, 1996. N. CAMBI, Antika, 2002. B. GABRIČEVIĆ, Pristupna razmatranja o urbanizmu grčkih naseobina na istočnoj obali Jadrana, VAHD, 68, 1966. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. M. ZANINOVIĆ, Antičke podjele zemljišta na Korčuli i Pelješcu, Arh. istraživanja na području otoka Korčule i Lastova, Izdanje HAD­a, 20. 2001. J. BRUNŠMID, Natpisi i novci grčkih gradova Dalmacije, 1998. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Nekoliko novih ulomaka grčkih natpisa iz Lumbarde, VAMZ, 4, 1970. N. CAMBI, S. ČAČE I B. KIRIGIN, ed Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, Split 2002 D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, o Knidskoj kolonizaciji otoka Korčule, Diadora, 9, 1980. M. SUIĆ, Korkira Melaina, Arheološka istraživanja na području otoka Korčule i Lastova, Izdanja HAD­ a, 20, 2001. P. LISIČAR, Korkyra Nigra, 1951. Datum i vrijeme 7. ožujka 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema ETNIČKA SLIKA ITALSKOG POLUOTOKA U PRVOM MILENIJU

Page 42: Silabusi Za Kolegije Ljetni

PRIJE KRISTA Nastavnik Željko Miletić, docent Topografija i etnografija italskog poluotoka u protohistorijsko vrijeme. Vilanovska kultura. Predindoeuropljani i Indoeuropljani. Etruščanska civilizacija, Magna Graecia, keltska invazija poluotoka. Latinsko­fališčanska plemena. Stvaranje latinskog i italskog saveza. Materijalna kultura italskih naroda. Literatura: P. GRIMAL, Rimska civilizacija, Beograd 1968. A. M. LIBERATI – F. BOURBON, Drevni Rim. Povijest civilizacije koja je vladala svijetom, Zagreb 2000. M. PALLOTTINO, Genti e culture dell'Italia preromana, Roma 1981. F. PRAYON, Die Etrusker. Geschichte, Religion, Kunst, München 1996. Povijest, 3, Helenizam i rimska Republika, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2007. Studi sulla cittŕ antica. Atti del Convegno di studi sulla cittŕ etrusca e italica preromana, Bologna 1970.

3. Datum i vrijeme 14. ožujka 2008., 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Issa

Pharos Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ smještaj naselja, vrijeme njihova nastanka, arheološki ostatci… ­ uvođenje katastarske podjele zemljišta: Pharos­ hora

Literatura: J. JELIČIĆ­RADONIĆ, Pharos antički Stari grad, 1995/96. G. NOVAK, Stari Grci na Jadranu, Radovi JAZU, 322, 1961. G. NOVAK, Issa i isejska država, VAHD, 54, 55, 1952/53. M. ZANINOVIĆ, Antički Grci na hrvatskoj obali, ARR, 14, 2004. M. ZANINOVIĆ, Od Helena do Hrvata, 1996. N. CAMBI, Antika, 2002. B. GABRIČEVIĆ, Pristupna razmatranja o urbanizmu grčkih naseobina na istočnoj obali Jadrana, VAHD, 68, 1966. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. J. BRUNŠMID, Natpisi i novci grčkih gradova Dalmacije, 1998. Zbornik Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, 2002. Datum i vrijeme 14. ožujka 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema GRČKA KOLONIZACIJA JADRANA Nastavnik Željko Miletić, docent Prve grčke kolonije na Jadranu, na ilirskom prostoru. Kolonizatorsko djelovanje Dionizija Sirakuškog. Širenje isejske koine. Lumbardska psefizma. Materijalni ostaci grčke kolonizacije. Urbanizam Isse i Pharosa. Grčki gradovi uveli su urbanistička načela i uveli graditeljske inovacije – gradsko planiranje, snažne fortifikacije, javne zgrade, odnos akropola/agora, katastarsku podjelu zemljišta, nekropole, kvalitetnu obradu kamena, žbuku, nove arhitektonske elemente ­ što je sve znatno utjecalo na izgled ilirskih naselja (Ošanići, Varvaria, Narona).Odnosi Grka s Ilirima i Rimom. Isejski preskript. Literatura: L. BRACESSI, 1984, Grecitŕ adriatica: un capitolo della colonizzacione greca Occidente, Bologna 1971. J. BRUNŠMID, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji, Split 1998. BRUSIĆ, Z., Helenistička reljefna keramika u Liburniji, Diadora 10, 19­63. N. CAMBI, Arheološki pogled na probleme istraživanja, konzervacije, rekonstrukcije i prezentacije ilirskog naselja na Ošanićima. ­ RFFZd 32, Zadar 1993, 37­60. N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. S. ČAČE, Promunturium Diomedis (Plin. Nat. Hist. 3,141), RFFZd 35(22), Zadar 1997, 21­44 B. GABRIČEVIĆ, Pristupna razmatranja o urbanizmu grčkih naseobina na istočnoj obali Jadrana,

Page 43: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Vjesnik za historiju i arheologiju dalmatinsku, 68, Split, 1966. B. GABRIČEVIĆ, Bilješke uz prvi ilirski rat, RFFZd 12(5), Zadar 1974, 5­26. R. KATIČIĆ, Illyricum mythologicum, Zagreb, 1995. B. KIRIGIN, Greeks in Dalmatia – Some New Evidence, Greek Colonists and Native Populations. Proceedings of the First Australian Congress of Classical Archaeology Held in Honour of Emeritus Professor A. D. Trendall, Canberra – Oxford, 1990. M. KOZLIČIĆ, Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku, Split 1990. N. CAMBI, S. ČAČE I B. KIRIGIN, ed Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, Split 200 Z. MARIĆ, Arheološka istraživanja ilirskog grada Daors..a na Gradini u Ošanićima kod Stoca od 1967. do 1972. godine. ­ GZM(A) 30­31, Sarajevo 1977, 5­99. D. MARŠIĆ, Problemi istraživanja antičkog Epetija, Diadora, 18­19, 1996­97. M. NIKOLANCI, O kontroverzi Lissos­Issa, Adriatica praehistorica et antiqua, Zagreb 1970, 377­384. M. NIKOLANCI, Arhajski import u Dalmaciji, VAHD, 68, Split 1966, 89­118. D. Rendić­Miočević, Nekoliko novih ulomaka grčkih natpisa iz Lumbarde, VAMZ, 4, 1970. D. Rendić­Miočević, o Knidskoj kolonizaciji otoka Korčule, Diadora, 9, 1980. D. RENDIĆ_MIOČEVIĆ, Antički Grci na našem Jadranu i neka pitanja naseljavanja priobalja Manijskog zaljeva, Adrias 2, 1988, 5­19. M. SUIĆ, Marginalije uz isejsko poslanstvo Cezaru, VAHD 68, Split 1973, 181­194. J. J. WILKES, Dalmatia, London 1969. M. ZANINOVIĆ, Antički Grci na hrvatskoj obali, ARR, 14, 2004. M. ZANINOVIĆ, Greek Land Division at Pharos, Archaeologia iugoslavica, 20­21, Beograd 1980­81.

4. Datum i vrijeme 28. ožujka 2008., 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Lumbardska psefizma

Ošanići Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ Lumbardska psefizma (važnost, o čemu govori….) ­ smještaj naselja, vrijeme njihova nastanka, arheološki ostatci…

Literatura: M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. A. BENAC, Utvrđena ilirska naselja I: Delmatske gradine na Duvanjskom polju, Buškom blatu, Livanjskom i Glamočkom polju, 1986. N. CAMBI, Arheološki pogled na probleme istraživanja, konzervacije, rekonstrukcije i prezentacije ilirskog naselja na Ošanićima, RFFZd, 32 (19), 1993. Z. MARIĆ, Arh. istraživanja akropole ilirskog grada Daorsa na gradini u Ošanićima kod Stoca od 1967­1972, GZM, 30/31, 1977. M. ZANINOVIĆ, Antičke podjele zemljišta na Korčuli i Pelješcu, Arh. istraživanja na području otoka Korčule i Lastova, Izdanje HAD­a, 20. 2001. J. BRUNŠMID, Natpisi i novci grčkih gradova Dalmacije, 1998. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Nekoliko novih ulomaka grčkih natpisa iz Lumbarde, VAMZ, 4, 1970. N. CAMBI, S. ČAČE I B. KIRIGIN, ed Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, Split 200 N. CAMBI, Antika, 2002. Datum i vrijeme 28. ožujka 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema ETNIČKA SLIKA JADRANSKO PODUNAVSKOG PROSTORA U

VRIJEME PRODORA RIMLJANA Nastavnik Željko Miletić, docent Opisuju se etnije na prostoru od sjeverne Italije i jugoistočnih Alpa, preko istočne jadranske obale do panonskog Podunavlja. Ističu se one osnovne odlike materijalne i duhovne kulture koje su preživjele do ranorimskog doba (teritorij, vladarsko ustrojstvo, onomastika, sahranjivanje, kultovi). Literatura: G. ALFÖLDY, 1965 ­ Die Personennamen in der römischen Provinz Dalmatien, Budapest.

Page 44: Silabusi Za Kolegije Ljetni

A. BENAC, Utvrđena ilirska naselja I: Delmatske gradine na Duvanjskom polju, Buškom blatu, Livanjskom i Glamočkom polju, 1986. P. CABANES, Iliri od Bardileja do Gencija, 2002. S. ČAČE, Prilozi proučavanju političkog uređenja naroda sjeverozapadnog Ilirika, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 18, Zadar 1979., 43­125. Jadranska obala u protohistoriji, Zagreb 1976. Keltoi: Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije, Lubljana – Zagreb 1984. M. KOZLIČIĆ, Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku, 1990. J. MEDINI, Etnička struktura stanovništva antičke Liburnije u svjetlu epigrafičkih izvora, Materijali SADJ 15, Beograd 1976. A. MOCSY, Pannonia and Upper Moesia, London 1974. F. PAPAZOGLU, Porjeklo i razvoj Ilirske države, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, 3, 1967. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Iliri i antički svijet, Split, 1989. Simpozijum o teritorijalnom i kronološkom razgraničenju ilira u praistorijsko doba, Sa, 1964. J. J. WILKES, Dalmatia, London 1969. J. J. WILKES, Iliri, Split 2001. M. ZANINOVIĆ, Ilirsko pleme Delmati, Šibenik 2007. Željezno doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo 1987.

5. Datum i vrijeme 04. travnja 2008., 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Tragurion

Epetion Kairos

Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­ smještaj naselja, vrijeme njihova nastanka, arheološki ostatci…

Literatura: M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. N. CAMBI, S. ČAČE I B. KIRIGIN, ed Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, Split 2002 B. GABRIČEVIĆ, Pristupna razmatranja o urbanizmu grčkih naseobina na istočnoj obali Jadrana, VAHD, 68, 1966. N. CAMBI, Trogir u antici, Mogućnosti, 10­11, 1981. D. MARŠIĆ, Problemi istraživanja antičkog Epetija, Diadora, 18­19, 1996­97. A. FABER, Bedemi Epetiona – Stobreča kod Splita, Prinosi odjela za arheologiju, 1, 1983. N. CAMBI, Još jedanput o Lizipovim djelima u Dalmaciji, RFFZd, 34(21), 1994/95. N. CAMBI, Kairos, RFFZd, 20(9), 1980­81. N. CAMBI, Antika, 2002. Datum i vrijeme 04. travnja 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema RIMSKO OSVAJANJE ILIRIKA Nastavnik Željko Miletić, docent Izlažu se glavne epizode rimskog osvajanja Ilirika. Ratovi s Ilirima, osnivanje Akvileje i osvajanje Histrije, iplomatski odnosi Rima s Norikom, uspostava mostobrana na istočnoj jadranskoj obali i sukobi s Delmatima, Ilirik u vrijeme građanskih ratova, uspostava provincije, Augustova pacifikacija Iririka, stvaranje panonskog limesa. Literatura: S. BILIĆ­DUJMUŠIĆ,. Oktavijanova kampanja protiv Delmata 34.­33. god. pr. Kr. Zadar, 2004.(disertacija­rukopis) S. ČAČE, Prilozi proučavanju političkog uređenja naroda sjeverozapadnog Ilirika, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 18, Zadar 1979., 43­125. S. ČAČE, Pogranične zajednice i jugoistočna granica Liburnije u kasno predrimsko i u rimsko doba, Diadora, 11, Zadar 1989., 59­91. A. MOCSY, Pannonia and Upper Moesia, London 1974

Page 45: Silabusi Za Kolegije Ljetni

D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Iliri i antički svijet, Split, 1989. M. SUIĆ, Marginalije uz isejsko poslanstvo Cezaru, VAHD 68, Split 1973, 181­194. M. ŠAŠEL_KOS, Zgodovinska podoba prostora med Akvilejo, Jadranom in Sirmijem pri Kasiju Dionu in Herodijanu, Ljubljana 1986. Z. VISY, 1988 ­ Der Pannonische Limes in Ungarn, 149 str., Budapest. J. J. WILKES, Dalmatia, London 1969. J. J. WILKES, Iliri, Split 2001. M. ZANINOVIĆ, Ilirsko pleme Delmati, Šibenik 2007.

6. Datum i vrijeme 11. travnja 2008., 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Diomed

Odnos grka prema autohtoncima Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­Diomedova svetišta na Jadranu (Palagruža, rt Planca kod Rogoznice) ­moć­ kolonizatora, odnos prema autohtonom stanovništvu (Delmati, Liburni…)

Literatura: J. WILKES, Dalmatia, 1969. S. ČAČE, Promunturium Diomedis, RFFZd, 35(22), 1997. S. BILIĆ, Arh. istraživanja na rtu Ploča, Zbornik Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, 2002. R. KATIČIĆ, Diomed na Jadranu, Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja, 27, 1975. Zbornik radova Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, 2002. G. NOVAK, Issa i isejska država, VAHD, 54, 55, 1952/53. M. ZANINOVIĆ, Antički Grci na hrvatskoj obali, ARR, 14, 2004. Datum i vrijeme 11. travnja 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema ORGANIZACIJA PROVINCIJE, TERITORIJALNE PODJELE,

IZRADA KATASTRA, LIMITACIJA AGERA Nastavnik Željko Miletić, docent Granice i podjela iliričkih provincija. Uprava provincije, proconsul, legatus Augusti pro praetore, praeses, juridički konventi. Status zajednica, teritorijalna razgraničenja, terminus, limitacija agera, forma. Literatura: The autonomous towns of Noricum and Pannonia [ed. M. Šašel Kos – P. Scherrer], str. 209­230, Ljubljana. I. BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Djela ANUBIH, knj. LXVI, Centar za balkanološka ispitivanja, knj. 6. Sarajevo 1988. N. CAMBI et alii, Rimska vojska u Burnumu. L'Esercito Romano a Burnum, [Katalozi i monografije Burnum 2], Drniš – Šibenik – Zadar, 2007. R. CHEVALLIER, Cité et territoire. Solutions romaines aux problčmes de l'organisation de l'espace. Problématique 1948­1973, ANRW, II.1, Berlin New York 1974, 649­788. ČAČE, S., 2003, ­ Aserija u antičkim pisanim izvorima, Asseria, 1, 7­43. JAGENTEUFEL, A, 1958, ­ Die Statthalter der römischen Provinz Dalmatia von Augustus bis Diokletian, Schriften der Balkankommision, Antiquarische Abteilung, XII, Wien 1958. KUNTIĆ­MAKVIĆ, B. ­ ŠEGVIĆ, M., 1988 ­ O razgraničenju između Aserije i Alverije, Arheološki radovi rasprave 11, Zagreb, 49­62. LAFFI, U., 1998 – Ľ ager compascuus, Revue des études anciennes, 100, 533­554. LEVEAU, P., 1993, ­ Territorium urbis. Le territoire de la cité romaine et ses divisions: du vocabulaire aux réalités administratives, Revue des études anciennes, 95, 3­4, Bordeaux, 459­471. MATIJAŠIĆ, R. (1998): Gospodarstvo antičke Istre. Arheološki ostaci kao izvori za poznavanje društveno­gospodarskih odnosa u Istri u antici (I. st. pr. Kr.­3. st. posl. Kr.). Pula, Povijest Istre knj. 4. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Iliri i antički svijet, Split, 1989. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Novi Dolabelin «terminacijski» natpis iz okolice Jablanca, VAMZg, 3.

Page 46: Silabusi Za Kolegije Ljetni

serija, sv. III, Zagreb 1968, 63­73. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. H. STIGLITZ – M. KANDLER – W. JOBST, 1977 ­ Carnuntum, ANRW II, 6, str. 581­730, Berlin – New York. M. SUIĆ, 1955 ­ Limitacija agera rimskih kolonija na istočnoj jadranskoj obali, Zbornik Instituta za historijske nauke u Zadru, 1, str. 1­36, Zadar. J. WILKES, Dalmatia, 1969. J. J. WILKES, Boundary Stones in Roman Dalmatia, AV 25, 1974, 258­274. M. ZANINOVIĆ, Greek Land Division at Pharos, AI 20­21, 1980­81, 91­95. M. ZANINOVIĆ, 1985 ­ Prata legionis u Kosovom polju kraj Knina s osvrtom na teritorij Tilurija, Opuscula archaeologica, 10, str. 63­79, Zagreb.

7. Datum i vrijeme 18. travnja 2008., 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Histria i Rim Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ histarsko­rimski ratovi, pad Nezakcija Literatura: S. ČAČE, Rimski pohod 221. g. i pitanje političkog uređenja Histrije, RFFZd 1989. M. ZANINOVIĆ, Histri i Liburni prema rimskoj ekspanziji, Od Helena do Hrvata, 1991. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. J. WILKES, Dalmatia, 1969. R. MATIJAŠIĆ, Gospodarstvo antičke Istre, 1998. M. KRIŽMAN, Antička svjedočanstva o Istri, 1997. Datum i vrijeme 18. travnja 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema RIMSKA VOJSKA U ILIRIKU Nastavnik Željko Miletić, docent Vojnički centri u Iliriku, Panoniji i Meziji, osobito Burnum, Tilurij, Karnuntum i Akvinkum. Logori i utvrđenja: osobine arhitekture, teritorij, odnos prema civilnim naseljima. Rimske vojne postrojbe na iliričkom prostoru. Dunavski limes: počeci izgradnje i razvoj do severskog perioda. Uloga vojske u procesu romanizacije. Literatura: M. ABRAMIĆ, 1924 ­ Militaria Burnensia, Strena Buliciana, str. 221­228, Zagreb ­ Split. G. ALFÖLDY, 1962 ­ Die Auxiliartruppen der Provinz Dalmatien, Acta Archaeologica 14, str. 259­ 296, Budapest. A. BETZ, 1938 ­ Untersuchungen zur Militärgeschichte der römischen Provinz Dalmatien, 75 str., Vienna. N. CAMBI, Gardunski tropej, "Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka". Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 8, Split 1984., str. 77­92. N. CAMBI et alii, Amfiteatar u Burnumu. Stanje istraživanja 2003.­2005., Drniš – Šibenik – Zadar, 2006 [32 str.; 29 ilustracija u bojama]. N. CAMBI et alii, Rimska vojska u Burnumu. L'Esercito Romano a Burnum, [Katalozi i monografije Burnum 2], Drniš – Šibenik – Zadar, 2007. Limes u Jugoslaviji, 1961. J. MIŠKIV, Rimska vojna diploma iz Slavonskog broda, VAMZg, 30/31, 1998. E. REISCH, 1913 ­ Die Grabungen des Österreichischen archäologischen Institutes während der Jahre 1912 und 1913. Das Standlager von Burnum, JÖAI, 16, str. 112­135, Wien. Roman Fortresses and their Legions, [ed. Richard J. Brewer], sLondon – Cardiff, 2000. H. STIGLITZ – M. KANDLER – W. JOBST, 1977 ­ Carnuntum, ANRW II, 6, str. 581­730, Berlin – New York. J. SZILÁGYI, 1956 ­ Aquincum, 166 str., Budapest. The autonomous towns of Noricum and Pannonia [ed. M. Šašel Kos – P. Scherrer], Ljubljana, 2004. Z. VISY, 1988 ­ Der Pannonische Limes in Ungarn, 149 str., Budapest.

Page 47: Silabusi Za Kolegije Ljetni

M. SANADER, Tilurium I. Istraživanja – Forschungen 1997.­2001., Zagreb 2003. J. ŠAŠEL – P. PETRU, Claustra Alpium Iuliarum, 1971. Z. VISY, 1988 ­ Der Pannonische Limes in Ungarn, 149 str., Budapest. J. J. WILKES, 1969 ­ Dalmatia, 572 str., London. S. ZABEHLICKY­SCHEFFENEGGER – M. KANDLER, 1979 ­ Burnum I. Erster Bericht über die Kleinfunde der Grabungen 1973 und 1974 auf dem Forum, 52 str., Wien. M. ZANINOVIĆ, 1968 ­ Burnum. Castellum – municipium, Diadora 4, str. 119­129, Zadar. M. Zaninović, Rimska vojska u razvitku antike na našoj obali, Materijali, XII, 1976. M. ZANINOVIĆ, 1985 ­ Prata legionis u Kosovom polju kraj Knina s osvrtom na teritorij Tilurija, Opuscula archaeologica, 10, str. 63­79, Zagreb. M. ZANINOVIĆ, Vojni značaj Tilurija u antici, Od Helena do Hrvata, Zagreb 1996. P. ZSIDI, 2004 ­ Aquincum. Ergebnisse der topographischen und siedlunghistorischen Forschungen in der Jahren 1969­1999, The autonomous towns of Noricum and Pannonia [ed. M. Šašel Kos – P. Scherrer], str. 209­230, Ljubljana.

8. Datum i vrijeme 25. travnja 2008., 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Ilirski ratovi

Rimsko­delmatski ratovi Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ I. ilirski rat, II. ilirski rat ­ prvi sukob sa Delmatima, pohod Lucija Cecilija Metela, pohod L. Kornelija Sule, pohod Cezara,

Delmati u ratu između Cezara i Pompeja Literatura: B. GABRIČEVIĆ, Bilješke uz I. ilirski rat, RFFZd, 5, 1973/74. M. ŠAŠEL­KOS, Appian and Illyricum, Situla, 43, 2005. M. ZANINOVIĆ, Ilirsko pleme Delmati I. i II, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, knjiga 2. i 3. , 1966. i 1967. S. BILIĆ, Oktavijanovo ratovanje protiv Delmata od 35. – 33. pr. Kr., doktorska disertacija, 2004. M. ZANINOVIĆ, Od Helena do Hrvata, 1991 F. PAPAZOGLO, Porjeklo i razvoj Ilirske države, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, 3, 1967. A. STIPČEVIĆ, Iliri, 1991. A. DOMIĆ­KUNIĆ, Gencije, Opuscula archaeologica, 17, 1953. Datum i vrijeme 25. travnja 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema UPRAVA PROVINCIJE I GRADOVA, MUNICIPALIZACIJA,

DUŽNOSNICI Nastavnik Željko Miletić, docent Gradska uprava i predrimske retencije u municipalnoj organizaciji autohtonih zajednica; značenje naslova princeps i praepositus, IIvi, aedilis, quaestor, ordo decurionum. Municipalizacija, politika dodijeljivanja gradskog statusa, problemi dvojnih tribusa; kolonija, municipij, pagus, vikus. Literatura: I. BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Djela ANUBIH, knj. LXVI, Centar za balkanološka ispitivanja, knj. 6. Sarajevo 1988. M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije, doktorska disertacija, 2002. A. KURILIĆ, Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. st. po Kristu: antoponimija, društvena struktura, etničke promjene, gospodarske uloge, doktorska disertacija, 1999. J. MEDINI, 1969 ­ Epigrafički podaci o munificencijama i ostalim javnim gradnjama iz antičke Liburnije, RFFZd, 6(3), 45­74. J. MEDINI, Ordines decurionum Liburnije, RFFZd 12(5), Zadra 1974, 27­56. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, P. Cornelius Dolabella legatus pro praetore provinciae Dalmatiae,

Page 48: Silabusi Za Kolegije Ljetni

proconsul provinciae Africae Proconsularis. Problčmes de chronologie, Akte des IV. internationalen Kongresses für griechische und lateinische epigraphik (Wien, 17. bis 22. September 1962), Wien 1964, 338­347. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Druzov boravak u Dalmaciji u svijetlu novog viškog natpisa, VAHD LIV, Split 1952, 41­50 + sl. na tab. II. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. F. VITTINGHOFF, Zur römischen Municipalrieserung des lateinischen Donau­Balkanraumes. Metodische Bemerkungen, ANRW, II.6, Berlin – New York 1977, 3­51. J. J. WILKES, Dalmatia, London 1969.

9. Datum i vrijeme 02. svibnja 2008., 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Ilirski kraljevi

Batonov ustanak Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ Iliri za vrijeme Agroma, Gencija ­ povod Batonova ustanka, koje godine

Literatura: F. PAPAZOGLO, Porjeklo i razvoj Ilirske države, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, 3, 1967. A. STIPČEVIĆ, Iliri, 1991. A. DOMIĆ­KUNIĆ, Gencije, Opuscula archaeologica, 17, 1953. P. CABANES, Iliri od Bardileja do Gencija, 2002. M. ZANINOVIĆ, Rimska vojska u razvitku antike, Od Helena do Hrvata M. ZANINOVIĆ, Ilirsko pleme Delmati I. i II, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, knjiga 2. i 3. , 1966. i 1967. J. WILKES, Dalmatia, 1969. Datum i vrijeme 02. svibnja 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema URBANIZACIJA Nastavnik Željko Miletić, docent Primjena shema rimsko­helenističke kastrametacije u urbanističkoj rekonstrukciji domaćih naselja i kod osnivanja novih (osobito na primjerima Pole, Emone, Petovija, Akve Jasa, Karnuntuma, Akvinkuma, Sirmija, Senije, Enone, Jadera, Aserije, Burnuma, Salone, Narone, Dokleje i municipija D. D.). Nove građevinske tehnike. Gradska arhitektura. Literatura: N. CAMBI, Antička Salona, Split 1991. Antički gradovi i naselja u južnoj Panoniji i graničnim područjima, Materijali XIII, Varaždin 1975. Antički teatar na tlu Jugoslavije, I­III. N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. Ivo BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Djela ANUBIH, knj. LXVI, Centar za balkanološka ispitivanja, knj. 6. Sarajevo 1988. I. FADIĆ, 1986 ­ Ime prokonzula Cn. Tamphila Vále na zdencu foruma Jadera, Arheološki vestnik, 37, str. 409­433, Ljubljana. G. FISCHER, Das römische Pola. Eine archäologische Stadtgeschichte, München, 1996. J. MEDINI, 1969 ­ Epigrafički podaci o munificencijama i ostalim javnim gradnjama iz antičke Liburnije, RFFZd, 6(3), 45­74. J. i T. Marasović, Dioklecijanova palača, 1995. L. MARGETIĆ, O natpisu o gradnji krčkih gradskih bedema sredinom 1. st. pr. n. e., ARR, 10, 1987, 171­183 A. MOCSY, Pannonia and Upper Moesia, London 1974 W. RADIMSKÝ, Generalbericht über die bisherigen Ausgrabungen der römischen Stadt Domavia in Gradina bei Srebrenica, WMBH, I, 1893, 218­253. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Iliri i antički svijet, Split, 1989.

Page 49: Silabusi Za Kolegije Ljetni

M. SANADER, Antički grad u Hrvatskoj, Zagreb 2001. A. Starac, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, Pula. M. SUIĆ, Faze izgradnje bedema stare Varvarije. Uz jedan novi natpis iz Bribira, Gunjačin zbornik, [ur. I. Erceg, A. Horvat, I. Mažuran, M. Suić], Zagreb, 1980, 31 – 42. Sl. 1a (foto) i 1b (crtež) nalaze se na str. 33. M. SUIĆ, Antički Nin (Aenona) i njegovi spomenici, Povijest grada Nina, Zadar 1969, 61­104. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. M. SUIĆ, Zadar u starom vijeku, Zadar 1981. ŠAŠEL KOS, M., P. SCHERRER (eds.) (2002­2004): Die Autonomous towns of Noricum and Pannonia. Situla 41­42. Ljubljana. B. VIKIĆ­BELANČIĆ – M. GORENC, Varaždinske toplice – Aquae Iasae u antičko doba, Varaždinske Toplice, 1980. J. J. WILKES, Dalmatia, London 1969.

10. Datum i vrijeme 9. svibnja 2008., 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Prata legionis

Burnum Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIČ

­ Prata legionis ­ smještaj logora, koje vojne jedinice su boravile u njima, arheološki ostatci

Literatura: M. ZANINOVIĆ, Prata legionis u Kosovu polju kraj Knina, Opuscula archaeologica, 10 M. ZANINOVIĆ, Burnum ­ Castelum municipium M. ZANINOVIĆ, Rimska vojska u razvitku antike, Od Helena do Hrvata, 1991. M. ZANINOVIĆ, Liburnia militaris, Opuscula archaeologica, 13, 1988. N. CAMBI – M. GLAVIČIĆ – D. MARŠIĆ – Ž. MILETIĆ – J. ZANINOVIĆ, Amfiteatar u Burnumu:stanje istraživanja od 2003. – 2005., 2006. N. CAMBI – M. GLAVIČIĆ – D. MARŠIĆ – Ž. MILETIĆ – J. ZANINOVIĆ, Rimska vojska u Burnumu, 2007. J. WILKES, Dalmatia, 1969. Datum i vrijeme 09. svibnja 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema ODNOS SELO GRAD, RIMSKI AGRAR, VILE RUSTIKE Nastavnik Željko Miletić, docent Organizacija gradskog teritorija; vici i pagi. Vile rustike i instalacije za prerađivanje plodova, prometnice, akvedukti. Literatura: V. BEGOVIĆ – I. SCHRUNK, Rimske vile Istre i Dalmacije, I. dio: pregled lokaliteta, Prilozi Instituta za arheologiju, 19, 2002. V. BEGOVIĆ – I. SCHRUNK, Rimske vile Istre i Dalmacije, II. dio: tipologija vila, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 20, 2003. V. BEGOVIĆ DVORŽAK, Rezidencijalni kompleks u uvali Verige na Brijunima: primjer ekstrovertirane maritimne vile harmonično uklopljene u krajolik, HA, 1, 1995. V. BEGOVIĆ – I. SCHRUNK, Villae rusticae na Brijunskom otočju, OA, 23­24, 1999­2000. N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. I. ČREMOŠNIK, Rimska vila u Višićima, GZM, n.s. 20, 1965, 147­260 V. JURKIĆ GIRARDI, Građevinski kontinuitet rimskih gospodarskih vila, Histria Antiqua, 4/2, 1981. I. BOJANOVSKI, Mogorjelo – rimsko Turres, GZM, n.s. 24, 1969, 137­163. B. ILAKOVAC, Rimski akvedukti na području sjeverne Dalmacije, 1982. LAFFI, U., 1998 – Ľ ager compascuus, Revue des études anciennes, 100, 533­554. LEVEAU, P., 1993, ­ Territorium urbis. Le territoire de la cité romaine et ses divisions: du vocabulaire aux réalités administratives, Revue des études anciennes, 95, 3­4, Bordeaux, 459­471.

Page 50: Silabusi Za Kolegije Ljetni

MATIJAŠIĆ, R. (1998): Gospodarstvo antičke Istre. Arheološki ostaci kao izvori za poznavanje društveno­gospodarskih odnosa u Istri u antici (I. st. pr. Kr.­3. st. posl. Kr.). Pula, Povijest Istre knj. 4. J. I T. MARASOVIĆ, Dioklecijanova palača, 1995. Ž. MILETIĆ, Territorium Asseriae, Histria antiqua, 11, Pula, 2003, str. 409­416. A. STARAC, Carski posjedi u Histriji, OA, 18, 1994. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. ŠAŠEL KOS, M., P. SCHERRER (eds.) (2002­2004): Die Autonomous towns of Noricum and Pannonia. Situla 41­42. Ljubljana. A.ŠKEGRO, Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije, 1999. F. TASSAUX – R. MATIJAŠIĆ – V. KOVAČIĆ, Loron, 2001. M. ZANINOVIĆ, Villae rusticae u pejzažu otoka i obale antičke Dalmacije, Histria Antiqua, 1, 1995. M. ZANINOVIĆ, Villae rusticae na području Epidaura, Izdanja HAD­a, 13, 1988. M. ZANINOVIĆ, Mogorjelo od vile do kastruma, Akademija nauka i umjetnosti BiH­a, Godišnjak, XXXII, 2002.

11. Datum i vrijeme 16. svibnja 2008., 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Tilurium

Gardunski tropej Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ smještaj logora, koje vojne jedinice su boravile u njima, arheološki ostatci ­ namjena tropeja, što je na njemu prikazano Literatura: M. SANADER, Tilurium I, 2003. M. ZANINOVIĆ, Vojni značaj Tilurija u antici, Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka, Izdanje HAD­a, 1980. I. FADIĆ, Spomenici VII. legije na području Tilurija, Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka, Izdanje HAD­a, 1980. N. CAMBI, Gardunski tropej, Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka, Izdanja HAD­a, 1980. J. WILKES, Dalmatia, 1969. Datum i vrijeme 16. svibnja 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema LUKE, PROMETNICE Nastavnik Željko Miletić, docent Akvileja je ishodište ceste koja nakon prelaska rijeke Soče (Pons Aesonti) vodi preko Renča (Ad Fornulos), Ajdovščine (Castra), Hrušice (Ad Pirum) i Vrhnike (Nauportus) do Ljubljane (Emona); gdje je bivium; jedan krak vodi do Siscije a drugi do Poetovija. Iz Akvileje polazi cesta koja se pruža uz istočnu jadransku obalu prema jugu, preko provincije Dalmacije do Makedonije gdje se susreće s Egnacijskom cestom (via Egnatia). Lukama i cestama odvijao se promet i trgovina od kojih je najvažnija ona plemenitim metalima, željezom, žitom i vunom, zbog smještaja Ilirika na raskrižju između Alpa, Dunava i Jadrana, nedaleko rudarskih oblasti i u zaleđu limesa, kao važnog tržišta. Salona je bila glavni grad, manufakturno, trgovačko središte i najveća luka provincije Dalmacije. Vojnici VII. i XI legije, u doba namjesnika Dolabele, izgradili su pet cesta koje iz Salone radijalno vode u unutrašnjost provincije. Literatura: I. BOJANOVSKI, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Djela ANUBiH XLVII/CBI 2, Sarajevo 1974. N. CAMBI, I porti della Dalmazia, Strutture portuali e rotte marittime nell'Adriatico di eta romana, Antichita Altoadriatiche , XLVI, 2001. S. ČAČE, Civitates Dalmatiae u "Kozmografiji» Anonima Ravenjanina, Zadar, 1995. L. BOSIO, Itinerari e strade della Venezia romana, Padova 1970. S. FRANZOT, Aquileia e altri porti romani, Monfalcone 1999. MATIJAŠIĆ, R. (1998): Gospodarstvo antičke Istre. Arheološki ostaci kao izvori za poznavanje

Page 51: Silabusi Za Kolegije Ljetni

društveno­gospodarskih odnosa u Istri u antici (I. st. pr. Kr.­3. st. posl. Kr.). Pula, Povijest Istre knj. 4. Ž. MILETIĆ, Rimske ceste između Jadera, Burnuma i Salone, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 32(19), 1992/93, Zadar, 1993, 117­150. Ž. MILETIĆ, Roman Roads along the Eastern Adriatic: State of Research, Les routes de l'Adriatique antique. Géographie et économie – Putovi antičkog Jadrana. Geografija i gospodarstvo, [Ausonius – Mémoires 17], Bordeaux ­ Zadar, 2006, str. 125­136. Les routes de l'Adriatique antique. Géographie et économie – Putovi antičkog Jadrana. Geografija i gospodarstvo, [Ausonius – Mémoires 17], Bordeaux ­ Zadar, 2006. S. PANCIERA, Strade e commerci fra Aquileia e le regioni alpine, AAAd 9 M. PAVAN, Aquileia cittŕ di frontiera, DalľAdriatico al Danubio, Padova 1991, G. RADKE, Viae publicae Romanae, Paulys Realencyclopädie der classischen altertumswissenschaft, Supplementband XIII, München, 1973, 1596­1601. D. SERGEJEVSKI, Rimska cesta od Epidauruma do Anderbe, GZM, 17, 1962. J. J. WILKES, Dalmatia, London, 1969.

12. Datum i vrijeme 23. svibnja 2008., 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Podunavski limes

Rimska vojska u Iliriku Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­dijelovi limesa, način gradnje ­panonski limes – faze gradnje, logori ­dijelovanje rimske vojske na našim područjima (4 faze) Literatura: M. BULAT, Topografska istraživanja limesa u Slavoniji i Baranji, Osječki zbornik, XII, 1969. M. BULAT, Stanje istraživanja antičkog naselja u Slavoniji, Materijali, XIII, 1975. A. DORN, Rekognosciranje limesa na području Vukovarske općine, Glasnik Slavonskih muzeja, 23, 1973. D. PINTAROVIĆ, Problemi u istraživanju limesa na sektoru Batina skela – Ilok, Osječki zbornik, XII, 1969. J. KLEMENC, Der Pannonische limes in Jugoslawien, ARR, 3, 1961. J. KLEMENC, Limes u donjoj Panoniji, Zbornik radova sa simpozija o limesu 1960, 1961. M. ZANINOVIĆ, Rimska vojska u razvitku antike na našoj obali, Materijali, XII, 1976. S. DUŠANIĆ, Rimska vojska u istočnom Sremu, Zbornik Filozofskog fak. Beograd, X­1, 1968. Vojna enciklopedija, 1967. Datum i vrijeme 23. svibnja 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema NEKROPOLE, INCINERACIJA I INHUMACIJA, NADGROBNI

SPOMENICI Nastavnik Željko Miletić, docent Italski način organiziranja nekropola. Ritusi incineracije i inhumacije. Funeralna pompa. Tipovi nadgrobnih spomenika: stela, ara, sarkofag. Grobovi i grobnice. Nadgrobni natpisi. Literatura: M. ABRAMIĆ – J. COLNAGO, Untersuchungen in Norddalmatien, JÖAI 12, Wien 1909, Bb. 13­112. A. AUDIN, Inhumation et incineration, Latomus, 19/3, 1960, 518­532. J. BODEL, Death on Display: Looking at Roman Funerals, The art of Ancient Spectacle, Studies in the History of Art 56, Washington 1999, 251­281. Burial, Society and Context in the Roman World, [ed. J. Pearce – M. Millett – M. Struck], Exeter 2000. N. CAMBI, Salona i njene nekropole, RFFZd, 25(12), Zadar 1986, 61­108. N. CAMBI, Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Split 1988. N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. N. CAMBI, 1993 ­ Rimski nadgrobni spomenici iz Aserije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru,

Page 52: Silabusi Za Kolegije Ljetni

31(18), 25­52. A. CERMANOVIĆ­KUZMANOVIĆ, O. VELIMIROVIĆ­ŽIŽIĆ, D. SREJOVIĆ, Antička Duklja. Nekropole, Titograd 1975. Culto dei morti e costumi funerari romani, Colloquio Internazionale Roma 1.­3. Aprile, Wiesbaden 2001. I. FADIĆ, Aserijatska skupina liburnskih nadgrobnih spomenika, tzv. liburnskih cipusa, Diadora, 11, Zadar 1989, 223­254. Grad mrtvih uz grad živih, [ed. V. Jurkić­Girardi], Histria antiqua 8, Pula 2002. H. von HESBERG, Römische Grabbauten, Darmstadt 1992. D. MARŠIĆ, Portretne stele na obalnom području rimske provincije Dalmacije, (disertacija), Zadar 2002. R. MATIJAŠIĆ, Campus Martius, Pula 1991. R. Matijašić, Uvod u latinsku epigrafiju, Pula 2002. Ž. MILETIĆ, Murazzo zapadne salonitanske nekropole, RFFZd 28(15), Zadar 1989. Römische Gräberstrassen. Selbstdarstellung – Status – Standard. Kolloquium in München vom 28. bis 30. Oktober 1985, München, 1987 [ed. H. von Hesberg – P. Zanker]. ŠAŠEL KOS, M., P. SCHERRER (eds.) (2002­2004): Die Autonomous towns of Noricum and Pannonia. Situla 41­42. Ljubljana. J. M. C. TOYNBEE, Death and Burial in the Roman World, New York 1971.

13. Datum i vrijeme 30. svibnja 2008., 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Ravenatska i Mizenatska flota

Claustra Alpium Iuliarum Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ mornarica u doba Carstva, Vespazijanova mornarica obrambeni zid (Tarsatica – Julijske alpe), faze izgradnje

Literatura: J. ŠAŠEL – P. PETRU, Claustra Alpium Iuliarum, 1971. J. ŠAŠEL, Clausurae Alpium Iuliarum, ARR, 3, 1961. P. PETRU, Najnovija istraživanja Julijskih Alpa, Osječki zbornik, 12, 1969. R. MATEJČIĆ, Sedam godina rada u istraživanju Liburnijskog limesa, Osječki zbornik, 12, 1969. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. J. WILKES, Dalmatia, 1969. M. ZANINOVIĆ, Classis Panonica Datum i vrijeme 30. svibnja 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema RIMSKA RELIGIJA, AUTOHTONI I MISTERIJSKI KULTOVI Nastavnik Željko Miletić, docent Religijski život u Iliriku kao dio šireg, mediteranskog okvira. Preikaz razvoja ideja kroz sinkretističke procese u pravcu monoteizma. Vanjskih i unutarnje pojavnosti rimske oficijelne, orijentalnih i drugih religija i kultova. Širenje kultova; grupe i društveni slojevi koji su njihovi nositelji; kolegiji i svećenici; oblici svetišta; kao i liturgija, doktrina; osobine i aspekti pojedinih božanstava. Literarni i epigrafički izvori, tektonika i ikonografije spomenika, arhitektonskih ostataka i pripadajućega sitnog inventara. Klasična religija (kult Kapitolijske trijade, Dii sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja, vjerovanja o zagrobnom životu, koncept duše, štovanje carske osobe) i njeno prožimanje s autohtonim kultovima, mitraizmom, metroačkim i drugim maloazijskim i orijentalnim kultovima, kao i s egipatskim božanstvima u Iliriku. Literatura: N. CAMBI, Nove potvrde egipatskih kultova u antičkoj provinciji Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 65­67, Split, 1965. N. CAMBI, Dioklecijanova palača i Dioklecijan (lik i ličnost), Dioklecijanova palača (katalog izložbe), Split, 1994. N. CAMBI, Kiparstvo rimske Dalmacije, Split 2005.

Page 53: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Carski kult na istočnom Jadranu, Histria antiqua, 4, Pula, 1998. J. FERGUSON, The religions of the Roman Empire, London 1970. B. GABRIČEVIĆ, Studije i članci o religijama i kultovima antičkog svijeta, Split 1987. V. GIRARDI JURKIĆ, Kontinuitet ilirskih kultova u rimsko doba na području Istre, Jadranski zbornik, 11, Rijeka – Pula, 1981. V. GIRARDI JURKIĆ, Duhovna kultura antičke Istre. Kultovi u procesu romanizacije antičke Istre, Zagreb 2005. M. Glavičić, Kipić božice Dijane iz Kampora na otoku Rabu, RFFZd 36(23), Zadar 1998, 33­43 J. H. W. G. LIEBESCHUETZ, Continuity and change in Roman religion, New York, 1979. D. MARŠIĆ, Tri Silvanova žrtvenika iz Salone, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 36(23), Zadar, 1998. J. MEDINI, Rimske i orijentalne religije na istočnoj obali Jadrana, Materijali, 12, Zadar, 1976. J. MEDINI, Iovilae zavjet iz Burnuma, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 18(8), Zadar, 1979. J. MEDINI, Kult Jupitera Dolihena u rimskoj provinciji Dalmaciji, Godišnjak ANUBiH, 20, Sarajevo, 1982. J. MEDINI, Autohtoni kultovi u razvoju antičkih religija u rimskoj provinciji Dalmaciji, Dometi, 17, Rijeka, 1984. B. MIGOTTI, O religijskom odnosu prema štovanju mrtvih u pretkršćanskoj antici, Diadora, 15, Zadar, 1993. Ž. MILETIĆ, Mitričko putovanje duše, Diadora, 18­19, Zadar, 1997, 195­220. M. MILIČEVIĆ, Rimski kalendar, Zagreb, 1990. Religions and Cults in Pannonia, [ed. J. FITZ], Székesféhervár, 1998. A. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Uz dva Silvanova svetišta u okolici Salone, Arheološki radovi i rasprave, 8­ 9, Zagreb, 1982. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Iliri i antički svijet, Split, 1989. [Napomena: članci o Silvanu i Medauru]. M. SANADER, Rasprave o rimskim kultovima, Zagreb, 1999. P. SELEM, Izidin trag – egipatski kultni spomenici u rimskom Iliriku, Split, 1997. E. SIMON, Die Götter der Römer, München, 1990. M. SUIĆ, Orijentalni kultovi u antičkom Zadru, Diadora, 3, Zadar, 1965. J. M. C. TOYNBEE, Death and Burial in the Roman World, London, 1970. M. ZANINOVIĆ, Liberov hram u Polačama na otoku Mljetu, Arheološki vestnik, 41 [= Šašlov zbornik], Ljubljana, 1990.

14. Datum i vrijeme 06. lipnja 2008., 8­9 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Vojne diplome

Veterani Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­ vojne diplome kod nas (Slavonski Brod, Ilok…) ­ veterani i njihova naselja (Pagus Scunasticus…) Literatura: R. MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju J. MIŠKIV, Rimska vojna diploma iz Slavonskog broda, VAMZg, 30/31, 1998. A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, 1999. J. WILKES, Dalmatia, 1969. A. KURILIĆ, Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. st. po Kristu, doktorska disertacija, 1999. Datum i vrijeme 6. lipnja 2008., 17­18 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema LATINSKI JEZIK, EPIGRAFIČKI SPOMENICI Nastavnik Željko Miletić, docent Širenje latinskog jezika i pisma u Ilirik. Rimska onomastika. Natpisna građa: nadgrobni natpisi, posvetni, građevinski, instrumenta. Cursus honorum. Literatura: CIL III.

Page 54: Silabusi Za Kolegije Ljetni

M. GLAVIČIĆ, Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije, doktorska disertacija, 2002. A. KURILIĆ, Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. st. po Kristu: antoponimija, društvena struktura, etničke promjene, gospodarske uloge, doktorska disertacija, 1999. R. MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, Pula 2002. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Iliri i antički svijet, Split, 1989.

Page 55: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Silabus za kolegij „Hrvatsko Podunavlje u antičkom razdoblju“

1. Datum i vrijeme 25. 02. 2008, 16:00 – 17:00 h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Autohtone zajednice (Breuci, Kornakati, Skordisci) Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – povijesni literarni izvori – epigrafska građa – razmještaj – etnička propadnost – organizacija Literatura: Radoslav KATIČIĆ, Narodi i jezici antičke Slavonije, Simpozijum Doprinos Slavonije hrvatskoj književnosti, Vinkovci­Zagreb, 1968. Miroslava MIRKOVIĆ, Sirmium­its History from the I Century A. D. To 582 A. D., Sirmium I, Beograd 1971. Fanula PAPAZOGLU, Srednjobalkanska plemena u predrimskom dobu, Djela ANUBiH, knj. XXX, CBI, knj. I, Sarajevo, 1969. Datum i vrijeme 25. 02. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Uvod Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – prostorni i vremenski okvir – stanje istraženosti – povijesni literarni izvori (Plinije, Ptolemej, itinerari, Peutingerova karta…) – epigrafska građa – ustroj (organizacija provincije) Literatura: Andreas GRAF, Übersicht der Antiken Geographie von Pannonien, Budapest, 1936. Miroslava MIRKOVIĆ, Sirmium­its History from the I Century A. D. To 582 A. D., Sirmium I, Beograd 1971. András MÓCSY, Pannonia, RE Suppl. IX, Stuttgart 1962. András MÓCSY, Cornacates, RE, Supp. XI, Stuttgart 1968. András MÓCSY, Zur frühesten Besatzungsperiode in Pannonien, AAASH 23, Budapest 1971., András MÓCSY, Pannonia and Upper Moesia, London 1974. J. J. WILKES, Dalmatia, London, 1969.

2. Datum i vrijeme 03. 03. 2008., 16:00 – 17:00 h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Romanizacija hrvatskog Podunavlja Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – faze – nositelji – epigrafički i arheološki tragovi

Literatura: Marko DIZDAR – Renata ŠOŠTARIĆ, Ranorimski grob iz Iloka kao prilog poznavanju romanizacije zapadnog Srijema, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 20, Zagreb, 2003., Nives MAJNARIĆ­PANDŽIĆ, CORNACUM (Sotin) and CIBALAE (Vinkovci) as Examples

Page 56: Silabusi Za Kolegije Ljetni

of the Early Romanization of Late La Tène Communities in Southern Pannonia, u: Kontakte längs der Bernsteinstrasse (zwischen Caput Adriae und den Ostseegebiet) in der Zeit um Christi Geburt, Krakow 1996. András MÓCSY, Zur frühesten Besatzungsperiode in Pannonien, AAASH 23, Budapest 1971. Datum i vrijeme 03. 03. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Rimska vojska u hrvatskom Podunavlju do dinastije Severa Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – rimsko osvajanje Podunavlja – Batonov ustanak – limes, kastrumi (vojna uporišta) – Markomanski ratovi za vrijeme Marka Aurelija – naoružanje i vojna oprema Literatura: Mirko BULAT, Topografska istraživanja limesa u Slavoniji i Baranji, Osječki zbornik XII, Osijek 1969., Antun DORN, Rekognosciranje limesa na području vukovarske općine, Glasnik slavonskih muzeja, br. 23, 1973., Slobodan DUŠANIĆ, Rimska vojska u istočnom Sremu, Zbornik Filozofskog fakulteta X­1, Beograd 1968., Josip KORDA, Tragom limesa od Vukovara do Iloka s osobitim obzirom na Cibalae, Limes u Jugoslaviji I, Beograd 1961., B. LŐRINCZ, Die römischen Hilfstruppen in Pannonien während der Prinzipatszeit, Wien, 2001., Danica PINTEROVIĆ, Problemi u istraživanju limesa na sektoru Batina skela­ Ilok, Osječki zbornik XII, Osijek 1969., A. RADNÓTI, L. BARKOCZI, The Distribution of Troops in Pannonia Inferior, AAASH 3­4, Budapest 1951., Vesna ŠARANOVIĆ­SVETEK, Raspored rimskih legija i pomoćnih trupa na dijelu limesa od Dalja do Petrovaradina, Godišnjak Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 5, 1966­1967, Vinkovci 1967.

3. Datum i vrijeme 10. 03. 2008., 16:00 – 17:00 h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Rimske vojne diplome Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – constitutio – časni otpust (honesta missio) – rimsko građansko pravo, zakonitost braka – namjesnik – primatelj – vojne augzilijarne postrojbe – datiranje Literatura: Antun DORN, Rimska vojnička diploma iz Negoslavaca, Izdanja HAD­a, Arheološka istraživanja u istočnoj Slavoniji i Baranji, Vukovar 1984. Slobodan DUŠANIĆ, Rimska vojna diploma kao odlikovanje ob virtutem, AV XXXIII, Ljubljana 1983 Datum i vrijeme 10. 03. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Vojni natpisi 1. i 2. st. iz hrvatskog Podunavlja Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – diplome (Negoslavci, Vukovar, Sotin, Ilača) – zavjetni natpisi – nadgrobni natpisi – pečati na opekama i tegulama – plombe Literatura: Josip BRUNŠMID, Rimski vojnički diploma iz Ilače u Srijemu, VHAD, XIII, Zagreb 1891.,

Page 57: Silabusi Za Kolegije Ljetni

CIL III, XVI. Antun DORN, Rimska vojnička diploma iz Negoslavaca, Izdanja HAD­a, Arheološka istraživanja u istočnoj Slavoniji i Baranji, Vukovar 1984. Slobodan DUŠANIĆ, An Early Diploma Militare, Starinar XLIX, Beograd 1998. M. ROXAN, Roman Military Diplomas 1985­1993, London 1994. Slavica FILIPOVIĆ – Emil PODRUG, Neobjavljene rimske opeke i tegule s radioničkim pečatima iz Muzeja Slavonije, Osječki zbornik 28, Osijek, 2007. Mato ILKIĆ, Pečati na antičkim opekama i krovnim crepovima iz Sotina (Cornacum), VAMZ, XXXVIII, Zagreb, 2006. Vesna ŠARANOVIĆ­SVETEK, Ciglarstvo kao značajna privredna grana na području jugoslavenskog dela provincije Donje Panonije, RVM, 32, Novi Sad, 1990.

4. Datum i vrijeme 17. 03. 2008., 16:00 – 17:00 h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Vojnički kultovi Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – službeni kult (carski, dei militares) – neslužbeni – epigrafska građa

Literatura: Mirko BULAT, Spomenici mitrinog kulta u Mursi, OZ, 7, Osijek, 1960., Ljubica PERINIĆ­ MURATOVIĆ, Vojnički kultovi u Mursi, VAMZ, XXXVI, Zagreb2004., Danica PINTEROVIĆ, Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek, 1978. Datum i vrijeme 17. 03. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Rimska vojska u hrvatskom Podunavlju od Severa do Dioklecijana Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – obnova limesa (kastrumi) – vojne postrojbe – epigrafska građa – naoružanje i vojna oprema Literatura: Slobodan DUŠANIĆ, Rimska vojska u istočnom Sremu, Zbornik Filozofskog fakulteta X­1, Beograd 1968. Mato ILKIĆ, Pečati na antičkim opekama i krovnim crepovima iz Sotina (Cornacum), VAMZ, XXXVIII, Zagreb, 2006., B. LŐRINCZ, Die römischen Hilfstruppen in Pannonien während der Prinzipatszeit, Wien, 2001. Vesna ŠARANOVIĆ­SVETEK, Raspored rimskih legija i pomoćnih trupa na dijelu limesa od Dalja do Petrovaradina, Godišnjak Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 5, 1966­1967, Vinkovci 1967.

5. Datum i vrijeme 31. 03. 2008., 16:00 – 17:00 h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Konzularni beneficijari Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – epigrafska građa – nalazišta – uloga (dužnosti i zadače) konzularnih beneficijara

Literatura:

Page 58: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Robert L. DISE, Variation in Roman Administrative Practice: the Assignments of Beneficiarii Consularis, ZPE 116, Bonn, 1997. Miroslava MIRKOVIĆ, Sirmium­its History from the I Century A. D. To 582 A. D., Sirmium I, Beograd 1971. Marieta ŠAŠEL­KOS, The beneficiarii consularis at Praetorium Latobiscorum, Römische Inschriften – Neufunde, Neulesungen und Neuinterpretationen. Festschhrift für Hans Lieb, ed. R. Frei Stolba – M. A. Speidel, Basel, 1995. Datum i vrijeme 31. 03. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Rimska kasnoantička vojska u hrvatskom Podunavlju Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – Dioklecijanova reforma (nove legije) – učvršćivanje limesa (vojna uporišta) – vojne postrojbe (legije, konjaničke formacije, pješačke formacije) i njihov razmještaj – kasnoantički literarni izvori (Notitia dignitatum) – epigrafska građa (pečati na opekama i tegulama) – naoružanje i vojna oprema Literatura: Slobodan DUŠANIĆ, Rimska vojska u istočnom Sremu, Zbornik Filozofskog fakulteta X­1, Beograd 1968. Péter KOVÁCS, The late Roman army in Pannonia, Acta Ant. Hung. 44, Budapest, 2004. Ralf SCHARF, Equites Dalmatae, Zeitschrift für Papyrologie und Epigrapfik, 135, 2001. Vesna ŠARANOVIĆ­SVETEK, Raspored rimskih legija i pomoćnih trupa na dijelu limesa od Dalja do Petrovaradina, Godišnjak Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 5, 1966­1967, Vinkovci 1967.

6. Datum i vrijeme 07. 04. 2008., 16:00 ­ 17:00 h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Cohors I Alpinorum peditata Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – epigrafska građa – mogući smještaj kastruma – dislokacija

Literatura: B. LŐRINCZ, Die römischen Hilfstruppen in Pannonien während der Prinzipatszeit, Wien, 2001. Ivan RADMAN­LIVAJA, Rimska brončana pločica iz Baranje, VAMZ, XXXVI, Zagreb, 2004., John SPAUL, Cohors: The evidence and a short history of the auxiliary infantry units of the Imperial Roman Army, BAR International Series, 841, Oxford, 2000. Datum i vrijeme 07. 04. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Stanovništvo – narodnosne skupine Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – autohtono stanovništvo – italici – orijentalci – stanovnici barbarskoga podrijetla Literatura: Alka DOMIĆ­KUNIĆ, Augzilijari ilirskoga i panonskoga porijekla u natpisima i diplomama, ARR XI, Zagreb 1988. Milena DUŠANIĆ, Stanovništvo Fruškogorske oblasti prema epigrafskim izvorima, u: Fruška

Page 59: Silabusi Za Kolegije Ljetni

gora u antičko doba, Novi Sad, 1995. Radoslav KATIČIĆ, Narodi i jezici antičke Slavonije, Simpozijum Doprinos Slavonije hrvatskoj književnosti, Vinkovci­Zagreb, 1968. G. RADAN, Comments on the History of Jews in Pannonia, AAASH 25, Budapest 1973.

7. Datum i vrijeme 14. 04. 2008., 16:00 ­ 17:00 h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Equites Dalmatae i cunei Dalmatarum Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – kasnoantičke vojne formacije – razmještaj (dislokacija) – mobilnost

Literatura: Slobodan DUŠANIĆ, Rimska vojska u istočnom Sremu, Zbornik Filozofskog fakulteta X­1, Beograd 1968. Péter KOVÁCS, The late Roman army in Pannonia, Acta antiqua Academiae Scientiarum Hungaricae, 44, Budapest, 2004. Ralf SCHARF, Equites Dalmatae und cunei Dalmatarum in der Spätantike, ZPE, 135, Bonn, 2001., Datum i vrijeme 14. 04. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Colonia Aelia Mursa (Osijek) Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – povijesni literarni izvori – epigrafska građa – topografija – urbanističke faze – ostatci arhitekture – kamena plastika – pokretna arheološka građa – nekropole Literatura: Josip BRUNŠMID, Colonia Aelia Mursa, VHAD IV 1899/1900., Zagreb 1900. Mirko BULAT, Stanje istraživanja antičkih naselja u Slavoniji, Materijali XIII, Varaždin 1975. Slavica FILIPOVIĆ, Colonia Aelia Mursa, The Autonomous Towns of Pannonia/Die autonomen Städte in Pannonien, Situla 42, Ljubljana, 2004. Danica PINTEROVIĆ,Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek, 1978. Jasna ŠIMIĆ – Slavica FILIPOVIĆ, Kelti i Rimljani na području Osijeka, Osijek, 1997.

8. Datum i vrijeme 21. 04. 2008., 16:00 ­ 17:00 h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Legio VI Herculia Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – Dioklecijanova reforma – aktivnosti legije – lokacije smještaja (kastrumi) – epigrafska građa Literatura: Slobodan DUŠANIĆ, Rimska vojska u istočnom Sremu, Zbornik Filozofskog fakulteta X­1, Beograd 1968.

Page 60: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Miroslava MIRKOVIĆ, Opeke Legije VI Herculia u Singidunumu, Singidunum, 4, Beograd, 2005. Vesna ŠARANOVIĆ­SVETEK, Ciglarstvo kao značajna privredna grana na području jugoslavenskog dela provincije Donje Panonije, RVM, 32, Novi Sad, 1990 Datum i vrijeme 21. 04. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Colonia Aurelia Cibalae (Vinkovci) Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – povijesni literarni izvori – epigrafska građa – stanje istraženosti – topografija – urbanističke faze – ostatci arhitekture – gospodarstvo (keramičarske peći) – pokretna arheološka građa – nekropole Literatura: Josip BRUNŠMID, Colonia Aelia Mursa, VHAD IV 1899/1900., Zagreb 1900. Mirko BULAT, Stanje istraživanja antičkih naselja u Slavoniji, Materijali XIII, Varaždin 1975., Corolla Memoriae Iosepho Brunšmid Dicata, Izdanja HAD­a, sv. 4, Vinkovci 1979., Marko DIZDAR, Ivana ISKRA­JANOŠIĆ, Maja KRZNARIĆ ŠKRIVANKO, Vinkovci u svijetlu arheologije, Vinkovci 1999. Ivana ISKRA­JANOŠIĆ, Urbanizacija Cibala i razvoj keramičarskih središta, Zagreb­ Vinkovci 2001. Ivana ISKRA – JANOŠIĆ, Colonia Aurelia Cibalae, The Autonomous Towns of Pannonia/Die autonomen Städte in Pannonien, Situla 42, Ljubljana, 2004.

9. Datum i vrijeme 28. 04. 2008., 16:00 ­ 17:00h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Štrbinci kod Đakova Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – smještaj – stanje istraženosti – povijesni literarni izvori – epigrafska građa – nekropola – pokretni arheološki nalazi Literatura: Branka MIGOTTI, Mario ŠLAUS, Zdenka DUKAT, Ljubica PERINIĆ, Accede ad Certissieam: antički i ranokršćanski horizont arheološkog nalazišta Štrbinci kod Đakova, Zagreb, 1998. Branka MIGOTTI – Lj. PERINIĆ, Nekropola ba Štrbincima u svjetlu kasnoantičkog horizonta Panonije, ARR, 13, Zagreb, 2001. Branka MIGOTTI, Kasnoantičko groblje na Štrbincima kod Đakova – iskopavanje u 2002. i 2003., ARR, 15, Zagreb, 2007. Datum i vrijeme 28. 04. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Cornacum (Sotin) Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić

Page 61: Silabusi Za Kolegije Ljetni

– povijesni literarni izvori – epigrafska građa – stanje istraženosti (arheološke mogućnosti) – prostorni smještaj i problem kontinuiteta – urbanističke faze – vojna zona (kastrum), vojne postrojbe – civilna zona – cestovna i riječna povezanost – nekropola – pokretna arheološka građa – propast Literatura: Josip BRUNŠMID, Kameni spomenici Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu, VHAD, IX/1906.­1907, Zagreb 1907. Mirko BULAT, Topografska istraživanja limesa u Slavoniji i Baranji, Osječki zbornik XII, Osijek 1969. Antun DORN, Nalazi rimskih grobova u Sotinu, Glasnik slavonskih muzeja 1967, br. 3. Mato ILKIĆ, Cornacum – sotinski prostor i njegovo mjesto u organizaciji južnog dijela provincije Panonije, disertacija, rukopis, Zadar, 2003., M. ILKIĆ, Pečati na antičkim opekama i krovnim crepovima iz Sotina (Cornacum), VAMZ, XXXVIII, Zagreb, 2006. M. ILKIĆ, Antičke plombe iz Sotina (Cornacum), Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadar, 48, Zadar, 2006. Nives MAJNARIĆ­PANDŽIĆ, CORNACUM (Sotin) and CIBALAE (Vinkovci) as Examples of the Early Romanization of Late La Tène Communities in Southern Pannonia, u: Kontakte längs der Bernsteinstrasse (zwischen Caput Adriae und den Ostseegebiet) in der Zeit um Christi Geburt, Krakow 1996. A. MÓCSY, Cornacates, RE, Supp. XI, Stuttgart 1968., A. MÓCSY, Zum neuen dakischen Militärdiplom, Argo III, Ljubljana 1964. K. PATSCH, Cornacum, RE, VI/1, Stuttgart 1900.

10. Datum i vrijeme 05. 05. 2008., 16:00 ­ 17:00 h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Građevinski materijal (opeke, krovni crijep) i ukrasni dijelovi

(antefiksi) Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – namjena – vrste – proizvodna središta – datiranje Literatura: Mirko BULAT, Rimski antefiksi u Muzeju Slavonije, OZ, 13, Osijek, 1971., Ivana ISKRA­JANOŠIĆ, Vinkovački antefiks, GOMHV, 11, Vinkovci, 1988. Ivana ISKRA­JANOŠIĆ, Građevinski materijal i njihova upotreba u Cibalama, OA, 16, Zagreb, 1992. Vedran KATAVIĆ, Antefiksi s područja Murse, OZ, 28, Osijek, 2007. Datum i vrijeme 05. 05. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Teutoburgium (Dalj), Cuccium (Ilok) i druga važnija mjesta Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – povijesni literarni izvori – epigrafska građa – stanje istraženosti (arheološke mogućnosti) – prostorni smještaj pojedinih naselja

Page 62: Silabusi Za Kolegije Ljetni

– pokretna arheološka građa

Literatura: Mirko BULAT, Topografska istraživanja limesa u Slavoniji i Baranji, Osječki zbornik XII, Osijek 1969. Mirko BULAT, Stanje istraživanja antičkih naselja u Slavoniji, Materijali XIII, Varaždin 1975. Antun DORN, Rekognosciranje limesa na području vukovarske općine, Glasnik slavonskih muzeja, br. 23, 1973., Andreas GRAF, Übersicht der Antiken Geographie von Pannonien, Budapest 1936. Josip KLEMENC, Der pannonische Limes in Jugoslawien, Acta et Dissertationes Archaeologicae III, Zagreb 1963. Josip KORDA, Tragom limesa od Vukovara do Iloka s osobitim obzirom na Cibalae, Limes u Jugoslaviji I, Beograd 1961. Miroslava MIRKOVIĆ, Sirmium­its History from the I Century A. D. To 582 A. D., Sirmium I, Beograd 1971. Danica PINTEROVIĆ, Problemi u istraživanju limesa na sektoru Batina skela­Ilok, Osječki zbornik XII, Osijek 1969., Zsolt VISY, Der pannonische Limes in Ungarn, Budapest 1985.

11. Datum i vrijeme 12. 05. 2008., 16:00 ­ 17:00 h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Rimske ceste na području hrvatskog Podunavlja Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – prometna povezanost – podunavska cesta (granična) – posavska magistrala – miljokazi – itinerari, Peutingerova karta Literatura: Ivo BOJANOVSKI, Neki problemi infrastrukture Brodskog posavlja i slavonije u antici, Izdanja HAD­ a, 16, Zagreb, 1993. Kornelija MINICHREITER, Arheološki lokaliteti na trasi transverzale, brze ceste od Iloka do Lipovca, Godišnjak Instituta za arheologiju III, Zagreb, 2007. Danica PINTEROVIĆ,Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek, 1978. Datum i vrijeme 12. 05. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Gospodarstvo (trgovina) i prometna povezanost s drugim provincijama Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – kopneni i vodeni pravci – privreda (poljoprivreda, vinogradarstvo, proizvodnja građevinskog materijala, proizvodnja keramičkih posuda, kalupi za svjetiljke …) – uvozna roba (terra sigillata, nakit …) Literatura: Ivo BOJANOVSKI, Neki problemi infrastrukture Brodskog posavlja i slavonije u antici, Izdanja HAD­ a, 16, Zagreb, 1993. Ivana ISKRA­JANOŠIĆ, Građevinski materijal i njihova upotreba u Cibalama, OA, 16, Zagreb, 1992. Ivana ISKRA­JANOŠIĆ, Urbanizacija Cibala i razvoj keramičarskih središta, Zagreb­ Vinkovci 2001.

Page 63: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Ivana ISKRA­JANOŠIĆ, Keramičke radionice u urbanoj strukturi Cibala, Izdanja HAD­a, 16, Zagreb, 1993. Branka MIGOTTI, Prilog poznavanju putova trgovine između Dalmacije i Panonije, OA, 23­ 24, Zagreb, 2000. Kornelija MINICHREITER, Arheološki lokaliteti na trasi transverzale, brze ceste od Iloka do Lipovca, Godišnjak Instituta za arheologiju III, Zagreb, 2007. Danica PINTEROVIĆ,Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek, 1978.

12. Datum i vrijeme 19. 05. 2008., 16:00 ­ 17:00 h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Votivne pločice dunavskih konjanika Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – rasprostranjenost (lokaliteti) – vrste prema materijalu i obliku – vrste prema likovnom sadržaju – kronologija Literatura: Rudolf Franz ERTL, Donaureiter – Bleivotivtafeln, Petronell – Carnuntum, 1996. Ivana ISKRA­JANOŠIČ, Rimske votivne pločice od olova u Jugoslaviji­Prilog tipologiji i rasprostranjenosti, OA VI, Zagreb 1966. Ivana POPOVIĆ, Jedan donjopanonski centar za izradu olovnih ikona podunavskih konjanika, Zbornik Narodnog muzeja XII­1, Beograd 1986. Datum i vrijeme 19. 05. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Religija – klasična (rimska), istočna, autohtona … Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – epigrafska građa (žrtvenici) – kameni kipovi – sitna brončana plastika, terakote – zavjetne pločice dunavskih konjanika – kultni predmeti Literatura: Josip BRUNŠMID, Antikni figuralni bronsani predmeti u Hrvatskom narodnom muzeju u Zagrebu, VHAD XIII, Zagreb 1914. Ivana ISKRA­JANOŠIČ, Rimske votivne pločice od olova u Jugoslaviji­Prilog tipologiji i rasprostranjenosti, OA VI, Zagreb 1966. Branka MIGOTTI, Mario ŠLAUS, Zdenka DUKAT, Ljubica PERINIĆ, Accede ad Certissieam: antički i ranokršćanski horizont arheološkog nalazišta Štrbinci kod Đakova, Zagreb, 1998. Danica PINTEROVIĆ,Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek, 1978. G. RADAN, Comments on the History of Jews in Pannonia, AAASH 25, Budapest 1973. Ante RENDIĆ­MIOČEVIĆ, u: Religions and Cults in Pannonia, Székesfehérvár 1998.

13. Datum i vrijeme 26. 05. 2008., 16:00 ­ 17:00 h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Staklena dna s umetnutim zlatnim prizorima iz Štrbinaca Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić

Page 64: Silabusi Za Kolegije Ljetni

– vrste – datiranje – proizvodna središta – kultna (kršćanska) simbolika Literatura: Branka MIGOTTI, Two Gold­sandwich Glasses from Štrbinci (Đakovo, Northern Croatia), Zagreb, 2002. Datum i vrijeme 26. 05. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Kršćanstvo Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – povijesni literarni izvori – epigrafska građa – kršćanstvo Murse – kršćanstvo Cibala – Štrbinci (ranokršćanski nalazi) – sitna arheološka građa s kršćanskom simbolikom Literatura: Mirja JARAK, Povijest starokršćanskih zajednica na tlu kontinentalne Hrvatske, u: Od nepobjedivog sunca do sunca pravde, Zagreb, 1994. Branka MIGOTTI, Arheološka građa iz ranokršćanskog razdoblja u kontinentalnoj Hrvatskoj, u: Od nepobjedivog sunca do sunca pravde, Zagreb, 1994. Branka MIGOTTI, Mario ŠLAUS, Zdenka DUKAT, Ljubica PERINIĆ, Accede ad Certissieam: antički i ranokršćanski horizont arheološkog nalazišta Štrbinci kod Đakova, Zagreb, 1998. Danica PINTEROVIĆ,Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek, 1978.

14. Datum i vrijeme 02. 06. 2008., 16:00 – 17:00 h Predavaonica 113 Seminar ­ tema Bitka kod Murse 351. Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – povijesni okvir (Konstancije Drugi, Magnencije) – kao izvor za kršćansku zajednicu u Mursi – Slogan: „Hoc signo victor eris“ na novcu

Literatura: Hermina GÖRICKE­LUKIĆ, Rimski novac kovan povodom bitke kod Murse 351. godine, OZ, 28, Osijek, 2007. Hrvoje GARAČANIN, Bitka kod Murse 351. i njezin odjek, Scrinia slavonica, 3, Slavonski Brod, 2003. Danica PINTEROVIĆ,Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek, 1978. Datum i vrijeme 02. 06. 2008., 15:00 – 16:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Nekropole Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – stanje istraženosti – položaj nekropola – vrste grobova – pogrebni običaji Literatura: Antun DORN, Nalazi rimskih grobova u Sotinu, Glasnik slavonskih muzeja, 1967., br. 3. Slavica FILIPOVIĆ, Sustavno arheološko istraživanje kasnoantičke nekropole u Zmajevcu 2004. – 2005., Osječki zbornik 28, Osijek, 2007.

Page 65: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Branka MIGOTTI, Kasnoantička nekropola na Štrbincima kod Đakova – iskopavanja u 2001., ARR, 14, Zagreb, 2004. Branka MIGOTTI, Kasnoantičko groblje na Štrbincima kod Đakova – iskopavanja u 2002. i 2003., ARR, 15, Zagreb, 2007.

15. Datum i vrijeme Nadoknada Predavaonica 113 Seminar ­ tema Najezda barbara Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – povijesni okvir – poraz rimske vojske kod Hadrijanopola – najezda barbara (Huni …)

Literatura: Hrvoje GRAČANIN, Huni u južnoj Panoniji, Scrinia slavonica, 5, Slavonski Brod, 2005. Hrvoje GRAČANIN, Goti i južna Panonija, Scrinia slavonica, 6, Slavonski Brod, 2006. Miroslava MIRKOVIĆ, Sirmium­its History from the I Century A. D. To 582 A. D., Sirmium I, Beograd 1971. Datum i vrijeme Nadoknada Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Propast antike na području hrvatskoga Podunavlja Nastavnik Dr. sc. Mato Ilkić – barbari na limesu (literarni izvori i arheološki tragovi) – propast rimske vojske na limesu (dislokacija postrojbi) – propast rimskih urbanih cjelina u pozadini limesa – arheološki tragovi Literatura: Andreas ALFÖLDI, Der Untergang der Römerherrschaft in Pannonien, Berlin und Leipzig 1926. Hrvoje GRAČANIN, Huni u južnoj Panoniji, Scrinia slavonica, 5, Slavonski Brod, 2005., Hrvoje GRAČANIN, Goti i južna Panonija, Scrinia slavonica, 6, Slavonski Brod, 2006., Miroslava MIRKOVIĆ, Sirmium­its History from the I Century A. D. To 582 A. D., Sirmium I, Beograd 1971., András MÓCSY, Pannonia, RE Suppl. IX, Stuttgart 1962. András MÓCSY, Pannonia and Upper Moesia, London 1974.

Page 66: Silabusi Za Kolegije Ljetni

IV. SEMESTAR

Silabus za kolegij „Željezno doba“ 1. Datum i vrijeme 26. veljače 2008., 10,00­12,00 sati Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema UVOD U ŽELJEZNO DOBA Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­ temeljne kronologije i periodizacije (P.Reinacke, H. Muller­ Karpe, K. Kilian, C.F.E. Pare) ­ kulturni krugovi (regije) i etničke (jezične) cjeline (Grci, Etruščani, Latini, Italici, Iliri, Kelti, Skiti i dr.) ­povijesna dinamika epohe, društvena stratifikacija, proto/urbanizacija Literatura: C. F. E. Pare, Chronology in Central Europe at the end of the Bronze Age, Absolute Chronology, Archaeological Europe 2500­ 500. g.pr. Kr., Kobenhaven, 1996. PRAISTORIJA JUGOSLAVENSKIH ZEMALJA, V, Sarajevo, 1987. Datum i vrijeme 27. veljače 2008., Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema UVODNO PREDAVANJE Nastavnik Martina Čelhar, prof. ­ Upoznavanje studenata sa sadržajem kolegija ­ Upoznavanje studenata s osnovnom literaturom ­ Objašnjavanje načina izlaganja i pisanja seminarske radnje ­ Podjela seminarskih tema Literatura:

2. Datum i vrijeme 04. ožujka 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema POČECI GRČKE CIVILIZACIJE Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­Kontinuitet i promjene između 12. i 8.st.pr.Kr. (protogeometrijsko i geometrijsko razdoblje) ­društveno­povijesni procesi, keramički stilovi, svetišta, naselja, kult mrtvih (Kerameikos, Cipar, Knossos, Vrokastro, Kavousi, Dreros, Phaistos, Argos, Eretria, Lefkandi, Zagora, Emporio, Olympia, Phaere, Perachora­Hera Akraia, Delos­Heraion, Samos­Heraion i dr.) ­«homerski» ideal ­ orijentalizirajuća «revolucija» : urbanizacija, nova duhovnost­ umjetnost, religija Literatura: O. Dickinson, The Aegean from Bronze Age to Iron Age, London­New York 2006 J. N..Goldstream, Geometric Greece, Toronto, 1977 O. Murray, Early Greece, London, 1993 CAMBRIDGE ANCIENT HISTORY, v. III, 1982, (N.G.L.Hammond, Illyris, Epirus and Macedonia in the early Iron Age, 619­656, A.M. Snodgrass, Central Greece and Thessaly, 657­695; N. G. L. Hammond, The Peloponnese, 696­744; J.M. Cook, East Greece, 745­778; J. Boardman, The Geometric Culture of Greece, 779­793;. V. Karageorghis, Cyprus, 511­533) Datum i vrijeme 05. ožujka 2008., Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema GRUPA DALJ Nastavnik Martina Čelhar, prof.

Page 67: Silabusi Za Kolegije Ljetni

– Rasprostranjenost i važnija nalazišta – Geneza i periodizacija – Tipovi i vrste naselja – Pokapanje – Privreda – Materijalna kultura Literatura: J. Šimić, Grupa Dalj, Ratnici na razmeđu istoka i zapada, Zagreb, 2004., 35­78. R. Vasić, Daljska grupa, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo, 1987., 533­535. S. Dimitrijević – T. Težak­Gregl – N. Majnarić­Pandžić, Prapovijest, Zagreb, 1998.

3. Datum i vrijeme 11. ožujak 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema GRČKA KOLONIZACIJA Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­rana grčka kolonizacija: eubejska, korintska, fokejska, rodska ­Pithekoussai (Ischia) i Cumae (predgrčka i grčka/Kyme) ­najstariji grčki tragovi na Jadranu (arheološki ostaci, povijesni izvori, Adria, Numana, Spina) Literatura: J. Boardman, The Greeks Overseas,1964 SPINA, Storia di una Città tra Greci ed Etruschi, Katalog izložbe, Ferrara, 1993. I GRECI IN OCCIDENTE, (ur. G.Pugliese Caratelli), Katalog izložbe, 1996. I GRECI IN ADRIATICO, (ur. M. Luni), Urbino, 1999. B. D' Agostino, Le genti della Campania antica, Italia omnium terrarum alumna, Milano, 1990. Datum i vrijeme 12. ožujak 2008., Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema GRUPA MARTIJANEC­KAPTOL Nastavnik Martina Čelhar, prof. – Rasprostranjenost i važnija nalazišta – Geneza i periodizacija – Tipovi i vrste naselja – Pokapanje – Privreda – Materijalna kultura Literatura: M. Šimek, Grupa Martijanec­Kaptol, Ratnici na razmeđu istoka i zapada, Zagreb, 2004., 79.­130.. K. Vinski­Gasparini, Grupa Martijanec­Kaptol, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo, 1987., 182­231. S. Dimitrijević – T. Težak­Gregl – N. Majnarić­Pandžić, Prapovijest, Zagreb, 1998.

4. Datum i vrijeme 18. ožujak 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema RIM I ARAHAIČNI LACIJ Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­Arheološka topografija Rima: Forum, Esquilin, Palatin, Quirinal, Capitolij, S. Ombono ­Pregled i kronologija starijeg željeznog doba Latium Vetusa: Lazio I­IV/1000 ­ 580.g.pr. Kr.: ­ Colli Albani, Pratica di Mare (Lavinium), Lanuvio, Castel di Decima, Satricum, Palestrina (Praeneste), Ardea, La Rustica i dr. ­«prinčevski» pokopi, npr. Tomba Castellani­Praeneste; gr. 15, Castel di Decima ­Rim­ između povijesti i mita Literatura:

Page 68: Silabusi Za Kolegije Ljetni

R. Ross Holloway, The Archaeology of early Rome and Latium, 1999, London L. Quilici, Roma primitiva e le origini delle civiltà laziale, Roma , 1979. CIVILTA DEL LAZIO PRIMITIVO, Roma 1976 (katalog izložbe) G. Colonna, I Latini e gli altri popoli del Lazio, Italia omnium terrarum alumna, Milano 1990 Datum i vrijeme 19. ožujak 2008., Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema GRUPA BUDINJAK; KOLAPIJANI Nastavnik Martina Čelhar, prof. – Rasprostranjenost i važnija nalazišta – Geneza i periodizacija – Tipovi i vrste naselja – Pokapanje – Privreda – Materijalna kultura Literatura: Ž. Škoberne, Grupa Budinjak, Ratnici na razmeđu istoka i zapada, Zagreb, 2004., 131­159. Ž. Škoberne, Budinjak, Kneževski tumul, Zagreb, 1999. L. Čučković, Kolapijani, Ratnici na razmeđu istoka i zapada, Zagreb, 2004., 173­210.

5. Datum i vrijeme 25. ožujak 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema POČECI ETRUŠČANSKE CIVILIZACIJE Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­ Tolfa­ Allumiere­ horizont 10. st. pr. Kr. u južnoj Etruriji ­ odnos s Umbrijom (Terni I­ III (10­7.st.pr.Kr.)) ­ Luni sul Mignone ­ Toskana i sjeverni Lacij – periodizacija, kronologija, pregled kulture ­ «villanoviano» I­II (900­ 720.g. pr.Kr.): rani «prinčevski pokopi (nekropole Tarquinije i Veija: Grotta Gramiccia, Casale del Fosso) ­«orientalizzante» ( 720­ 580. g.pr. Kr.) ­ promjene arahajskog razdoblja ( 580­480.g.pr.K.) ­ monumentalna arhitektura: sakralna (svetišta: Pyhrgi) i profana (Murlo), Literatura: LES ETRUSQUES ET EUROPE, Paris 1993 (članci: M. Cristofani, Miness et metaux aux origines de l' Etrurie: la culture villanovienne, 34­43; ISTI, La vocation maritime des Etrusques, 44­ 53, ISTI, Archicture civile et architecture religieuse, 72.77; ISTI, L' au­dela, 92­101) S. Haynes, Etruscan Civilization, London 2000 GLI ETRUSCHI, Katalog izložbe, Venezia 2000 (članci: G. Bartollini, Le origini e la difusione della cultura villanoviana; A.Naso, Le aristocrazie etrusche in periodo orientalizzante: cultura, economia, relazioni; M.B. Jovino, L' espasione degli Etruschi in Campania; M. Menichetti, Le forme politiche di epoca arcaica) Datum i vrijeme 26. ožujak 2008., Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema JAPODI Nastavnik Martina Čelhar, prof. – Rasprostranjenost i važnija nalazišta – Geneza i periodizacija – Tipovi i vrste naselja – Pokapanje – Privreda – Materijalna kultura Literatura:

Page 69: Silabusi Za Kolegije Ljetni

D. Balen­Letunić, Japodi, Ratnici na razmeđu istoka i zapada, Zagreb, 2004., 211­260. R. Drechler­Bižić, Japodska grupa, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo, 1987., 391­441. S. Dimitrijević – T. Težak­Gregl – N. Majnarić­Pandžić, Prapovijest, Zagreb, 1998.

6. Datum i vrijeme 01. travanj 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema ETRUŠČANI I EUROPA Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­«villanova» civilizacija preko Apenina (Emilia­Romagna ): »villanoviano»I­III(Bologna ), 900­530. g. pr. Kr. ­„Certosa“ faza: 530­350.g.pr. Kr.(urbanizacija: Felsina, Marzabotto, Spina) ­ etručšanski utjecaji i import u alpski i prekoalpski svijet :«orientalizzante settentrionale» (stil života,«prinčevski» pokopi, situle ) Literatura: M. Zuffa, La civilta' villanoviana, PCIA, v.V, Roma 1976. G. Sasatelli, L' espansione etrusca nella valle Padana, I Celti, Katalog izložbe, Venezia, 1991., S. Haynes, Etruscan Civilization, London, 2000. LES ETRUSQUES ET EUROPE, Paris 199 (članci:L.A. Foresti: L' Italie et l' Europe centrale: les temps protohistoriques, 158­167; R. Adam, D.Briquel, J. Gran­Aymerich, D. Ridgway, I.. Strom, F­W. von Hase, Les relations transalpines, 180­195) Datum i vrijeme 02. travanj 2008., Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema JUGOISTOČNOALPSKA REGIJA U ŽELJEZNO DOBA I

(DOLENJSKA GRUPA, SVETOLUCIJSKA GRUPA) Nastavnik Martina Čelhar, prof. – Rasprostranjenost i važnija nalazišta – Geneza i periodizacija – Tipovi i vrste naselja – Pokapanje – Privreda – Materijalna kultura Literatura: S. Gabrovec, Dolenjska grupa, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo, 1987., 29­119. S. Gabrovec, Svetolucijska grupa, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo, 1987., 120­150.

7. Datum i vrijeme 08. travanj 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema PICENSKA KULTURA Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­Skicozan prikaz kronologije, periodizacije (s indikativnom arheološkom građom) ­religija, umjetnost, društvene stratifikacija (“prinčevski“ orijentalizirajući pokop i drugi temeljni socio/ funerarni aspekti) picenske kulture ­ bitni za razumijevanje histarskog i liburnskog svijeta, odnosno, jadranske protopovijesne dinamike. ­Značaj Numane, Ancone. . Literatura: D. G. Lollini, La civilta picena PCIA, vol.V, 1976. M. Landolfi, I Piceni, Italia omnium terrarum alumna, Milano, 1990. I Piceni e l Italia medio ­adriatica, Atti Con.XXII di Studi etruschi ed italici, Ascoli Piceno – Teramo – Ancona , 2000., Pisa ­ Roma, 2003. Datum i vrijeme 09. travanj 2008., Predavaonica br. 113

Page 70: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Seminar ­ tema JUGOISTOČNOALPSKA REGIJA U ŽELJEZNO DOBA II (NOTRANJSKA GRUPA, LJUBLJANSKA GRUPA, ŽELJEZNO DOBA U ŠTAJERSKOJ)

Nastavnik Martina Čelhar, prof. – Rasprostranjenost i važnija nalazišta – Geneza i periodizacija – Tipovi i vrste naselja – Pokapanje – Privreda – Materijalna kultura Literatura: S. Gabrovec, Notranjska grupa, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo, 1987., 178­181. S. Gabrovec, Ljubljanska grupa, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo, 1987., 182­231. B. Teržan, Starejša železna doba na Slovenskem Štajerskem, Ljubljana, 1990.

8. Datum i vrijeme 15. travanj 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema «PRINČEVSKI» POKOPI Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­ između apeninskog i alpskog svijeta (Pitino, Verucchio, Klein ­Klein, Strettweg, Sopron, Sesto Calende, Eberdingen­Hochdorf, Novo Mesto, Budinjak, Kaptol, Martijanec) ­društveno­politički značaj i religijska funkcija u kontekstu konkretne kulture Literatura: RATNICI NA RAZMEĐU ISTOKA I ZAPADA, Zagreb, 2004. (M.Šimek, Grupa Martijanec ­ Kaptol; Ž. Škoberne, Grupa Budinjak) B. Teržan, Starejša železna doba na slovenskem Štajerskem, Ljubljana, 1990. M. Egg, Zu den Fürstengräbern im Osthallstattkreis., Die Osthallstattkultur, Akten des Internationalen Symposium, Sopron 1994, Budapest, 1996. P. Gleirscher, I sovrani nelle alpi orienetali, Guerrieri, Principi ed Erroi, 2004., 403­410 C.F.E.Pare, ‘Fürstengräber’, Celts and the Mediterranean world: developments in the West Hallstatt culture in the sixth and fifth centuries BC. Proceedings of the Prehistoric Society 57, 1991, 183­202. Datum i vrijeme 16. travanj 2008., Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema SITULSKA UMJETNOST Nastavnik Martina Čelhar, prof. ­ Fenomen situlske umjetnosti ­ Rasprostranjenost, porijeklo, razvoj ­ Scene i njihov značaj – profani,grobni, kultni karakter ­ Situlska umjetnost u JI Alpama i Istri Literatura: T. Knez, Situlska umjetnost u Jugoslaviji, Duhovna kultura Ilira, Sarajevo, 1984., 89­104. S. Gabrovec, Umetnost Ilirov v prazgodovinskem obdobju na području severozahodne in severne Jugoslavije, Duhovna kultura Ilira, Sarajevo, 1984.,41­63. P. Turk, Podobe življenja in mita, Ljubljana, 2005.

9. Datum i vrijeme 22. travanj 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema «PRINČEVSKI» POKOPI BALKANA Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­Glasinac­ Atenica­ Vergina Literatura:

Page 71: Silabusi Za Kolegije Ljetni

A. Palavestra, Kneževski grobovi starijeg gvozdenog doba na centralnom Balkanu, Balkanološki intitut, Beograd 1984. ISTI, Strongholds of Power, The Territorial Aspects of the Princely Tombs of the Early Iron Age the Central Balkans, Balkanica XXVI 1955 A. Benac, Kult mrtvih na ilirskom prostoru u praistorijsko doba, Duhovna kultura Ilira, Sarajevo 1984 S. Čače, Obredi uz kneževski grob u Atenici i tragovi arhaičnog kraljevstva u Iliriku, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 24(11), Zadar 1984­85., 13­32. M. Andronikos, Vergina, The Royal Tombs and the Ancient City, Athens 1984. B. Govedarica, Zwischen Hallstatt und Griechenland: die Fürstengräber in der fruhen Eisenzeit des Mittelbalkans, GCBI XXXII/30, Sarajevo 2002. Datum i vrijeme 23. travanj 2008., Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema HISTARSKA GRUPA Nastavnik Martina Čelhar, prof. – Rasprostranjenost i važnija nalazišta – Geneza i periodizacija – Tipovi i vrste naselja – Pokapanje – Privreda – Materijalna kultura Literatura: S. Gabrovec­K. Mihovilić, Istarska grupa, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo, 1987., 293­338. S. Dimitrijević – T. Težak­Gregl – N. Majnarić­Pandžić, Prapovijest, Zagreb, 1998.

10. Datum i vrijeme 29. travanj 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema ISTOČNI JADRAN U ŽELJEZNO DOBA Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­kulture (histarska, liburnska, delmatska, južni Jadran) ­kulturna interakcija sa zaleđem (Japodi, jugoistočnoalpski svijet, Glasinac) Literatura: PJZ, V, ŽELJEZNO DOBA (K.Mihovilić­S, Gabrovec, Istarska grupa; R. Drechler­ Bižić,Japodska grupa; Š. Batović, Liburnska grupa; B. Čović, Srednjedalmatinska grupa; ISTI, Glasinačka kultura) D. Balen.­Letunić, Japodi, Ratnici na razmeđu Istoka i zapada, Zagreb, 2004., 211­260. Datum i vrijeme 30. travanj 2008., Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema IMPORT KOD HISTRA; HISTARSKA KAMENA PLASTIKA Nastavnik Martina Čelhar, prof. ­ Trgovačke veze i kontakti ­ Porijeklo importa i njihova databilna vrijednost ­ Monumentalna kamena plastika ­Povezanost s italskim i općenito jadranskim svijetom ­ Histarska duhovna i estetska izvornost i samosvojnost Literatura: S. Gabrovec­K. Mihovilić, Istarska grupa, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo, 1987., 293­338. S. Dimitrijević – T. Težak­Gregl – N. Majnarić­Pandžić, Prapovijest, Zagreb, 1998. K. Mihovilić, Nezakcij – nalaz grobnice 1981. godine, Monografije i katalozi 6, Pula, 1996. K. Mihovilić, Histri i Etruščani, Pula, 1988. D. Glogović, Nalazi geometrijske keramike iz Daunije na području Istre, Histri archaeologica, Pula,

Page 72: Silabusi Za Kolegije Ljetni

1979., 57­84. S.Kukoč, Histarska plastika u kontekstu umjetnosti jadranskog područja od 7. do 5. st.pr. Kr., RFFZd 13, Zadar, 1987., 75­112.

11. Datum i vrijeme 06. svibanj 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema ZAPADNOJADRANSKI SVIJET Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­kulture zapadnodranskog svijeta (Este I­III/9­3.st.pr.Kr; Piceno I­VI/ 9­ 3.st.pr.Kr., Daunija, Salento) Literatura: ITALIA OMNIUM TERRARUM ALUMNA (članci:A.M. Chieco Bianchi, I Veneti; M.Landolfi, I Piceni;E.M. DE Juliis, L' origine delle genti iapigie e la civilta' dei Dauni; F. D. Andria, Messapi e Peuceti) I PICENI, Popolo d' Europa, Katalog izložbe S. Stopponi, I rapporti con i popoli vicini, Gli Etruschi, Katalog izložbe, Venezia, 2000. I. Messapi, Atti 30.Conv. di Studi sulla Magna Grecia (Taranto­Lecce 199o), Taranto, 1991. Datum i vrijeme 07. svibanj 2008., Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema LIBURNSKA GRUPA Nastavnik Martina Čelhar, prof. – Rasprostranjenost i važnija nalazišta – Geneza i periodizacija – Tipovi i vrste naselja – Pokapanje – Privreda – Materijalna kultura Literatura: Š. Batović, Liburnska grupa, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo, 1987., 339­390. S. Dimitrijević – T. Težak­Gregl – N. Majnarić­Pandžić, Prapovijest, Zagreb, 1998.

12. Datum i vrijeme 13. svibanj 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema TRANSJADRANSKI ODNOSI U ŽELJEZNO DOBA Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­ jadranski kulturni dodiri i razmjena dobara i ideja ­stratifikacija importa (keramika, metal) Literatura: JADARANSKA OBALA U PROTOPOVIJESTI, Zagreb, 1976. (članci: Š. Batović, Le relazioni culturali tra le sponde adriatiche nell' età del ferro;R. Peroni, „La koine“ adriatica e il suo processo di formazione; D. Lollini, Sintesi della civiltà picena,;F. Prendi, Un apercu sur la civilisation de la premier periode du fer en Albanie; M.Nikolanci, Maloazijski import na istočnom Jadranu) Š.Batović, Contribution aux etudes de la ceramique corinthienne sur la cote orientale de l Adiatique, VAHD 77, 1984. K. Mihovilić, Nezakcij, nalaz grobnice 1981. godine, Pula, 1996. R. Katičić, Diomed na Jadranu,Illyricum mythologicum, Zagreb, 1994. Datum i vrijeme 14. svibanj 2008., Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema HELENISTIČKA RELJEFNA KERAMIKA LIBURNSKE GRUPE;

OSTAVA IZ JAGODNJE GORNJE Nastavnik Martina Čelhar, prof. ­ostava iz Jagodnje Gornje kao predstavnik posljednjeg stupnja Liburnske grupe

Page 73: Silabusi Za Kolegije Ljetni

­ Osnovni oblici i dekoracija helenističke reljefne keramike u Liburniji ­ Nalazišta, radionice Literatura: Z. Brusić, Helenistička reljefna keramika liburnske grupe, Diadora 10, Zadar, 1988., 19­64. Z. Brusić, Resnik, hidroarheološka istraživanja, Kaštela, 2004. Š. Batović, Ostava iz Jagodnje Gornje u okviru zadnje faze liburnske kulture, Diadora 7, Zadar, 1974, 159­245. S. Dimitrijević – T. Težak­Gregl – N. Majnarić­Pandžić, Prapovijest, Zagreb, 1998.

13. Datum i vrijeme 20. svibanj 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema LIK RATNIKA ŽELJEZNOG DOBA Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč Na reprezentativnom materijalu s prostora Sredozemlje­Podunavlje –Alpe analizira se u konkretnom vremenu lik ratnika, njegov: ­izgled (naoružanje) ­društvena funkcija ­simbolika ­znakovi i simboli moći i vrhovništva: sakralnog (svećenik) i profanog (rex, princeps, basileus) Literatura: GUERRIERI, PRINCIPI, ED EROI, 2004 (M.T. GUAITOLI: La dimensione di guerriero, principe ed eroe attraverso le fonti letterarie e le testimonianze archaologiche; M. EGG, I guerrieri ) Ž. Škoberne, Prapovijesne kacige, Kacige u Hrvatskoj, Zagreb, 2001. I. Marović, Grčko­ilirska kaciga, VAPD 99, Split, 2006. KELTOI, Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije, Ljubljana 1984., (članak S. Gabrovca, D. Božiča) Datum i vrijeme 21. svibanj 2008., Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema DELMATSKA GRUPA; GRČKO­ILIRSKE KACIGE Nastavnik Martina Čelhar, prof. – Rasprostranjenost i važnija nalazišta – Geneza i periodizacija – Tipovi i vrste naselja – Pokapanje – Privreda ­ Materijalna kultura ­ Podrijetlo, razvoj i datacija grčko­ilirskih kaciga ­ Rasprostranjenost, nalazišta u Hrvatskoj Literatura: B. Čović, Srednjodalmatinska grupa, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo, 1987., 442­480 S. Dimitrijević – T. Težak­Gregl – N. Majnarić­Pandžić, Prapovijest, Zagreb, 1998. I. Marović, Grčko­ilirska kaciga, VAPD, 99, Split, 2006., 13­26.

14. Datum i vrijeme 27. svibanj 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema GRCI NA JADRANU Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­(sirakuška) kolonizacija istočnog Jadrana ­ oblici interakcije grčkog i autohtonog („ilirskog“) svijeta ­ promjene u istočnojadranskim kulturama u zadnjim stoljećima stare ere Literatura:

Page 74: Silabusi Za Kolegije Ljetni

D.Rendić­Miočević, Iliri i antički svijet. Split 1989 (članci:Iliri između barbarskog i helenskog svijeta; Grci u Dalmaciji i njihove veze s ilirskim svijetom; Grci i Iliri u svjetlu numozmatičkih vrela, Helenistički zlatni nakit iz ilirsko­grčke nekropole u Budvi)) B. Kirigin, The Greeks in Central Dalmatia, La Dalmazia e l'altra sponda, Problemi di archaeologia Adriatica (ur. L. Bracessi, S. Graciotti), Firenze, 1999. B. Kirigin, Issa, Zagreb 1996 B. Kirigin, Novosti o Grcima u Dalmaciji, GCBI XXXII/39, Sarajevo 2002 GRČKI UTJECAJ NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA, Split, 2002. Datum i vrijeme 28. svibanj 2008., Predavaonica br. 113 Seminar­ tema GRUPA DONJA DOLINA­SANSKI MOST Nastavnik Martina Čelhar, prof. – Rasprostranjenost i važnija nalazišta – Geneza i periodizacija – Tipovi i vrste naselja – Pokapanje – Privreda – Materijalna kultura Literatura: B. Čović, Grupa Donja Dolina­Sanski Most, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo, 1987., 232­288. Z. Marić, Donja Dolina, GZM, n.s. XIX, Sarajevo, 1964.

15. Datum i vrijeme 03. lipanj 2008., 10,00 ­ 12,00 sati Predavaonica br. 113 Predavanje ­ tema KELTI Nastavnik Prof. dr. sc. Sineva Kukoč ­ na matičnom prostoru ­ „latenski“ horizonti Literatura: Keltska kultura u Jugoslaviji, PJZ V ,Željezno doba, 1987. (B. Jovanović, Istočna grupa, Izvori za istoriju Skordiska; D. Božič, Zapadna grupa, Izvori za istoriju Tauriska) D. Božič Relativna kronologija mlajše železne dobe v jugoslavenskem Podonavlju, AV 32, 1981 D. Božič, Die Erforschung der Latenzeit un Slowenien seit Jahr 1964, AV 50 /1999. GUERRIERI, PRINCIPI ED EROI( D.Vitali, I Celti in Italia; J. Biel, I Primi Celti in Occidente, R. Gebhard, Gli insediamenti celtici dal IV al I sec. A.C.). J. Filip, I Celti, alle origini dell Europa, Roma 1980 A. Harding, The Archaeology of Celtic Art, , London 2004 Datum i vrijeme 04. lipanj 2008., Predavaonica br. 113 Seminar ­ tema SREDNJOBOSANSKA GRUPA Nastavnik Martina Čelhar, prof. – Rasprostranjenost i važnija nalazišta – Geneza i periodizacija – Tipovi i vrste naselja – Pokapanje – Privreda – Materijalna kultura Literatura: B. Čović, Srednjobosanska grupa, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo, 1987., 481­530.

Page 75: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Silabus za kolegij „Muzeologija“

1. Datum i vrijeme 28. 02. 2008., 12:00 – 14:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Uvod u problematiku muzeološkoga rada Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

­ Muzeologija kao opća znanstvena disciplina ­ Odnos muzeologija/muzeografija ­ Konceptualna pitanja ­ Razine muzeologije (povijesna, strukturalna, praktična)

Literatura: I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. Z. Stransky, Pojam muzeologije, Muzeologija 8, 1970. Z. Stransky, Temelji opće muzeologije, Muzeologija 8, 1970. T. Šola, Prilog mogućoj definiciji muzeologije, Informatologia Yugoslavica 1­3, 1984, 67­69.

2. Datum i vrijeme 06. 03. 2008., 12:00 – 14:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Pregled razvoja muzejske djelatnosti i nastanak muzeja u prošlosti (od

pretpovijesti do 19. stoljeća) Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– Prve umjetničke zbirke – Zbirke čudesa i ahemenidske palače, riznice u svetištima palača, umjetnine u trijemovima vila – Samostanske i crkvene zbirke umjetnina, zbirke kraljeva i laičkih moćnika – Curiosa artificialia i Curiosa naturalia – Razvoj umjetničkoga tržišta u Europi – Prosvjetiteljstvo 18. st. otvorena vrata muzeja, privatne zbirke i formiranje javnih muzeja – Francuska revolucija i formiranje hrama umjetnosti, muzej kao narodni i nacionalni, javna i

državna ustanova Literatura: V. Humski, Pregled povijesti muzeja u Hrvatskoj (19. i 20. st. do 1940.), Muzeologija 24, 1986, 13­72. Ž. Koščević, Muzej u prošlosti i sadašnjosti, Muzeologija 21, 1977, 13­74. I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. S. P. Novak – B. Šulc, Muzeji i galerije Hrvatske, Zagreb 1992.

3. Datum i vrijeme 13. 03. 2008., 12:00 – 14:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema 19. st. – „muzejska epoha“ ­ temelji muzejske prakse i muzejske teorije Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– Arhitektura muzeja (neoklasicizam, neorenesansni i neogotički stil, palatinska barokna arhitektura)

– Razvoj, narodnih, arheoloških, povijesnih, prirodoslovnih i tehničkih muzeja – Polivalentna shema muzeja – Dvije vrste zbirki (za publiku i za specijaliste ­ studijska zbirka)

Literatura: V. Humski, Pregled povijesti muzeja u Hrvatskoj (19. i 20. st. do 1940.), Muzeologija 24, 1986, 13­72. Ž. Koščević, Muzej u prošlosti i sadašnjosti, Muzeologija 21, 1977, 13­74. I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. S. P. Novak – B. Šulc, Muzeji i galerije Hrvatske, Zagreb 1992.

Page 76: Silabusi Za Kolegije Ljetni

4. Datum i vrijeme 20. 03. 2008., 12:00 – 14:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema 20. st. – „stoljeće muzeja“ – hrvatska i europska iskustva Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– Publiciranje muzeoloških časopisa i priručnika – Madridska konferencija 1934. – Fenomen ideologizacije muzeja – Značenje i uloga muzejske izložbe – Prikupljanje dokumentacijske i bibligrafske građe

Literatura: Ž. Koščević, Muzej u prošlosti i sadašnjosti, Muzeologija 21, 1977, 13­74. I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993.

5. Datum i vrijeme 27. 03. 2008., 12:00 – 14:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Muzeografija, podjela muzeologije, razvoj muzeja Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– Muzeografija kao sustav uputa o radu u zbirkama i muzejskim predmetima – Opća, povijesna, teoretska, primijenjena, specijalizirana muzeologija – Muzej kao institucija – Razvoj koncepta muzeja

Literatura: I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. Z. Stransky, Temelji opće muzeologije, Muzeologija 8, 1970. T. Šola, Prilog mogućoj definiciji muzeologije, Informatologia Yugoslavica 1­3, 1984, 67­69.

6. Datum i vrijeme 03. 04. 2008., 12:00 – 14:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Povijest muzeologije Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– Od početaka muzeološke misli, protoznanstvene i deskriptivne do sintetičke faze – Renesansno doba kao vrijeme začetaka muzeološke misli – Carl Linné i znanstveni cilj skupljanja ili sabiranja predmeta – Razdoblje prosvjetiteljstva i enciklopedizma – Znanstveno utemeljeno proučavanje muzejske djelatnosti u 19. st. – Muzej kao sredstvo za prenošenje poruka prošlosti u budućnost i muzej kao središnja tema

muzeologije u 20. st. – Opća i specijalna muzeologija i muzeologija kao znanost koja se bavi muzealnom djelatnosti

Literatura: I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. P. van Mensch, Strukturalni pristup muzeologiji, Informatica Museologica 1­2, 1988, 99­103. Z. Stransky, Pojam muzeologije, Muzeologija 8, 1970. Z. Stransky, Temelji opće muzeologije, Muzeologija 8, 1970. T. Šola, Prilog mogućoj definiciji muzeologije, Informatologia Yugoslavica 1­3, 1984, 67­69.

7. Datum i vrijeme 10. 04. 2008., 12:00 – 14:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Razvitak muzeološkoga školovanja Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– ICOFOM potiče osnivanje studijskih centara muzeologije na sveučilištima – Muzeološko obrazovanje provodi se na svih 5 kontinenata

Page 77: Silabusi Za Kolegije Ljetni

– Specijalistički tečajevi ili puni sveučilišni nastavni programi – Muzeologija i osnivanje katedre za muzeologiju na FF u Zagrebu

Literatura: A. Bauer, Muzeologija, Muzeologija 6, Zagreb 1967, 6­21. Ž. Koščević, Muzej u prošlosti i sadašnjosti, Muzeologija 21, 1977, 13­74. I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. S. P. Novak – B. Šulc, Muzeji i galerije Hrvatske, Zagreb 1992. B. Težak, Informaciono­dokumentaciono­komunikacioni (IN­DOK) sistem, Informatologia Yugoslavica 4 (1­4), 1969.

8. Datum i vrijeme 17. 04. 2008., 12:00 – 14:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Klasifikacija i tipologija muzeja Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– Klasifikacija muzeja po vrsti predmeta, multidisciplinarni muzeji i specijalizirani muzeji – Tipologija muzeja po muzeološkim funkcijama (funkcija zaštite i komunikacije) – Tipologija po organizacijskoj strukturi muzejske ustanove

Literatura: I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. Z. Stransky, Temelji opće muzeologije, Muzeologija 8, 1970.

9. Datum i vrijeme 24. 04. 2008., 12:00 – 14:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Mrežna organizacija i matičnost muzeja Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– Mreža muzeja i muzejski sustav (funkcija horizontalne i vertikalne hijerarhije) – Registar muzejskih ustanova – Matičnost muzeja – Vertikalna, horizontalna i mrežna povezanost muzeja

Literatura: I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. P. van Mensch, Strukturalni pristup muzeologiji, Informatica Museologica 1­2, 1988, 99­103. S. P. Novak – B. Šulc, Muzeji i galerije Hrvatske, Zagreb 1992. B. Težak, Informaciono­dokumentaciono­komunikacioni (IN­DOK) sistem, Informatologia Yugoslavica 4 (1­4), 1969.

10. Datum i vrijeme 08. 05. 2008., 12:00 – 14:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Shema organizacija muzeja Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– Organizacija po muzeološkim funkcijama (zaštita, istraživanje, komunikacija) – Zbirni fond – Stručno osoblje – Tehničke službe – Muzejska administracija i uprava – Prostor s odgovarajućom opremom – Organizacija muzejske građe po zbirkama – Raspored stručnoga osoblja po organizacijskim jedinicama – Organizacija prostora muzeja (prostor za zaštitu muzejske građe, prostor za komunikaciju,

radni prostor) Literatura:

Page 78: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Ž. Koščević, Muzej u prošlosti i sadašnjosti, Muzeologija 21, 1977, 13­74. I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. P. van Mensch, Strukturalni pristup muzeologiji, Informatica Museologica 1­2, 1988, 99­103. S. P. Novak – B. Šulc, Muzeji i galerije Hrvatske, Zagreb 1992.

11. Datum i vrijeme 15. 05. 2008., 12:00 – 14:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Muzeji i znanstveno­istraživačka djelatnost Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– Organizirani oblik stručnoga i znanstvenoga rada u muzejima – Kriteriji za obavljanje muzeoloških funkcija – Muzeji kao ustanove koje sabiru, dokumentiraju, čuvaju i izlažu, ali i znanstveno istražuju i

interpretiraju materijalna svejdočanstva iz svoga djelokruga u okviru pojedinih temeljnih znanstvenih disciplina

Literatura: A. Bauer, Muzeologija, Muzeologija 6, Zagreb 1967, 6­21. I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. P. van Mensch, Strukturalni pristup muzeologiji, Informatica Museologica 1­2, 1988, 99­103. T. Šola, Prilog mogućoj definiciji muzeologije, Informatologia Yugoslavica 1­3, 1984, 67­69.

12. Datum i vrijeme 29. 05. 2008., 12:00 – 14:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Teorija muzeologije, muzeologija i informacijske znanosti Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– Znanstveni i metodološki aparat muzeologije – Baština kao temeljni sadržaj muzeologije – Razvoj muzeologije u okviru informacijskih znanosti

Literatura: A. Bauer, Muzeologija, Muzeologija 6, Zagreb 1967, 6­21. I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. P. van Mensch, Strukturalni pristup muzeologiji, Informatica Museologica 1­2, 1988, 99­103. Z. Stransky, Pojam muzeologije, Muzeologija 8, 1970. Z. Stransky, Temelji opće muzeologije, Muzeologija 8, 1970. T. Šola, Prilog mogućoj definiciji muzeologije, Informatologia Yugoslavica 1­3, 1984, 67­69. B. Težak, Informaciono­dokumentaciono­komunikacioni (IN­DOK) sistem, Informatologia Yugoslavica 4 (1­4), 1969.

13. Datum i vrijeme 05. 06. 2008., 12:00 – 14:00 h Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Predmet muzeologije i odnos muzeologije prema temeljnim znanstvenim

disciplinama Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– Istraživanje osobina predmeta kulturnopovijesnoga naslijeđa (primarni, arheološki, muzeološki kontekst)

– Muzealnost i utvrđivanje muzealnosti predmeta – Specijalna muzeologija kao polazište odnosa muzeologije prema temeljnim znanstvenim

disciplinama (muzeologija u ulozi pomoćne discipline) Literatura: I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. P. van Mensch, Strukturalni pristup muzeologiji, Informatica Museologica 1­2, 1988, 99­103. Z. Stransky, Temelji opće muzeologije, Muzeologija 8, 1970. T. Šola, Prilog mogućoj definiciji muzeologije, Informatologia Yugoslavica 1­3, 1984, 67­69.

Page 79: Silabusi Za Kolegije Ljetni

14. Datum i vrijeme Nadoknada Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Muzeološka istraživanja Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– Temeljna i primijenjena muzeološka istraživanja – Formatizirano i kontekstualizirano, selektivne znanstvene informacije, materijalnost predmeta – Muzejski predmet kao predmet baštine, kao nositelj informacija i izvor znanja, kao dokument,

kao subjekt i kao objekt, – Muzealije, muzealnost predmeta, identiteti muzejskih predmeta, kontekst života muzejskih

predmeta Literatura: A. Bauer, Muzeologija, Muzeologija 6, Zagreb 1967, 6­21. I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. Z. Stransky, Pojam muzeologije, Muzeologija 8, 1970.

15. Datum i vrijeme Nadoknada Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Muzejski predmet kao subjekt i kao objekt Nastavnik Doc. dr. sc. Boško Marijan

– Muzejski predmet = predmet baštine izdvojen iz vlastite realnosti koji u muzeološkoj stvarnosti dokumentira stvarnost iz koje je izdvojen

– Materijalnost, oblik i značenje muzejskoga predmeta – Identiteti muzejskoga predmeta (idejni, stvarni, zbiljski)

Literatura: A. Bauer, Muzeologija, Muzeologija 6, Zagreb 1967, 6­21. Ž. Koščević, Muzej u prošlosti i sadašnjosti, Muzeologija 21, 1977, 13­74. I. Maroević, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. P. van Mensch, Strukturalni pristup muzeologiji, Informatica Museologica 1­2, 1988, 99­103. T. Šola, Prilog mogućoj definiciji muzeologije, Informatologia Yugoslavica 1­3, 1984, 67­69.

Page 80: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Silabus za kolegij „Postanak i razvoj kršćanstva“ 1. Datum i vrijeme 25. 02. 2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Počeci kršćanske književnosti; Apostolski oci Nastavnik Josipa Baraka ­ osnovne biografske karakteristike apostolskih otaca Literatura: J. PAVIĆ – T.Z.TENŠEK, Patrologija, Zagreb 1993.; A. BADURINA, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb 1990.; Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.; Suvremena katolička enciklopedija, Split 1998.; H. JEDIN, Velika povijest crkve I, Zagreb 2001.

Datum i vrijeme 25. 02. 2007.; 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Počeci kršćanstva. Kršćanstvo i židovska tradicija: Stari zavjet Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi

­ odnos Kršćana i Židova ­ nastanak Starog zavjeta ­ Stari zavjet i arheologija

Literatura: Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb – bilo koje izdanje, str. 1169­1230 + kronološka tablica (dodatak na kraju Biblije); Biblijski priručnik, mala enciklopedija, Zagreb 1989.; Katolička enciklopedija, pod pojmom Biblija; Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.; W. KELLER, Povijest Židova od biblijskih vremena do stvaranja Izraela, Zagreb 1997., (do stranice 121).

2. Datum i vrijeme 3. 3. 2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Apologeti drugog stoljeća Nastavnik

­ tko su apologeti ­ osnovne biografske karakteristike

Literatura: J. PAVIĆ – T.Z.TENŠEK, Patrologija, Zagreb 1993.; A. BADURINA, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb 1990.; Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.; Suvremena katolička enciklopedija, Split 1998.; H. JEDIN, Velika povijest crkve I, Zagreb 2001.

Datum i vrijeme 3. 3. 2008., 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Počeci kršćanstva. Novi zavjet. Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi

­ evanđelisti u kontekstu antičke tradicije ­ rođenje Krista, njegovo djelovanje i smrt ­ arheologija i važniji novozavjetni lokaliteti

Literatura: Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb – bilo koje izdanje, str. str. 1230 ­ 1243 + kronološka tablica (dodatak na kraju Biblije); Biblijski priručnik, mala enciklopedija, Zagreb 1989.; Katolička enciklopedija, pod pojmom Biblija; Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.; H. JEDIN, Velika povijest crkve I, Zagreb 2001.

Page 81: Silabusi Za Kolegije Ljetni

3. Datum i vrijeme 10. 03. 2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Opće značajke aleksandrijske škole Nastavnik Josipa Baraka

­ opća obilježja pripadnika aleksandrijske škole Literatura: J. PAVIĆ – T.Z.TENŠEK, Patrologija, Zagreb 1993.; A. BADURINA, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb 1990.; Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.; Suvremena katolička enciklopedija, Split 1998.; H. JEDIN, Velika povijest crkve I, Zagreb 2001.

Datum i vrijeme 10. 03. 2008., 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Sv. Pavao i njegova misijska putovanja Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi

­ utjecaj sv. Pavla na širenje kršćanstva ­ život, djelo i smrti sv. Pavla ­ Pavlova ikonografija ­ arheologija i lokaliteti Pavlovih misijskih putovanja

Literatura: Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb – bilo koje izdanje, str. 1242 ­ 1272+ kronološka tablica (dodatak na kraju Biblije); Biblijski priručnik, mala enciklopedija, Zagreb 1989.; Katolička enciklopedija, pod pojmom Biblija; Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.; P. TESTINI, Gli apostoli Pietro e Paolo nella più antica iconografia cristiana, Studi Petriani, 1968, 92­130; F. BISCONTI, “Paolo”, Temi di iconografia,Citta’ di Vaticano 2000, 240­241.

4. Datum i vrijeme 17. 03. 2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Latinski pisci trećeg stoljeća Nastavnik Josipa Baraka

­ opća obilježja latinskih pisaca 3. stoljeća Literatura: J. PAVIĆ – T.Z.TENŠEK, Patrologija, Zagreb 1993.; A. BADURINA, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb 1990.; Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.; Suvremena katolička enciklopedija, Split 1998.; H. JEDIN, Velika povijest crkve I, Zagreb 2001.

Datum i vrijeme 17. 03. 2008.; 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Kršćanstvo i antičke misterijske religije Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi

­ pravni položaj kršćanstva u rimskoj državi ­ misterijske religije i njihova liturgija ­ apologeti

Literatura: J. PAVIĆ – T.Z.TENŠEK, Patrologija, Zagreb 1993.; Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.; Suvremena katolička enciklopedija, Split 1998.; W. BURKERT, Antichi culti misterici, Roma – Bari 1991.; E. DODDS, Pogani i kršćani u epohi tjeskobe. Aspekti religioznog iskustva od Marka Aurelija do Konstantina, Split 1999.

5. Datum i vrijeme 31. 03. 2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Kršćanska književnost na istoku

Page 82: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Nastavnik Josipa Baraka ­ opća obilježja kršćanske književnosti na istoku Literatura: J. PAVIĆ – T.Z.TENŠEK, Patrologija, Zagreb 1993.; A. BADURINA, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb 1990.; Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.; Suvremena katolička enciklopedija, Split 1998.; H. JEDIN, Velika povijest crkve I, Zagreb 2001. Datum i vrijeme 31. 03. 2008.; 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Osnove starokršćanske arhitekture u odnosu na liturgiju Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi ­ osnove starokršćanske arhitekture ­ sličnosti i razlike kršćanske, židovske i poganske liturgije Literatura: ENCICLOPEDIA DI ARTE MEDIOEVALE; P. TESTINI, Spazio cristiano nella tarda antichità e nell’alto medioevo, in VI Congresso Nazionale di Archeologia Cristiana 1983, str. 31­48; P. TESTINI, Alle origini della città cristiana ( IV­VII sec.) attraverso le testimonianze dell’archeologia, XI Congresso Internazionale di Archeologia Cristiana (1986), 1989., 3 vol.; R. KRAUTHEIMER, Early Christian and Byzantine Architecture, Harmondsworth 1975.

6. Datum i vrijeme 7. 04. 2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Crkveni oci Nastavnik Josipa Baraka

­ osnovne napomene o crkvenim ocima

Literatura: J. PAVIĆ – T.Z.TENŠEK, Patrologija, Zagreb 1993.; A. BADURINA, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb 1990.; Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.; Suvremena katolička enciklopedija, Split 1998.; H. JEDIN, Velika povijest crkve I, Zagreb 2001.

Datum i vrijeme 7. 04. 2008.; 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Funeralni rituali u antici i nastanak kršćanske funeralne tradicije Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi

­ tijek sprovoda u antici od trenutka smrti do pokopa ­ nastanak nove kršćanske funeralne tradicije

Literatura: Y. M. C. TOYBNEE, Morte e sepolure nel mondo romano, Roma, 1993.; P. A. FAVRIER, La mort Chretienne, XXXIII Setimana di studi altomedievali, Spoleto 1987., 881­942; M. BORDA, Lares, la vita familiare romena nei documenti archeologici e letterari, Città Città del Vaticano, 1947, 149­202.

7. Datum i vrijeme 14. 04. 2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Askeza i redovništvo u staroj crkvi Nastavnik Josipa Baraka

­ osnovne napomene o važnosti askeze i redovništva u staroj crkvi

Literatura: JEDIN, H., Velika povijest crkve I, Zagreb 2001.; JEDIN, H., Velika povijest crkve II, Zagreb 1995.; FRANZEN, A., Pregled povijesti crkve, Zagreb 1983.

Page 83: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Datum i vrijeme 14. 04. 2008.; 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Progoni kršćana i kult mučenika Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi

­ povijest progona kršćana ­ termini: mučenik, konfesor, lapsi ­ nastanak kulta mučenika

Literatura: J. PAVIĆ – T.Z.TENŠEK, Patrologija, Zagreb 1993.; A. BADURINA, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb 1990.; Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.; B. JOZIĆ, Problemi kršćanske ne/tolerancije, Split 1995.; F. RUGGIERO, La folia dei cristiani, su un aspetto della „realzione pagana“ tra il I e V secolo, Milano 1992.

8. Datum i vrijeme 21. 04.2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Starokršćansko hodočašće Nastavnik Josipa Baraka

­ osnovne napomene o važnosti hodočasničkih odredišta u staroj crkvi Literatura: H. JEDIN, Velika povijest crkve II, Zagreb 1995.; R. KRAUTHEIMER, Early Christian and Byzantine Architecture, Harmondsworth 1975.;J. PAVIĆ, J. – T. Z. TENŠEK, Patrologija, Zagreb 1993.

Datum i vrijeme 21. 04. 2008.: 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Grob sv. Petra Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi

­ život i djelo sv. Petra ­ mučeništvo sv. Petra ­ Petrov grob u kontekstu vatikanske nekropole ­ Petrova ikonografija

Literatura: H. BRANDENBURG, Le prime chiese di Roma, Jaca Book 2004., 92­103.; ROMA SACRA, Rim 2000.; R. KRAUTHEIMER, Early Christian and Byzantine Architecture, Harmondsworth 1975.; P. TESTINI, Gli apostoli Pietro e Paolo nella più antica iconografia cristiana, Studi Petriani, 1968, 92­ 130; F. BISCONTI, “Pietro”, Temi di iconografia, Città del Vaticano 2000., 258­259.

9. Datum i vrijeme 28. 04. 2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Crkvena organizacija i kler Nastavnik Josipa Baraka ­ osnovne napomene o nastanku klera i crkvenoj organizaciji stare crkve Literatura: H. JEDIN, Velika povijest crkve II, Zagreb 1995.; H. JEDIN, Velika povijest crkve I, Zagreb 2001. Datum i vrijeme 28. 04. 2008.; 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Memoria Apostolorum i Dura Europos Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi

­ Položaj i arhitektonske karakteristike Memorije ­ Prve kršćanske kultne građevine ­ što je domus ecclesiae ­ opće karakteristike grada Dura Europos

Page 84: Silabusi Za Kolegije Ljetni

­ Osnovne napomene o važnosti lokaliteta u kontekstu postanka i razvoja kršćanstva Literatura: V. FIOCCHI NICOLAI, Strutture funerarie ed edifici di culto paleocristiani di Roma dal IV al VI secolo, Citta' del Vaticano 2001.; FIOCCHI NICOLAI, BISCONTI, MAZZOLENI, The Christian Catacombs of Rome, Roma 2002.; R. KRAUTHEIMER, Early Christian and Byzantine Architecture, Harmondsworth 1975.; P. TESTINI, Archeologia Cristiana, Bari 1980.

10. Datum i vrijeme 5. 05. 2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Arijanstvo i ostale hereze Nastavnik Josipa Baraka

­ problemi poimanja Kristove prirode

Literatura: PAVIĆ, J. – TENŠEK, T.Z., Patrologija, Zagreb 1993.; KATEKIZAM KATOLIČKE CRKVE, bilo koje izdanje; FRANZEN, A., Pregled povijesti crkve, Zagreb 1983.; JEDIN, H., Velika povijest crkve II, Zagreb 1995. Datum i vrijeme 05. 05. 2008.; 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Konstantinovo favoriziranje kršćanstva Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi

­ Milanski edikt ­ uvodne napomene o Konstantinovoj gradnji

Literatura: P. BROWN, The Rise of Western Christendom, Oxford 2003.; V. FIOCCHI NICOLAI, Strutture funerarie ed edifici di culto paleocristiani di Roma dal IV al VI secolo, Citta' del Vaticano 2001.; FIOCCHI NICOLAI, BISCONTI, MAZZOLENI, The Christian Catacombs of Rome, Roma 2002.; R. KRAUTHEIMER, Early Christian and Byzantine Architecture, Harmondsworth 1975.; P. TESTINI, Archeologia Cristiana, Bari 1980; A. FRANZEN, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1983.; H. JEDIN,Velika povijest crkve II, Zagreb 1995.

11. Datum i vrijeme 12. 05. 2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Kult mučenika i starokršćanska hagiografija Nastavnik Josipa Baraka

­ nastanak i razvoj kulta mučenika ­ osnovne napomene o hagiografiji

Literatura: J. PAVIĆ – T. Z. TENŠEK, Patrologija, Zagreb 1993.; H. JEDIN, Velika povijest crkve II, Zagreb 1995. Datum i vrijeme 12. 05. 2008.; 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Sukobi unutar kršćanske zajednice Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi

­ Hereze ­ apokrifne kršćanske knjige

Literatura: J. PAVIĆ, J. – T. Z. TENŠEK, Patrologija, Zagreb 1993.; A. BADURINA, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb 1990, pojam „Apokrif“; Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.; Suvremena katolička enciklopedija, Split 1998.; A. FRANZEN, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1983.; H. JEDIN,Velika povijest crkve II, Zagreb 1995.

Page 85: Silabusi Za Kolegije Ljetni

12. Datum i vrijeme 19.05.2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Starokršćanski biskupski centri na tlu današnje Hrvatske Nastavnik Josipa Baraka

­ najstariji spomeni biskupskih središta na prostoru današnje Hrvatske

Literatura: JEDIN, H., Velika povijest crkve II, Zagreb 1995.; CAMBI, N., Antika, Zagreb 2000.; CAMBI, N., Neki problemi starokršćanske arheologije na istočnoj jadranskoj obali, Materijali XII, akti 9. kongresa arheologa Jugoslavije, Zadar 1972, 239­276; JARAK., M., Povijest starokršćanskih zajednica na tlu kontinentalne Hrvatske, Katalog izložbe, Od nepobjedivog sunca do sunca pravde, Zagreb 1994. Datum i vrijeme 19. 05. 2008.; 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Teodozije Veliki Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi

­ opće biografske karakteristike cara Teodozija ­ kršćanstvo kao državna religija Rimskog carstva ­ Teodozijev odnos prema poganima

Literatura: A. FRANZEN, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1983.; H. JEDIN,Velika povijest crkve II, Zagreb 1995.; P. BROWN, The Rise of Western Christendom, Oxford 2003.; Il Conflitto tra paganesimo e cristianesimo nel secolo IV, Torino 1975. (zbornik)

13. Datum i vrijeme 26. 05. 2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Uređenje crkve za vladavine Justinijana I Nastavnik Josipa Baraka

­ Justinijanova rekonkvista Literatura: JEDIN, H., Velika povijest crkve II, Zagreb 1995.; FRANZEN, A., Pregled povijesti crkve, Zagreb 1983.

Datum i vrijeme 26. 05. 2008.; 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Povijesni pisani izvori i Starokršćanska arheologija Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi

­ Uvodne napomene o najvažnijim pisanim izvorima za proučavanje Starokršćanske arheologije Literatura: H. JEDIN,Velika povijest crkve II, Zagreb 1995.; J. PAVIĆ, J. – T. Z. TENŠEK, Patrologija, Zagreb 1993.; V. FIOCCHI NICOLAI, Sancta Martyrum Loca Circuire: percorsi di visita dei pellegrini nei santuari martiri ali del suburbio romano, Christiana Loca, lo spazio cristiano nella Roma del primo Millennio, Roma 2000, 221­230; VALENTINI – ZUCCHETTI, Codice topografico della citta' di Roma, Roma 1942.; SALONA CHRISTIANA, Split 1994.

14. Datum i vrijeme 2. 06. 2008.; 9­10 Predavaonica 113 Seminar ­ tema Apokrifi Nastavnik Josipa Baraka

­ opće značajke apokrifa ­ podjela apokrifa

Page 86: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Literatura: PAVIĆ, J. – TENŠEK, T.Z., Patrologija, Zagreb 1993.; BADURINA, A., Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb 1990.; Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.; Suvremena katolička enciklopedija, Split 1998. Datum i vrijeme 2. 06. 2008.; 10­11 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema Kršćanstvo u 5. i 6. stoljeću Nastavnik Prof. dr. Nenad Cambi

­ širenje kršćanstva tijekom 5. i 6. stoljeća ­ stav kršćana prema „poganskim“ statuama i sl.

Literatura: A. FRANZEN, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1983.; H. JEDIN,Velika povijest crkve II, Zagreb 1995.; P. BROWN, The Rise of Western Christendom, Oxford 2003.; Il Conflitto tra paganesimo e cristianesimo nel secolo IV, Torino 1975. (zbornik)

Page 87: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Silabus za kolegij „Latinski jezik I.“ 1. Datum i vrijeme 25. 02. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema O LATINSKOM JEZIKU Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – postanak i razvoj latinskog jezika – pismo – dioba glasova – izgovor (klasični i tradicionalni) – naglasak – glasovne promjene – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura:

V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

2. Datum i vrijeme 3. 03. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema IMENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – imenice, rod imenica, deklinacije – I. ili a­deklinacija – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

3. Datum i vrijeme 10. 03. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema IMENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – II. ili o­deklinacija (masculina) – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

Page 88: Silabusi Za Kolegije Ljetni

4. Datum i vrijeme 17. 03. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema IMENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – II. ili o­deklinacija (neutra) – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

5. Datum i vrijeme 24. 03. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema PRIDJEVI Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – deklinacija pridjeva I. i II. deklinacije – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

6. Datum i vrijeme 31. 03. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema IMENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – III. deklinacija – konsonantske osnove – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

7. Datum i vrijeme 7. 04. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema IMENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – III. deklinacija – osnove na ­i – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

Page 89: Silabusi Za Kolegije Ljetni

8. Datum i vrijeme 14. 04. . 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema PRIDJEVI Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – deklinacija pridjeva III. deklinacije – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

9. Datum i vrijeme 21. 04. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema IMENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – IV. ili u­deklinacija – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

10. Datum i vrijeme 28. 04. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema IMENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – V. ili e­deklinacija – deklinacija grčkih imenica – osobitosti u deklinacijama – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura:

11. Datum i vrijeme 5. 05. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema PRIDJEVI Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – komparacija pridjeva – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

Page 90: Silabusi Za Kolegije Ljetni

12. Datum i vrijeme 12. 05. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema GLAGOLI Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – glagoli, konjugacije, prezentska (perfektna i participska) osnova – indikativ prezenta aktivnog i pasivnog, prezent glagola esse – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

13. Datum i vrijeme 19. 05. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema GLAGOLI Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – indikativ imperfekta aktivnog i pasivnog, imperfekt glagola esse – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

14. Datum i vrijeme 26. 05. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema GLAGOLI Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – futur I. aktivni i pasivni, futur I. glagola esse – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

15. Datum i vrijeme 2. 06. 2008.; 10­12 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema GLAGOLI Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – imperativ I. i II., infinitiv prezenta aktivnog i pasivnog, particip prezenta aktivnog – čitanje i analiza rečenica iz Cezarova Galskog rata Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja)

Page 91: Silabusi Za Kolegije Ljetni

VI. SEMESTAR

Silabus za kolegij „Graditeljstvo i urbanizam antičkog Ilirika“

1.

Datum i vrijeme 29. veljače 2008., 13­14 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Uvodno predavanje – upute za izvođenje seminara Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ održavanje usmenog dijela seminara ­ predaja pismenog dijela seminara: izgled seminara (Word document, font, literatura..)

Teme predmeta izlažu se u preglednom obliku, u manjoj mjeri studenti analiziraju izvore (povijesnu, epigrafičku i arheološku građu). Predavanja i seminarske vježbe odvijaju se u učionici, prostorijama arheološkog praktikuma, u muzejskim ustanovama i na terenu (na arheološkim lokalitetima). Od didaktičkih pomagala koristi se episkop, grafoskop, dijaprojektor, video, DVD, kompjuter i LCD projektor.

Literatura:

Đ. BASLER, Rimski metalurški pogon i naselje u dolini Japre, GZM 30/31, Sarajevo 1977, 121­171. I. BOJANOVSKI, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Sarajevo, 1974. I. BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Sarajevo, 1988. F. BULIĆ, Po ruševinama stare Salone, Split, 1986. N. CAMBI, Antička Narona – urbanistička topografija i kulturni profil grada, Dolina rijeke Neretve od

prethistorije do ranog srednjeg vijeka. Znanstveni skup, Metković 4.­7. listopada 1977, [=Izdanja HAD 5], Split, 1980.

N. CAMBI, Arheološki pogled na probleme istraživanja, konzervacije, rekonstrukcije i prezentacije ilirskog naselja na Ošanićima, RFFZd, 32(19), Zadar, 1993.

N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. S. FRANZOT, Aquileia e altri porti romani, Monfalcone 1999. B. GABRIČEVIĆ, Pristupna razmatranja o urbanizmu grčkih naseobina na istočnoj obali Jadrana,

Vjesnik za historiju i arheologiju dalmatinsku, 68, Split, 1966. B. ILAKOVAC, Rimski akvedukti na području sjeverne Dalmacije, Zagreb 1982. J. i T. MARASOVIĆ, Dioklecijanova palača, Zagreb 1970. R. MATIJAŠIĆ – K. BURŠIĆ­MATIJAŠIĆ, Antička Pula: s okolicom, Pula 1996. J. MEDINI, Epigrafički podaci o munificijencijama i ostalim javnim gradnjama iz antičke Liburnije,

RFFZd, 6(3), 1969, 45­74. Š. MLAKAR, Istra u antici, Pula 1966. A. MOCSY, Pannonia and Upper Moesia, London 1974. C. PATSCH, Povijest i topografija Narone, Metković 1996 (prijevod s njemačkoga: Wien, 1907). W. RADIMSKY, Rimski grad Domavia u Gradini kod Srebrenice u Bosni i tamošnji iskopi, GZM 3,

1891, 1­19. H. STIERLIN, The Roman Empire ­ From the Etruscans to the Decline of the Roman Empire, Köln,

2002. M. SUIĆ, Prolegomena urbanizmu antičke Liburnije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 2, Zadar,

1961. M. SUIĆ, Autohtoni elementi u urbanizmu antičkih gradova našeg primorja, Godišnjak ANUBiH, 3,

Sarajevo, 1965. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 1976 1 , 2003 2 . M. SUIĆ, Zadar u starom vijeku, [Prošlost Zadra, 1], Zadar, 1981, 82­94. B. VIKIĆ­BELANČIĆ – M. GORENC, Varaždinske toplice – Aquae Iasae u antičko doba, Varaždinske

Page 92: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Toplice, 1980. Z. VISY, Der pannonische Limes in Ungarn, Budapest 1988. Datum i vrijeme 29. veljače 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema UVODNO PREDAVANJE Nastavnik Željko Miletić, docent

OPIS KOLEGIJA: Predmetom je obuhvaćen prostor sjeveroistočne Italije i rimskih provincija Dalmacije, Panonije i

Norika. Kronološki počinje s grčkom kolonizacijom srednjeg Jadrana, glavnina teme vezana je uz rimsku penetraciju i dominaciju, a završava s početkom snažne kristijanizacije u IV. st., što znači da o starokršćanskim spomenicima uglavnom neće biti riječi.

Grčki gradovi uveli su urbanistička načela i uveli graditeljske inovacije – gradsko planiranje, snažne fortifikacije, javne zgrade, odnos akropola/agora, katastarsku podjelu zemljišta, nekropole, kvalitetnu obradu kamena, žbuku, nove arhitektonske elemente ­ što je sve znatno utjecalo na izgled ilirskih naselja (Ošanići, Varvaria, Narona).

Prati se zamah rimske urbanizacije, koji na istočnoj jadranskoj obali počeo u 1. st. pr. Kr., postupno se širi u kontinent, da bi podunavski limes u Panoniji zahvatio krajem 1. st. n. e. Rimsko – helenistička kastrametacija primjenjuje se pri podizanju vojnih utvrđenja i rekonstrukciji ili podizanju novih naselja za italske koloniste. Iz tih središta ona se širi i na naselja autohtonog stanovništva koja postižu municipalni rang.

Uz urbanizam je vezano i katastarsko uređenje provincija, limitacija agera i cestogradnja Prapovijesni pejzaž transformira se u urbani mediteranski krajolik. Poleogenetski procesi uključuju i zadržavanje nekih starih tehnika, oblika i institucija, ali u najvećoj mjeri primjenjuju se nove građevinske strukture, usvaja rimsko arhitektonsko oblikovanje i konstituira rimska gradska uprava. U kasnoj antici uvode se brojna nova načela izgradnje, rezultat turbulentnih unutrašnjih i vanjskih okolnosti, što je dovelo do «kastrizacije» naselja, te do odbacivanja starih, poganskih i formiranja novih, kršćanskih središta okupljanja i dnevnog života.

Opisuju se građevinske strukture poznate na području Dalmacije, Panonije, Norika i X. italske regije, sve u kontekstu mediteranskog svijeta. Vojne utvrde (legijske i augzilijarne), gradske fortifikacije (bedemi, gradska vrata, slavoluci), Akvedukti i vodne instalacije komunalije i javne građevine (ulice, kanalizacije, forumi, teatri, amfiteatri, terme, kurije, bazilike, portici, taberne, hramovi), stambeni objekti, lučki uređaji i žitnice, agrarni objekti (vile s torkularima, mlinovima, bazenima, vivarijima, skladištima) i ceste. LITERATURA:

Obvezna:

N. CAMBI, Antička Salona, Split, 1991. Đ. BASLER, Rimski metalurški pogon i naselje u dolini Japre, GZM 30/31, Sarajevo 1977, 121­171. I. BOJANOVSKI, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Sarajevo, 1974. I. BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Sarajevo, 1988. F. BULIĆ, Po ruševinama stare Salone, Split, 1986. N. CAMBI, Antička Narona – urbanistička topografija i kulturni profil grada, Dolina rijeke Neretve od

prethistorije do ranog srednjeg vijeka. Znanstveni skup, Metković 4.­7. listopada 1977, [=Izdanja HAD 5], Split, 1980.

N. CAMBI, Arheološki pogled na probleme istraživanja, konzervacije, rekonstrukcije i prezentacije ilirskog naselja na Ošanićima, RFFZd, 32(19), Zadar, 1993.

N. CAMBI, Antika, Zagreb 2002. S. FRANZOT, Aquileia e altri porti romani, Monfalcone 1999. B. GABRIČEVIĆ, Pristupna razmatranja o urbanizmu grčkih naseobina na istočnoj obali Jadrana,

Vjesnik za historiju i arheologiju dalmatinsku, 68, Split, 1966. B. ILAKOVAC, Rimski akvedukti na području sjeverne Dalmacije, Zagreb 1982. J. i T. MARASOVIĆ, Dioklecijanova palača, Zagreb 1970. R. MATIJAŠIĆ – K. BURŠIĆ­MATIJAŠIĆ, Antička Pula: s okolicom, Pula 1996. J. MEDINI, Epigrafički podaci o munificijencijama i ostalim javnim gradnjama iz antičke Liburnije,

Page 93: Silabusi Za Kolegije Ljetni

RFFZd, 6(3), 1969, 45­74. Š. MLAKAR, Istra u antici, Pula 1966. A. MOCSY, Pannonia and Upper Moesia, London 1974. C. PATSCH, Povijest i topografija Narone, Metković 1996 (prijevod s njemačkoga: Wien, 1907). W. RADIMSKY, Rimski grad Domavia u Gradini kod Srebrenice u Bosni i tamošnji iskopi, GZM 3,

1891, 1­19. H. STIERLIN, The Roman Empire ­ From the Etruscans to the Decline of the Roman Empire, Köln,

2002. M. SUIĆ, Prolegomena urbanizmu antičke Liburnije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 2, Zadar,

1961. M. SUIĆ, Autohtoni elementi u urbanizmu antičkih gradova našeg primorja, Godišnjak ANUBiH, 3,

Sarajevo, 1965. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 1976 1 , 2003 2 . M. SUIĆ, Zadar u starom vijeku, [Prošlost Zadra, 1], Zadar, 1981, 82­94. B. VIKIĆ­BELANČIĆ – M. GORENC, Varaždinske toplice – Aquae Iasae u antičko doba, Varaždinske

Toplice, 1980. Z. VISY, Der pannonische Limes in Ungarn, Budapest 1988. Preporuča se pročitati:

W. ALZINGER, Das Municipium Claudium Aguntum. Vom keltischen Oppidum zum frühchristlischen Bischofssitz, ANRW II 6, Berlin – New York 1977, 380­413.

Asseria, 1, Zadar 2003. M. BUZOV, Topografija antičke Siscije na temelju arheološke baštine, [disertacija], Zadar 2000. R. CHEVALIER, Citè et territoire. Solutions aux problemes de l organisation de l´espace.

Problematique 1948­1973, Aufstieg und Niedergang der römischen Welt, II,1, Berlin – New­ York.

G. FISCHER, Das römische Pola. Eine archäologische Stadtgeschichte, München, 1996. B. GABRIČEVIĆ, Antički spomenici otoka Visa, PPUD, 17, Split 1968, 5­60. M. GLAVIČIĆ, Prilozi proučavanju poleogeneze i urbanističkog razvoja Senije, RFFZd, 32(19), 79­104. Z. GREGL, Rimljani u Zagrebu, Zagreb 1991. Z. GUNJAČA, Kasnoantička fortifikaciona arhitektura na istočnojadranskom priobalju i otocima,

Materijali 22, 1986. E. HUDECZEK, Flavia Solva, ANRW II 6, Berlin – New York 1977, 414­471. Međunarodni kolokvij Utvrđena ilirska naselja, Mostar 24­26. oktobra 1974, [Posebna izdanja Centra za

balkanološka ispitivanja, 6], Sarajevo, 1975. A. G. McKAY, Römische Häuser, Villen und Paläste, Feldmeilen 1980. B. MILIĆ, Razvoj grada kroz stoljeća. Prapovijest­antika, Zagreb, 1990. Š. MLAKAR, Antička Pula, Pula 1958. L. MUMFORD, Grad u historiji, Zagreb, 1968. G. NOVAK, Topografija i etnografija rimske provincije Dalmacije, Bulletino di archeologia e storia

Dalmata [suppl.], 39, Split, 1916. G. NOVAK, Povijest Dubrovnika od najranijih vremena do početka VII. stoljeća (do propasti

Epidauruma), Anali Historijskog instituta JAZU [Prilog], 10­11, Dubrovnik, 1966. D. PINTEROVIĆ, Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek 1978. Ž. RAPANIĆ, Il patrimonio dell´ antichità nella poleogenesi dell Adriatico orientale nell alto medioevo,

Hortus artium medievalium, 1, Zagreb – Motovun, 1995. M. SANADER, Antički gradovi u Hrvatskoj, Zagreb 2001. H. STIGLITZ – M. KANDLER – W. JOBST, Carnuntum, ANRW II 6, Berlin – New York 1977, 583­

730. M. SUIĆ, Antički Nin (Aenona) i njegovi spomenici, Povijest grada Nina, Zadar 1969, 61­104. J. SZILÁGYI, Aquincum, Budapest 1956. H. VETTERS, Virunum, ANRW II 6, Berlin – New York 1977, 302­354. H. VETTERS, Lauriacum, ANRW II 6, Berlin – New York 1977, 355­379. M. ZANINOVIĆ, Greek Land Division at Pharos, AI 20­21, 1980­81, 91­95. M. ZANINOVIĆ, Naselja i teritorij u antici Hrvatskog primorja, Arheološka istraživanja na otocima

Page 94: Silabusi Za Kolegije Ljetni

2.

Krku, Rabu i Pagu i u Hrvatskom primorju, [=Izdanja HAD­a 13], Zagreb 1989, 9­17

Datum i vrijeme 07. ožujka 2008., 13­14 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Urbanizam grčkih gradova

Ošanići Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­ grčki gradovi (smještaj, vrijeme njihova nastanka, arheološki ostatci ­ Issa, Pharos, Tragurion… Lumbardska psefizma ­ uvođenje katastarske podjele zemljišta: Pharos­ hora ­ Ošanići (položaj, Daorsi, njihov novac) Literatura: J. JELIČIĆ­RADONIĆ, Pharos antički Stari grad, 1995/96. M. ZANINOVIĆ, Antički Grci na hrvatskoj obali, ARR, 14, 2004. M. ZANINOVIĆ, Od Helena do Hrvata, 1996. N. CAMBI, Arheološki pogled na probleme istraživanja, konzervacije, rekonstrukcije i prezentacije ilirskog naselja na Ošanićima, RFFZd, 32 (19), 1993. N. CAMBI, Antika, 2002. B. GABRIČEVIĆ, Pristupna razmatranja o urbanizmu grčkih naseobina na istočnoj obali Jadrana, VAHD, 68, 1966. Z. MARIĆ, Arh. istraživanja akropole ilirskog grada Daorsa na gradini u Ošanićima kod Stoca od 1967­ 1972, GZM, 30/31, 1977. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. M. ZANINOVIĆ, Antičke podjele zemljišta na Korčuli i Pelješcu, Arh. istraživanja na području otoka Korčule i Lastova, Izdanje HAD­a, 20, 2001. J. BRUNŠMID, Natpisi i novci grčkih gradova Dalmacije, 1998. D. RENDIĆ­MIOČEVIĆ, Nekoliko novih ulomaka grčkih natpisa iz Lumbarde, VAMZ, 4, 1970. Zbornik radova Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, 2002. Datum i vrijeme 07. ožujka 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema URBANIZAM GRČKIH GRADOVA U ILIRIKU I UTJECAJ NA

DOMORODCE Nastavnik Željko Miletić, docent Grčki gradovi uveli su urbanistička načela i uveli graditeljske inovacije – gradsko planiranje, snažne fortifikacije, javne zgrade, odnos akropola/agora, katastarsku podjelu zemljišta, nekropole, kvalitetnu obradu kamena, žbuku, nove arhitektonske elemente ­ što je sve znatno utjecalo na izgled ilirskih naselja (Ošanići, Varvaria, Narona). Literatura: J. BRUNŠMID, Natpisi i novci grčkih gradova Dalmacije, 1998. N. CAMBI, Arheološki pogled na probleme istraživanja, konzervacije, rekonstrukcije i prezentacije ilirskog naselja na Ošanićima, RFFZd, 32 (19), 1993. N. CAMBI, Antika, 2002. B. GABRIČEVIĆ, Pristupna razmatranja o urbanizmu grčkih naseobina na istočnoj obali Jadrana, VAHD, 68, 1966. Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, (zbornik radova), 2002. J. JELIČIĆ­RADONIĆ, Pharos antički Stari grad, 1995/96. B. KIRIGIN, Greeks in Dalmatia – Some New Evidence, Greek Colonists and Native Populations. Proceedings of the First Australian Congress of Classical Archaeology Held in Honour of Emeritus Professor A. D. Trendall, Canberra – Oxford, 1990. Z. MARIĆ, Arheološka istraživanja ilirskog grada Daors..a na Gradini u Ošanićima kod Stoca od 1967. do 1972. godine. – GZM 30­31, Sarajevo 1977, 5­99. B. MARIJAN, Naseobinski obrambeni sustavi helenističkog doba u stolačkom kraju. ­ Humski zbornik

Page 95: Silabusi Za Kolegije Ljetni

3. Datum i vrijeme 14. ožujka 2008., 13­14 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Gradine Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ – gradinska naselja (tlocrtni (geometrijski) oblici, karakter naselja, pristupi i ulazni prostori…Monkodonja u Istri, Danilo, Radovin, Bribir, Nadin…

Literatura: M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. A. BENAC, Utvrđena ilirska naselja I: Delmatske gradine na Duvanjskom polju, Buškom blatu, Livanjskom i Glamočkom polju, 1986. Š. BATOVIĆ, Benkovački kraj u prapovijesti, RFFZd, 29(16), 1990. K. MIHOVILIĆ – B. TERŽAN – B. HANSEL – D. MATOŠEVIĆ – C. BECKER, Rovinj i okolica prije Rima, 2002.

Datum i vrijeme 14. ožujka 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema PREDRIMSKA NASELJA I GRADITELJSKE RETENCIJE U

RIMSKOM ILIRIKU Nastavnik Željko Miletić, docent Opisuju se temeljne odlike utvrđenih ilirskih naselja – gradina. Razmatra se kako se razvijaju dolaskom Rima, koja su obilježja preuzeta u novim urbanim strukturama i koje se građevinske novosti uvoze. Literatura: A. BENAC, Utvrđena ilirska naselja I: Delmatske gradine na Duvanjskom polju, Buškom blatu, Livanjskom i Glamočkom polju, 1986. Š. BATOVIĆ, Benkovački kraj u prapovijesti, RFFZd, 29(16), 1990. Jadranska obala u protohistoriji, Zagreb 1976. Materijali, tehnike i stukture predantičkog i antičkog graditeljstva na istočnom jadranskom prostoru, Zagreb 1980. K. MIHOVILIĆ – B. TERŽAN – B. HANSEL – D. MATOŠEVIĆ – C. BECKER, Rovinj i okolica prije Rima, 2002. M. SUIĆ, Autohtoni elementi u urbanizmu antičkih gradova našeg Primorja. ­ Godišnjak CBI 3/1, Sarajevo 1965, 163­178. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003.

4. Datum i vrijeme 28. ožujka 2008., 13­14 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Građevinske tehnike i elementi

Dorski, Jonski, Korintski red Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ Tehnike gradnje: opus isodomum, o. reticulatum, o. mixtum… ­ osnovni konstruktivni elementi pojedinih redova ­ vrijeme nastanka pojedinih redova Literatura:

IV, Zagreb­Stolac 1999, 73­91. F. PRENDI – K. ZHEKU, La ville illyrienne de Lissus, son origine et son systeme de fortifications. ­ Iliria 2, Tirana 1972, 239­268 M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. M. ZANINOVIĆ, Antički Grci na hrvatskoj obali, ARR, 14, 2004. M. ZANINOVIĆ, Od Helena do Hrvata, 1996.

Page 96: Silabusi Za Kolegije Ljetni

VITRUVIJE, De architectura libri decem Zbornik Materijali, tehnike i stukture predantičkog i antičkog doba, 1980 A. KILIĆ­MATIĆ, Prilog proučavanju tehnika i stuktura gradnje rimskih vila rustika na obali rimske prov. Dalmacije, OA, 28, M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. I. ISKRA­JANOŠIĆ, Građevinski materijali i njihova upotreba u Cibalama, OA, 16, 1992. W.MULLER – G. VOGEL, Atlas arhitekture, 1999.

Datum i vrijeme 28. ožujka 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema PLANIRANJE GRADOVA, LIMITACIJA AGERA Nastavnik Željko Miletić, docent Prati se zamah rimske urbanizacije, koji na istočnoj jadranskoj obali počeo u 1. st. pr. Kr., postupno se širi u kontinent, da bi podunavski limes u Panoniji zahvatio krajem 1. st. n. e. Rimsko – helenistička kastrametacija primjenjuje se pri podizanju vojnih utvrđenja i rekonstrukciji ili podizanju novih naselja za italske koloniste. Iz tih središta ona se širi i na naselja autohtonog stanovništva koja postižu municipalni rang. Zemljište unutar i izvan bedema se premjerava gromatičkim postupcima. Grčka i rimska limitacija agera do danas se sačuvala na istočnoj jadranskoj obali. Literatura: R. CHEVALLIER, Cité et territoire. Solutions romaines aux problèmes de l'organisation de l'espace. Problématique 1948­1973, ANRW, II.1, Berlin New York 1974, 649­788. R. MATIJAŠIĆ – K. BURŠIĆ­MATIJAŠIĆ, Antička Pula: s okolicom, Pula 1996. R. MATIJAŠIĆ, Gospodarstvo antičke Istre: arheološki ostaci kao izvori za poznavanje društveno­ gospodarskih odnosa u Istri u antici (I. st. pr. Kr. – III. st. posl. Kr.), Pula 1998. A. G. McKAY, Römische Häuser, Villen und Paläste, Feldmeilen 1980. B. MILIĆ, Razvoj grada kroz stoljeća, 1994. M. SANADER, Antički gradovi u Hrvatskoj, Zagreb 2001. H. STIERLIN, The Roman Empire ­ from the Roman Etruscans to the Decline of the Roman Empire, Kolen 1996. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. M. SUIĆ, 1955 ­ Limitacija agera rimskih kolonija na istočnoj jadranskoj obali, Zbornik Instituta za historijske nauke u Zadru, 1, str. 1­36, Zadar. J. J. WILKES, Boundary Stones in Roman Dalmatia, AV 25, 1974, 258­274. M. ZANINOVIĆ, Greek Land Division at Pharos, AI 20­21, 1980­81, 91­95. M. SUIĆ, Prolegomena urbanizmu antičke Liburnije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 2, Zadar, 1961. M. ZANINOVIĆ, 1985 ­ Prata legionis u Kosovom polju kraj Knina s osvrtom na teritorij Tilurija, Opuscula archaeologica, 10, str. 63­79, Zagreb.

5. Datum i vrijeme 04. travnja 2008., 13­14 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Oblici i tipovi grčkih i rimskih hramova Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ grčki tipovi hramovi (templum in antis, prostilni, amfiprostilni…) ­ etrursko­italski tip hrama ­ tipovi hramova u rimsko doba

Literatura: VITRUVIJE, De architectura libri decem W.MULLER – G. VOGEL, Atlas arhitekture, 1999 M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. H. STIERLIN, The Roman Empire ­ from the Roman Etruscans to the Decline of the Roman Empire, Kolen 1996.

Page 97: Silabusi Za Kolegije Ljetni

W. L. MACDONALD, The Architecture of the Roman Empire, II, 1984. A. BOETHIUS, Etruscan and early Roman Architecture, 1978. B. MILIĆ, Razvoj grada kroz stoljeća, 1994. Datum i vrijeme 04. travnja 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema CESTOGRADNJA Nastavnik Željko Miletić, docent Izvori o cestama (literatura, natpisi, itinerari, hodološki podatci). Glavne prometnice: Dolabeline ceste iz Salone, istočnojadranska longitudinalna cesta, ceste iz Akvileje za Panoniju, limitanska cesta). Tehničke karakteristike cesta u Iliriku. Vojno i gospodarsko značenje. Literatura: I. BOJANOVSKI, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Sarajevo 1974. L. BOSIO, Itinerari e strade della Venezia romana, Padova 1970. S. ČAČE, Civitates Dalmatiae u "Kozmografiji» Anonima Ravenjanina, Zadar, 1995. A. DÓBO, Publicum Portorium Illyrici, Dissertationes Pannonicae, 2, Budapest 1940. Ž. MILETIĆ, Roman Roads along the Eastern Adriatic: State of Research, Les routes de l'Adriatique antique. Géographie et économie – Putovi antičkog Jadrana. Geografija i gospodarstvo, [Ausonius – Mémoires 17], Bordeaux ­ Zadar, 2006, str. 125­136. Putevi i komunikacije u antici, Peć 1978. G. RADKE, Viae publicae Romanae, Paulys Realencyclopädie der classischen altertumswissenschaft, Supplementband XIII, München, 1973, 1596­1601, Abb. 19.

6. Datum i vrijeme 11. travnja 2008., 13­14 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Rimski forumi Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ namjena i razvoj forumskih prostora u urbanom tkivu rimskih gradova ­ Rimski forumi (Forum Romanum, Forum Boarium, Forum Olitorio, Forum Iulii, Carski

forumi: Forum Augusti, Forum Pacis Vespasiani, Forum Nervae (Transitorio), Forum Traiani ­ forumi rimskih kolonija na istočnoj obali Jadrana

Literatura: VITRUVIJE, De architectura libri decem W.MULLER – G. VOGEL, Atlas arhitekture, 1999. H. STIERLIN, The Roman Empire ­ from the Roman Etruscans to the Decline of the Roman Empire, Kolen 1996. W. L. MACDONALD, The Architecture of the Roman Empire, II, 1984. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. M. SUIĆ, Prošlost Zadra, I (Zadar u starom vijeku), 1981. B. MILIĆ, Razvoj grada kroz stoljeća, 1994.

Datum i vrijeme 11. travnja 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema VOJNI OBJEKTI U ILIRIKU Nastavnik Željko Miletić, docent Burnum i Tilurij. Dunavski limes s legijskim logorima u Vindoboni, Karnuntu, Brigertiju i Akvinku. Organizacija prostora sa satelitskim utvrdama oko središnjih castra. Legijski teritorij, odnos prema kanabama, peregrinskom i civilnom naselju. Literatura: M. ABRAMIĆ, 1924 ­ Militaria Burnensia, Strena Buliciana, str. 221­228, Zagreb ­ Split. G. ALFÖLDY, 1962 ­ Die Auxiliartruppen der Provinz Dalmatien, Acta Archaeologica 14, str. 259­ 296, Budapest. A. BETZ, 1938 ­ Untersuchungen zur Militärgeschichte der römischen Provinz Dalmatien, 75 str.,

Page 98: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Vienna. N. CAMBI et alii, Amfiteatar u Burnumu. Stanje istraživanja 2003.­2005., Drniš – Šibenik – Zadar, 2006 [32 str.; 29 ilustracija u bojama]. N. CAMBI et alii, Rimska vojska u Burnumu. L'Esercito Romano a Burnum, [Katalozi i monografije Burnum 2], Drniš – Šibenik – Zadar, 2007. E. REISCH, 1913 ­ Die Grabungen des Österreichischen archäologischen Institutes während der Jahre 1912 und 1913. Das Standlager von Burnum, JÖAI, 16, str. 112­135, Wien. Roman Fortresses and their Legions, [ed. Richard J. Brewer], sLondon – Cardiff, 2000. H. STIGLITZ – M. KANDLER – W. JOBST, 1977 ­ Carnuntum, ANRW II, 6, str. 581­730, Berlin – New York. J. SZILÁGYI, 1956 ­ Aquincum, 166 str., Budapest. The autonomous towns of Noricum and Pannonia [ed. M. Šašel Kos – P. Scherrer], Ljubljana, 2004. Z. VISY, 1988 ­ Der Pannonische Limes in Ungarn, 149 str., Budapest. M. SANADER, Tilurium I. Istraživanja – Forschungen 1997.­2001., Zagreb 2003. J. J. WILKES, 1969 ­ Dalmatia, 572 str., London. S. ZABEHLICKY­SCHEFFENEGGER – M. KANDLER, 1979 ­ Burnum I. Erster Bericht über die Kleinfunde der Grabungen 1973 und 1974 auf dem Forum, 52 str., Wien. M. ZANINOVIĆ, 1968 ­ Burnum. Castellum – municipium, Diadora 4, str. 119­129, Zadar. M. ZANINOVIĆ, 1985 ­ Prata legionis u Kosovom polju kraj Knina s osvrtom na teritorij Tilurija, Opuscula archaeologica, 10, str. 63­79, Zagreb M. ZANINOVIĆ, Vojni značaj Tilurija u antici, Od Helena do Hrvata, Zagreb 1996. P. ZSIDI, 2004 ­ Aquincum. Ergebnisse der topographischen und siedlunghistorischen Forschungen in der Jahren 1969­1999, The autonomous towns of Noricum and Pannonia [ed. M. Šašel Kos – P. Scherrer], str. 209­230, Ljubljana.

7. Datum i vrijeme 18. travnja 2008., 13­14 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Forum u Puli

Amfiteatar u Puli Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ smještaj, konstruktivni elementi ­ vrijeme nastanka

Literatura: Š. MLAKAR, Antička Pula, 1958. R. MATIJAŠIĆ, Pula­antički grad, 2005. A. STARAC, Forum u Puli, OA, 20, 1996. N. CAMBI, Antika, 2002. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. R. MATIJAŠIĆ, Neka topografska pitanja pulskog Foruma, Histria Antiqua, 5. Š. MLAKAR, Amfiteatar u Puli, 1957.

Datum i vrijeme 18. travnja 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema ARHITEKTURA I URBANIZAM AKVILEJE Nastavnik Željko Miletić, docent Strateška uloga Akvileje. Teritorij grada, prometno središte s riječnom lukom i radijalnom mrežom cesta kojoj je ishodište. Fortifikacije, nekropole, forum s adjacencijama, cirk. Literatura: L. BOSIO, Itinerari e strade della Venezia romana, Padova 1970. L. BOSIO, Il territorio: la viabilità e il paesaggio agrario, Il Veneto nell’età romana, Verona 1987. B. BRUSIN, Il problema cronologico della colonia militare di Aquileia, AqN VII­VIII, 1936­37, 16 ss. G. CUSCITO, Aquileia. Storia, musei, basiliche, scavi, 1989. G. B. DELLASORTE, Aquileia antica, Venezia 1990.

Page 99: Silabusi Za Kolegije Ljetni

S. FRANZOT, Aquileia e altri porti romani, Monfalcone 1999. S. PANCIERA, Strade e commerci fra Aquileia e le regioni alpine, AAAd 9, 164. M. PAVAN, Aquileia città di frontiera, DalľAdriatico al Danubio, Padova 1991, 122­157. S. TAVANO, Aquileia e Grado. Storia, arte e cultura, Trieste 1986.

8. Datum i vrijeme 25. travnja 2008., 13­14 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Rimske terme Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­terme i njihova prostorna organizacija ­ Aquae Iasae, terme u Nezakciju, na Brijunima, Saloni, Issi…

Literatura: VITRUVIJE, De architectura libri decem M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. W.MULLER – G. VOGEL, Atlas arhitekture, 1999. V. BEGOVIĆ­DVORŽAK, Raskoš rimskih ladanjskih vila – terme rezidencijalnog kompleksa na Brijunima, VAMZ, 3, sv. XXX­XXXI, 1997­98. B. VIKIĆ­BELANČIĆ, M. GORENC, Varaždinske toplice, 1980. F. NEMETH­EHRLICH, D. KUŠAN, Rimsko naselje Aquae Iasae, katalog izložbe, 1997. M. SUIĆ, Prošlost Zadra I (Zadar u Starom vijeku), 1981. Enciclopedia classica, Archeologiae storia dell'arte classica, Vol. XII/I, 1959. H. KELER, Rimsko carstvo, 1970 P. GRIMAL, Rimska civilizacija, 1968 Datum i vrijeme 25. travnja 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema DUNAVSKI LIMES OD VINDOBONE DO BRIGETIJA Nastavnik Željko Miletić, docent Izgradnja dunavskog limesa. Municipalizacija prostora. Odnos vojnih logora prema ostalim naseobinskim komponentama. Prostorna organizacija Karnunta. Castra, castella, arces, viae. Literatura: G. HAJNÓCZY, T. MEZŐS, M NAGY & Z. VISY (eds): Pannonia Hungarica antiqua (Itinerarium Hungaricum 1), Budapest, 1995. F. HUMER – W. JOBST – G. KREMER, 1998 ­ The Temple District on Pfaffenberg, Religions and Cults in Pannonia, [ed. J. FITZ], str. 23­24, Székesféhervár. M. KANDLER – F. HUMER – H. ZABEHLICKY, 2004 ­ Carnuntum, The autonomous towns of Noricum and Pannonia [ed. M. Šašel Kos – P. Scherrer], str.11­66, Ljubljana. B. Lőrincz: Die römischen Hilfstruppen in Pannonien während der Prinzipatszeit. Teil I: Die Inschriften, Wien, 2001. A. MOCSY, Pannonia and Upper Moesia, London 1974. H. STIGLITZ – M. KANDLER – W. JOBST, 1977 ­ Carnuntum, ANRW II, 6, str. 581­730, Berlin – New York. Z. VISY, 1988 ­ Der Pannonische Limes in Ungarn, 149 str., Budapest. F. VITTINGHOFF, 1977 ­ Zur römischen Municipalisierung der lateinischen Donau­Balkanraumes. Methodische Bemerkungen, ANRW, II.6, str. 3­51, Berlin – New York. The autonomous towns of Noricum and Pannonia, (M. Šašel Kos & P. Scherrer eds.), Ljubljana 2004.

9. Datum i vrijeme 02. svibnja 2008., 13­14 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Vile rustike u Histriji

Vile na Brijunima Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

Page 100: Silabusi Za Kolegije Ljetni

­ prostorna organizacija , smještaj, gospodarska uloga

Literatura:. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. R. MATIJAŠIĆ, Ekonomija antičke Istre, 1998. V. JURKIĆ GIRARDI, Građevinski kontinuitet rimskih gospodarskih vila, Histria Antiqua, 4/2, 1981. A. STARAC, Carski posjedi u Histriji, OA, 18, 1994. F. TASSAUX – R. MATIJAŠIĆ – V. KOVAČIĆ, Loron, 2001. V. BEGOVIĆ – I. SCHRUNK, Rimske vile Istre i Dalmacije, I. dio: pregled lokaliteta, Prilozi Instituta za arheologiju, 19, 2002. V. BEGOVIĆ – I. SCHRUNK, Rimske vile Istre i Dalmacije, II. dio: tipologija vila, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 20, 2003. V. BEGOVIĆ DVORŽAK, Rezidencijalni kompleks u uvali Verige na Brijunima: primjer ekstrovertirane maritimne vile harmonično uklopljene u krajolik, HA, 1, 1995. V. BEGOVIĆ – I. SCHRUNK, Villae rusticae na Brijunskom otočju, OA, 23­24, 1999­2000.

Datum i vrijeme 02. svibnja 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema DUNAVSKI LIMES OD AKVINKA DO SIRMIJA Nastavnik Željko Miletić, docent Izgradnja dunavskog limesa. Municipalizacija prostora. Odnos vojnih logora prema ostalim naseobinskim komponentama. Prostorna organizacija Akvinka. Castra, castella, arces, viae. Literatura: G. HAJNÓCZY, T. MEZŐS, M NAGY & Z. VISY (eds): Pannonia Hungarica antiqua (Itinerarium Hungaricum 1), Budapest, 1995. B. LŐRINCZ: Die römischen Hilfstruppen in Pannonien während der Prinzipatszeit. Teil I: Die Inschriften, Wien, 2001. A. MOCSY, Pannonia and Upper Moesia, London 1974. K. PÓCZY, 1997 ­ Aquincum. The Roman Town in Budapest, 52 str., Budapest. K. PÓCZY – P. ZSIDI – M. NÉMETH – M. NAGY, 1995 ­ Budapest, Pannonia Hungarica antiqua, str. 40­73, Budapest. J. SZILÁGYI, 1956 ­ Aquincum, 166 str., Budapest. The autonomous towns of Noricum and Pannonia, (M. Šašel Kos & P. Scherrer eds.), Ljubljana 2004. Z. VISY, 1988 ­ Der Pannonische Limes in Ungarn, 149 str., Budapest. F. VITTINGHOFF, 1977 ­ Zur römischen Municipalisierung der lateinischen Donau­Balkanraumes. Methodische Bemerkungen, ANRW, II.6, str. 3­51, Berlin – New York. P. ZSIDI, 2004 ­ Aquincum. Ergebnisse der topographischen und siedlunghistorischen Forschungen in der Jahren 1969­1999, The autonomous towns of Noricum and Pannonia [ed. M. Šašel Kos – P. Scherrer], str. 209­230, Ljubljana.

10. Datum i vrijeme 9. svibnja 2008., 13­14 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Vile rustike u Dalmaciji Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIČ ­ Mogorjelo, Polače na Mljetu ­ prostorna organizacija, smještaj, gospodarska uloga Literatura: M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. A.ŠKEGRO, Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije, 1999. M. ZANINOVIĆ, Villae rusticae u pejzažu otoka i obale antičke Dalmacije, Histria Antiqua, 1, 1995. M. ZANINOVIĆ, Villae rusticae na području Epidaura, Izdanja HAD­a, 13, 1988. M. ZANINOVIĆ, Mogorjelo od vile do kastruma, Akademija nauka i umjetnosti BiH­a, Godišnjak, XXXII, 2002. V. BEGOVIĆ – I. SCHRUNK, Rimske vile Istre i Dalmacije, I. dio: pregled lokaliteta, Prilozi

Page 101: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Instituta za arheologiju, 19, 2002. V. BEGOVIĆ – I. SCHRUNK, Rimske vile Istre i Dalmacije, II. dio: tipologija vila, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 20, 2003. Datum i vrijeme 9. svibnja 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SIRMIJ Nastavnik Željko Miletić, docent Limes u Panoniji Sirmiensis, teritorijalna organizacija i urbanizacija prostora Srijema. Rast strateškog značaja Sirmija. Gradske fortifikacije, luka, hramovi, beneficijarske postaje, cirk, palače i drugi stambeni objekti. Literatura: Antički gradovi i naselja u južnoj Panoniji i graničnim područjima, Materijali XIII, Varaždin 1975. O. BRUKNER – V. DAUTOVA­RUŠEVLJAN – P. MILOŠEVIĆ, Počeci romanizacije u jugoistočnom delu provincije Panonije, Novi Sad 1987. S. DUŠANIĆ, Rimska vojska u istočnom Sremu, Zbornik FFBg, X/1, Beograd 1968. Sirmium, od broja I (1971.) nadalje. A. MOCSY, Pannonia and Upper Moesia, London 1974. V. ŠARANOVIĆ­SVETEK, Raspored rimskih legija i pomoćnih trupa na dijelu limesa od Dalja do Petrovaradina, Godišnjak Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, 5, Vinkovci 1967.

11. Datum i vrijeme 16. svibnja 2008., 13­14 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Dioklecijanova palača Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­

Literatura: M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. J. – T. MARASOVIĆ, Dioklecijanova palača, 1995. N. CAMBI, Katalog izložbe Dioklecijanova palača i Dioklecijan, 1994. N. CAMBI, Diocletian, 1997. Datum i vrijeme 16. svibnja 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema AKVE JASE I ANDAUTONIJA Nastavnik Željko Miletić, docent Arhitektura, građevinski natpisi. Terme, forum, kapitolij, stambena arhitektura. Literatura: Antički gradovi i naselja u južnoj Panoniji i graničnim područjima, Materijali XIII, Varaždin 1975. Arheološka istraživanja u Zagrebu i njegovoj okolici, Izdanja HAD­a 6, Zagreb, 1981. B. FILIPAN, Varaždinske toplice i naselja. Traganje za izvorima, Varaždinske toplice 2005. Z. GREGL, Rimljani u Zagrebu, Zagreb 1991. F. NEMETH­EHRLICH – P. VOJVODA, Andautonija – rimsko urbano središte, Zagreb prije Zagreba (katalog izložbe), 1994, 39­45. F. NEMETH­EHRLICH – D. KUŠAN, Rimsko naselje Aquae Iasae (katalog izložbe), Zagreb 1997. A. MOCSY, Pannonia and Upper Moesia, London 1974. M. SANADER, Antički gradovi u Hrvatskoj, Zagreb 2001. B. VIKIĆ­BELANČIĆ – M. GORENC, Varaždinske toplice – Aquae Iasae u antičko doba, Varaždinske Toplice, 1980.

12. Datum i vrijeme 23. svibnja 2008., 13­14 sati Predavaonica 113

Page 102: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Seminar ­ tema Teatri u Histriji Teatri u Dalmaciji

Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­ rimski teatar – sličnosti i razlike u odnosu na grče teatre, arhitektonske odlike, razvoj oblika Literatura: A. BOETHIUS, Etruscan and early Roman architecture, 1978. N. CAMBI, Antika, 2002. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. Zbornik Antički teatar na tlu Jugoslavije, I­III. VITRUVIJE, De architectura libri decem W.MULLER – G. VOGEL, Atlas arhitekture, 1999. Datum i vrijeme 23. svibnja 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SALONA Nastavnik Željko Miletić, docent Teritorij Salone, odnos prema grčkim naseljima. Limitacija agera i centurijacija. Prometnice, nekropole, luka, akvedukt i fortifikacije. Forum s kapitolijem, teatar i hram, amfiteatar, terme, rezidencijalni i gospodarski objekti. Uklapanje starokršćanskih kultnih objekata u postojeću urbanu shemu. Literatura: N. CAMBI, Antička Salona, Split 1991. N. CAMBI, I porti della Dalmazia, Strutture portuali e rotte marittime nell'Adriatico di eta romana, Antichita Altoadriatiche , XLVI, 2001. E. DYGGVE, Izabrani spisi, Split 1989. Forschungen in Salona Recherches a Salone M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003.

13. Datum i vrijeme 30. svibnja 2008., 13­14 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Rimski akvedukti

Limitacija agera Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ

­ način izgradnje ­ cisterne ­ akvedukti (Pola, Jader, Aspalatos, Epidaur…)

Literatura: B. ILAKOVAC, Rimski akvedukti na području sjeverne Dalmacije, 1982. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. Histria Antiqua, 10, 2003. M. SUIĆ, Limitacija agera rimskih kolonija na istočnoj jadranskoj obali, Zbornik Instituta za historijske nauke u Zadru, 1955. R. CHEVALLIER, Cite' et territoire. Solutions romaines aux problemes de l'organisation de l'espace Problematique 1948­1973, ANWR, II.1., 1974.

Datum i vrijeme 30. svibnja 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema JADER Nastavnik Željko Miletić, docent Teritorij Jadera, odnos prema predrimskim naseljima. Limitacija agera i centurijacija. Prometnice, nekropole, luka, akvedukti i fortifikacije. Forum s kapitolijem, terme, rezidencijalni objekti. Uklapanje starokršćanskih kultnih objekata u postojeću urbanu shemu.

Page 103: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Literatura: N. CAMBI, I porti della Dalmazia, Strutture portuali e rotte marittime nell'Adriatico di eta romana, Antichita Altoadriatiche , XLVI, 2001. I. FADIĆ, 1986 ­ Ime prokonzula Cn. Tamphila Vále na zdencu foruma Jadera, Arheološki vestnik, 37, str. 409­433, Ljubljana. B. ILAKOVAC, Rimski akvedukti na području sjeverne Dalmacije, 1982. M. SUIĆ, Limitacija agera rimskih kolonija na istočnoj jadranskoj obali, Zbornik Instituta za historijske nauke u Zadru, 1955. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003. M. SUIĆ, Zadar u starom vijeku, Zadar 1981.

14. Datum i vrijeme 6. lipnja 2008., 13­14 sati Predavaonica 113 Seminar ­ tema Antičke luke na istočnojadranskoj obali Nastavnik Mr. sc. Ivana JADRIĆ ­ Vis, Vranjic, Pakoštane, Zaton, … Literatura: N. CAMBI, I porti della Dalmazia, Strutture portuali e rotte marittime nell'Adriatico di eta romana, Antichita Altoadriatiche , XLVI, 2001. M. ABRAMIĆ, Arheološka istraživanja grčke kolonije Isa na otoku Visu, Ljetopis JAZU, 55,1949. B. KIRIGIN, Issa, 1996. D. VRSALOVIĆ, Arheološka istraživanja u podmorju istočnog Jadrana, Prilog poznavanju trgovačkih plovnih putova i privrednih prilika na Jadranu u antici, doktorska disertacija, rukopis, 1979. Datum i vrijeme 6. lipnja 2008., 12­13 sati Predavaonica 113 Predavanje ­ tema POLA Nastavnik Željko Miletić, docent Smještaj, odnos grad teritorij, fortifikacije, gradska vrata, forum i kultne građevine, kazališta, amfiteatar. Literatura: G. FISCHER, Das römische Pola. Eine archäologische Stadtgeschichte, München, 1996. V. JURKIĆ­GIRARDI, Pula, Pula, 1986. R. MATIJAŠIĆ, Gospodarstvo antičke Istre: arheološki ostaci kao izvori za poznavanje društveno­ gospodarskih odnosa u Istri u antici (I. st. pr. Kr. – III. st. posl. Kr.), Pula 1998 Š. MLAKAR, Antička Pula, Pula 1978. A. STARAC, Forum u Puli, OA 20, Zagreb 1996, 71­91. M. SUIĆ; Limitacija agera rimskih kolonija na istočnoj jadranskoj obali, Zbornik Instituta za historijske nauke u Zadru, 1955. M. SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003.

Page 104: Silabusi Za Kolegije Ljetni

Silabus za kolegij „Latinski jezik III.“ 1. Datum i vrijeme 25. 02. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – akuzativ s infinitivom – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura:

V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

2. Datum i vrijeme 3. 03. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – nominativ s infinitivom – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

3. Datum i vrijeme 10. 03. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – gerund, gerundiv, supin – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

4. Datum i vrijeme 17. 03. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – perifrastična konjugacija aktivna i pasivna – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

Page 105: Silabusi Za Kolegije Ljetni

5. Datum i vrijeme 24. 03. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – ablativ apsolutni – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

6. Datum i vrijeme 31. 03. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA PADEŽA Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – dva akuzativa i dva nominativa, sintaksa dativa, sintaksa genitiva, sintaksa ablativa – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

7. Datum i vrijeme 7. 04. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema CONSECUTIO TEMPORUM Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – Consecutio temporum – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

8. Datum i vrijeme 14. 04. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA REČENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – zavisne upitne rečenice – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

Page 106: Silabusi Za Kolegije Ljetni

9. Datum i vrijeme 21. 04. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA REČENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – vremenske rečenice s indikativom – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

10. Datum i vrijeme 28. 04. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA REČENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – vremenske rečenice s cum temporale i historicum – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

11. Datum i vrijeme 5. 05. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA REČENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – uzročne rečenice – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

12. Datum i vrijeme 12. 05. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA REČENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – namjerne rečenice – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

13. Datum i vrijeme 19. 05. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA REČENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić

Page 107: Silabusi Za Kolegije Ljetni

– posljedične rečenice – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

14. Datum i vrijeme 26. 05. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA REČENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – pogodbene rečenice – dopusne rečenice – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)

15. Datum i vrijeme 2. 06. 2008.; 12­14 Predavaonica 113 Predavanje ­ tema SINTAKSA REČENICE Nastavnik Doc. dr. sc. Miroslav Glavičić – poredbene rečenice – odnosne rečenice – čitanje, analiza i prevođenje odabranih tekstova Literatura: V. Gortan ­ O. Gorski ­ P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja)

M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja)